VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Šmit: Nema centralizacije BiH na putu ka EU

    Šmit: Nema centralizacije BiH na putu ka EU

    Njemački diplomata Kristijan Šmit koji je 1. avgusta preuѕeo funkciju visokog predstavnika izjavio je danas da na putu prema Evropskoj uniji neće doći do centralizacije BiH.

    U intervjuu za BN Televiziju iz Bijeljine, Šmit je upitan o strahovanju od unitarizacije BiH rekao da se to neće dogoditi za vrijeme njegovog mandata.

    -Ta zabrinutost građana nije opravdana i do toga neće doći. Ja imam razumijevanja za regionalne posebnosti i one se moraju poštovati – rekao je Šmit.

    Dodao je da on dolazi iz Bavarske u Nemačkoj gdje su ta prava posebno istaknuta.

    -Kao Bavarac znam jako dobro da se u saveznoj državi mogu davati i garantovati prava saveznim pokrajinama na primjer kao što je to slučaj u Ljemačkoj ili u entitetima u BiH – naveo je njemački političar.

    On je istakao da je važno da zemlja nastavi da sprovodi reforme na putu od Dejtona prema Briselu navodeći da važnu ulogu u tom procesu imaju Hrvatska, Srbija i Turska, ali i EU i međunarodna zajednica.

  • Željko Komšić stigao u Njujork uoči sjednice Generalne skupštine UN

    Željko Komšić stigao u Njujork uoči sjednice Generalne skupštine UN

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić doputovao je u Njujork na 76. zasjedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN).

    Već danas Komšić bi se trebao sastati s generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guterešom. Tokom boravka u Americi predsjedavajući Predsjedništva BiH obaviće još nekoliko sastanaka sa stranim zvaničnicima.

    Sigurno je da će tokom Komšićevih sastanaka glavna tema biti izmjene Izbornog zakona BiH, političke blokade i bojkot Srba u državnim institucijama nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo Zakon o zabrani negiranja genocida.

    Otvaranje 76. sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija održaće se u utorak, 21. septembra, a planirano je da se svjetskim liderima obrati i Komšić, prenosi Klix.

    U Njujorku boravi i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji je juče izjavio da će se na ovogodišnjem zasjedanju Generalne skupštine UN-a on baviti onim što je važno u našem regionu, “među ostalim i Bosnom i Hercegovinom i pravima Hrvata u BiH”.

  • Trideset godina od osnivanja jedne od najpoznatiji brigada VRS – “Šesnaeste”

    Trideset godina od osnivanja jedne od najpoznatiji brigada VRS – “Šesnaeste”

    Svečanom akademijom, parastosom za poginule borce i polaganjem vijenaca danas je kod spomen-kompleksa u Mašićima kod Gradiške obilježeno 30 godina od formiranja 16. Krajiške motorizovane brigade.

    Predsjednik Organizacionog odbora obilježavanja Nedeljko Madžar istakao je da je herojski ratni put “Šesnaeste” bio dug 1.727 dana i da je ova brigada dala nemjerljiv doprinos stvaranju Republike Srpske.

    “Gotovo da nema prostora u granicama Republike Srpske gdje nije bilo boraca `Šesnaeste`. To samo po sebi govori o veličini i onome što je brigada uradila tokom rata. Broj boraca, poginulih i ranjenih govore o tome koliko je bio težak ratni put ove brigade”, rekao je Madžar.

    On je rekao da je 16. Krajiška motorizovana brigada iznikla iz svog naroda koji je naučio na stradanja i uvijek bio sposoban da po cijenu života izbori svoju slobodu.

    Gradonačelnik Zoran Adžić rekao je da je 16. Krajiška motorizovana brigada na svoj ratni put krenula upravo iz gradiškog sela Mašići i da je mnogo boraca iz Gradiške bilo u redovima ove brigade.

    “Mnogo boraca iz Gradiške je ranjeno i ugradilo svoje živote u ratni put `Šesnaeste` i temelje Republike Srpske. Brigada je stvorila uslove da danas možemo slobodno da živimo i prenosimo na potomke šta znači sloboda i Republika Srpska”, naglasio je Adžić.

    On je dodao da je opredjeljenje i obaveza predstavnika Grada Gradiška da uvijek dolaze na ovakva obilježavanja i poklone se onima koji su dali svoje živote za slobodu.

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković rekao je da bez ovakvih brigada i njenih boraca, danas ne bi bilo Republike Srpske i da se treba prisjetiti svakog čovjeka čije je ime “ugravirano” u njene temelje.

    Pripadnici 16. Krajiške motorizovane brigade krenuli su 16. septembra 1991. godine iz Mašića na svoj ratni put dug 1.727 dana. Brigada se borila na ukupno 20 ratišta, u zapadnoj Slavoniji, Posavini, na koridoru, Grmeču, Ozrenu, Trebavi i na Manjači.Kroz 16. Krajišku motorizovanu brigadu prošlo je 12.000 boraca, 437 boraca dalo je živote za Republiku Srpsku, a oko 2.000 je ranjeno.

    Za sve učinjeno u odbrambeno-otadžbinskom ratu brigada je dobila Orden Nemanjića, najviše odlikovanje za ratne zasluge u Republici Srpskoj.

    Vijence su na spomen-obilježje u Mašićima položili predstavnici 16. Krajiške motorizovane brigade, delegacije boračkih organizacija i vlasti Banjaluke, Gradiške, Srpca i Laktaša, Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka, Druge Krajiške brigade, mjesne boračke organizacije i Mjesne zajednice Mašići, te druge delegacije.

    U Svečanoj akademiji učestvovali su glumac Narodnog pozorišta Republike Srpske Aleksandar Stojković i Gradski mješoviti hor “Lira” iz Gradiške.

  • Vučić: Srbija prestiže Hrvatsku po svim ekonomskim parametrima i to je ono što ih najviše boli

    Vučić: Srbija prestiže Hrvatsku po svim ekonomskim parametrima i to je ono što ih najviše boli

    Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ocijenio je da nikad u savremenoj historiji nije vođena takva hajka u medijima u regiji kao posljednjih dana protiv njega u Hrvatskoj, rekavši kako na tu kampanju neće odgovarati, ali da treba razmisliti zašto baš on smeta.

    Nakon jučerašnjeg sastanka u Istanbulu s turskim šefom države Recepom Tayyipom Erdoganom, Vučić je rekao novinarima beogradskih medija kako “u svim tim plaćenim tekstovima” ima “nekoliko tema, a onda dolazite do ključne – da li će Srbija sustići Hrvatsku”.

    “Ono što im je najbolnije, pored priča o tome kako Srbija nabavlja oružje i priča o srpskoj zastavi je onaj naslov ‘Neće nas Srbija još desetljećima stići'”, rekao je Vučić televiziji Pink.

    Navodeći da je Hrvatska i dalje mnogo ispred Srbije, Vučić je rekao kako Hrvatskoj čestita na postignutim rezultatima i uspješnom ostvarenju ciljeva i snova poput članstva u Europskoj uniji i NATO-u, poručivši da se Srbija neće sramiti svojih uspjeha i nastavit će raditi svoj posao.

    “Prije 15 godina bježali su nam za 15 milijardi eura ukupnog BDP-a, a ovu godinu završavamo s razlikom od plus-minus pola milijarde”, rekao je Vučić ocijenivši kako “Srbija sustiže i prestiže Hrvatsku po svim ekonomskim parametrima i to je ono što ih najviše boli”.

  • Dodik 17 puta verbalno napao novinarke: Uznemirujuća statistika Udruženja BH novinari

    Političari u BiH su najčešći kršioci novinarskih prava, a na meti napada, pogotovo verbalnih, sve češće su žene novinarke, svjedoči istraživanje Udruženja BH novinari, kao i statistike Linije za pomoć novinarima i novinarkama.

    Od 2019. do jula 2021. zabilježili smo 40 slučajeva rodno zasnovanog nasilja prema ženama novinarkama. Statistike rastu i nisu precizne, jer ima novinarki koje iz straha ne prijave nasilje kroz koje prolaze – istakla je Vildana Džekman, pravnica u Liniji za pomoć novinarima i novinarkama, koja djeluje u sklopu Udruženja BH novinari.

    Džekmanova je na nedavno držanom onlajn sastanku na ovu temu podsjetila da je uz podršku Udruženja osnovana Mreža žena novinarki, s ciljem da se osiguraju “stepenice podrške za borbu protiv svih oblika nasilja i napada na integritet novinarki”.

    Statistike pokazuju da su u čak dvije trećine slučajeva, koji su prijavljeni, političari kršioci novinarskih prava i medijskih sloboda u BiH.

    – Po broju napada na novinare, a pogotovo na novinarke, prednjači Milorad Dodik, sa 17 mizoginih napada na novinarke u posljednjih nekoliko godina. Nijedan od tih napada nije sankcionisan – navode u Udruženju BH novinari.

    Najnovije istraživanje, koje je provelo ovo udruženje, pokazuje da novinarke nemaju povjerenja u institucije.

    Na skali od jedan do pet, novinarke su rad policije ocijenile sa 2,3. Većina ispitanica, više od 60 odsto njih, ocjenjuje rad policije u ovom segmentu lošim ili vrlo lošim.

    – Više od tri četvrtine ispitanica ocijenilo je rad sudova i tužilaštava kao loš ili izrazito loš, sa prosječnom ocjenom od 1,9. Ocjene za instituciju Ombudsmena BiH je 2,4, a za džender centre i komisije za ravnopravnost polova 2,9 – navode u udruženju.

    Od 12 ispitanih novinarki, koje navode da su doživjele napade, samo jedna se obratila za pomoć policiji.

  • Ujedinjena Srpska objavila spektakularan spot povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave (video)

    Ujedinjena Srpska objavila spektakularan spot povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave (video)

    Širom Republike Srpske, Ujedinjena Srpska obilježila je Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, a centralni događaj desio se u Banjaluci, gdje je održan svečani defile sa spektakularnom zastavom dugačkom sedamdeset metara. Iz Ujedinjene Srpske su poručili da su oni jedina sranka koja je obilježila ovaj praznik u svim većim mjestima u Republici Srpskoj. Dio atmosfere pogledajte u videu:

  • Vladislav Dajković: Ustoličenje miropolita Joanikija zloupotrebljeno je za produbljivanje podjela. Snaga Crne Gore je u pomirenju i jedinstvu

    Vladislav Dajković: Ustoličenje miropolita Joanikija zloupotrebljeno je za produbljivanje podjela. Snaga Crne Gore je u pomirenju i jedinstvu

    Vladu treba ojačati političkom voljom naroda i njegovim političkim predstavnicima. Ima nas mnogo koji znamo kako da život u Crnoj Gori učinimo mirnijim i boljim, kazao je u intervjuu za portal IN4S Vladislav Dajković.

    Politička scena Crne Gore je u znatnoj mjeri zakomplikovana nakon ustoličenja Mitropolita Joanikija koje je podijelilo javnost. Kako vi vidite izlazak iz političke krize i da li je on uopšte moguć?

    Podjele u Crnoj Gori nije izazvalo ustoličenje Mitropolita Joanikija. Intronizacija je iskorišćena samo da se podjele prodube i pokuša delegitimizovati demokratska većina. To je projekat dobro poznatih planera nestabilnosti u Crnoj Gori koji se vode logikom: “Izgubili smo na demokratskim izborima, ali ćemo zato dati sve od sebe da Crna Gora izgubi mir i stabilnost“. Postavlja se pitanje “zašto?“ – Pa da bi jedna familija sačuvala nemjerljivo bogatstvo i status prvog feudalca Crne Gore.

    Izlazak iz zone duboke podijeljenosti i destabilizacije vidim u pomirenju. Da svako ustupi dio svog, u korist svih. Generacije obrazovanih mladih ljudi moraju imati pravo na svoju šansu. Ima nas mnogo koji smo umorni od svih jezika prošlosti i priča političkih lidera koji vuku nazad. Đukanoviću čak ni trideset godina vlasti nije dovoljno, nego hoće još. Ipak, siguran sam da nas ima mnogo koji imamo snage da kažemo – Dosta je bilo. Idemo u bolji život.

    Zajedničko saopštenje Demokratske Crne Gore i Demokratskog Fronta pokazuje da je kompromis najjačih konstituenata ipak pronađen. Da li očekujete rekonstrukciju Vlade u skorijem periodu?

    To je ohrabrujuća vijest i mudra politika lidera tih političkih saveza. Vladu treba ojačati političkom voljom naroda i njegovim političkim predstavnicima. Ovo je skoro poslednji trenutak za takav dogovor. Narod sve gleda i samim tim se najbrže naljuti na onog svog kome je dao povjerenje. Dakle, ili će većina biti složna ili će narod biti protiv onih koji to ne žele.

    Popis stanovništva je tema koja uvijek zaokuplja pažnju domaće, pa i regionalne javnosti.Da li smatrate da će se, uprkos opstrukcijama, održati u ovoj godini?

    Ne vidim nijedan razlog zašto se neko plaši popisa. To je kao da kažete ja sam protiv slobode ili protiv vašeg prava da pokažete da postojite, da imate svoj jezik, svoju vjeru… Taj pokušaj je dio istog plana da se Crna Gora zadrži u mraku i neznanju, umjesto da progleda i kaže svojim jezikom da svima podjednako pripada. Neko i dalje želi da Crnu Goru predstavlja kao novokomponovani Montenegro koji fabrikuje prošlost, uskraćuje sjećanje i zaustavlja budućnost.

    Više puta ste izjavljivali da ćete se boriti za svoj rodni grad, misleći na lokalne izbore u Podgorici. Da li se ta odluka promijenila nakon stava lidera DF-a Andrije Mandića da bi Milan Knežević mogao biti nosilac njihove lokalne liste?

    Ostajem pri toj tvrdnji. Da, boriću se za svoj grad svim srcem. Tek treba da odlučim koji je najbolji način da pomognem tom cilju. Moja odluka neće biti protiv nekog, već za grad svih nas – grad otvoren i glavni u vrlini dobra, grad primjer u ravnopravnosti svih naroda i vjera, ali i prvi u napretku i kvalitetu života. Podgorica će biti pobjednik jer ima nas mnogo koji to želimo, koji to znamo i koji hoćemo da tako bude.

    Kada govorimo o vašim političkim planovima, da li razmišljate o osnivanju političke partije?

    Izabraćemo najbolji način da utičemo na naše živote. Da ne čekamo u redu za milost i dar bilo koga. Mi, kao mladi i obrazovani ljudi, želimo da pomognemo i ojačamo demokratiju Crne Gore. Ima nas mnogo koji znamo kako da život u Crnoj Gori učinimo mirnijim i boljim. Mi želimo da sarađujemo sa svima koji hoće da Crnu Goru vode demokratski naprijed, da budemo zajedno, složni, pomireni i odlučni – jer to je Snaga Crne Gore, a ne podjele, juriš na crkve i netrpeljivost prema različitom.

    Nama trebaju zaposleni i nasmijani mladi ljudi, oni sa empatijom i pruženom rukom. Razmišljamo o najboljoj formi našeg učešća u tome, pa i osnivanju političkog pokreta. Jer ima nas mnogo, a ja sam samo jedan od njih.

  • Svi radovi završeni: Preko ‘Bratoljuba’ od prvog oktobra?

    Svi radovi završeni: Preko ‘Bratoljuba’ od prvog oktobra?

    Uskoro će se, konačno, moći preko Bratoljuba. Otvaranje novog graničnog prelaza samo što nije.
    Svi građevinski radovi, ovdje na zajedničkom graničnom prelazu Bratunac- Ljubovija su završeni. Sada se samo čeka datum kada će biti i svečano otvaranje.

    Trebalo bi da bude prvog oktobra a planirano je da novi prelaz otvore Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH i Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije. Sa zvaničnim Beogradom trenutno se usaglašava datum. U toku su završni radovi a Uprava za indirektno oporezivanje, već sledeće sedmice, za prelaz očekuje upotrebnu dozvolu.

    “Što se tiče carinske službe BiH i carinske policije BiH, u potpunosti je sve tehnički spremljeno. Ovih dana još uvijek tehničku pripremu i postavljanje opreme rade Carinska uprava Republike Srbije i Granična policija Republike Srbije, ali očekujemo da će to u ovih nekoliko narednih dana biti završeno”, rekao je Ratko Kovačević, portparol UIO BiH.

    Četiri godine se čekalo da stari saziv Savjeta ministara na čelu sa Denisom Zvizdićem završi procedure oko izgradnje zajedničkog graničnog prelaza. Uvijek je u Sarajevu tada nešto falilo, pa i novca zbog čega je Srbija, uz izgradnju mosta, finansirala i izradu projektne dokumentacije za prelaz. Posao se ubrzao nakon što je projekat prioritetnim označio srpski član Predsjedništva BiH nakon čega je sve završio aktuelni saziv Zorana Tegeltije. Zadovoljstvo i u Vladi Srpske.

    “Došli smo do koraka otvaranja graničnog prelaza. Otvaranje će uslijediti po dogovoru sa Republikom Srbijom, kada se definiše tačan datum kadaće biti spremni i svi zaposlenici sa naše strane koji će raditi na graničnom prelazu, kao i sa strane Srbije, ono što je naše očekivanje i informacije koje imamo iz UIO jeste da će to biti do kraja ovog mjeseca”, rekao je Nedeljko Ćorić, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske, navodi ATV.

    Zajednički granični prelaz na Drini koštao je 12,4 miliona KM.

  • “Bonska ovlaštenja su alati koji mi stoje na raspolaganju” Šmit poslao jasnu poruku političarima u BiH

    “Bonska ovlaštenja su alati koji mi stoje na raspolaganju” Šmit poslao jasnu poruku političarima u BiH

    Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit rekao je da su bonska ovlaštenja alati koji mu stoje na raspolaganju.

    Ja sam visoki predstavnik u BiH koji kontroliše provođenje Dejtonskog sporazuma – rekao je Kristijan Šmit u ekskluzivnom intervjuu BN TV.

    On poručuje političarima da se drže činjenica prema Dejtonskom mirovnom sporazumu.

    – Visokog predstavnika bira Savjet za implementaciju mira u BiH tako da preporučujem da ne razgovaramo o postupcima nego o sadržaju – kazao je Šmit.

    Dodao je da nije tu da bi se svidio političarima nego da zajedno uradimo nešto dobro za sve.

    – Ja želim da zajedno uradimo nešto za sve ljude u BiH i svima preporučujem da u tome učestvuju, a oni koji blokiraju znači blokiraju sami sebe – kazao je Šmit.

    Govoreći o krizi u BiH, koja je nastala nametanjem Inckovog zakona, Šmit kaže da dobro poznaje krize u BiH.

    Kaže da razgovara sa ljudima i da je u političkom smislu važno da sagovornici budu i nosioci vlasti i to će biti.

    – Mislim da treba zajednički raditi i zbog toga sam tu. Ja sada posmatram i nakon toga ću pokrenuti neke stvari – kazao je Šmit.

    Na pitanje da li je bilo signala od predstavnika vlasti Republike Srpske da sa njim razgovaraju, on odgovara potvrdno.

    – Neću vam reći ko me je kontaktirao. Čini mi se da u ovoj zemlji sve što bi trebalo da bude povjerljivo nekako dospije u javnost – kazao je Šmit.

    On kaže da ima veliko poštovanje za sve izabrane ljude, ali isto tako očekuje, kako je rekao, poštovanje i za sebe.

    – Interes Republike Srpske i Federacije BiH trebalo bi da bude isti. Njihov interes treba biti ekonomski razvoj, a da bi to postigli morate razgovarati – kazao je Šmit, navodeći da daje podršku “Otvorenom Balkanu”…

    Kada je u pitanja uticaj Turske, Srbije i Hrvatske na BiH, on kaže da te zemlje igraju važnu ulogu i dodaje:

    – Ali, ipak će stvari ostati pri tome da Evropska unija i međunarodna zajednica na osnovu Dejtonskog sporazuma igraju ulogu koja je važna i dio cijele ove priče – kazao je Šmit.

    On kaže da je put BiH ipak od Dejtona ka Briselu.

    Što se tiče bonskih ovlaštenja, on je rekao da je to “alat visokog predstavnika u BiH, koji mu stoji na raspolaganju”.

    Takođe, je rekao da je za BiH važna vladavina prava i da tome treba posvetiti pažnju.

    Govoreći o uticaju zemlje odakle dolazi, Šmit kaže da će se angažovati da Njemačka pomogne razvoju, ne samo BiH, nego i regionu, bez obzira ko će biti novi kancelar umjesto Angele Merkel, jer poznaje, kako naglašava, sve kandidate za tu funkciju.

    Dodajmo da Republika Srpska, Rusija i Kina ne priznaju imenovanje Kristijana Šmita za visokog predstavnika u BiH kao legitimno, jer nije izglasano u Ujedinjenim narodima.

  • “Sada ćemo vidjeti da li je godišnji odmor” Dodik poručio da poslanici iz Srpske neće učestvovati u radu Predstavničkog doma

    Srpski poslanici neće učestvovati u radu Predstavničkog doma koji je zakazao Denis Zvizdić u ponedjeljak 20. septembra, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    On je dodao da će tako ostati sve dok se sporni Inckov zakon ne stavi van snage.

    – Neće niko ići od Srba i to je to. To što Bakir Izetbegović kaže “ispuhaće” ili kao Željko Komšić koji priča da je to godišnji odmor,. Sada ćemo vidjeti da li je godišnji odmor. Postoji jasan politički stav. Gospodo, zovemo vas da odogovaramo, promijenite ovo. Meni kažu šta je ideja, šta ovdje ima biti ideja? U ovoj BiH ne možete imati ideja, ovo je sve spekulativno i zasnovano na ne pravu. Јa sam već da znate, izračunao da imam devet prijava. Dvije neke dame, N.N. lica iz Tuzle tuže Milorada Dodika, pa molim vas to je hajka – poručio je Dodik, piše RTRS.