VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Zeleni i SPD oštro kritikovali odnos EU prema Dodiku: Popuštanje znači ostvarivanje secesionizma

    Zeleni i SPD oštro kritikovali odnos EU prema Dodiku: Popuštanje znači ostvarivanje secesionizma

    Europarlamentarci Dietmar Koster i Tineke Strik su u autorskom tekstu za portal Euractiv oštro kritikovali odnos Evropske unije prema Bosni i Hercegovini. Još jednom su pozvali na sankcionisanje bh. političara.

    Smatraju da izostanak dogovora ministara vanjskih poslova država Unije o sankcijama “srpskom nacionalisti” Miloradu Dodiku, zbog ugrožavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, jedinstva, teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine, predstavlja nedostatak osjećaja za hitnu reakciju na krizu, za koju su naveli da je pojedini ministri još mogu prevenirati.

    Istakli su da su tokom nedavne posjete Bosni i Hercegovini postali još svjesniji koliko je duboka politička kriza. Napomenuli su da dio građana strahuje od novog rata, jer primjećuju da se ponavljaju pojedini događaji iz 90-ih godina.

    Koster i Strik su ocijenili da pojedini međunarodni zvaničnici doprinose produbljivanju krize.

    “Međunarodna zajednica potcjenjuje ozbiljnost krize te zapravo doprinosi njenom produbljivanju posvećujući se pregovorima sa samoproglašenim liderima etničkih zajednica. Pri tome zaobilaze demokratske institucije i procese, grubo zanemaruju izabrane zvaničnike, a da ne spominjemo opozicione političare i civilno društvo”, istakli su.

    Podsjetili su da član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik SNSD-a Dodik poduzima, kako su naveli, ozbiljne i direktne korake ka secesiji Republike Srpske, a nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko u julu ove godine nametnuo zakonsku zabranu negiranja genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina. Naglasili su da je pozvao druge političare u Republici Srpskoj da pristanu na nezakonit prijenos nadležnosti s državne na entitetsku vlast. Već je odlučeno da se formira entitetska agencija za lijekove i medicinska sredstva.

    “Najavio je formiranje vlastite vojske te je u blizini Sarajeva održao provokativnu paravojnu vježbu”, dodaju europarlamentarci.

    “Dodik će produbljivati krizu dok ne osjeti prijetnju od sankcija”

    Očekuju da će Dodik i njegove pristaše produbljivati krizu sve dok ne osjete stvarnu prijetnju ciljanih sankcija i drugih oblika reakcije međunarodnih aktera. Upozorili su da bi takvo njihovo djelovanje moglo okončati otcjepljenjem Republike Srpske.

    “Time povećavaju rizik od sukoba i ugrožavaju stabilnost cijelog Zapadnog Balkana”, dodaju.

    Za njih je Dodikova reakcija nakon nedavnog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja EU, kada je naglasio da će nastaviti prijenos nadležnosti, jasan pokazatelj da se osjeća osnaženim “neradom Vijeća za vanjske poslove Evropske unije”.

    Kako su naveli, dojam je da Vijeće i Evropska komisija očekuju da će autokratski etnonacionalist kao što je Dodik poslušati glas razuma i da će pregovarati o izlazu iz krize. Za Kostera i Strik je greška pregovarati s Dodikom.

    “Pregovaranjem s Dodikom šalje se pogrešna poruka i time bi se dodatno pogoršale tenzije. Osim toga, otežao bi se svaki razvoj i napredak države u evropskim integracijama. To bi značilo da je EU spremna na ustupke na štetu vlastitih vrijednosti i principa, kao i na štetu sporazuma kojim je postignut mir u Bosni i Hercegovini”, poručili su.

    “Popuštanje Dodiku bi bio presedan”

    Pretpostavljaju da popuštanje Dodiku ne bi značilo samo približavanje ostvarivanju secesionističke politike, već bi se i napravio presedan za budućnost.

    “Kad god Dodik ili neki drugi autokrata u regiji poželi slijediti određeni cilj, oni će tačno znati koja je strategija najučinkovitija: namjerno eskalirati krizu i čekati da dođu pregovarači EU te da pitaju za njihove zahtjeve”, ukazali su.

    Prethodna konstatacija Kostera i Strik je ono što su pojedini i ranije spočitavali nekim zvaničnicima EU. Nameće se pitanje da li se zaključak ovih europarlamentaraca odnosi i na izaslanicu Unije Angelinu Eichhorst koja posreduje u pregovorima za izmjenu Izbornog zakona. Eichhorst je također iz Nizozemske, kao i Strik.

    Ponovili su da su sankcije najbolja reakcija te su obrazložili zašto tako misle.

    “Oštre i ciljane sankcije su adekvatna reakcija na opasne aktivnosti kojima se ugrožava integritet i mir susjedne države EU i potencijalnoj kandidatkinji za članstvo u Uniji, a koja je pretrpjela stravične posljedice neodlučnosti međunarodne zajednice u prošlosti”, istakli su.

    “Boji se jedinstvenog i snažnog odgovora EU”

    Za njih je Dodikovo lobiranje kod njegovih “autokratskih prijatelja, slovenskog premijera Janeza Janše i mađarskog premijera Viktora Orbana” uoči Vijeća za vanjske poslove EU pokazatelj da se boji jedinstvenog i snažnog odgovora unije.

    Ovo dvoje europarlamentaraca zagovaraju finansijske sanckije, jer smatraju da bi se njima znatno naštetilo Dodiku i njegovim pristašama. Kao razlog zašto pozivaju na ovu vrstu sankcije istakli su to što imaju imovinu u EU i zato što su pri stavu da bi ih primorali da promijene politiku.

    Potcrtali su da se stanje u Bosni i Hercegovini ne može mijenjati samo sankcijama. Shodno tome, pozvali su i na snažniji interes EU i politiku kojom će se uspostaviti, kako su naveli, socijalna kohezija. Prethodno su to izdvojili kao ključno.

    “Angažman EU treba biti distanciran od etnonacionalističkih čelnika koji onemogućavaju održivu budućnost države te se okrenuti aktivnom civilnom društvu koje nastoji izgraditi bolju budućnost”, naglasili su.

    U tekstu za Euractiv potrebnim su istakli osnaživanje nevladinih organizacija – da imaju kapacitete za učešče u demokratskom životu, dijalogu i proširenju EU. Zaključili su da građani Bosne i Hercegovine zaslužuju ono što je dogovoreno 26 godina – mir, demokratiju, stabilnosti i glas u evropskoj budućnosti.

    Koster je parlamentarac Socijaldemorkatske partije Njemačke (SPD), dok je Strik parlamentarka Zelene ljevice iz Nizozemske.

  • Šef NATO-a Jens Stoltenberg upozorio Dodika zbog “zapaljive retorike”

    Šef NATO-a Jens Stoltenberg upozorio Dodika zbog “zapaljive retorike”

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg osudio je “zapaljivu retoriku” člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika. On je ovo kazao na konferenciji za medije u Briselu nakon sastanka s premijerom Crne Gore Zdravkom Krivokapićem.

    “Saveznici snažno podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Dakle, zapaljiva retorika u Republici Srpskoj ozbiljno zabrinjava. Strukture Bosne i Hercegovine su važne za stabilnost zemlje. Naročito Oružane snage, jedna od najjačih multietničkih institucija u zemlji”, rekao je Stoltenberg.

    Dodao je da NATO ostaje predan snažnom političkom dijalogu i praktičnoj saradnji s Bosnom i Hercegovinom te da će nastaviti podržavati reformske napore zemlje za dobrobit svih.

    “NATO-ova politika otvorenih vrata je historijski uspjeh i doprinosi sigurnosti u regiji”, naglasio je Stoltenberg, između ostalog, u svom uvodnom obraćanju.

    Šef NATO-a se malo kasnije tokom razgovora s novinarima na konferenciji za medije ponovo dotakao BiH. Ovog puta je imenom spomenuo Dodika.

    “Vidjeli smo neke pomake u krivom smjeru tokom posljednjih godina. Zabrinuti smo zbog situacije u Bosni i Hercegovini uz zapaljivu retoriku Milorada Dodika. Njegove poruke zapravo potkopavaju jedno od glavnih postignuća koje smo napravili u stvaranju multietničkih oružanih snaga u Bosni i Hercegovini”, istaknuo je Stoltenberg.

    Naglasio je da je ovo pitanje važno za Bosnu i Hercegovinu, cijelu regiju, “a i za sve nas”.

  • Članovi Predsjedništva BiH sa Verheljijem

    Članovi Predsjedništva BiH sa Verheljijem

    Zajednički sastanak članova Predsjedništva BiH sa Varheljijem biće održan u zgradi Predsjedništva BiH.

    Članovi Predsjedništva BiH Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović sastat će se danas u Sarajevu sa komesarom Evropske unije za proširenje Oliverom Varheljijem (Varhelyi).

    Zajednički sastanak članova Predsjedništva BiH sa Varheljijem bit će održan u zgradi Predsjedništva BiH.

    Sastanak počinje u 10:30 sati.

  • Palmer i Ajhorst opet dolaze u BiH i donose novi plan

    Izaslanik SAD-a za izbornu reformu BiH Metju Palmer i izvršna direktorica za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Ajhorst stižu u BiH ponovo 29. novembra.

    Ovo je nezvanična informacija do koje je došao Faktor, a isto tako naši izvori iz diplomatskih krugova su nam nezvanično kazali da američko-evropski dvojac pred bh. političare donosi i novi prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH.

    Što se tiče lidera SNSD-a Milorada Dodika, odnosno stava stranaka koje dolaze iz Republike Srpske, njih se gotovo pa i ne tiču reforme izbornog zakonodavstva, osim što su poručili da su i dalje za direktan izbor članova Predsjedništva BiH.

    Nisu se nešto posebno ni izjašnjavali prikazujući ovu reformu kao pitanje za političare iz Federacije BiH, ali staro dobro partnerstvo Dodika i prvog čovjeka HDZ-a BiH Dragana Čovića ponovo se ukazalo u svom punom svjetlu, pod geslom “ruka ruku mije”.

  • Dodik i Cvijanović sa Varheljijem u Banjaluci

    Dodik i Cvijanović sa Varheljijem u Banjaluci

    Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik sastaće se danas u Banjaluci sa komesarom EU za proširenje Oliverom Varheljijem.

    Sastanak će biti održan u zgradi Vlade Republike Srpske s početkom u 16.15 časova, najavljeno je iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH.

  • Čović na sastanku sa Plenkovićem: Potrebna hitna stabilizacija i dogovor o Izbornom zakonu

    Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović danas je u Zagrebu sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem razgovarao o aktuelnoj situaciji u BiH i izmjenama Izbornog zakona.

    Potrebna je hitna stabilizacija i dogovor o izmjenama Izbornog zakona kao visoki prioritet. Tri konstitutivna naroda i njihova prava moraju biti potpuno jednaki, kako bi se spriječio svaki oblik diskriminacije – istakao je Čović na svom Tviteru.

    Čović je danas u Zagrebu razgovarao i sa zamjenikom ministra inostranih poslova Rusije Aleksanderom Gruškom.

    Nakon ovog sastanka Čović je na “Tviteru” objavio da je “ključno dovršiti izmjene Izbornog zakona u ovoj godini”.

    – Konstitutivni narodi moraju biti jednaki u pravima i zastupljenosti, neophodna je nediskriminacija – dodao je Čović

  • Dodik: Srpska posvećena miru, ali je protiv pravnog nasilja i nametanja zakona

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je Republika Srpska posvećena miru i poštovanju Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali da očekuje to i od drugih.

    Dodik je na večerašnjem sastanku sa generalnim sekretarom OEBS-a Helgom Marijom Šmid u Sarajevu naglasio da Republika Srpska poštuje teritorijalni integritet i ustavni poredak BiH, te da nema plan za otcjepljenje.

    “U BiH, kada je riječ o Republici Srpskoj, ne postoji nikakvo ugrožavanje mira. Mi poštujemo Ustav i ustavno uređenje BiH, ali smo protiv pravnog nasilja, neustavne BiH, nametanja zakona i miješanja stranaca. BiH može da funkcioniše, ali odluke treba da donose domaći političari konsenzusom, bez miješanja sa strane”, naveo je Dodik.

    On je naglasio da Republika Srpska želi da doprinese stabilnosti i funkcionalnosti BiH, posvećena je njenom evropskom putu, ali u skladu sa Ustavom i demokratskim principima, saopšteno je iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Srpski član Predsjedništva BiH zahvalio je na pomoći koju je OEBS pružao sve ove godine u BiH i izrazio uvjerenje u nastavak dobre saradnje.

    Šmidova je zahvalila Dodiku na lijepim riječima o radu i djelovanju OEBS-a u BiH.

    Ona je ukazala na potrebu sprovođenja ključnih reformi u BiH, što se posebno odnosi na izbornu reformu u skladu sa međunarodnim demokratskim standardima.

    Sagovornici su se saglasili da je neophodno posvetiti se ekonomskom jačanju i razvoju BiH, kao i privlačenju investicija što se omogućiti bolji život građana.

    Dodik je rekao da podržava inicijativu “Otvoreni Balkan” koja je dobar put za ekonomski rast i napredak zemalja regiona, pruža slobodan protok roba i ljudi, velike šanse privrednicima, bržu razmjenu usluga, te da ne vidi nijedan razlog da BiH ne bude dio toga.

  • Rudari ogrnuti ćebadima i okupljeni oko vatre dočekali jutro ispred Vlade FBiH

    udari su dočekali jutro na otvorenom ispred Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, a danas se očekuje razgovor sindikata i vlasti s ciljem iznalaženja zajedničkih rješenja.

    Na ponoćnom sastanku u Vladi sinoć, formiran je pregovarački tim međutim rudari su odbili da uđu na razgovore jer traže da se udovolji njihovim zahtjevima bez ikakvog dijaloga.

    Oni su se jučer ujutru u 11 sati okupili u ulici Hamdije Čemerlića, a veći dio njih je tu ostao i jutros.

    Rudari su se grupisali oko nekoliko vatri koje su tokom jučerašnjeg dana ovdje zapalili, od kojih su mnoge već dogorjele. Ogrnuti su ćebadima koje su im u velikoj mjeri sinoć donosili i građani.

    Da ne planiraju otići iz ove ulice dok se ne pronađe rješenje za njih, govori i to da su neki već otišli po doručak dok drugi piju prvu jutarnju kafu i čaj.

    Na ulici se mogu vidjeti jastuci i posteljina koje su im služili tokom noći da pokušaju “prevariti san” pod vedrim nebom i na niskoj temperaturi.


    Tokom jučerašnjeg dana je bilo burno ispred Vlade FBiH. Pokušao im se obratiti ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić međutim rudarima je zasmetalo što je izašao sa velikim brojem specijalaca. Izviždali su ga zbog čega se on ubrzo povukao u zgradu. U jednom periodu je na skupu bilo poprilično veselo, igrali su kolo i pjevali, međutim kako je dan odmicao postajalo je sve hladnije, no oni nisu odustali od protesta.

    Navečer su im građani donosili tople napitke i kafu, a jutros planiraju dočekati ministre kada krenu na posao.

    Ono što rudari traže je stavljanje van snage pravilnika o radu i radnom učinku u Rudniku uglja Kreka, ostavka direktora Elektroprivrede BiH i direktora rudnika uglja koji su u sastavu ovih preduzeća, uvezivanje radnog staža radnicima, utvrđivanje minimalne plate od 1.000 KM i drugo.

  • Šmit: Dejton se ne poštuje, posebno zbog Dodika

    Šmit: Dejton se ne poštuje, posebno zbog Dodika

    Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje, izjavio je da je u Vašinton došao da se sastane sa jednim od ključnih partnera implementacije Dejtona.

    On je još dodao da je doša da se “informiše o stanju u BiH, i da se konsultuje o budućim zajedničkim odlukama u skladu sa njegovom nadležnošću i nadležnostima međunarodne zajednice.”

    Na opasku da ima puno Amerikanaca i u BiH sa kojima može da priča, Šmit kaže da misli da je veoma važno videti ljude u Stejt departmentu na vodećem nivou kao što su Karen Godfrid, koja je odgovorna za Evropu i upoznati ljude iz Saveta za nacionalnu bezbednost.

    “Moj utisak je da je ovo veoma važno, ne samo da se sretnemo u Sarajevu, gde neki ljudi – ne međunarodna zajednica, već neki lokalni političari – imaju ideju da se svet okreće oko Sarajeva ili Bosne i Hercegovine, što nije slučaj. Moramo prilagoditi aktuelnu situaciju pozivajući se na Dejton”, kaže Šmit.

    Na pitanje šta misli kada kaže “prilagoditi”, Šmit kaže:

    “Moramo priznati da se Dejton ne poštuje, posebno zbog postupaka gospodina (Milorada) Dodika. Treba razgovarati o tome kako ćemo se nositi s tim, šta je budućnost da BiH nekako obezbedi članstvo u Evropskoj uniji i koji bi trebalo da budu sledeći koraci”.

    Objašnjavajući deo izveštaja o stanju u BiH da je ova zemlja u “najopasnijem položaju od rata” i da će pretrpeti “neprocenjivu štetu”, ako se stvari nastave, Šmit kaže da je to tačno, ali da pritom ne misli na “vojno povećanje napetosti, već na nefunkcionalnost države u celini”.

    Na konstataciju da iza sebe ima malo preduzetih akcija, Šmit kaže da je stava, kao nekoga ko bi potencijalno mogao samo da naređuje i upravlja državom, da to nije ono što bi trebalo da bude budućnost.

    “Oklevam da iskoristim takozvane bonska ovlašćenja. Imam puno zahteva samo da nekoga smenim sa pozicije. To je korišćeno ranije. To se može uraditi samo pomoću ‘štapa i šargarepe’. Štapovi bi mogli biti poništavanje zakona, ili zamena zakona koji ne ispunjavaju zahteve Dejtonskog mirovnog sporazuma. Imam konačno pravo na tumačenje. Rekao sam, u mojoj ladici su instrumenti i imam ključ od ladice. Znam kako da ga otvorim. Niko ne bi trebalo pogrešno da shvati da je to znak da ih nikada neću iskoristiti. Mogli bismo doći u takvu situaciju, ali ovo nije trenutak”, rekao je Šmit.

    Visoki predstavnik kaže da je zato u Izveštau SB UN napisao da u BiH vidi vrlo tešku situaciju, toliko destruktivnu, da se postojanje i suverenitet države može dovesti u pitanje.

    “Vojska Republike Srpske neće biti formirana”

    Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit izjavio je u Vašingtonu Vojska Republike Srpske neće biti formirana.

    “Posledice toga su vrlo jasne, uključujući i moju stranu”, rekao je Šmit za Glas Amerike . On je naveo da je prošle sedmice razgovarao sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom, navodeći da su zaključili da je međunarodna zajednica opredeljena da doprinese primeni Dejtonskog sporazuma, odnosno da je potrebna saradnja između Evropske unije i NATO.

    “NATO je prisutan u Sarajevu. Trebalo bi biti jasno da ako se stvari zakomplikuju, da Evropska unija, EUFOR i NATO, preko takozvane komandne i strategije ‘Berlin plus’ mogu povećati svoje prisustvo”, istakao je Šmit.

    Dodao je da za tim ne postoji potreba u ovom trenutku, ali da međunarodna zajednica “mora da bude svesna situacije”.

    On je rekao da će tokom svog boravka u SAD američke zvaničnike informisati o stanju u BiH, kao i da će se s njima konsultovati o budućim zajedničkim odlukama, u skladu sa njegovom nadležnošću Visokog predstavnika i nadležnostima međunarodne zajednice.

    Šmit je ocenio da se Dejtonski mirovni sporazum u BiH ne poštuje, prvenstveno zbog, kako je naveo, postupaka srpskog člana Predsedništva BiH Milorada Dodika.

    Prema njegovim rečima, Dodik je u poslednje vreme izgubio podršku velikog dela građana Republike Srpske, a postoje, kako je naveo, i glasine da ga nadležne institucije istražuju zbog korupcije.

    Visoki predstavnik je dalje rekao da predstavnici međunarodne zajednice treba da razgovaraju o tome kako se nositi sa krizom u BIH, šta je budućnost BiH, kako zemlji obezbediti članstvo u EU i koji bi sledeći koraci trebali biti.

    “Dakle, ne radi se samo o sastancima u Vašingtonu, već i u Briselu i drugim glavnim gradovima, kao što je London”, naglasio je on.

  • Stevandić se danas sastao sa Helgom Šmid, generalnim sekretarom OSCE-a.

    Dr Nenad Stevandić ispred Ujedinjene Srpske zajedno sa ostalim članivima interesorne radne grupe za izborni zakon razgovrao sa generqlnom sekretarkom OSCE Helgom Marijom Šmid. Tema razgovora bila je aktuelna kriza u Bosni i Hercegovini, ali i izborni zakon. Pored gospođe Šmid, sastanku su još prisustvovali i Džulijen Cigler, Karlo Điovanone i Maria Roibu, članovi sekretarijata OSCE u Beču.