VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Predstavnički dom: Sve tačke idu na usaglašavanje zbog nedostatka entitetske većine

    Predstavnički dom: Sve tačke idu na usaglašavanje zbog nedostatka entitetske većine

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH nije danas usvojio nijednu razmatranu tačku zbog nepostojanja entitetske većine glasova iz Republike Srpske, odnosno odsustva poslanika stranaka iz Srpske, pa su sve upućene na dodatno usaglašavanje Kolegijumu tog doma.

    Na usaglašavanje je upućen Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH po skraćenom postupku, čiji su predlagači poslanici SDP-a Nermin Nikšić, Saša Magazinović, Nada Mladina i Zukan Helez.

    Tim izmjenama se predviđa spuštanje izbornog praga na stranačkoj listi sa sadašnjih 20 na 10 odsto.

    Na usaglašavanje Kolegijumu upućen je i izvještaj o radu Pravobranilaštva BiH za 2020. godinu, kao izvještaj o izvršenju budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2020. godinu.

    Ukupni izvršeni rashodi i izdaci za servisiranje spoljnog duga BiH iznosili su 744.530.104 KM, od čega je 614.696.724 KM je otplata spoljnog duga, 119.859.264 inostrane kamate, dok se na ostale naknade vezane za pozajmljivanje spoljnog duga odnosi 9.933.2016 KM, kao i na bankarske provizije 40.900 KM.

    Zbog nedostatka entitetske većine na usaglašavanje je upućen i izvještaj o finansijskoj reviziji izvršenja budžeta institucija BiH za 2020. godinu, čiji je podnosilac Kancelarija za reviziju institucija BiH.

    U revidirane 74 instiucije, ukupno izvršenje budžeta za 2020. godinu iznosilo je 925.861.387 KM.

    Kancelarija je u istom periodu dala 499 preporuka, a u izvještaju je konstatovano da se značajan dio preporuka ponavlja iz godine u godinu.

    Entitetske većine nije bilo ni za izvještaj o sprovođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije BiH (CIK) u 2020. godini, izvještaj o sprovođenju lokalnih izbora 2020. godine, čiji je podnosilac CIK, kao i za inicijativu poslanika Saše Magazinovića kojom bi bio zadužen Savjet ministara da u roku od šest mjeseci u parlamentarnu proceduru dostavi prijedlog okvirnog zakona o klimatskim promjenama.

    Na usaglašavanje Kolegijumu upućen je i Prijedlog deklaracije o dobijanju kandidatskog statusa za članstvo u EU, čiji je predlagač je poslanik HDZ-a Nikola Lovrinović.

    Entitetske većine nije bilo ni za davanje saglasnosti za ratifikaciju aneksa Sporazuma između Savjeta ministara i Vlade Crne Gore o sprovođenju graničnih provjera na zajedničkim graničnim prelazima za zajedničku lokaciju na graničnom prelazu Deleuša – Vraćenovići, Hum – Šćepan Polje, Sitnica – Zupci i Klobuk – Ilino Brdo.

    Ovim je današnja sjednica okončana.

  • Vučić sa Čovićem: Odgovor na sve krize dogovor tri naroda u BiH

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i lider Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) Dragan Čović saglasili su se 26. oktobra u Beogradu da je odgovor na sve krize dogovor tri konstitutivna naroda u BiH, objavio je Vučić na svom Instagram profilu.

    “Zajednički smo konstatovali da su Srbi, Hrvati i Bošnjaci konstitutivni narodi u BiH koji samo konsenzusom mogu da donesu odluke o svojoj budućnosti. Dakle, naš odgovor na sve krize je potpuno jasan – dogovor tri naroda”, napisao je Vučić na Instagramu.

    On je naveo da je sa Čovićem razgovarao o svim važnim regionalnim pitanjima, kao i o “svim pitanjima od interesa za naše narode”.

    Podsećamo, političari iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska ne učestvuju u radu državnih institucija BiH od kraja jula, nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko (Incko) nametnuo dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

    Čović je na svom Twitter nalogu naveo da je sa Vučićem razgovarao o dijalogu i napretku Zapadnog Balkana.

    “Kada je reč o BiH, naglasio sam da promene Izbornog zakona/ograničene ustavne promene ne mogu ugroziti temelje BiH – konstitutivni narodi i njihova prava moraju biti poštovani u potpunosti, dok diskriminacija mora biti eliminisana”, poručio je Čović.

    Čović je prethodno za “Večernji list”, izdanje za BiH 26. oktobra izjavio da smatra da postoji mogućnost dogovora sa predsednikom Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem o izmenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

    Na pitanje koja su rešenja Izbornog zakona o kojima bi se Hrvati i Bošnjaci mogli usaglasiti, te hoće li ih Srbi pratiti u tome, Čović je naveo da je, kada je reč o srpskoj strani, njihov stav jasan.

    “Sve što se dogovori u FBiH, a to se tiče i dvojice članova Predsjedništva i izaslanika za Dom naroda, oni će podržati. Rješenja za izmjene Izbornog zakona postoje i sva se nalaze na stolu. Sada je do svih nas koje odabrati”, dodao je Čović.

    Izborni zakon se čeka 12 godina
    Vlasti u BiH bi do kraja godine trebalo da završe izmene Izbornog zakona BiH i da ga usklade sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i presudom Ustavnog suda BiH.

    To znači da bi BiH trebalo da sprovede obavezu koja je započela još 2009. godine kada je Evropski sud za ljudska prava doneo presudu, po apelaciji Derve Sejdića i Jakoba Fincija, koji se kao pripadnici “Ostalih” ne mogu kandidovati na izborima za članove tročlanog Predsedništva BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH (jedan od dva doma u BiH).

    BiH su tada naložene izmene Ustava BiH, pošto se prema postojećim, na te funkcije mogu kandidovati samo pripadnici konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba.

    Potom su usledile još četiri presude istog suda po kojima je Ustav BiH ocenjen diskriminatornim, praktično, prema svim građanima i građankama BiH.

  • Milorad Dodik danas u Zagrebu sa Zoranom Milanovićem

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović sastat će se danas u Zagrebu sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, potvrđeno je za Klix.ba iz Ureda hrvatskog predsjednika.

    Ovaj sastanak ranije nije bio najavljen u medijima, a kako nam je rečeno, o temama razgovora javnost će biti obaviještena saopćenjem.

    Bit će interesantno vidjeti kako će ovaj put službeni Zagreb osloviti Milorada Dodika s obzirom na to da je prošle godine predstavljen kao predstavnik srpskog naroda, a ne kao član kolektivnog Predsjedništva BiH.

    Nedavno je u Zagrebu s Milanovićem bio i predsjednik SDA i predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH Bakir Izetbegović, koji u narednim sedmicama planira put Beograda, nakon što je najavio susret sa Vučićem.

    Interesantno je da je danas u Beogradu bio lider HDZ-a Dragan Čović. On se sastao s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
    Razgovori bh. lidera s predsjednicima susjednih zemalja se vode o izmjenama Izbornog zakona BiH, deblokadi institucija BiH i unutrašnjem političkom dijalogu s ciljem prevazilaženje duboke krize koju proizvode funkcioneri iz bh. entiteta Republika Srpska.

    Danas je u Hrvatskoj gostovao i američki izaslanik za izborne reforme u BiH Matthew Palmer. On se sastao s premijerom Andrejem Plenkovićem, koji je nakon sastanka rekao da Hrvatska želi konstruktivno pomoći.

    “Važno je da sva tri konstitutivna naroda budu legitimno zastupljena u najvišim institucijama Bosne i Hercegovine”, poručio je premijer Hrvatske na Twitteru.

  • Za smjenu Sifeta Podžića glasalo samo sedam poslanika

    Za smjenu Sifeta Podžića glasalo samo sedam poslanika

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH nije izglasao smjenu ministra odbrane BiH, Sifeta Podžića (DF).

    Za smjenu je glasalo sedam poslanika, protiv je bilo 20 i niko nije bio uzdržan.

    Poslanik HDZ BiH Nikola Lovrinović predložio je da na istoj sjednici bude glasanje i o smjeni ministra bezbjednosti, Selmo Cikotić i ministarke spoljnih poslova BiH, Bisere Turković, ali se to nije desilo. Predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Zoran Tegeltija je rekao da to u ovom trenutku ne bi bilo u skladu sa procedurama, te pozvao Lovrinovića da inicijative za smjenu dostavi u Savjet ministara.

    -Što se tiče smjene ministra odbrane, da se ministar preziva Mitrović, Košarac ili Tegeltija, donio bih ovakvu odluku – poručio je Tegeltija

  • Inckovu odluku o negiranju genocida teško sprovesti u BiH

    Inckovu odluku o negiranju genocida teško sprovesti u BiH

    • Zakoni i odluke koje imaju za cilj kažnjavanje negiranja genocida i dalje su teško sprovodivi u BiH, navodi se u najnovijem izvještaju Evropske komisije o napretku BiH za proteklu godinu.

    Ovo objašnjenje se nalazi u istom paragrafu u kojem je spomenuta odluka Valentina Incka, bivšeg visokog predstavnika, u kojoj je on penalizirao negiranje genocida predstavivši ga formom govora mržnje. Osim što u izvještaju piše da se kažnjavanje govora mržnje odnosi samo na izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, navodi se da ovi zakoni i dalje nisu usklađeni s pravnom stečevinom EU.

    Podsjećanja radi, Incko u svojoj odluci nije samo naveo da je kažnjivo grubo umanjivanje ili pokušaj opravdavanja zločina genocida, već da je potrebno da ta tvrdnja bude direktno usmjerena protiv grupe ljudi na osnovu rase, boje kože, vjeroispovijesti i etničke pripadnosti.

    Branko Perić, sudija Suda BiH, kaže za “Nezavisne novine” da je otpočetka tvrdio da će biti teško kazniti nekoga zato što smatra da se u Srebrenici nije desio genocid jer je potrebno dokazati da je onaj ko je to rekao imao namjeru da izazove negativne posljedice po neku grupu.

    “To ne bi bilo kažnjivo u nekoj raspravi u kojoj vi iznosite svoje mišljenje. Recimo, to bi se djelo moglo izvršiti na nekom političkom skupu gdje neko to kaže s direktnom namjerom da izazove mržnju prema drugom narodu i da se desi da neko napadne nekog pripadnika drugog naroda inspirisan takvim izjavama”, kaže Perić.

    U Memorijalnom centru Potočari za “Nezavisne novine” kažu da je Inckovo nametanje postiglo svrhu jer je na društvenim mrežama i u javnom prostoru mnogo manje takvih aktivnosti.

    Evropska komisija je u izvještaju tokom 2020. godine identifikovala 119 incidenata govora mržnje, a samo tri presude.

    “U 2019. godini bio je 131 incident, a jedna presuda, te 121 tokom 2018. i dvije presude. Osam suđenja je u toku. Pravna praksa kada je u pitanju govor mržnje nije konsistentna. Vlasti treba da preduzmu konkretne mjere da se preduprijedi govor mržnje, posebno kada se radi o zvaničnim nastupima”, naglašeno je.

  • Lukić: Srbi se više ne plaše sankcija

    Srbi se više ne plaše sankcija, rekao je profesor na Pravnom fakultetu u Istočnom Sarajevu Radomir Lukić.

    • Uvjeren sam da bi Srbi u Srpskoj svaki pokušaj smjene nekog političara doživjeli kao rušenje izborne volje srpskog naroda. Uslijedio bi žestok protest naroda u Republici Srpskoj – rekao je Lukić za Večernje novosti.

    Prema njegovim riječima, sankcije koje su uvodili visoki predstavnici nikome nisu donijele dobro, osim što su pokazale da u BiH nema vladavine prava.

    • Stranci treba da prestanu uzalud da ohrabruju Bošnjake koje predvodi Bakir Izetbegović. Oni neka gledaju sa strane šta se dešava, a mi ćemo se prije ili kasnije dogovoriti bez njihovog uplitanja -istakao je Lukić, koji je bio najmlađi član pregovaračkog tima Republike srpske u Dejtonu.
  • Kajganić na pitanje može li Dodik biti krivično gonjen: Svi građani su jednaki pred zakonom

    Kajganić na pitanje može li Dodik biti krivično gonjen: Svi građani su jednaki pred zakonom

    Novoimenovani vršilac dužnosti glavnog tužioca Milanko Kajganić kazao je da su svi građani BiH jednaki pred zakonom i da će se tako postupati, a da tužitelji i sudije ne smiju biti pod bilo kakvim utjecajem, pa ni političkim.

    U razgovoru za BHT Kajganić je kazao da je u BiH turbulentno već 30 godina, ali da Tužilaštvo BiH radi kao samostalan organ u skladu sa zakonima koji regulišu nadležnost Tužilaštva BiH i da će nastaviti u tom smjeru.

    “Svi su jednaki pred zakonom, tako smo postupali i postupat ćemo”, naglasio je.

    Na pitanje da li će Tužilaštvo BiH reagovati u slučaju prijetnje kada se u pitanje dovede teritorijalni integritet i suverentitet BiH, Kajganić kaže da Tužilaštvo BiH u svom radu ima više odsjeka, između ostalog i odsjek za zaštitu ustavnog poretka BiH.

    “Tužioci poduzimaju sve aktivnosti kada je riječ o predmetima iz kojih bi mogla proizilaziti sumnja da je počinjeno određeno krivično djelo. Tužioci iz tog odsjeka poduzimaju sve aktivnosti i nastavit će raditi na predmetu, a tamo gdje pronađu osnovanu sumnju, provest će istragu, donijeti tužilaćku odluku i ako bude prostora za optužnicu podizat će ih pred Sudom BiH”, rekao je.

    Upravo je na inicijativu tužioca Đermina Pašića formiran predmet protiv člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika. Na pitanje da li kao izabrani zvaničnik lider SNSD-a može biti krivično gonjen, Kajganić odgovara:

    “Svi građani su jednaki pred zakonom i jednako odgovaraju za sva krivična djela. I ti predmeti su dati u rad tužiocima i oni će provesti provjere i donijeti tužilačke odluke”, kazao je.

    Obećao je da će tražiti efikasnije postupanje na način da će zahtijevati da tužioci poštuju odredbe Zakona o krivičnom postupku o trajanju istraga.

    “S direktorima policijskih agencija ću gledati da unaprijedimo rad i obavještavat ćemo javnost jer nema razloga da u predmetima koji budu prijavljeni i gdje utvrdimo da nema dovoljno elemenata o krivičnom djelu, da ne obavijestimo javnost”, kazao je.

    On je kazao da je Tužilaštvo za ratne zločine Srbije dostavilo Tužilaštvu BiH 24 predmeta protiv 28 osoba.

    “Svi ti predmeti su formirani u Tužilaštvu BiH i na njima se već radi. Mi ćemo te informacije od Srbije, ako nisu dostavljene ranije, dostaviti postupajućim tužiocima”, kazao je.

    Iako su ga dovodili u vezu s bivšim predsjednikom VSTV-a, a danas savjetnikom člana Predsjedništva BiH Milanom Tegeltijom, Kajganić kaže da im je zajedničko što žive u Banjoj Luci.

    “Nisam ga poznavao dok nije imenovan u VSTV. Ja sam imenovan za tužioca Tužilaštva BiH prije nego je Tegeltija došao za člana VSTV-a, a predsjednik je tada bio Milorad Novković. Tegeltiju znam, ali ne družimo se, nismo ni u kakvim odnosima, pogotovo kada on više nije član VSTV-a”, kazao je.

    Na pitanje da li politika može biti kamen spoticanja za rad na predmetima, Kajganić kaže da ne vidi razlog zašto bi ijedan tužilac i sudija bio podložan bilo kakvom utjecaju izvan pravosuđa ili u pravosuđu.

    “Jer smo nezavisni u svom radu. Ako primijetim da je neko podložan bilo kakvom utjecaju, poduzet ću sve mjere i obavijestiti kancelariju Disciplinskog tužioca o eventualnim nepravilnostima, a vjerujem da će kolege to uraditi isto ako ja budem u pitanju odnosno ako bude nešto u suprotnosti s kodeksom tužilačke etike”, poručio je.

  • Sjednica Kolegijuma Narodne skupštine Republike Srpske

    Sjednica Kolegijuma Narodne skupštine Republike Srpske

    U Banjaluci će danas biti održana sjednica Kolegijuma Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj bi trebalo da bude utvrđen prijedlog dnevnog reda i termina održavanja 23. posebne sjednice Narodne skupštine Srpske.

    Sjednica Kolegijuma zakazana je za 12.00 časova u prostorijama parlamenta Republike Srpske, najavljeno je iz Narodne skupštine.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je nedavno na konferenciji za novinare da će do polovine sedmice Srpska imati svu dokumentaciju u vezi sa vraćanjem nadležnosti Republici Srpskoj i zakazati sjednicu Narodne skupštine.

    Narodna skupština prošle sedmice donijela je Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske kojim je predviđeno osnivanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva Srpske, te propisani djelokrug, način rada i nadležnost tog tijela.

  • Obrisana sporna odredba iz Prijedloga zakona: Vozači neće plaćati 100 KM za uviđaj

    Obrisana sporna odredba iz Prijedloga zakona: Vozači neće plaćati 100 KM za uviđaj

    Učesnik lakše saobraćajne nezgode koji zahtijeva izlazak policije na lice mjesta neće morati da plaća 100 KM za troškove uviđaja, kako je to prvobitno bilo predviđeno zakonom.

    U odnosu na Nacrt zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima Republike Srpske, u prijedlogu zakona koji je Vlada Republike Srpske nedavno usvojila obrisana je ova odredba.

    Bilo je propisano da u situaciji kada učesnici udesa s manjom materijalnom štetom ne pristaju da popune i potpišu obrazac evropskog izvještaja o nezgodi, vozač koji zahtijeva izlazak policije na teren za taj uviđaj mora da plati 100 KM. Ako znamo da policiju najčešće zove vozač koji nije skrivio udes, za mnoge je bilo diskutabilno zašto se na njega svaljuje ovaj trošak.

    U Ministarstvu saobraćaja i veza Republike Srpske za Srpskainfo su potvrdili da je u tekstu prijedloga zakona obrisana ova odredba, a pojasnili su i zašto.

    – Radi se o javnoj usluzi koju pruža javni organ u skladu sa zakonom propisanim javnim ovlašćenjima, a ne o usluzi koju javni organ pruža po tržišnim uslovima, te činjenici da se ista finansira iz opštih prihoda budžeta – kažu iz ministarstva.

    Podsjetimo, prije nekoliko mjeseci iz ovog ministarstva su objašnjavali kako pozivi policiji da obave uviđaj, prilikom udesa sa manjom materijalnom štetom, uzrokuju “bespotrebne zastoje i gužve u saobraćaju, materijalne troškove policiji i angažovanje kapaciteta policijskih službenika, koji bi te kapacitete mogli preusmjeriti na druge aktivnosti”.

    Obrazac evropskog izvještaja o saobraćajnoj nezgodi vozači dobiju prilikom registracije, a koristi se za udese s manjom materijalnom štetom.

  • Astronomi na pragu velikog otkrića: Prve planete van naše galaksije

    Astronomi na pragu velikog otkrića: Prve planete van naše galaksije

    Do sada je pronađeno oko 5.000 egzoplaneta – planeta koje kruže van Sunčevog sistema, ali su one locirane unutar galaksije Mliječni put.

    Astronomi su pronašli nagovještaj onoga što smatraju da bi mogla da bude prva planeta otkrivena van naše galaksije.

    Do sada je pronađeno oko 5.000 egzoplaneta – planeta koje kruže van Sunčevog sistema, ali su one locirane unutar galaksije Mliječni put.

    Mogući signal nove planete koja se nalazi u galaksiji Mesije 51 otkrio je teleskop NASA – Čandra.

    Ova planeta udaljena je 28 miliona svjetlosnih godina od galaksije Mliječni put.

    Ovo otkriće zasnovano je na tranzitima, gdje prolazak planete ispred zvijezde blokira dio njene svjetlosti i tako stvara karakteristično smanjenje sjaja koje teleskopi mogu da otkriju.

    Takvu tehniku naučnici su već koristili za pronalaženje hiljade egzoplaneta.

    Ali doktorka Rozen di Stefano i njene kolege su tražili promjene i padove u osvijetljenosti dobijene od objekta poznatog kao binarni sjaj rendgenskih zraka.

    Ovi objekti sadrže neutronsku zvijezdu ili crnu rupu koja uvlači gas iz zvijezde pratioca u obližnjoj orbiti.

    Materijal blizu neutronske zvijezde ili crne rupe se pregrijeva i sija na istim talasnim dužinama kao rendgenski zrak.

    Pošto je oblast u kojoj se stvaraju rendgenski zraci mala, planeta koja prolazi ispred mogla bi da blokira većinu ili tih zraka.

    A upravo to olakšava uočavanje tranzita.

    Članovi tima koji koristili su ovu metodu da otkriju kandidata za egzoplanetu u binarnom sistemu nazvanim M51-ULS-1.