VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Šeranić: Stanivukovićeve izjave nepromišljene i neodgovorne

    Šeranić: Stanivukovićeve izjave nepromišljene i neodgovorne

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić apelovao je da građane ne uzimaju u obzir nepromišljene i neodgovorne izjave pojedinaca o tome kako šteti kiseonik koji se koristi niz godina u zdravstvenim ustanovama i koji samo čini dobro ljudima.

    Šeranić je upitao ko će biti odgovoran kada pacijenti skinu maske i ne žele da se liječe, a ljekari treba da ih uvjere da im je to nužna pomoć.

    “Ovakvim smišljenim spinom omalovažena je i bačena pod noge medicinska struka i to zarad čega!? Zarad lične promocije i stavaranja političke hajke što je cilj onakve vrste nastupa i zamjene teza. U najmanju ruku to je neodgovorno da ne znajući uopšte o čemu govorite, vi sasvim slobodno dajete ocjene o kiseoniku koji se koristi za spas ljudskih života”, istakao je Šeranić u izjavi za Srnu.

    On je naglasio da građani mogu sami da procjene koliko su te tvrdnje gradonačelnika Banjaluke Draška Stanovukovića zlonamjerne i to ne prema njemu, Vladi Republike Srpske, politici ili stranci, već upravo prema građanima čime pričinjavaju ogromnu štetu samim pacijentima.

    “Jedna je stvar dovoditi u pitanje registraciju djelatnosti neke firme, a potpuno druga da na osnovu plasiranja nepotpunih informacija i ubacivanja čistih insinuacija dovedete u zabludu stotine pacijenata, koji se možda u ovom trenutku bore za život, i članova njihovih porodica. Baciti sumnju i paniku i na taj način direktno ugroziti zdravlje pacijenata kao što je juče urađeno u najmanju ruku je neozbiljno i nepromišljeno”, istakao je Šeranić.

    On je naglasio da su se zdravstveni radnici u bolnicama već suočili sa situacijom da moraju porodicama i pacijentima objašnjavati da ih liječe, a ne da im čine nažao i da svoj posao rade odgovorno i profesionalno bez prestanka, posebno u posljednje skoro dvije godine.

    “Nadležne ustanove i institucije su već dale sve informacije i objasnili da se za liječenje pacijenata koristi kiseonik koji ispunjava sve norme. Molim građane da, kada se informišu o liječenju, a terapija kiseonikom jeste liječenje, to čine isključivo slušajući struku i samo struku. Jedino struka može o tome govoriti i to se u javnom zdravstvu ne može dovoditi u pitanje”, poručio je ministar zdravlja Srpske.

    Kada je riječ o korišćenju kiseonika, naglasio je Šeranić, treba pozvati ljude kojima je taj kiseonik bio neophodan i prijeko potreban, koji im je spasio živote.

    “Ti ljudi najbolje znaju koliko im taj kiseonik pomaže u situacijama kada se bore za vazduh, a onaj koji nije vidio čovjeka kako se bori za vazduh onda stvarno ne zna šta priča”, zaključio je Šeranić.

    Stanivuković je juče izjavio da će protiv odgovornih lica podnijeti krivične prijave zbog, kako je rekao, isporučivanja kiseonika UKC-a “koji nije prošao kontrole i isporučuje ga firma koja ima dozvolu za uvoz samo tehničkog, a ne i medicinskog kiseonika”.

  • Novi američki izaslanik za Balkan: Sankcije protiv korupcije u BiH ćemo koristiti “vrlo agresivno”

    Novi američki izaslanik za Balkan: Sankcije protiv korupcije u BiH ćemo koristiti “vrlo agresivno”

    Na pitanje šta se može učiniti na rješavanju široko rasprostranjene korupcije u Bosni i Hercegovini, novi izaslanik State Departmenta za Zapadni Balkan Gabriel Escobar kaže za Glas Amerike da će sankcije biti korištene “vrlo agresivno”.

    Escobar, zamjenik pomoćnika državnog sekretara za evropska i euroazijska pitanja ujedno i izaslanik State Departmenta za Zapadni Balkan, funkciju je početkom septembra preuzeo od Matthewa Palmera, koji je imenovan za američkog izaslanika za izborne reforme u BiH.

    Glas Amerike: Mathew Palmer, vaš prethodnik, preuzeo je novu poziciju izaslanika za izborne reforme u BiH. Od 2006. godine EU je preuzela vodeću ulogu u BiH, ali je zemlja postala disfunkcionalnija. Znači li to da će se SAD sada aktivnije uključiti?

    Escobar: Sjedinjene Američke Države su od Daytona jako ulagale u Bosnu. Mi obezbjeđujemo značajan iznos sredstava za visokog predstavnika. Prvi zamjenik visokog predstavnika uvijek je Amerikanac. Imamo vrlo snažnu Ambasadu i program USAID-a u Bosni. Šef OSCE-a, koji je pandan visokom predstavniku, obično je Amerikanac. Dakle, i dalje nas zanima Bosna. Nastavak rada Matthewa Palmera u Bosni pokazuje našu stalnu posvećenost regionu. Volio bih vidjeti brži napredak sa svih strana u poboljšanju funkcionalnosti BiH.

    Glas Amerike: Korupcija je rasprostranjena u BiH. Šta se može učiniti da se problem korupcije pomakne sa mrtve tačke?

    Escobar: Prošle godine, predsjednik (Biden) je najavio novi set alata za sankcije, posebno protiv korupcije, ne nužno protiv kriminalnih aktivnosti, već korupcije. Planiramo koristiti te ovlasti vrlo agresivno.

    Glas Amerike: Lider bosanskih Srba Milorad Dodik na listi je sankcija Ureda američkog Ministarstva finansija za kontrolu strane imovine (OFAC) od 2017. Uprkos svom statusu i sve većoj opstrukciji, američki zvaničnici, Palmer i ambasadaor Eric Nelson, nedavno su se sastali sa Dodikom. Hoćete li sastati s Dodikom, i ako hoćete, koja bi mu bila vaša poruka?

    Escobar: Nisam siguran hoću li se sastati s njim, prvo o tome trebam odlučiti, kao i koja će biti poruka.

    Glas Amerike: Koji su, u cjelini, vaši prioriteti za Zapadni Balkan i najhitnija pitanja koja želite da rješavate?

    Escobar: Postoje dva veoma važna pitanja. Prvo, u srednjem roku, želimo bržu integraciju Zapadnog Balkana u Evropsku uniju. Mislim da je napravljen ogroman napredak, historijski, kulturno i ekonomski su te zemlje dio Evrope, i mnoge od zemalja su već obavile izuzetne reforme i za Evropu su dobra prilika. Dijele iste vrijednosti i imaju zajedničke interese sa ostatkom Evrope. To će biti prioritet. Uz to, pružiti članstvo u NATO-u onima koji su zainteresovani. To će, očigledno, zahtijevati da tijesno sarađujem sa našim partnerima, zemaljama Quinte (Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija), od kojih mnogi dijele slična gledišta. Ali iz naše perspektive, to bi trebao biti proces koji bi trebao biti dinamičan i aktivan. Volio bih da vidim dinamiku u tom procesu.​

    Drugi proces ima mnogo veze sa razmišljanjima o tome šta će Balkan biti za sljedeće generacije i zato smo ispitivali ekonomske opcije. Zapadni Balkan je područje puno prilika, te zemlje su dinamične, imaju sjajne univerzitete, kvalifikovane ljude, ali nažalost mnogi od tih ljudi ne vide prilike u svojoj zemlji i odlaze, i to će postati strateški problem ne samo za zemlje Balkana nego i Evropu i SAD također. Vrlo sam zainteresovan za sva ta pitanja, i ideje o ekonomskoj integraciji, jer ako gledate Zapadni Balkan kao cjelinu, u teoriji možete da imate ekonomsku grupu od šest zemalja, možda i više, oko 20 miliona ljudi, sa oko 125 milijardi dolara bruto nacionalnog dohotka, i sa stopom rasta od čak 5 posto, tako da biste bili region Evrope koji se najbrže razvija, i to je uzbudljivo za nas politički, a mislim da će biti podsticajno za američke investitore.”

    Glas Amerike: Da li vas brine prisustvo Rusije i Kine u regionu Balkana? Analitičari kažu da Rusija i Kina koriste izostanak jake američke uloge da popune taj vakuum?

    Escobar: Brine me to, iskreno, mislim da u evropskom prostoru zemlje treba da znaju da imaju druge opcije pored Kine – ekonomski gledano. Otvaranje kancelarije DFC u Beogradu (Kancelarija američke Međunarodne razvojne finansijske korporacije) je bilo sjajan primjer našeg anažovanja u regionu, tijesno sarađujem sa Američkom privrednom komorom, što je jedan od načina da se ljudi podstaknu da gledaju mimo Kine u velikim infrastrukturnim projektima i investicijama, jer naše investicije dolaze uz dugoročne koristi za region. U slučaju Rusije, mislimo da je mnogo toga što Rusija radi, miješajući se u unutrašnja pitanja zemalja Zapadnog Balkana, a posebno Crne Gore, veoma destabilizira, udaljava vas od puta evropskih integracija i multietničkog pomirenja.

    Glas Amerike: Kako SAD vide koncept “srpskog svijeta” i nedavne inicijative predsjednika Aleksandra Vučića i drugih zvaničnika da promovišu srpski identitet i “jedinstvo” u regionu? Da li bi taj trend mogao da destabilizuje region?

    Escobar: Ostaje da se vidi, ali mogu da vam kažem da ne postoji konflikt, protivrječnost, između toga da ljudi slave svoju kulturu, i žive u nekoj drugoj zemlji. U ovoj zemlji mi slavimo kulturu jedni drugih. Ali pitanje je da li to onda postaje politički i vojni imperativ i što se toga tiče mi apsolutno verujemo da su građani različitih nacionalnosti koji žive u drugoj zemlji – građani zemlje u kojoj žive, imaju obaveze prema njoj, a zemlje spolja ne treba da te dvije stvari miješaju. Zato je to veoma zbunjujuće pitanje za ljude u regionu, za ljude u Kosovu, Crnoj Gori, i Sjevernoj Makedoniji, ali vjerujemo da Balkan kao multietnički dio svijeta ima mnogo toga da slavi u smislu kulture. Politička dinamika i politički imperativi koji proističu iz etničke pripadnosti – to je druga priča.

  • Milanović: Komšić je u UN-u predstavljao sebe, opasan je i radi štetu BiH

    Milanović: Komšić je u UN-u predstavljao sebe, opasan je i radi štetu BiH

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović danas je ponovo govorio o Bosni i Hercegovini te prokomentarisao zamjerke zbog izjave da se smatra “predsjednikom Hrvata u BiH”, a za Željka Komšića poručio da je opasan za BiH.

    “Kolinda Grabar-Kitarović je bila predsjednica Hrvata u BiH. Ako želite potjerati Hrvatsku iz BiH, onda ćete uzimati ta temeljna ustavna prava i optuživati one koji se bore za temeljni red. Bi li se narod i njegovi predstavnici postavili tako da se ne dira u njihova prava? Ne bi, gledali bi prema Hrvatskoj. Što više Hrvati inzistiraju na svom pravu, zaključio bih da žele ostati. Postulat Daytona je da svaki narod bira svoje predstavnike, za ugradbene mjere nema mjesta. Netko je devedesetih bio ratni huškač, ali nisam rekao da je netko četnik”, kazao je.

    Zoran Milanović je zatim dao izjavu koja je identična mišljenju koje ima član Predsjedništva BiH Milorad Dodik (SNSD).

    “Komšić je predstavljao sebe u UN-u. Znam ga dugo, opasan je i radi štetu BiH. Ako želiš dobro svojoj zemlji daj im, brate, da biraju svoje ljude. Istina uvijek ne pobjeđuje, ali ima velike šanse”, kazao je Milanović.

    Interesantno, prije dva dana hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je kako se ne slaže sa izjavom predsjednika Milanovića da je on predsjednik Hrvata u BiH.


    Plenković je na upit novinara da pojasni Milanovićeve izjave u kojima tvrdi da je on predsjednik i Hrvata u BiH, rekao da ne zna da li je to bila reakcija na ranije izjave predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

    “Ne znam radi li se o nekakvim reakcijama ili ne, ja nisam bio u New Yorku. Ono što mogu reći na to sve je da Bosna i Hercegovina ima svoje institucije, a Hrvatska svoje”, kazao je Plenković.

  • “Jedinstvo je snaga” Siniša Vidović na barikadama uz Srbe na Kosovu

    “Jedinstvo je snaga” Siniša Vidović na barikadama uz Srbe na Kosovu

    Trebamo težiti jedinstvu, jer je jedinstvo snaga, ovako započinje priču zamjenik predsjednika Ujedinjene Srpske, Siniša Vidović, koji je dva dana proveo rame uz rame sa srpskim narodom na sjeveru Kosova.

    Uz mnogo borbe, a još više sloge, Srbi dane provode na barikadama, u cilju da se suprostave odluci Prištine da uvedu probne tablice za sva vozila koja ulaze na teritoriju Kosova i Metohije iz centralne Srbije.

     – Srpski narod se organizovao, jedinstveni su, čvrsti, jaki. Život im nikada nije bio lak, ali ih nikada nije pokorio. Odlučili su da ostanu dole, uz sve nedaće – priča Vidović.

    Njegov dolazak na barikade je, priča, izazvao oduševljenje, jer je najveća hrana za dušu naroda u jeku njihove pravedne borbe – podrška.

    – Bio sam u manastiru Duboki Potok, pa sam osjetio dužnost da dam podršku našem narodu. Neki me već poznaju, neki ne, pa kada sam rekao da sam iz Banjaluke, zavladalo je opšte oduševljenje. To je onaj koncept kada kažemo da je Banjaluka zapadna srpska prestonica i da imamo osjećaj za Srbe na Kosovu i Metohiji, zato što smo prošli istu golgotu – rekao je on i dodao da je uspio doći do prvih barikada, a u namjeri da pođe dalje, spriječili su ga pripadnici specijalne jedinice policije Rosu.

    Na administrativnom prelazu su jedinice Rosu, gdje su naši Srbi napravili barikade sa kamionima. U prvom naletu je oduzeto šest naših kamiona. Međutim, ima ih previše, zakrčili su put, napravljene su druge barikade – priča Vidović.

    Rekao je da njegov odlazak, propraćen velikom podrškom prema srpskom narodu na Kosovu, nije obojen političkim namjerama, nego jednim ciljom – da pošalje poruku solidarnosti i ljudskosti.

    Od 1997. godine idem na Kosovo, bavim se humanitarnim radom, a bio sam na barikadama još 2011. godine. Susreo sam se i sa Episkopom raško-prizrenskim Teodosijem, što mi je velika čast. Takođe, imam mnogo prijatelja po čitavom Kosovu i Metohiji. Na nama je da imamo veći osjećaj za Srbe i u Crnoj Gori, Makedoniji, Hrvatskoj, Federaciji…, jer smo mi jedan narod; to jer naša dužnost, pravo i obaveza – rekao je Vidović.

  • Brnabić: Na Kosovu kulminirala spirala nasilja nad Srbima

    Brnabić: Na Kosovu kulminirala spirala nasilja nad Srbima

    Predsjednik Vlade Srbije Ana Brnabić istakla je u govoru na Generalnoj skupštini UN da je spirala nasilja nad Srbima na Kosovu i Metohiji kulminirala ove nedjelje i da Priština ne primjenjuje sporazum iz Brisela.

    “Pozivam još jednom međunarodnu zajednicu i EU da insistira na to da privremene institucije u Prištini počnu da primenjuju sporazume”, rekla je premijer Srbije na generalnoj debati svjetskih lidera.

    Brnabićeva je istakla da je, od svih izazova sa kojima se Srbija suočava, najveći održavanje mira i stabilnosti na Kosovu i Metohiji, te ukazala na konstantan rast napada koji pogađaju srpsko stanovništvo, kojih je po početka godine bilo tačno 100.

    Prema njenim riječima, napadi na srpske manastire i crkve čine da su oni najugroženiji od nasljeđa.

    “Manastir Dečani je jedan od sedam najugroženijih kulturnih nasleđa ove godine. Ovo je jedini kulturni objekat pod stalnom vojnom zaštitom”, istakla je Brnabićeva.

    Govoreći o nasilju koje je ove nedjelje kulminiralo, Brnabićeva je istakla da je pod izgovorom primjene novih pravila za registarske tablice Priština poslala teško naoružane specijalne jedinice na sjever pokrajine što je još jedno brutalno kršenje Briselskog sporazuma.

    Istakla je da je ova iracionalna demonstracija sile rasplamsala veliku krizu, da je to poremetilo snabdijevanje hranom i lijekovima srpske zajednice na sjeveru pokrajine.

    Premijer Srbije navela je da su Srbi, koji su se mirno okupili u znak protesta protiv te mjere, naišli na suzavac i policijsku brutalnost, čime je ozbiljno ugrožena lokalna i regionalna stabilnost.

    “Uprkos svim izazovima i svakodnevnim provokacijama Srbija ostaje snažno posvećena pronalaženju rešenja zasnovanog na kompromisu, koje će obezbediti trajni mir i stabilnost”, rekla je Brnabićeva i dodala da je za Srbiju važna aktivnost UN na Kosovu i Metohiji.

    Ona je govorila i o klimatskim promjebama, posvećenosti Srbije zelenoj agendi, kao i o saradnji u regionu, te Berlinskom procesu i Otvorenom Balkanu, a u dijelu koji se odnosio na borbu protiv virusa korona je naglasila da je Srbija donirala ili rasporedila više od milion doza vakcina.

  • Selaković zadovoljan sastancima u Njujorku “Srbija sve poželjniji partner za saradnju”

    Selaković zadovoljan sastancima u Njujorku “Srbija sve poželjniji partner za saradnju”

    Ministri spoljnih poslova različitih zemalja na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN u Njujorku bili su puni riječi hvale za Srbiju, sa kojom države sa različitih meridijana žele saradnju, poručio je iz Njujorka ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković.

    Ministarstvo spoljnih poslova Srbije saopštilo je da je Selaković za tri dana boravka u Njujorku imao 25 sastanaka na kojima su, kako navode, svi sagovornici iskazali poštovanje prema Srbiji i njenom napretku.

    – Sa Srbijom saradnju žele mnoge države, čak i one koje imaju drugačije gledište od nas po pitanju naše južne pokrajine Kosova i Metohije. One države koje nas podržavaju po pitanju Kosova i Metohije svoju podršku dodatno su afirmisale u razgovorima koje sam imao u Njujorku – naveo je Selaković.

    On je prenio da je opšta ocjena daje Srbija veoma poželjan partner, dodajući da ga čeka još mnogo sastanaka.

    – Uvjeren sam da će ti sastanci će biti krunisani organizacijom našeg samita u Beogradu 11. i 12. oktobra, kada će se prijatelji iz Pokreta nesvrstanih zemalja opet okupiti u mjestu rođenja samog pokreta, a Beograd je upravo to mjesto – rekao je Selaković

  • Dodik: Stanivukovićeve tvrdnje zločin protiv čovjeka

    Dodik: Stanivukovićeve tvrdnje zločin protiv čovjeka

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da ima puno povjerenje u ljude koji rade u banjalučkom Kliničkom centru, te istakao da je ono što tvrdi gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković o ugroženosti pacijenata na Univezitetskom kliničkom centru (UKC) Republike Srpske totalna laž i predstavlja apsolutno opasnu stvar.

    “To što on tvrdi je zločin protiv čovjeka, tako olako dižući paniku u Republici Srpskoj, za šta nema nikakvog osnova, niti razloga”, rekao je Dodik za RTRS, komentarišući izjavu Stanivukovića da je zdravlje pacijenata ugroženo zbog kiseonika koji se koristi na UKC-u.

    Prema Dodikovim riječima, tim neistinim tvrdnjama naneseno je ozbiljno zlo evropskoj kompaniji koja to proizvodi i isporučuje.

    Dodik je ocijenio da opozicija u Srpskoj stalno pokušava napraviti situacija nekog haosa, da on može da razumije političku borbu, ali da je došlo do neizdrživosti vezano za tako neodgovorno ponašanje.

    “Nisam umoran, spremam se za političku borbu, ali je veoma teško boriti se s glupostima. Taj gradonačelnik je dužan da tim zdravstvenim radnicima, prema budžetu koji je usvojen, isplati određeni iznos kao dio zahvalnosti grada, a on im još podvaljuje ovakvu vrstu priče”, rekao je Dodik.

    Stanivuković je danas izjavio da će protiv odgovornih lica podnijeti krivične prijave zbog, kako je rekao, isporučivanja kiseonika UKC-a “koji nije prošao kontrole i isporučuje ga firma koja ima dozvolu za uvoz samo tehničkog, a ne i medicinskog kiseonika”.

    Kiseonik koji se daje pacijentima u UKC Republike Srpske isti je kao kiseonik koji se upotrebljava u svim bolnicama u regionu i Evropi, te pacijenti nemaju razloga za strah, rekao je ranije danas generalni direktor ove zdravstvene ustanove Vlado Đajić.

  • Brnabićeva otkrila “SAD formiraju timove za Zapadni Blakan, pojačavaju političko prisustvo”

    Brnabićeva otkrila “SAD formiraju timove za Zapadni Blakan, pojačavaju političko prisustvo”

    Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je danas u Njujorku da SAD trenutno formiraju timove koji će se baviti Zapadnim Balkanom i da očekuje da će ta zemlja već u narednim danima ili nedjeljama posvetiti veću pažnju političkim pitanjima i provokacijama u regionu.

    Brnabićeva je to izjavila srpskim medijima poslije sastanka sa podsekretarkom za politička pitanja u Stejt departmentu Viktorijom Nuland, sa kojom je razgovarala i o trenutnoj situaciji na KiM.Premijerka Srbije je istakla da je taj sastanak bio odličan, iskren i otvoren.

    – Amerika je u procesu formiranja timova koji će se baviti Zapadnim Balkanom. To je kod njih ta smjena generacija koja se trenutno dešava i očekujem svakako da će u narednim danima i nedjeljama imati i veće američko prisustvo i veću njihovu pažnju političkim pitanjma i svim provokacijama koje se dešavaju – navela je Brnabićeva.

    Takođe, istakla je da Srbija ima veliku podršku SAD na putu evropskih integracija.

  • Reagovala i Cvijanovićeva “Stanivukovićeve izjave o kiseoniku maska za ukidanje naknada za zdravstvene radnike”

    Reagovala i Cvijanovićeva “Stanivukovićeve izjave o kiseoniku maska za ukidanje naknada za zdravstvene radnike”

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović smatra neozbiljnim izjave gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića o kiseoniku koji se koristi na Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) Republike Srpske.

    Ona je poručila da su te izjave su samo maska kojom treba da se sakrije činjenica da je upravo on uskratio sredstva porodiljama i zdravstvenim radnicima.

    Cvijanovićeva je istakla da je čitav niz ljudi uključen u određene nabavke, te da oni znaju čime snabdijevaju pacijente i UKC Srpske.

    – To su ljudi od struke, za razliku od gradonačelnika koji nema nikakvu struku. Ali, evo, on je izgleda pozvao samog sebe da komentariše sve što je moguće na ovoj planeti, pa uključujući i tako jednu besmislenu tvrdnju da je neadekvatan sistem snabdijevanja kisikom – rekla je Cvijanovićeva novinarima u Banjaluci.

    Ona smatra da je to neozbiljno, da služi namjernom izazivanju i širenju panike, te napominje i da su na te izjave odgovorile i relevantne institucije i ljudi koji su na njihovom čelu.

    Isto tako mislim da to pokazuje da je on jednostavno dokon i da nema nekih drugih poslova, pa stalno nešto najavljuje ili proteste ili stvari ove vrste – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je napomenula da nije u redu igrati se odraslim ljudima, među kojima su i pacijenti, ali i svi oni koji rade u zdravstvenim ustanovama Srpske.

    Cvijanovićeva smatra da je gradskoj administraciji bilo bolje da su kroz budžet poštovali ono je određeno, a to je da bude naknada i za porodilje i zdravstvene radnike, kao i da se ne umanjuju prava za boračke kategorije.

    – Mislim da je tema o kiseoniku samo maska ili šarada kojom treba da se sakrije činjenica da je, upravo gradonačelnik, uskratio sredstva porodiljama i zdravstvenim radnicima, kao i da je umanjio boračka prava – naglasila je Cvijanovićeva.

    Stanivuković je danas izjavio da će protiv odgovornih lica podnijeti krivične prijave zbog, kako je rekao, isporučivanja kiseonika UKC-a “koji nije prošao kontrole i isporučuje ga firma koja ima dozvolu za uvoz samo tehničkog, a ne i medicinskog kiseonika”.

    Kiseonik koji se daje pacijentima u UKC Republike Srpske isti je kao kiseonik koji se upotrebljava u svim bolnicama u regionu i Evropi, te pacijenti nemaju razloga za strah, rekao je ranije danas generalni direktor ove zdravstvene ustanove Vlado Đajić.

  • Bonska ovlaštenja Šmitu posljednja, a Sarajevu prva opcija: Šta bi BiH donijela smjena funkcionera i nova nametanja zakona

    Bonska ovlaštenja Šmitu posljednja, a Sarajevu prva opcija: Šta bi BiH donijela smjena funkcionera i nova nametanja zakona

    Kristijan Šmit je poručio da su bonska ovlaštenja alati koji mu stoje na raspolaganju. Milorad Dodik je odgovorio da „negdje čak i priziva“ da se on tako ponaša, jer bi se u tom slučaju suočio s „definitivnim odlukama Narodne skupštine“.

    Posljednji put tzv. bonska ovlaštenja korištena su 23. jula, kada je tada odlazeći visoki predstavnik, Valentin Incko, nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH koje predviđaju zatvorske kazne za one koji negiraju sudske presude, a posebno „genocid u Srebrenici“.

    Posljedice su do sada najveća politička kriza u BiH: predstavnici RS ne učestvuju u odlučivanju Savjeta ministara, Predsjedništva i PS BiH, a Narodna skupština donijela je zakon o nepriznavanju nametnute odluke Incka, kao i izmjene Krivičnog zakonika RS kojima se onaj ko Republiku Srpsku nazove „genocidnom“ šalje u zatvor. Za razliku od Inckovih izmjena KZ BiH, koje su objavljene u „Službenom glasniku BiH“, izmjene zakona u Srpskoj još nisu stupile na snagu jer su Bošnjaci pred Ustavnim sudom RS pokrenuli zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.

    Inckov nasljednik, Kristijan Šmit (koga ne priznaju Rusija, Kina i RS), nije zaprijetio da će djelovati tako što će nametati zakone ili smjenjivati funkcionere, ali se, u nekoliko dosadašnjih intervjua, tih „ovlaštenja“ nije ni odrekao.

    Šta bi za BiH značilo ako bi i njemački diplomata nastavio da nameće rješenja, odnosno kako bi mogle da izgledaju „definitivne odluke“ NSRS? U drugom slučaju, svi misle da bi RS pošla putem neke vrste nezavisnosti, dok je u slučaju nametanja zakona prvi na spisku Izborni zakon BiH, koji bi Hrvatima obezbijedio legitimno političko predstavljanje, prvenstveno u Predsjedništvu BiH. U Sarajevu, iz koga svaki dan pozivaju OHR da reaguje, priželjkuju da „bonska ovlaštenja“ znače smjenu Milorada Dodika ili neke druge sankcije prema političarima u RS.

    Aleksandar Savović, izvršni direktor Centra za ekonomske, pravne i društvene analize iz Banjaluke, kaže da ne treba isključiti mogućnost da bi Šmit mogao iskoristi bonska ovlaštenja. Ali, ukoliko bi se odlučio na to, Savović je siguran da to ne bila jedna odluka, usmjerena ka jednoj strani, već niz odluka koje bi napravile, prema njegovom mišljenju, politički haos na svim stranama.

    – Ne bih rekao da bi bio balans nametanje izmjena Izbornog zakona BiH i eventualne sankcije prema političarima u RS. Ja bih to razdvojio. Nisam siguran da su sankcije u ovom trenutku realne, jer šta će međunarodna zajednica uraditi ukoliko RS kaže da nećemo poštovati tu odluku? Dokle će ići, hoće li nas uvesti u jedan ozbiljan sukob? Neće. Dakle, ne vjerujem da će se u tom pravcu ići, bar još jedan duži period, pod uslovom da političari značajno dodatno ne zaoštre situaciju – kaže Savović za Srpskainfo.

    Na konferenciji u Njemačkoj, početkom septembra, Kristijan Šmit je izjavio da, što se tiče bonskih ovlaštenja, njihovo korištenje može zamisliti tek u kontekstu sankcija “političara sklonih korupciji”. Budući da je on kasnije, u jednom od intervjua, rekao da neće smjenjivati političare umiješane u korupciju, postavlja se pitanje hoće li OHR, u tom slučaju, reagovati preko pritisaka na domaće pravosuđe, da konačno počne da radi svoj posao.

    – Mislim da bi potez u vidu sankcija ili smjena političara od strane OHR samo eskalirao situaciju i doveo do nastavka neizvjesnosti. Zbog toga mislim da se međunarodna zajednica mora skoncentrisati na popravljanje i reformu pravosuđa, jer su tu oni značajno odgovorni. Da su na taj način radili do sada, imali bi mnogo veću legitimnost, jer bi se skoncentrisali na uspostavljanje sistema, a ne davanje moći visokom predstavniku koji bi, eto, brzo mogao da im rješava stvari. To nikada nisu bile posljedice samo u BiH, nego je uvijek imalo širi uticaj na međunarodnu politiku, kao što, recimo, ima Kosovo. Zato ne vjerujem da će doći do nekih ozbiljnijih poteza još jedan duži period. Ako i bude odluka koje bi bile usmjerene ka određenim političkim liderima, više sam uvjeren da to neće dolaziti sa strane OHR nego sa strane pojedinih država i međunarodnih organizacija – kaže Savović.

    Kada je u pitanju potez bivšeg visokog predstavnika, Valentina Incka, Savović smatra da je to bila više lična odluka nego što je imao podršku Zapada, jer je uveo zemlju u ovakvu krizu bez bilo kakvih pozitivnih efekata na građane.

    Milan Sitarski, iz Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, naglašava da je Kristijan Šmit nekoliko puta poručio da su „bonska ovlaštenja“ njegova posljednja opcija. Sitarski kaže da ta ovlaštenja na prvo mjesto stavljaju samo „unitarističke snage koje uopšte ne mogu da razmišljaju o nekom ključu osim naredbodavnom i koji ne razumiju da su bonska ovlaštenja izuzetak, a ne pravilo“.

    – Šmit stalno prebacuje odgovornost za rješavanje svih kriza na ovdašnje političke aktere. Tako da mislim da je preuranjeno očekivanje primjene bonskih ovlaštenja. Za one koji su se radovali nametanju izmjena Izbornog zakona, hladan tuš je bio kada je Šmit postao prvi visoki predstavnik koji je izjavio da ovdje postoji sistemski problem sa legitimnim predstavljanjem Hrvata u Predsjedništvu BiH i drugim organima. Poslije toga su došle potpunio suprotne izjave, recimo od Željka Komšića. To je neka vrsta ponašanja razmaženog djeteta koje je očekivalo zasluženi poklon, a kada je vidjelo da ga neće biti, onda pripisuje onom od koga je očekivao poklon naklonjenost nekoj drugoj strani u političkom sporu – ilustruje Sitarski.

    Prema njegovim riječima, Šmit „načelno blagotvorno utiče na ovdašnja politička zbivanja time što razbija iluzije i nerelana očekivanja“.

    – Vidjeli smo da je svako korištenje bonskih ovlaštenja samo produbilo krize i stvorilo nove. Postoji tu i problem s nepriznavanjem legitimiteta Šmita od strane vlasti u RS, ali on je dovoljno iskusan diplomata koji može naći neki format komunikacije i sa njima, kako bi se barem nužni politički procesi odblokirali. Prije svega mislim na usvajanje izmjena Izbornog zakona, koji skandalozno kasni – kaže Sitarski za Srpskainfo.