VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Dodik potrošio čak 40 miliona KM na lobiranje u SAD-u

    Dodik potrošio čak 40 miliona KM na lobiranje u SAD-u

    Organizacija Bosnian Advocacy Center (BAC) danas je objavila izvještaj i analizu pod nazivom “Lobiranje kao vanjskopolitički alat: kako je entitet Republika Srpska potrošio čak 40 miliona KM na lobiranje u SAD-u.”

    Ovaj dokument rezultat je istraživanja i analize svih dostupnih ugovora koje je Vlada RS-a potpisivala s različitim lobističkim kompanijama u SAD-u, posebno od 2006. godine, kada je Milorad Dodik preuzeo vlast.

    Istraživanje je pokazalo da su zvaničnici RS-a primarno željeli osigurati prisustvo i umrežavanje među vodećim donosiocima odluka u SAD-u, ali i onima na nižim nivoima za koje se nadaju da će jednoga dana doći do Capitol Hilla ili Bijele kuće.

    Također, često su sarađivali s lobističkim grupama koje su pružale najkvalitetnije pravne savjete i analize Dejtonskog sporazuma. Poznati Dodikovi koncepti poput “slovo, a ne duh Dejtona”, “Bosna i Hercegovina kao državna zajednica”, “nezavisna RS u dejtonskoj BiH” samo su neki koncepti koji su formirani kroz ovu saradnju.

    Osim direktnog lobiranja i susreta s utjecajnim zvaničnicima poput senatora, poslanika u Predstavničkom domu, šefa Trumpove izborne kampanje, glavnog Trumpovog stratega i sl., Dodik i njegov režim su željeli utjecati na najpoznatije svjetske medije, ali i povezivati se sa srpskom i jevrejskom dijasporom te predstavljati entitet RS kao plodno tlo za investicije.

    “Najveći mit koji se formirao posljednjih godina jeste da je Dodik bacio 40 miliona KM, te da od ovih lobističkih aktivnosti nije imao ništa. Ove tvrdnje se ‘dokazuju’ činjenicom da je čak bio ‘kažnjen’ uvrštavanjem na crnu listu. Takve tvrdnje ne mogu biti dalje od istine. Dodik nije lobirao za svoj status i poziciju, nego za poziciju RS-a i budući status ovog entiteta. U tome je razlika između državotvornih projekata koje dolaze iz RS-a i manjka interesovanja koje je prisutno u Sarajevu”, kazao je Ismail Ćidić, predsjednik organizacije BAC.

    U cijelom ovom procesu, Dodikov režim pokrenuo je i “Ured RS-a” koji de facto služi kao alternativa ambasadi Bosne i Hercegovine u SAD-u, posebno onda kada ambasadora nije postavio kadar SNSD-a u Predsjedništvu BiH. Na taj način entitet RS imitira državu i, uz ostale lobističke aktivnosti, provodi alternativnu vanjsku politiku iako za to nema ovlasti.

    Iako je teško utvrditi direktne uzročno-posljedične veze u procesu lobiranja jer mnoge varijable nisu javno dostupne, ovaj izvještaj pokazuje da je Dodik svojim lobističkim aktivnostima osim susreta s utjecajnim zvaničnicima, te povezivanja sa srpskom i jevrejskom dijasporom, dobio i ukidanje stranih sudija iz Suda Bosne i Hercegovine, ali i mehanizam koordinacije kojim su entiteti, pa čak i kantoni dobili značajne uloge u vanjskopolitičkom odlučivanju u procesu pristupanja EU.

    “Cilj ovog izvještaja bio je ne samo da pokaže posljedice anti-bosanskog lobiranja u SAD-u, nego i da upozori bh. zvaničnike da se trenutna situacija s Bidenom na čelu SAD-a mora iskoristiti agresivnom vanjskom politikom i agresivnim ulaganjem u lobiranje u SAD-u. Dodik to vrlo dobro zna i vješto to koristi. U jednom periodu bili su čak pri vrhu liste najvećih investitora u ove aktivnosti, ispred mnogih bogatih i moćnih država”, zaključuje Ćidić.

  • Vulin: Bošnjački političari 30 god glume žrtve

    Vulin: Bošnjački političari 30 god glume žrtve

    Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin reagovao je danas povodom uvreda koje su na račun Srbije iznijeli članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović poslije hapšenja Edina Vranja i poručio da politički pritisci na pravosuđe nisu prihvatljivi.

    “Kada god bi Srbija postupajući po zakonima uhapsila osumnjičenog za ratne zločine nad Srbima, povlačili su se ambasadori i bulaznilo bi se o srpskoj agresiji, a o žrtvama se ne bi progovorila ni reč. Bošnjački političari već trideset godina žive od uloge žrtve i ne prihvataju da na rukama Nasera Orića i stotina sličnih ima puno srpske krvi i iskopanih očiju. Da su sve zemlje u kojima se devedesetih vodio građanski rat bile poštene kao Srbija i da su sve sudile svojim sunarodnicima, danas bi mnogo manje zločinaca bilo na slobodi”, naveo je Vulin u saopštenju.

    Vulin je istakao da Srbiji nema šta da se prigovoriti, “ali zato ima licemerima Komšiću i Džaferoviću, koji se nikada nisu poklonili srpskim majkama, ali brane Srbiji da traži pravdu”.

    U Srbiji tužilaštvo radi po zakonu, a Ministarstvo unutrašnjih poslova po nalogu tužilaštva i tu politike nema i neće je biti, rekao je ministar.

    “Zato što je tako, Srbija je država, a zašto o BiH i Vljosa Osmani kao lider nepriznate teritorije kaže da je ‘nefunkcionalna država’, to Komšić i Džaferović treba da odgovore i sebi i građanima BiH”, odgovorio je ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin članovima Predsjedništva BiH Komšiću i Džaferoviću, koji su iznijeli uvrede i laži na račun Srbije nakon što je uhapšen državljanin BiH i ratni zločinac Edin Vranj, saopštio je MUP.

  • Varhelyi se boji da bi Balkanci mogli izazvati veliku krizu ako im EU ne ispuni obećano

    Varhelyi se boji da bi Balkanci mogli izazvati veliku krizu ako im EU ne ispuni obećano

    Komesar EU za proširenje i politiku susjedstva Oliver Varhely smatra da je jedna od ključnih lekcija afganistanske krize to da Evropa mora donositi dosljedne geopolitičke odluke, uključujući i ispunjavanje obećanja zemljama na Zapadnom Balkanu.

    “Nije dovoljno doći do glasnih naslova i rečenica koje dosade ponavljajući se. Potrebni su konkretni koraci”, ocijenio je.

    On je na pitanje kakav utjecaj događaji iz Afganistana mogu imati na EU odgovorio da je tamošnja kriza pokazala je da ima ozbiljne posljedice “ako nismo dovoljno jaki i dosljedni u svojim geopolitičkim izborima”.

    “Bili smo prisutni i u Afganistanu zbog takve geopolitičke odluke i nismo uspjeli. Situacija je izuzetno ozbiljna. Zamislite samo što će se dogoditi ako se proces proširenja zapadnobalkanskih partnera nastavi i, također iz nekih geopolitičkih razloga, ne dogodi u stvarnosti, kao što smo obećali. Međutim, Zapadni Balkan nam je geografski mnogo bliži od Afganistana. Iz toga slijedi da evropski izbor broj jedan mora biti integracija regije. Moramo održati obećanja data Zapadnom Balkanu. Za mene je ovo jedna od najvažnijih lekcija afganistanske situacije”, rekao je evropski komesar.

    Migrantska kriza ponovo dolazi u prvi plan o čemu je Varhely razgovarao prilikom posjete Turskoj.

    “Prošle sedmice posjetio sam Tursku, gdje smo razgovarali i o naporima da se spriječi novi val migracija. Velika je razlika u odnosu na stanje 2015. godine što još uvijek stižemo na vrijeme i možda možemo spriječiti krizu. Međutim, za to moramo poduzeti prave korake, zaista se moramo usredotočiti na prevenciju, učeći na lekciji iz 2015. Evropskoj uniji je potrebna nova vrsta partnerstva s Turskom, što se tiče ekonomske i migracijske saradnje. I moramo pojačati naš rad na migracijama, ne samo s Ankarom, već i sa Zapadnim Balkanom. Proces ne pomaže ni činjenica da su Amerikanci u međuvremenu prevezli Afganistance u regiju koji nisu prošli američke sigurnosne provjere. Ovo je očigledan sigurnosni rizik za Evropu, pa mislim da smo s razlogom kritični”, izjavio je za Magyarnemzet.

  • Srpska i Srbija spremne za proslavu Dana srpskog jedinstva

    Srpska i Srbija spremne za proslavu Dana srpskog jedinstva

    Republika Srpska i Srbija spremne su za proslavu Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.

    Građani su pozvani da 15. septembra na svoje domove istaknu srpske trobojke, Taj Dan biće obilježen u Banjaluci i Beogradu.

    U Banjaluci će danas biti održana Svečana akademija, a centralna manifestacija je sutra u Beogradu.

    Prenos akademije od 19 časova na RTRS-u i portalu.

    U kalendar zajedničkih praznika, Srpska i Srbija su prošle godine upisale i 15. septembar, Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, kada se obilježava godišnjica proboja Solunskog fronta u Prvom svjetskom ratu.

    Povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave parlamenti u Srbiji i Republici Srpskoj sutra će usvojiti Zakon o upotrebi srpskog jezika u javnom životu i zaštiti i očuvanju ćiriličkog pisma.

    Inicijativa o usvajanju Zakona potekla je od srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

    Prijedlog predviđa širenje kruga subjekata koji su u obavezi da koriste ćiriličko pismo, kao i stimulativne mjere koje su usmjerene na privatni sektor, odnosno olakšice za one koji se odluče da u svom radu i poslovanju koriste ćiriličko pismo.

    U Narodnoj skupštini Republike Srpske, u susret posebnoj sjednici parlamenta, danas će biti otvorena izložba najljepših ćiriličkih rukopisa.

    Ujedinjena Srpska sutra će u Banjalucu povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave organizovati defile sa zastavama Republike Srpske i Srbije i velikom zastavom dužine 70 metara koja će se nositi od Narodnog pozorišta do Trga Krajine.
    Defile će krenuti u 15.45 časova ispred Narodnog pozorišta, a kretaće se pored Palate predsjednika, dalje kroz Gospodsku ulicu do Trga Krajine gdje je u 16.30 časova planirana konferencija za novinare, saopšteno je iz ove stranke.
    Iste događaje Ujedinjena Srpska organizuje u većini gradova i opština u Republici Srpskoj.

  • Zastava dužine 70 metara: Povodom Dana srpskog jedinstva Ujedinjena Srpska organizuje defile

    Zastava dužine 70 metara: Povodom Dana srpskog jedinstva Ujedinjena Srpska organizuje defile

    Ujedinjena Srpska u srijedu, 15. septembra, povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, organizuje defile sa zastavama Republike Srpske i Srbije.

    Na defileu će, takođe, biti i velika zastava dužine 70 metara koja će se nositi od Narodnog pozorišta Republike Srpske do Trga Кrajine u Banjaluci.

    Defileu će prisustvovati predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, kao i kompletno rukovodstvo stranke.

    Okupljanje i mjesto kretanja planirano je u 15:45 časova ispred Narodnog pozorišta Republike Srpske u Banjaluci, prolazi se kraj Palate predsjednika RS, dalje kroz Gospodsku ulicu pa sve do Trga Кrajine gdje će se u 16.30 časova održati konferencija za medije.

    Takođe, iste događaje Ujedinjena Srpska organizuje u većini gradova i opština u Republici Srpskoj.

  • Razmatra se uvođenje skenera i bez izmjena Izbornog zakona

    Razmatra se uvođenje skenera i bez izmjena Izbornog zakona

    Centralna izborna komisija (CIK) BiH razmatra mogućnosti uvođenja skenera na narednim opštim izborima BiH, na način da za njihovu primjenu nije potrebna izmjena Izbornog zakona, u slučaju da u parlamentu ne bude bilo moguće usvojiti amandmane na ovaj zakon.

    Naime, pitanje izmjene izbornog zakonodavstva postalo je osjetljivo političko pitanje ne samo zbog mogućnosti unapređenja izbornog procesa, što očigledno ne odgovara svim političkim subjektima, već i zbog politički osjetljivih odluka, poput načina implementiranja odluke Evropskog suda za ljudska prava Savjeta Evrope u predmetu “Sejdić i Finci”.

    Pet članova CIK-a proteklog vikenda u Neumu, u organizaciji Savjeta Evrope, s grupom od tridesetak novinara raspravljalo je o raznim aspektima izbornog procesa, među kojima je i pitanje uvođenja skenera za identifikaciju glasača, ali i skenera za skeniranje glasačkih listića, i to na način da za ove izmjene ne bude potrebna izmjena izbornog zakonodavstva.

    Dok se manje-više svi članovi CIK-a slažu da bi bilo moguće uvesti neke skenere, poput skenera za otisak prsta radi lakše i vjerodostojnije identifikacije glasača, neki članovi, poput Suada Arnautovića, idu i korak dalje i smatraju da postoji način da se i skeneri za skeniranje glasačkih listića angažuju na narednim izborima na način da nije nužno potrebna izmjena Izbornog zakona. On je novinarima prisutnim na ovoj edukaciji objasnio da bi skenere bilo moguće primijeniti na dva načina, od kojih jedan način ne bi zahtijevao promjenu Izbornog zakona. Prema njegovom tumačenju, ako bi se skeneri priključivali na mrežu nakon završetka izbornog procesa i kao pomoćno sredstvo, dok bi ostatak izbornog procesa bio identičan sadašnjem, izmjena Izbornog zakona ne bi bila potrebna.

    Željko Bakalar, predsjednik CIK-a, za “Nezavisne novine” je rekao da su različite vrste skenera zaista jedna od opcija koju CIK razmatra za naredne opšte izbore u oktobru naredne godine. Prema njegovom mišljenju, bilo bi moguće bez izmjena zakona uvesti skenere za otiske prstiju i neka druga tehnička rješenja za transfer izbornih rezultata u centralni server CIK-a, pod uslovom da Savjet ministara i parlament odobre deset miliona u naredni budžet CIK-a kako bi se ova tehnička rješenja mogla implementirati. On je pojasnio da bi ona uključivala nabavke barem po jednog laptopa na svakom biračkom mjestu i rješenja putem interneta kako bi se ti laptopi sigurno priključili na server CIK-a.

    “Naši timovi rade na projektnom zadatku za neka od ovih rješenja u slučaju da ne bude izmjena Izbornog zakona”, rekao je on i pojasnio da bi skeneri za otiske prstiju, odnosno tehnička rješenja biometrijskog očitavanja otiska prsta birača u saradnji s Agencijom za identifikacione dokumente BiH, spriječili manipulacije o kojima se puno govorilo u javnosti nakon prošlih lokalnih izbora, poput krađe identiteta.

    Što se tiče skenera za očitavanje glasačkih listića, Bakalar je pojasnio da postoje i različiti skeneri i različite metode njihovog korištenja, te je napomenuo da u saradnji s EU postoje planovi da se bh. zakonodavcima organizuju demonstracije izbora s različitim rješenjima, o kojima bi onda trebalo da se opredijeli država.

    “U svakom slučaju, stvar bi bila sigurno čistija ako bi se neke izmjene uključile u izmjene Izbornog zakona”, rekao je Bakalar.

    Esad Mavrić, predstavnik Savjeta Evrope i organizator seminara, rekao je da su novinari mogli čuti od predstavnika CIK-a podatke koji će im pomoći da budu kompetentniji i informisaniji o različitim aspektima izbornog procesa.

    “Jedna od zanimljivijih tema o kojima su novinari mogli čuti odnosila se na mogućnosti unapređenja izbornog procesa kroz tehnička rješenja”, rekao je Mavrić za “Nezavisne novine”.

  • Lajčak: Proces koji vodim trebalo bi da donese Kosovu puno međunarodno priznanje

    Lajčak: Proces koji vodim trebalo bi da donese Kosovu puno međunarodno priznanje

    Mandat u procesu koji vodim trebalo bi da donese Kosovu puno međunarodno priznanje, rekao je na onlajn panelu o dijalogu Beograda i Prištine predstavnik Evropske unije Miroslav Lajčak.
    Dodaje i da rješenje postignuto na silu nije održivo. Izaslanik Sjedinjenh Američkih Država Gabriel Eskobar poručuje da podržava dijalog koji vodi Evropa i objašnjava da svoju vrijednost ima i Vašingtonski sporazum.

    Miroslav Lajčak ponavlja da je njegov mandat da olakša postizanje sporazuma o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije. Proces je, kaže, u rukama dvije strane – objašnjava kako razumije svoj mandat.

    „Mandat u procesu koji vodim trebalo bi Kosovu da donese puno međunarodno priznanje, konsolidaciju i kontrolu na cijeloj svojoj teritoriji i značajan napredak u evropskim integracijama. Uporedo sa tim proces bi trebao da kreira radna mjesta, da razvija ekonomiju kao i da pomogne rješavanje pitanja vladavine prava“, rekao je predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak.

    Kaže da Evropska unija nikoga ni na šta ne primorava i da rješenje postignuto na silu nije održivo.

    „To nije sporazum Evropske unije ili Vašingtonski sporazum. To je sporazum između Kosova i Srbije o normalizaciji njihovih odnosa. Oni moraju da stanu iza sporazuma, da objasne svojim građanima, da ga brane i sprovedu. Mi ćemo uraditi naš dio posla ali moramo biti precizni o kakvom procesu govorimo“, dodao je Lajčak, navodi “N1“.

    Izvestiteljka Evropskog parlamenta za Kosovo ukazala je na predstojeće lokalne izbore na Kosovu, ali i najavljene izbore u Srbiji za sljedeću godinu, kao prepreke za napredak u dijalogu. Kaže dosta toga zavisi od političke volje.

    „Imajući u vidu da imamo velike investicione programe zajedno sa IPA fondovima, bilo bi prikladno postaviti stroge uslove kada je u pitanju novac. Na jednoj strani, naravno mi volimo da vidimo demokratizaciju u obje države, ali na drugoj strani bi trebalo da vidimo kako možemo koristiti taj novac i investicije za malo političkog pritiska na aktere koji su na terenu“, rekla je izvestiteljka za Kosovo Viola fon Kramon.

    Zamjenik pomoćnika sekretara u Birou za evropska i evroazijska pitanja Stejt departmenta Gabriel Eskobar poručuje da Amerika podržava dijalog koji vodi Evropska unija. Ali, čini se da promjena američke administracije nije po strani stavila Vašingtonski dogovor postignut za vrijeme Donalda Trampa.

    „Da, dogovori su validni i mi u to vjerujemo. Jedna stvar je veoma zanimljiva o Vašingonskim dogovorima. Ne bih rekao da su bez vrijednosti. Svjesni smo da se teška politička pitanja rješavaju u okviru dijaloga, ali ono što smo pokušali da postignemo Vašingtonskim dogovorom jeste da se stvore neke okolnosti za izgradnju povjerenja u oblasti ekonomije“, rekao je Eskobar.

    Upravo je ekonomija važna tema za Gabriela Eskobara.

    „Možemo da pokažemo da je moguće uspostaviti neku saradnju bez rješavanja pitanja statusa. I bili smo uspješni u tome da damo stranama priliku da to prepoznaju. Zato je ekonomski mir važan za mene kao mjera izgradnje povjerenja, kao i međuetničko pomirenje. Ali fokus će biti na dijalogu i mi to podržavamo“, dodao je Eskobar.

    Posljednjih mjeseci u tom dijalogu nema značajnog napretka. Tokom ove nedjelje predstavnik Evropske unije za dijalog Miroslav Lajčak posjetiće Prištinu i Beograd.

  • Vehabović progurao Albanca u Ustavni sud BiH?

    Vehabović progurao Albanca u Ustavni sud BiH?

    Novi strani sudija Ustavnog suda BiH trebalo bi da bude pedesetogodišnji Albanac Ledi Bianku koji na toj funkciji treba da zamijeni moldavskog sudiju i trenutno potpredsjednika Ustavnog suda Tudora Pantirua.

    Prema tvrdnjama našeg izvora iz diplomatskih krugova, izuzetno značajnu ulogu u izboru Biankua, koga imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura, imao je aktuelni sudija tog suda iz BiH Faris Vehabović za koga su mediji ranije objavili da je tokom rata imao značajnu ulogu u muslimanskoj obavještajnoj službi Agencija za istrage i dokumentaciju (AID). Naš izvor tvrdi da su se Vehabović i Bianku upoznali u Strazburu, jer je budući sudija Ustavnog suda BiH od 2008. do 2019. godine bio sudija tog suda, gdje je na nekoliko predmeta radio zajedno upravo sa Vehabovićem.

    • Pored Vehabovića, izbor Biankua podržao je i sam Pantiru, jer je od 2005. do 2007. godine u vrijeme dok je Pantiru uporedo sa funkcijom sudije Ustavnog suda BiH, bio i međunarodni sudija Vrhovnog suda Kosova, Bianku bio predavač u kosovskoj školi za evropske integracije – objašnjava naš izvor.

    On dodaje da je Bianku sebi priskrbio ugled u međunarodnim pravničkim krugovima, ali ističe da se ne smije zanemariti ni činjenica da je u periodu od 2003. do 2006. godine bio savjetnik predsjednika Albanije i predsjednika albanskog parlamenta.

    Njegove navode je praktično potvrdio i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik koji je, ne otkrivajući njegovo ime, objelodanio da bi novi strani sudija Ustavnog suda BiH trebao da bude Albanac iz Albanije. Dodik je istakao da je to produkt lobiranja muslimanske strane iz Sarajeva, ističući da je apsolutno jasno da Republika Srpska nema razloga da vjeruje u njegovu objektivnost.

    Dodik je nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu rekao da je taj sudija izbor posredstvom jednog sudije koji više nije u mandatu, ali koji je zajedno sa njim radio na nekoliko predmeta.

    • Današnji svijet i civilizacija dostigli su nivo kada nacionalno pripadništvo i nije neka prepreka da bilo ko bude dobar sportista, pravnik, ali u kontekstu u kojem mi živimo i onome što mi znamo o tom novom eventualnom novom sudiji, jeste da je on izbor i produkt lobiranja muslimanske strane iz Sarajeva – istakao je Dodik.

    On je ocijenio da sve to govori o spremnosti dokle se ide u nekim stvarima, ističući da on kao čovjek i političar ne može da kaže “mi ne vjerujemo Albancima”.

    • Nisu svi ljudi isti. Ali savršeno dobro znam da mi imamo neriješenih istorijskih i drugih pitanja. Ako taj sudija Albanac pripada istoj strukturi vjeroispovijesti, onda će opet napasti Milorada Dodika da je šovinista. Ne, nisam, ja samo to govorim iz pragmatičnih razloga – rekao je Dodik.

    Dodik je naveo da pragmatični razlozi govore da su sve strane sudije Ustavnog suda BiH birani kako bi sa dva Bošnjaka donosili razne odluke koje su išle na štetu Republike Srpske, što pokazuju i odluke koje su donošene u posljednje vrijeme.

    • To je jedna sprega koja treba da sveže Republiku Srpsku do samog nestajanja njene subjektivnosti – rekao je Dodik.

    Mandat

    Pored Tudora Pantirua iz Moldavije koga bi uskoro trebao da zamijeni Albanac Ledi Bianku, strane sudija Ustavnog suda BiH su Njemica Angelika Nusberger i Helen Keler iz Švajcarske. Mandat sudija Ustavnog suda BiH traje od trenutka izbora do 70. godine života. Prvi kome će isteći mandat je aktuelni predsjednik suda Mato Tadić koji iduće godine navršava 70 godina, isto kao i sudija iz reda srpskog naroda Miodrag Simović koji 70. rođendan slavi početkom novembra naredne godine.

  • Za „vaskrsenje“ izumrlog runastog mamuta sakupljeno 15 miliona dolara

    Za „vaskrsenje“ izumrlog runastog mamuta sakupljeno 15 miliona dolara

    Deset hiljada godina nakon što su runasti mamuti nestali sa lica Zemlje, naučnici se upuštaju u ambiciozan projekat vraćanja drevne životinje u arktičku tundru. Na raspolaganju bi mogli da imaju 15 miliona dolara koje je prikupila kompanija za bionauku i genetiku „Kolosal“.
    Mogućnost da mamuti ponovo postoje i da budu vraćeni u divljinu bila je predmet rasprava u naučnim krugovima prije više od jedne decenije, ali istraživači su upravo najavili nova sredstva uz koja da bi im san mogao da se ostvari, piše Gardijan.

    Na raspolaganju bi mogli da imaju 15 miliona dolara koje je prikupila kompanija za bionauku i genetiku „Kolosal“, čiji su suosnivači Ben Lam, tehnološki i softverski preduzetnik, i Džordž Čerč, profesor genetike na Harvardskoj medicinskoj školi koji je bio pionir na polju novih pristupa mijenjanju gena.

    Naučnici će prvo biti fokusirani na stvaranje hibrida slona i mamuta, što bi podrazumijevalo da u laboratoriji naprave embrione koji nose DNK mamuta.

    Početna tačka projekta uključuje uzimanje ćelija kože azijskih slonova, kojima prijeti izumiranje, i njihovo reprogramiranje u matične ćelije koje nose DNK mamuta.

    Određeni geni koji su odgovorni za dlaku mamuta, naslage masti koje služe kao izolacija i druge osobine nastale kao rezultat adaptacije na hladnu klimu identifikovani su analizom genoma mamuta iz jedinki izvađenih iz vječnog leda sa onima iz srodnih azijskih slonova.

    Mladunci hibrida mamuta i slona za šest godina
    Ove embrione bi potom nosile surogat majke ili bi se razvijali u vještačkim matericama. Ako sve bude išlo po planu, a prepreka ima i daleko su od beznačajnih, istraživači se nadaju da će dobiti prve mladunce za šest godina.

    „Naš cilj je da napravimo slona otpornog na hladnoću, a uz to će izgledati i ponašati se kao mamut. Ne pokušavamo bilo koga da prevarimo, već ovo radimo zato što želimo životinju funkcionalno ekvivalentnu mamutu, koja će uživati na minus 40 stepeni Celzijusa, i raditi sve ono što rade slonovi i mamuti, kao što je obaranje drveća“, rekao je Čerč.

    Projekat je definisan kao pokušaj da se pomogne očuvanju azijskih slonova tako što će ih opremiti osobinama koje im omogućavaju da napreduju u ogromnim dijelovima Arktika poznatim kao stepa mamuta.

    Sudar prošlosti i budućnosti: mamuti protiv klimatskih promjena
    Naučnici takođe vjeruju da bi uvođenje krda hibridnih slonova-mamuta u arktičku tundru moglo pomoći u obnavljanju oštećenog staništa, kao i u borbi protiv nekih uticaja klimatskih promjena. Na primjer, obaranjem drveća, ove velike životinje mogle bi da pomognu u obnavljanju nekadašnjih arktičkih travnjaka.

    S druge strane, nisu svi naučnici ubijeđeni da je stvaranje životinja sličnih mamutu u laboratoriji najefikasniji način za obnavljanje tundre.

    „Moje lično mišljenje je da dato obrazloženje – ideja da biste mogli da koristite mamute za geoinženjering arktičkog područja, nije izvodljiva“, rekla je dr Viktorija Heridž, evolucioni biolog.

    Prema njenim riječima, obim ovog eksperimenta je ogroman: „Govorimo o stotinama hiljada mamuta kojima je potrebno 22 mjeseca da zatrudne i 30 godina da odrastu do zrelosti“.

    Ben Lam, međutim, ističe da cilj nije samo da se mamuti vrate, već da se vrate krda koja mogu da se ukrštaju i koja su uspješno integrisana u arktičku regiju.

    Da li bi azijski slonovi htjeli da se miješaju i razmnožavaju sa hibridima, za sada nije poznato.

    „Možda ćemo morati malo da ih obrijemo“, rekao je Čerč aludirajući na runo koje će hibridi naslijediti od mamuta.

  • Sarajevo bi uskoro moglo da dobije ulicu Bila Klintona

    Sarajevo bi uskoro moglo da dobije ulicu Bila Klintona

    Sarajevo bi uskoro moglo dobiti ulicu Bila Klintona, 42. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

    Riječ je o inicijativi kantonalnog zastupnika Harisa Zahiragića koju je danas usvojila Skupšina Kantona Sarajevo.

    “Podnosim inicijativu da se ulica ‘Put života’ (Opština Novo Sarajevo) ili dio ulice ‘Put života’ (strana ulice pored Ambasade Sjedinjenih Američkih Država), preimenuje u ulicu ‘Bulevar Bila Klintona’ ili da se postojećem nazivu ulice doda ime Bila Klintona – 42. Predskednika Sjedinjenih Američkih Država”, stoji u inicijativi.

    Portal Kliks podskeća da je Klinton bio predskednik SAD-a od 1993. do 2001. godine, pa tako i u vrokeme sklapanja Dejtonskog mirovnog sporazuma za BiH, kojem su posredovali upravo Amerikanci.