U disciplinskom postupku protiv glavne tužiteljke BiH Gordane Tadić, Drugostepena komisija održala je raspravu.
Odluku će saopštiti nakon što je dostavi stranama u postupku.
No, kako RTRS saznaje potvrđeno je prvostepeno rješenje o smjeni Tadićeve.
Njen advokat Vlado Adamović ponovo najavljuje žalbu Visokom sudskom i tužilačkom savjetu. A do pravosnažne odluke Tadićeva ostaje glavni tužilac Tužilaštva BiH.
Ministar policije i predsjednik Pokreta socijalista Aleksandar Vulin poručio je da dugo nije vidio toliko kompleksa na jednom mjestu.
Njegova poruka odnosila se na provokacije upućene Srbiji iz Zagreba, od strane hrvatskog i crnogorskog predsjednika Zorana Milanovića i Mila Ðukanovića.
-Kada se nađu Milanović i Ðukanović, znamo da će Srbi biti krivi zbog nečega, a Vučić napadnut zbog bilo čega, tako je to kada se nađu ”mlataralo” i ”lupetalo”.Toliko kompleksa na jednom mjestu nije dugo viđeno, pa i nisu imali ništa drugo da rade nego da komentarišu izjave Aleksandra Vučića koje nikada nije dao – naveo je Vulin.
Milanović: Dajem punu podršku modernoj Crnoj Gori
Na susretu u Zagrebu Milanović je odmah na početku rekao da je Đukanović u Zagreb doputovao nakon što ga je on pozvao. Milanović je rekao da je susret dvojice predsjednika bio u planu od ranije, ali da su ga ubrzali najnoviji događaji u Crnoj Gori, piše RTL, a prenosi hrvatski “Indeks”.
“Usljedio je nakon čudnih događaja na Cetinju”, rekao je, prenosi B.92.
Đukanović je u Zagrebu rekao da se “u Crnoj Gori vodi bitka za sačuvanje nezavisnosti” te republike, a Milanović je “dao punu podršku modernoj, građanskoj Crnoj Gori”.
Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Ćorić rekao je da table dobrodošlice u Republiku Srpsku na međuentitetskoj granici neće biti uklonjene uprkos tome što to potenciraju pojedinci u federalnim institucijama.
Ćorić je ocijenio da je od tabli dobrodošlice napravljeno političko pitanje s ciljem da se skrene pažnja sa važnijih tema i ponovio da ne vidi razlog zašto bi te table bile uklonjene.
“Ne znam kome smetaju table sa natpisom ‘Dobro došli u Republiku Srpsku’. Ako nekome smetaju, neka proba da ih ukloni. One samo označavaju teritoriju u koju dolazite i ne vidim razlog da bilo ko ima problem sa tim”, izjavio je Ćorić novinarima na Palama.
On je poručio da će teritorija Republike Srpske biti obilježena onako kako to odluče vlasti Srpske.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas da Hrvatska podržava Crnu Goru i da je posjeta njegovog crnogorskog kolege i poruka Beogradu, a Milo Ðukanović da je zvanična Podgorica radila na pitanju autokefalnosti CPC, ali da je, kako je rekao, to dug proces za koji je potrebno vrijeme.
Ðukanović je danas doputovao u dvodnevnu službenu posjetu Zagrebu i Brionima, koja je uslijedila samo desetak dana nakon nemira na Cetinju, kada su njegove pristalice protestovale protiv ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog SPC Joanikija.
Nakon razgovora sa svojim domaćinom, uslijedilo je zajedničko obraćanje medijima.
Milanović je potvrdio da je poziv Ðukanoviću da dođe u Zagreb uslijedio, kako je naveo, nakon “ovih čudnih i nezgodnih događaja na Cetinju zadnjih dana”.
Dodao je da je do posjete svakako trebalo da dođe, ali da su je ovi događaji u Crnoj Gori ubrzali.
“Htjeli smo dati podršku otvorenoj Crnoj Gori, većinu toga smo razjasnili. Crna Gora je 1997. godine mene navela da se zapitam, možda je to drugačija država.
To je bilo kada je demonstrante na Tuzi, kod Podgorice, gdje žive Albanci, kada je svjetina išla fizički da se obračuna, zaustavila ih je policija”, ispričao je Milanović.
Rekao je da je to bio prvi put na prostorima, kako je naveo, “divljački turbulentne Jugoslavije, da je u tim krajevima policija stala u zaštitu nacionalne manjine koja je bila tretirana kao neprijatelj”.
Od tada je, kaže, Crna Gora drugačija, kandidat za članstvo u EU i otvorila je svoje posljednje poglavlje.
Milanović je danas označio Srbiju “problematičnom”, komentarišući nedavnu posjetu kancelarke Angele Merkel Beogradu, a osvrnuo se i na nekadašnju izjavu pokojnog patrijarha Irineja o ugroženosti Srba u Crnoj Gori.
“Idu da posjećuju onoga ko je problematičan”, rekao je Milanović odgovarajući na novinarska pitanja na zajedničkoj konferenciji za novinare sa crnogorskim kolegom Milom Ðukanovićem.
A o izjavi pokojnog patrijarha Irineja, Milanović je rekao:
“Ona izjava da su prava Srba u Crnoj Gori ugrožena više nego u Pavelićevoj Hrvatskoj… nakon toga može jedino šaka da poleti, ni Slobodan Milošević nije prelazio tu granicu, njegov govor bio je više komitetski, da ne kažem sokratovski”, rekao je Milanović.
Povodom već tada sve češćih napada na Mitropoliju crnogorsko-primorsku SPC u Crnoj Gori, pokojni patrijarh Irinej je u junu 2018. proučio da je položaj Crkve u ovoj državi “gori nego u vrijeme osmanske okupacije, a da je status Srba kao u doba ozloglašene fašističke tvorevine Nezavisne Države Hrvatske”.
Irinej je to rekao komentarišući tada česte negativne poruke crnogorskih zvaničnika upućene Mitropoliji crnogorsko-primorskoj i prijetnje da bi Crkvi mogla biti oduzeta imovina, što je za patrijarha bilo nezamislivo u 21. vijeku.
“Čitajući nešto o tom pitanju i problemu, uviđam da je to nezamislivo u našem vremenu. Da su to radili Turci ili ustaše u svoje vreme, to bi se moglo razumeti i shvatiti. Ali da se to radi u vremenu mira i slobode, u vremenu kada vladaju principi zakona i zakonitosti, to je apsolutno neprihvatljivo, ne samo za Evropu nego i za Aziju”, kazao je patrijarh tada Irinej i poručio da će SPC i on stati u odbranu Mitropolije.
Ðukanović je rekao da je fokus razgovora s Milanovićem bio na evropskim integracijama, evropskoj budućnosti i podjednako stabilnosti Balkana.
“Zbog toga nas pogađa deficit pažnje iz Evrope na zbivanja u Crnoj Gori”, rekao je Ðukanović i u tom kontekstu istakao da “Rusija na prostoru zapadnog Balkana djeluje radi plasmana geopolitičkih interesa”.
“Poruke koje dobijamo iz Moskve su da naše članstvu u NATO-u nije dobar geopolitički izbor…”, rekao je, između ostalog, Ðukanović.
Na pitanje da li je poziv Ðukanoviću i poruka Beogradu, Milanović je odgovorio potvrdno, ne precizirajući detalje i ponovo se prisjetio nekih događaja iz prošlosti, označivši Berlin i Brisel “nepostojećim” kada je, kako je rekao, bila potrebna podrška Sarajevu, Zagrebu, Beogradu…
“Moja poruka je: bavite se samim sobom. Brisel da, ali u onoj mjeri u kojoj želite biti članica EU”, rekao je Milanović.
Na pitanje zašto se Crna Gora do sada nije bavila pitanjem autokefalnosti CPC, Ðukanović je rekao:
“Bavili smo se pitanjima autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve, to je proces koji traži vrijeme i mora se pažljivo voditi. Ima sporiju dinamiku nego što su politički procesi”.
Najavljujući novi scenario za rješenje pitanja crnogorske crkve, Ðukanović je rekao i ovo:
“Želim samo da skrenem pažnju da to nisu pitanja koja se prelamaju preko koljena i ona obavezno završavaju u krvoproliću”.
Salko Tursunović izabran je za predsjednika SO Srebrenica.
Tursunović je izabran sa 15 glasova za.
Podsjećamo, prije nekoliko minuta smijenjen je Ćamil Duraković sa te pozicije.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je pripremljen novac da se za sve Srbe u zajedničkim institucijama BiH isplate plate do kraja godine.
“Imamo novac da to isplatimo do kraja godine, tako da neće biti nikakvih problema. Iduće godine to ćemo predvidjeti budžetom”, rekao je Dodik i dodao da je procijenjeno da je riječ o 21 milionu KM maraka mjesečno.
Prema njegovim riječima, novac je pripremljen, samo će odlučiti da li će odmah isplatiti ili kroz neki arnažman.
On je dodao da će taj novac biti isplaćen ukoliko ne bude pomijeranja nekih dogovora.
“Zna se šta su uslovi, konsenzus svih u Republici Srpskoj o tome, ljudima koji rade u zajedničkim institucijama isplatićemo plate. To je vjerovatno sudbina da preuzmemo isplatu naših ljudi, jer oni nas predstavljaju tamo, nisu autentične ličnosti koje idu tamo po svom izboru”, objasnio je Dodik.
Dodik je naveo da će se samo vidjeti na koji način će to pitanje biti riješeno.
“Odgovornost njihova postoji kao što postoji i naša odgovornost prema njima”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.
Predsjednik Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić obratio se medijima, povodom hapšenja direktora Instituta za javno zdravstvo, Branislava Zeljkovića te je tim povodom izjavio da on, kao bliski prijatelj i saradnik gospodina Zeljkovića, u potpunosti poštujući odnos sudske i zakonodavne vlasti, ne može dopustiti da se ime gospodina Zeljkovića blati, pogotovo zato što je proces i dalje u toku, dok neki već iznose presude.
“Ovde je jasno da je u pitanju spektakl i haranga, u pokušaju zasjenjivanja onog što se dešavalo u Republici Srpskoj, proslava 15. septembra. Jasno je da se ovde radi o ciljanom hapšenju, a ne o sudskom procesu, jer sva dokumentacija koja je u Institutu oduzeta, bila je do sad više puta provjeravana ,što od MUP-a Republike Srpske, što od SIPE, te ni u jednom slučaju do sad nije podignuta optužnica.
Institut za javno zdravstvo je najuspiješnija zdravstvena ustanova u Republici Srpskoj, koja je više puta odlikovana, a sad imamo situaciju u kojoj pojedini političari slave hapšenje direktora Zeljkovića, pod izgovorom da je bitno samo da se hapsi. Institut posluje sa velikim dobitkom i bez dugovanja, bez podizanja milionskih kredita, što nije čest slučaj u Republici Srpskoj.
Na ličnom planu, Mogu reći da je gospodin Zeljković je visokoobrazovana osoba, koja je kao zdravstveni radnik, ali i kao direktor Instituta u doba pandemije bio svima na usluzi, i ne dozvoljavam da se njegovo ime blati, izmišljajući razne afere i uplićući njegov privatni život u sve ovo. Bez da se uplićem u rad pravosuđa, obećavam svima da ću napraviti proslavu kad se gospodin Zeljković oslobodi. Ne mogu da govorim o pozadinskim motivima, da li nekom smeta rast Ujedinjene Srpske, da li neko želi da se unese razdor u koaliciju, ali budite sigurni, da ako postoji pozadinski motiv, on će biti otkriven. Ja sam se sam zalagao da se specijalno tužilaštvo ukine, jer njihov rad je do sad bio katastrofalan, pa ne isključujem ni mogućnost da se radi o njihovoj osveti prema meni. Godpodina Zeljkovića neće biti teško braniti, jer ne sumnjam u njegovu pravičnost, ali i Ujedinjena Srpska ima izvrsne pravnike koji su mu na raspolaganju. Veći će problem biti onim ljudima što su ga uhapsili, kako će opravdati ovaj skandal što su napravili, jer gospodin Zeljković nije pobjegao, on se nalazio na lječenju u Srbiji, i bio je u stalnom kontaktu sa MUPom i Tužilaštvom, i na svoj rizik je došao ranije i sam se prijavio. Ujedinjena Srpska neće i nema pravo da se mješa u rad pravosuđa, ali ima pravo da reaguje na političke i medijske optužbe i laži koje su upućene gospodinu Zeljkoviću” – izjavio je Stevandić
Kompanija SpaceX je napravila još jedan korak naprijed kada je riječ o putovanjima u svemir, a to je uspješno lansirana turistička misija Inspiration4.
SpaceX je u svemir poslao četiri osobe te tako započeo prvu misiju s posadom u kojoj nema nijednog profesionalnog astronauta. Misija nazvana Inspiration4 predstavlja najnoviji korak ka privatnim putovanjima u svemir koja kompanije poput SpaceX-a žele dovesti na nivo da budu sasvim normalne i dostupne turistima, a ne samo vladinim astronautima.
Raketa Falcon 9 je lansirana s rampe 39A u NASA-inom Svemirskom centru Kennedy na Floridi. U kapsuli Crew Dragon su američki milijarder Jared Isaacman, obučeni pilot i osnivač kompanije Shift4 Payments, kao i još tri osobe koje su platile putovanje u svemir, a to su Hayley Arceeaux, 29-godšnja fizičarka koja je preživjela rak, Christopher Sembroski, analitičar iz kompanije Lockheed Martin te Sian Proctor, geonaučnica i bivša kandidatkinja za NASA-inu astronautkinju.
Posada je u svemir otputovala u SpaceX-ovoj kapsuli Crew Dragon Resilience postavljenoj na vrh rakete Falcon 9. Sistem je već korišten za slanje četiri vladina astronauta na Međunarodnu svemirsku stanicu prije gotovo godinu dana. Međutim, plan novog putovanja ne podrazumijeva spajanje sa ISS-om, nego trodnevni boravak u orbiti Zemlje na još većoj visini od one na kojoj se nalazi ISS.
Devet minuta nakon lansiranja, prva faza rakete Falcon 9 se vratila na Zemlju i sletjela na dron brod u Atlanskom okeanu.
Misija ima i humanitarni karakter s ciljem finansijske podrške bolnici St. Jude Children's Hospital, neprofitnom istraživačkom centru koji pruža besplatnu brigu djeci oboljeloj od raka. Isaacman je donirao 100 miliona dolara, a cilj je kroz misiju Inspiration4 prikupiti još 100 miliona dolara.
U organizaciji Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova BiH (AEPTM) i uz podršku Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) polovinom prošle sedmice u Mostaru je održana specijalistička obuka o sprečavanju i suzbijanju ilegalne trgovine umjetninama u kojoj nisu učestvovali pripadnici MUP-a Srpske, iako je borba protiv nezakonite trgovine umjetninama u njihovoj direktnoj nadležnosti.
Posebno je interesantno da je misija OEBS-a na društvenim mrežama najavila da će obuku proći i policijski službenici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH (DKPT), zato što pripadnici te policijske agencije nemaju apsolutno nikakvu nadležnost nad pomenutom problematikom. Iz AEPTM je saopšteno da je cilj obuke sticanje i usavršavanje znanja kako bi policijski službenici podigli kompetencije iz oblasti ilegalne trgovine umjetninama. Obuka je, kako je navedeno, održana za 14 policijskih službenika iz SIPA, Policije Brčko distrikta, FUP-a, Granične policije BiH i UIO BiH. Naši sagovornici postavljaju pitanje zašto ovoj obuci nisu prisustvovali službenici MUP-a Republike Srpske.
Portparol MUP-a Mirna Miljanović kaže da misija OEBS-a nije konsultovala MUP Srpske u vezi sa navedenim projektom, niti je MUP Srpske bio uključen u projekat.
U prilog njenoj tvrdnji služi činjenica da su pripadnici MUP-a Srpske u policijskoj akciji “Pandora 4” u saradnji sa Interpolom svojevremeno uhapsili dva lica u Kozarskoj Dubici zbog sumnje da su nelegalno prodavali umjetnine i stare predmete od kulturno-istorijskog značaja.
Bivši ministar unutrašnjih poslova RS Radislav Jovičić kaže da je očigledno da je specijalistička obuka uz podršku OEBS-a održana po nekom čudnom izboru.
Agencija
Direktor Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova Marko Vujević rekao je da je praksa ove Agencije da traži od bezbjednosnih agencija da iskažu potrebu za specijalističkim programima, nakon čega Agencija nastoji udovoljiti tim zahtjevima.
Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit dao je prvi televizijski intervju od njegovog dolaska u BiH i tom prilikom je govorio o političkim odnosima unutar BiH, krizi, dogovorima, uticaju međunarodne zajednice, kao i drugim aktuelnim temama.
Ja sam naučio kada se sjedi za stolom i nastoje se pomiriti različiti interesi, da se ne smije ustati i otići od stola zato što se nije postiglo stopostotno rješenje i stopostotni dogovor, već se zapravo mora sjesti i naći zajedničko rješenje, ali to i jeste uloga politike. EU i međunarodna zajednica vrlo rado će u tome pomoći, međutim, odgovornost za ovo leži kod odabranih predstavnika, različitih stranaka i naroda u BiH – rekao je Šmit između ostalog tokom intervjua za BHRT.
Šmit je očigledno ostavio domaćim političarima prostora da se dogovore i sami pokušaju da premoste trenutnu krizu. Iz njegovih izjava jasno je da je Šmit veoma dobro upoznat sa situacijom u BiH i da zna gdje je došao.
Politikolog Velizar Antić kaže da je Šmitu jasno i da su se političari odnarodili i da su u prvi plan stavili svoje lične interese i interese svojih političkih partija, a da su im interesi naroda na trećem mjestu.
Svoju poziciju jako dobro koriste za svoje interese i manipulišu osjećanjima naroda. Takođe, Šmit je svjestan moći međunarodne zajednice i onih koji su ga poslali. Pokušaće da bude medijator i neko ko rukovodi procesom razgovora među političkim elitama, a ne kao neko ko nameće rješenja i zakone – ocijenio je Antić za Srpskainfo.
Dodaje da upravo zbog toga Šmit i izbjegava da spominje Bonska ovlašćenja, jer zna da bi njihovo eventualno korišćenje samo produbilo krizu u kojoj se nalazimo.
– Osnovu svoje moći crpi iz autoriteta koji mu daju Njemačka i EU. A znamo da većina naroda, i barem deklarativno sve političke partije u BiH, žele da idemo u ovom smijeru. I sa pozicija tog autoriteta će se i postaviti u budućim razgovorima u zemlji – zaključio je Antić.
Podsjećamo da je Šmit rekao i da su ljudi u BiH dosta propatili, te da je jedna od njegovih težnji da mladi ljudi konačno kažu “bolje nam je, naš život ovdje je bolji”.