VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • BiH dobija oko 15,5 miliona KM nakon prodaje objekata u Bernu i Njujorku

    BiH dobija oko 15,5 miliona KM nakon prodaje objekata u Bernu i Njujorku

    Zajednički komitet za raspodjelu diplomatske i konzularne imovine bivše SFRJ započeo je postupak zajedničke prodaje objekata ambasade i rezidencije u Bernu i Stalne misiju pri UN u Njujorku, a po okončanju svih potrebnih procedura BiH će biti uplaćeno oko 15,5 miliona KM.

    To je u skladu sa pripadajućim procentom definisanim Sporazumom o pitanjima sukcesije, saopšteno je iz Ministarstva inostranih poslova BiH.

    Sredstva stečena po osnovu zajedničke prodaje će, putem projekata posebnih namjena, biti usmjerena na kupovinu objekata za smještaj diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH na lokacijama gdje Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara izdvaja znatan novac za troškove zakupa i nema imovinu u svom vlasništvu, navodi se u saopštenju.

    Iz Ministarstva navode da je potpisivanjem Rezolucije za BiH, ali i za ostale zemlje nasljednice, riješeno vrlo značajno pitanje podjele velikih kompleksa bivše SFRJ u Braziliji i Nju Delhiju.

    Prema procjenama iz dodatka Aneksa “B”, BiH je u skladu sa pripadajućim procentom od 15 odsto dobila imovinu u Brazilu i Indiji ukupne vrijednosti 2,58 miliona KM, i to kuću u Braziliji sa zemljištem od 4.300 metara kvadratnih i dio objekta ambasade u NJu Delhiju od 500 metara kvadratnih sa zemljištem od 3.400 metara kvadratnih.

    Kada je riječ o daljoj fizičkoj raspodjeli, ovlašteni predstavnici su donijeli odluke o podjeli preostalih objekata u regionima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj /OECD/, Latinske Amerike i Kariba, a BiH je dobila nekretninu u Urugvaju i 10 odsto participacije u imovini u Boliviji.

    Sastanak Zajedničkog komiteta ovlaštenih predstavnika zemalja sukcesora za raspodjelu diplomatske i konzularne imovine bivše SFRJ, a u okviru kojeg je BiH preuzela predsjedavanje Aneksom “B” Sporazuma o pitanjima sukcesije, održan je prošle sedmice u Sarajevu.

    Na sastanku su učestvovali ovlašteni predstavnici država nasljednica – Petar Uzorinac za Hrvatsku, Slavica Jelača za Srbiju, Borčo Damjanov za Sjevernu Makedoniju i Jožef Drofenik za Sloveniju.

    Delegaciju Ministarstva inostranih poslova predvodio je vršilac dužnosti sekretara Ministarstva i ovlašteni predstavnik za sprovođenje Aneksa “B” Sporazuma o pitanjima sukcesije Bakir Sadović.

    Naredni sastanak Zajedničkog komiteta planiran je u prvoj polovini naredne godine u Zagrebu i na njemu će kao najznačajnije biti razmatrano pitanje raspodjele kompleksa bivše SFRJ u Moskvi, u kojem do postizanja usaglašenog dogovora sve zemlje sukcesori učestvuju u fizičkoj podjeli, navodi se u saopštenju.

  • Dodik: Komšićev postupak pokazuje da u BiH vlada haos

    Dodik: Komšićev postupak pokazuje da u BiH vlada haos

    Pedsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić je samovoljno otišao u Njujork na sjednicu Generalne skupštine i taj njegov postupak pokazuje da u BiH vlada haos, istakao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    Kako je dodao “Predsjedništvo BiH nije donijelo odluku o slanju delegacije BiH na sjednicu Savjeta bezbjednosti u UN u Njujork”.

    “Željko Komšić je tamo u privatnoj posjeti i odbacujem bilo kakavu mogućnost da on predstavlja BiH”, rekao je Dodik danas u Banjaluci konferenciji za novinare, prenosi RTRS.

    Naveo je da je Komšić u privatnoj posjeti.

    “U delegaciji nema Srba. Niko iz mog kabineta nije otišao u Njujork. Komšić nije ozbiljan političar, jer bi poštovao odluke, ovako ide sam bez ikakvih instrukcija iz Predsjedništva BiH”, poručio je Dodik

    On je rekao da su sve članice UN dobile njegovo pismo u kome se navodi da Komšić ne predstavlja stavove BiH.

    “Pošto vidim da se govori o mogućnosti da se on obrati, to govori da se generalni sekretar UN, ako se to desi, upetljao u raspad BiH, jer ignoriše Ustav i Poslovnik o radu Predsjedništva BiH”, rekao je Dodik.

  • Cvijanović: Zabrinjava to što se ne sluša glas udruženja iz Srpske

    Cvijanović: Zabrinjava to što se ne sluša glas udruženja iz Srpske

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas u Banjaluci da zabrinjava činjenica da se pri izboru rukovodstva Instituta za traženje nestalih BiH ne sluša glas udruženja koja dolaze iz Republike Srpske.

    “Poznato je da smo cijeli niz godina imali zamjerke na rad Instituta, smatrajući da je on politički obojen, da je naklonjen žrtvama jednih, a da zanemaruje žrtve drugih ili trećih”, rekla je Cvijanovićeva novinarima u Banjaluci.

    Zbog toga su, smatra Cvijanovićeva, vlasti u Republici Srpskoj uvijek smatrale da su udruženja koja štite tu populaciju i njihove interese, najrelevantnija da ocijene ili procijene ko može da ih tamo predstavlja.

    Odgovarajući na pitanje da li izbor novog Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH predstavlja kršenje zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske, Cvijanovićeva je istakla da se u radu institucija učestvuje onda kada treba da se spriječi neka odluka koja bi mogla vitalno da ugrozi interese Republike Srpske.

    “Onda kada to nije slučaj, onda prosto ne učestvujete u radu. Sve ono što proističe iz obaveza Predsjedništva, Savjeta ministara i Parlamentarne skupštine BiH obuhvaćeno je zaključcima, dok ostale stvari nisu na taj način propisane, ali se podrazumijeva da se tamo radi ako se mora raditi da bi se ispoštovao neki rok ili procedura i to se radi u skladu sa interesima Republike Srpske”, navela je Cvijanovićeva.

    Upravni odbor Instituta za nestala lica BiH odlučio je da će novi Kolegijum direktora Instituta činiti Nikola Perišić, Marko Jurišić i Mujo Hadžiomerović.

  • Odbijena žalba odbrane, Edin Vranj ostaje u pritvoru u Beogradu

    Odbijena žalba odbrane, Edin Vranj ostaje u pritvoru u Beogradu

    Viši sud u Beogradu obio je žalbu odbrane kojom se tražilo puštanje iz pritvora Edina Vranja, koji je 12. septembra uhapšen u Republici Srbiji pod optužbama za ratni zločin.

    Informaciju je za Klix.ba potvrdio advokat Boris Zorko koji zastupa Vranja. On vjeruje da je bez obzira na takvu odluku Suda situacija rješiva.

    “Smatram da nije zakonita ni pravilna odluka Suda jer se time upravo pruža podrška tom nekom nepostupanju prema protokolu, ili neadekvatnom postupanju u saradnji dva tužilaštva. A stvar je i dalje u nadležnosti Tužilaštva. Tako da se nadam da će u tom okviru donijeti pravilna i pravična odluka”, rekao nam je Zorko.

    Podsjetimo, Vranju je 14. septembra određen pritvor. Kako je tada saopćio Viši sud u Beogradu, sudija za prethodni postupak Odjeljenja za ratne zločine je nakon saslušanja osumnjičenog donio rešenje kojim je Vranju odredio pritvor do 30 dana.

    Pritvor je određen, kako je tada navedeno, “zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da postoji opasnost da bi okrivljeni, ukoliko bi se našao na slobodi, mogao pobjeći”.

    “Protiv navedenog rješenja osumnjičeni i njegov branilac imaju pravo žalbe u roku od tri dana od prijema rješenja krivičnom vanpretresnom vijeću Višeg suda u Beogradu”, navedno je tada.

    Žalba je i podnesena ali je ona danas odbijena, tako da Vranj ostaje u pritvoru.

    Vranj se tereti za isti slučaj koji je već vođen u Tužilaštvu BiH i zatvoren što se tiče njega. Kao što je poznato, a o čemu je za Klix.ba govorila i advokatica Vasvija Vidović, u tom predmetu provedena je temeljita istraga i podignuta optužnica. Ime Edina Vranja se nije našlo u optužnici i on je oslobođen svake sumnje.

  • Lovrinović, Magazinović i Osmanović: Nismo mi krivi, Parlament BiH mora raditi

    Lovrinović, Magazinović i Osmanović: Nismo mi krivi, Parlament BiH mora raditi

    Današnja sjednica Predstavničkog doma Parlamenta BiH održava se bez političara iz stranaka kojima je sjedište u entitetu RS, a o bojkotu rada govorilo se na početku zasjedanja.

    Nikola Lovrinović (Klub HDZ) je kazao da je sjednica već jednom otkazana s nadom da će se nešto promijeniti u vezi s političkom situacijom u kojoj smo se našli.
    “Pristali smo na to, da bismo za mjesec održali sjednicu i utvrdili faktičko stanje koje imamo. Nismo znali šta će biti dok se sjednica ne dogodi. Međutim, često puta ono što govorim nije u ime kluba i ovdje se ne shvata ozbiljno, kao ni mnogo toga u Parlamentu. Priča se ne može ni završiti u ovom domu, može se samo započeti. Nisam siguran da je Kolegij ili da smo mi krivi za situaciju u kojoj smo se našli, ali ne možemo reći da nismo odgovorni i da ne tražimo rješenja”, kazao je.


    Lovrinović je kazao da ne zna šta se će događati danas na sjednici, ali da ovo nije dobro. On je kazao da je BiH država svih nas.

    “Mi moramo naći rješenje, odgovor na ovo, moramo raditi kao Parlamentarna skupština BiH. Neprihvatljivo je da se ovdje neke stvari dešavaju sa saznanjem da se ne može završiti posao. Možemo diskutovati cijeli dan, ali ovakav način zasjedanja i rada, za koji nismo mi krivi nije uredu. Puno toga se nakupilo. Ova odluka visokog predstavnika je možda bila samo vrh ledenog brijega. Ali moramo stati i reći gdje smo i šta smo” dodao je.

    On je kazao da ako dio kolega želi imati drugačiju državu i ustav – izvole jer i za to postoje zakonske procedure.

    “Moramo poštivati da je ovo država, sve je jasno kao dan. Ko želi drugačije, nemam ništa protiv, ali dajte da dok imamo ovo, da poštujemo. Volio bih da se uozbiljimo, ovo je vrhunac političke krize, iako vjerovatno ima i gore”, naglasio je.

    Saša Magazinović (SDP) se složio s kolegom Lovrinovićem o potrebi za radom Parlamentarne skupštine.

    “Mi nismo napravili problem i nismo dužni niti imamo alat da ga rješavamo. Problem nije u Parlamentarnoj skupštini. Ono što mi možemo uraditi jeste da izvršavamo svoje radne obaveze. Ovaj pristup da neko napravi problem, a da onaj ko nije napravio treba da ga rješava je pogrešan. Ja nemam ništa protiv da razgovaramo s kolegama koje nisu na svom mjestu, ali neka se vrate u salu da razgovaramo, ako treba ostat ćemo ovdje dva dana. Ali ne pada mi na pamet da nekoga ganjamo po hodnicima i kafanama”, kazao je. Magazinović je problem opisao slikovito te rekao da parlamentarci koji rade pokazuju dobru volju prema kolegama koji bojkotuju.

    “Ovo izgleda kao da vozač stalno prolazi kroz crveno, ali nećemo ga naučit pravilima, nego ćemo nabacit vreću preko semafora, da se ne vidi da je crveno kad opet prođe. Pokazali smo dobru volju zato što smo danas na sjednicu po hitnom postupku mogli staviti bilo kakav materijal, čak i ono što bi se u javnosti i među kolegama koje nisu to mogle označilo kao upiranje prstom u oko. Nismo to uradili, da li to iko cijeni? Dakle, dobra volja postoji”, rekao je.

    Adil Osmanović (SDA) je kazao da se dijalog mora voditi u institucijama BiH i nigdje drugo.

    “Tamo gdje mi nemamo kapacitet, očekujemo da reaguje OHR. Oni su donijeli izmjene Krivičnog zakona. Mislim da treba učiniti sve da ovaj dom radi i pronalazit rješenja da se izađe iz ove krize”, dodao je.

    Sjednici prisustvuje 29 zastupnika, a na početku nije bilo odgovora na poslanička pitanja, jer na sjednicu nisu došli ni predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, kao ni ministrica civilnih poslova Ankica Gudeljević.

  • Avaz piše: “Šmit ohladio Komšića”

    Avaz piše: “Šmit ohladio Komšića”

    U utorak su sastanak održali visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit i član Predsjedništva Željko Komšić. Visoki predstavnik nije bio raspoložen za izjave za medije, ali je zato Komšić otkrio da se na sastanku, između ostalog, razgovaralo o inicijativi „Otvoreni Balkan“ i Izbornom zakonu u BiH te da Šmit, navodno, preferira Fileov model kao rješenje.
    Ovaj sastanak desio se u jeku posjete njemačke kancelarke regionu, gdje se najprije u Beogradu nasamo sastala s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a dan poslije u Tirani s premijerima država u regionu.

    Ali, osim otkrivanja detalja sastanka, Komšić je nimalo biranim riječima govorio o kancelarki Merkel i Šmitu. Merkel je poručio da od Srbije neće praviti „regionalnog šefa“ te da „nema više gazda na Balkanu“. Za Šmita je, s druge strane, zaključio da je „neupućen“ u dešavanja u Bosni i Hercegovini te da je u BiH „možda došao s predodžbama koje ne odgovaraju realnosti“.

    Ipak, prema informacijama koje ima „Avaz“ s lica mjesta, čini se da postoji i mnogo plastičniji razlog zašto je Komšić poslije sastanka bio kivan na Šmita i njemačku politiku. Šmit je, navodno, bio vrlo oštar prema Komšiću, poručivši mu, između ostalog, da svojom retorikom i djelovanjem direktno doprinosi dizanju tenzija te da, umjesto rada na rješavanju problema, svojim populizmom samo dodatno produbljuje probleme.

    Dok mu je visoki predstavnik „očitavao lekciju“, Komšić je, kako “Avaz”saznaje, djelovao vrlo iznenađeno i držao se rezervirano, ali je očigledno hrabrosti i drčnosti za slanje „oštrih poruka“ njemačkim diplomatama uspio sakupiti naknadno, kada je Šmitu vidio leđa.

  • Zaposleni u institucijama BiH protestvuju zbog plate

    Zaposleni u institucijama BiH protestvuju zbog plate

    Protest zaposlenika u institucijama BiH počeo je u Sarajevu, a razlog za tim potezom je što su nezadovoljni koeficijentom plate.

    Traže potpisivanje kolektivnog ugovora, te da ovaj izlazak na proteste ispred zajedničkih instituicija, kako kažu, je jedini način da poslodavac shvati njihovu situaciju.

    Na pitanje šta ako ne bude plata i ne usvoji se budžet, zaposleni koji protestvuju kažu da ne znaju šta će. Kažu da su jedini od zaposlenih u državnoj službi koji nemaju kolektivni ugovor.

    Sanja Skočir, predstavnica Sindikata MAC-a, kaže da je ovo jedini način da zaposleni u institucijama BiH kažu šta je njihov problem.

    Amer Zoranić, iz sindikalne organizacije Ministarstva civilnih poslova BiH, kaže da se bore za princip ista plata za sve.

    “Oni imaju 20 puta veću platu, a mi smo stručni i radimo svoj posao”, kaže Zoranić i tvrdi da će proces rada biti ugrožen ukoliko ne bude plate.

    Ranka Borišić, zaposlena u zajedničkim institucija, rekla je da se ne može živjeti od onoga sto dobijaju i da je jako loše ovo što političari rade.

    Salih Karčić, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika, kaže da je ovo drugi protest.

    “Hoćemo da pokažemo u kakvoj smo situaciji. Osnovni problem zbog kojeg protestvujemo je problem nepotpisivanja kolektivnog ugovora”, kaže Karčić i dodaje da ih protestvuje samo stotinjak zbog epidemioloških mjera.

  • Petković: Srpski narod neće nijemo posmatrati ono što se dešava

    Petković: Srpski narod neće nijemo posmatrati ono što se dešava

    Direktor Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju Petar Petković poručio je predsjedniku Vlade samoproglašenog Kosova Aljbinu Kurtiju da srpski narod neće nijemo posmatrati ono što se dešava, jer se ukidanjem srpskih tablica ukida i život na sjeveru Kosova i Metohije.

    “Reč je o vozilima koja između ostalog treba da voze naše bolesnike, treba da prevoze našu decu, osnovne životne namirnice”, rekao je Petković.

    On je ocijenio skandaloznim ponašanje Kurtija da od ranog jutra šalje do zuba naoružane specijalne jedinice ROSU, sa više od 20 oklopnih vozila, na administrativne prelaze Jarinje i Brnjak kako bi se krenulo sa oduzimanjem i skidanjem srpskih tablica.

    Petković je naglasio da Briselski sporazum nije švedski sto sa kojeg Albanci mogu da uzimaju ono što im odgovara, a da ne poštuju ono što im ne odgovara.

    “Ili će se taj sporazum poštovati ili ga neće biti”, izjavio je Petković za Tanjug.

    Veliki broj nezadovoljnih građana blokirao je administrativni prelaz Jarinje na putu Leposavić-Raška iz oba smjera zbog odluke Prištine da ne dozvoli ulazak na Kosovo i Metohiju vozilima sa registarskim oznakama gradova iz centralne Srbije.

    Prethodno su specijalne jedinice policije samoproglašenog Kosova Rosu raspoređene na administrativnim prelazima sa centralnom Srbijom – Jarinju i Brnjaku.

  • Predstavnički dom Parlamenta BiH danas bez Srba

    Predstavnički dom Parlamenta BiH danas bez Srba

    Sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na kojoj bi, između ostalog, trebalo da bude razmatran Prijedlog zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2021. godinu, čiji je predlagač Predsjedništvo BiH, zakazana je za danas.

    Prema najavama lidera pojedinih političkih stranaka iz Republike Srpske, poslanici iz tog entiteta neće učestvovati u radu Predstavničkog doma Parlamenta BiH.

    Pojedini mediji su prenijeli izjavu predsjednika SNSD-a Milorada Dodika koji je kazao da „neće niko ići od Srba“, te da postoji jasan politički stav.

    Predsjednik SDS-a Mirko Šarović juče je, komentarišući Dodikovu izjavu da niko od Srba 20. septembra neće ići na sjednicu Predstavničkog doma PSBiH, naveo da ne postoji nikakav zajednički formalni dogovor parlamentarnih stranaka iz RS oko neučestvovanja na sutrašnjem zajedanju PSBiH, „tako da niko nije ovlašten da govori u ime svih parlamentarnih stranka i njenih klubova, pa ni u ime SDS-a koji će se i u ovoj situaciji ponašati principijelno“.

    Predstavnici RS u institucijama BiH odlučili su da ne učestvuju u radu državnih institucija nakon odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka o dopuni Krivičnog zakona BiH kojom se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, donesene 23. jula ove godine.

    Zbog najave nedolaska poslanika iz RS bila je otkazana i sjednica Predstavničkog doma državnog parlamenta koja je trebala biti održana krajem jula.

  • Bakalar otkriva koja su tehnička rješenja reforme Izbornog zakona

    Bakalar otkriva koja su tehnička rješenja reforme Izbornog zakona

    Centralna izborna komisija prošle sedmice je usvojila Inicijativu za donošenje zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, koja će biti upućena Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, čime je otvoreno pitanje stvarnog značaja predloženih rješenja.

    Bez obzira na kritike iz pojedinih stranaka, koje duži period trpi Centralna izborna komisija, naročito od predstavnika HDZ-a i SNSD-a, njeni članovi su jednoglasno, uprkos razlikama, usvojili pomenuti prijedlog izmjena Izbornog zakona. Prijedlog ne obuhvata segment političkih reformi, međutim, njihov značaj je ogroman u smislu transparentnosti izbornog procesa koji je već godinama kompromitovan.

    Predložene izmjene odnose se, između ostalog, na pitanja koja se odnose na razgraničenje izbornih jedinica, način formiranja biračkih odbora, zloupotrebu javnih resursa u svrhu kampanje, obuku izbornih zvaničnika, učešće žena na izborima i pravovremeno objavljivanje odluka CIK-a i sudova o prigovorima vezanim za izbore.

    U vezi s poslanom Inicijativom razgovarali smo s predsjednikom Centralne izborne komisije Željkom Bakalarom, koji nam je objasnio koja su najvažnija rješenja predloženih reformi.

    “Mi smo uradili jednu sveobuhvatnu intervenciju vezano za sva poglavlja Izbornog zakona. Onako na prvu, najvažnije su intervencije koje se odnose na promjenu načina izbora Biračkih odbora da bi to bilo značajno unapređenje, odnosno depolitizacija odnosno djelimična depolitizacija izborne administracije. Zatim amadmani koje smo stavili u zakon, a koji se odnose na upotrebu elektronskih prijava i sudjelovanja na izborima i registraciju birača van zemlje”, rekao je Klixu predsjednik Centralne izborne komisije Željko Bakalar.

    Takođe, pomenuo je intervencije koje bi bile potrebne u poglavlju 5 Izbornog zakona, koje se odnose na samo provođenje izbora gdje bi se morale učiniti barem minimalne zakonske intervencije u smislu uvođenja tehničkih unapređenja. Za razliku od pomenutih, neka tehnička unapređenja moguće je provesti i bez izmjene Izbornog zakona.

    “To se odnosi samo na identifikaciju i autoidentifikaciju birača, ne na brojanje glasova. To je ovih dana u javnosti drugačije interpretirano, odnosno biometrijski čitači otiska prsta su prezentovani kao skeneri. Jeste riječ o nekoj vrsti skenera, a odnosi se samo na identifikaciju birača”, rekao je Bakalar te dodao da u tom slučaju ne bi bilo krađe identiteta, odnosno niko ne bi mogao, u tom slučaju, ostvariti pravo glasa u korist druge osobe ili umrle osobe.

    Naglasio je da su za samo brojanje kroz skenere ili neka druga unapređenja, koja bi se odnosila na elektronsko glasanje, ipak potrebne minimalne promjene Izbornog zakona, koje je predložio CIK.

    S obzirom na pojedine izjave političara da bez političkih neće biti tehničkih reformi Izbornog zakona pitali smo Bakalara kolike su šanse da se bilo šta od predloženih reformi usvoji u Parlamentarnoj skupštini.

    “To zavisi od političke volje i generalno konsensuza o pitanjima koja su ponuđena u našim amandmanima. Poslaćemo naš formalni prijedlog koji će Interresorna radna grupa, nadamo se, kad deblokira svoj rad, uputiti u parlamentarnu proceduru ili će poslužiti kao materijal pojedinačno klubovima naroda ili klubovima parlamentarnih grupa u Predstavničkom domu PS BiH ili dijelimično poslana u parlamentarnu proceduru. Ukoliko bude postojao konsenzus, koji je potreban za izmjene zakona u oba zakonodavna doma, onda postoji mogućnost da nešto od toga ili sve prođe. Ako ne bude političke volje ili dogovora, nažalost ne mislimo da će u toj varijanti bilo koje slovo u zakonu biti izmijenjeno”, kazao je Bakalar.

    Istakao je da međunarodni predstavnici ozbiljno zagovaraju izbornu reformu u smislu rješenja koja povećavaju transparentnost i smanjuju mogućnost malverzacija.

    Ipak, bez obzira na prijedloge reforme Izbornog zakona postoji značajna mogućnost da će pojedine stranke pokušati blokirati usvajanje budžeta i time blokirati provođenja izbora. Pitali smo Bakalara mogu li se izbori provesti bez usvajanja budžeta.

    “Mi se i dalje nadamo da će budžeta biti, odnosno da je izbornim zakonom propisano da se iz budžeta BiH finansira organizacija i provođenje izbora. Smatramo da se mora naći način da se osiguraju ta sredstva. Vraćamo se na sagu i sapunicu iz 2020. godine gdje smo budžet dobili prilično kasno, pa smo nekako na jedvite jade uspjeli da organizujemo i provedemo izbore čak i u onim uslovima pojačane pandemije. Smatramo da je za unapređenja u izbornom procesu potrebno da budžet bude usvojen što ranije, da već krajem ove godine imamo na raspolaganju sredstva. Ali imamo i neka iskustva iz te 2020. godine, tako da ćemo unutar institucije poduzeti adekvatne mjere u onome što je naša mjerodavnost da neke procedure i postupke pokrenemo znatno ranije kako bismo bili spremni za organizaciju izbora čak i u slučaju kašnjenja budžeta. Nadamo se prvo da kašnjenja neće biti, a drugo da će budžet biti usvojen i osigurana sredstva za organizaciju i provođenje izbora 2022. godine”, rekao je Bakalar.