VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Kovačević: Glas Republike Srpske se čuje, rukovodstvo poštovano i cijenjeno

    Kovačević: Glas Republike Srpske se čuje, rukovodstvo poštovano i cijenjeno

    Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević rekao je da bi posebna sjednica Parlamenta Srpske o povlačenju ranije datih saglasnosti mogla da bude održana naredne sedmice.

    Kovačević je naveo da će na sjednici biti donsene sve potrebne odluke, te da će se pred poslanicima naći informacija o prenosu nadležnosti gdje će biti taksativno navedeno na koji način je vršen prenos nadležnosti, te informacije o prenosu nadležnosti u oblasti pravosuđa, odbrane i bezbjednosti i fiskalnih politika.

    “Automatski će biti povučene tri saglasnosti koje je Republika Srpska dala pod strašnim međunarodnim pritiskom – za Oružane snage BiH, pravosuđe i Upravu za indirektono oporezivanje”, rekao je on.

    Kovačević je poručio da se Republika Srpska bori za poštovanje Ustava BiH i Dejtonskog sporazuma, da se zalaže za mir i stabilnost te ekonomski napredak, ali da je to u ovakvoj BiH trenutno nemoguće.

    On je ponovio da je stav Republike Srpske o Kristijanu Šmitu jasan, a to je da u BiH ne postoji visoki predstavnik. Dodaje da ne postoje ni bonska ovlaštenja, jer su u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom.

    Podsjetio je da je Savjet bezbjednosti UN jedini relevantan da imenuje visokog predstavnika BiH u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, nakon što se strane potpisnice usaglase i to bude potvrđeno rezolucijom, što se u slučaju imenovanja Šmita nije desilo.

    Činjenica da Šmitu nije bilo omogućeno da se obrati na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o BiH i podnese izvještaj o BiH, kaže Kovačević, samo je potvrdila da on nije visoki predstavnik.

    Kovačević poručuje da su neutemeljene priče određenih ljudi iz Sarajeva, ali i Republike Srpske, o tome da su vlast Srpske i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izolovali Republiku.

    “Onda vidimo da se Dodik, kao srpski član Predsjedništva BiH, u deset dana susretne sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem, da mađarski premijer Viktor Orban sa delegacijom dođe u Banjaluku, da poslije toga Dodik posjeti Ljubljanu i razgovara sa premijerom Јanezom Јanšom, zatim sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Gabrijelom Eskobarom, te dan poslije ode u Tursku gdje je razgovarao sa predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom”, naveo je Kovačević.

    On je istakao da je to najbolji argument protiv priča o izolovanosti Republike Srpske.

    “Republika Srpska ni u kom smislu nije izolovana, rukovodstvo Srpske je poštovano i cijenjeno i u regionu i šire i što je najbitnije, glas Republike Srpske se čuje. Ne možete očekivati da na svakom sastanku razumiju i budu saglasni sa vašim političkim stavovima, ali je jako bitno da se ti stavovi čuju i da je jasno da se problemi rješevaju na konstruktivan način, a to je dijalogom”, rekao je Kovačević.

    On je istakao da je Dodik aktere pomenutih susreta upoznao sa pozicijom i politikom Republike Srpske, sa činjenicom da neko 26 godina pokušava konstantno da ponižava Srpsku i da joj oduzima nadležnosti, da međunarodnim nasiljem mijenja ustavnu strukturu BiH i ustavnu pozciju Republike Srpske, te da je Srpska odlučila da to više ne toleriše i vrati ono što joj pripada.

  • Darko Mladić: Uništavanje murala sproveli vrlo koordinisano, prema nalogu stranih sila

    Darko Mladić: Uništavanje murala sproveli vrlo koordinisano, prema nalogu stranih sila

    Ime generala Ratka Mladića u okviru “haške priče” godinama se zloupotrebljava za sprovođenje političkih ciljeva, što je učinjeno i napadom na murale oslikane njemu u čast, rekao je Srni generalov sin Darko Mladić.

    Prema njegovim riječima, jasno se vidjelo koja je ambasada u sve to uključena i imala spremno saopštenje u vezi sa dešavanjima u Njegoševoj ulici u Beogradu.

    Darko Mladić je naveo da su pseudoantifašisti svoj jeftini politički performans uništavanja murala sproveli vrlo koordinisano, prema nalogu stranih sila, u skladu sa njihovom trenutnom inicijativom na Balkanu prema Srbiji.

    On je istakao da je sve jasno i da oni koji iza svega stoje istrajavaju i imaju agendu koju pokušavaju da sprovedu.

    Darko Mladić je rekao da je njegov otac istinski antifašista, da ga je interesovalo o čemu se tu u stvari radi i da je upoznat sa svim što se dešavalo.

    On je naglasio da je general Mladić i dalje prilično iscrpljen, a da njegova porodica nema uvid kakve lijekove general sad prima.

    “Vidi se da je jako slab. Nemamo ništa od dokumentacije. Pretpostavljam da bi situacija oko šećera koji on ima mogla da se rješava boljim lekovima, ali ništa se ne dešava i ni u šta nemamo uvid”, rekao je Darko Mladić.

    On je rekao da će neko iz porodice početkom narednog mjeseca posjetiti generala u Hagu ukoliko epidemiološke mjere u Holandiji dozvole.

    “Za sad su posjete dozvoljene. Videćemo”, napomenuo je Darko Mladić i dodao da ne očekuje da će uskoro doći do transfera njegovog oca u zatvor u neku drugu zemlju.

    U Njegoševoj ulici na Vračaru u Beogradu juče je uništen mural posvećen generalu Ratku Mladiću, koji su prethodno gađali jajima aktivisti pojedinih nevladinih organizacija okupljeni oko Inicijative mladih za ljudska prava i “Žena u crnom”.

    Nepoznate osobe uništile su juče i mural posvećen generalu Ratku Mladiću u Sremskoj Kamenici, prebojivši generalovo lice crnom farbom.

    Poslanici Evropskog parlamenta naveli su sinoć u zajedničkom saopštenju da je neprihvatljivo da u zemlji kandidatu za članstvo u EU “policija čuva mural osuđenog ratnog zločinca”.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je ranije da policija nije čuvala mural, nego red i mir.

  • “Potrebna reforma pravosuđa BiH” Šešić naglašava da je poražavajuće poništavanje presude Mahmuljinu

    “Potrebna reforma pravosuđa BiH” Šešić naglašava da je poražavajuće poništavanje presude Mahmuljinu

    Pravnik iz Banjaluke Davor Šešić ocijenio je da pravosuđe u BiH treba reformisati, pogotovo nakon odluke Apelacionog vijeća Suda BiH da poništi prvostepenu presudu i kaznu Sakibu Mamuljinu za ratne zločine nad Srbima.

    Šešić je rekao Srni da je riječ o poražavajućoj presudi, prije svega, za pravosuđe BiH, te da je potrebno razdvajanje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH.

    – To je, mislim, nekada bilo u proceduri na nivou BiH, a potrebni su i temeljna reforma pravosuđa u Srpskoj, kao i Ustavnog suda BiH gdje bi strane sudije napustile svoje fotelje i prepustile ih ljudima iz BiH – rekao je Šešić, koji je i poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Odlukom Apelacionog vijeća Suda BiH nekadašnjem komandantu Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakibu Mahmuljinu poništena je prvostepena presuda i postupak se sad upućuje drugostepenom vijeću na dalje odlučivanje.

    Prvostepenom presudom Mahmuljin je osuđen na 10 godina zatvora jer nije spriječio ubistva i nečovječna postupanja pripadnika odreda “El mudžahid” na području Vozuće i Zavidovića.

  • Kalabuhov: Ne vidim problem u ideji Dodika o samostalnosti Srpske

    Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov izjavio je da ne vidi nikakav problem u ideji lidera SNSD-a Milorada Dodika o samostalnoj Republici Srpskoj u okviru BiH, koja je, kako je istakao, stvar političara, demokratskih odluka, te da će je Rusija podržati ako do njene realizacije dođe u dijalogu.

    Kalabuhov je rekao da ne može da govori o legitimnosti ili nelegitimnosti procesa vraćanja nadležnosti sa BiH na Republiku Srpsku, napominjući da je to stvar političkog procesa i organa vlasti u Republici Srpskoj.

    On je za BHRT rekao da u razgovorima za rješenje krize u BiH zagovara da sve odluke moraju biti donesene u dijalogu, u komunikaciji između entiteta, koji sami moraju da se opredijele kako da nađu najoptimalniji put za izlaz iz sadašnje situacije.

    Rusija smatra da je Republika Srpska pitanje vraćanja nadležnosti pokrenula u okviru demokratskog procesa, a ambasador Kalabuhov napominje da su nadležnosti na BiH prenesene pod izvjesnim pritiskom međunarodne zajednice.

    “Ono što ja znam, kad sam radio ovdje u BiH, ono što se dešavalo u tom periodu nije bilo baš transparentno, nije bilo baš dobrovoljno. To je bio rezultat nekog ‘masiranog pritiska’ međunarodnog faktora na političare u BiH. Ako oni sada žele da preispitaju to, ako žele da donesu neke nove odluke to je do demokratski izabranih organa Republike Srpske”, naveo je ruski ambasador.

    Kalabuhov kaže kako je ruski stav da u BiH ne postoji visoki predstavnik, jer nije ispoštovana procedura imenovanja Kristijana Šmita.

    On je podsjetio da su odluku o imenovanju njemačkog diplomate donijeli ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira u BiH (PIK) bez konsenzusa, bez načina utvrđivanja, bez usaglašavanja visokog predstavnika u Savjetu bezbjednosti UN.

    “Kao država garant Dejtonskog sporazuma, mi smo članica PIK-a, ali mi ne radimo u OHR-u dok je tamo Kristijan Šmit. Mi ne podržavamo nikakve zvanične kontakte sa gospodinom Šmitom”, rekao je Kalabuhov.

    Ruski ambasador smatra da je odluka Valentina Incka, koju je kao visoki predstavnik donio na samom kraju mandata i kojom se u okviru dopune Krivičnog zakona BiH zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, bila subjektivna i neizbalansirana.

    “Najbolje bi bilo kada bi ta odluka bila uzeta u institucijama BiH, u toku rasprave, u toku dijaloga. Ovaj dijalog, on se vodi. Naravno, možda ne znaju svi za ovaj dijalog, ali razgovara se o tome u diplomatskim krugovima. To je pojam koji zbog političkih reperkusija mora biti vrlo izbalansiran i vrlo osjetljiv”, ocijenio je Kalabuhov.

    On je istakao da ne vidi problem u tome što je Republika Srpska stavila van snage odluku visokog predstavnika o zabrani negiranja genocida i drugih zločina počinjenih u BiH, iako je tu odluku Incko donio u skladu sa svojim ovlaštenjima, te smatra da je to stvar Narodne skupštine Republike Srpske.

    Prema njegovim riječima, Rusija 2015. godine nije podržala Rezoluciju o Srebrenici u Savjetu bezbjednosti UN, koju je pripremila Velika Britanija, jer je taj nacrt, bio neizbalansiran i krivio je cijeli narod.

    Za Rusiju su upitne i odluke Haškog tribunala, posebno presuda prema kojoj je Vojska Republike Srpske u Srebrenici jula 1995. godine počinila zločin genocid.

    “Kada smo bili na početku ove priče za osnivanje ovog suda, mi smo rekli da vidimo njegov rad kao instrument pomirenja u BiH. Nažalost, to se nije desilo. Mi mislimo da ono što je urađeno tamo nije dovelo do primirenja i tolerancije u BiH i zbog toga je poznat naš stav u odnosu na ove odluke i svim ovim tragičnim dešavanjima”, naglasio je Kalabuhov.

    Ambasador Rusije je ukazao da diplomatija njegove zemlje nastoji da sve što se tiče BiH bude izbalansirano, te da oni nastoje da “izbalansiraju cijeli stav međunarodnog faktora”.

    “Ako čujemo za druga strana ima neizbalansirane argumente, mi ih balansiramo na svojoj strani. I to je već naš balansiran pristup. Kada radimo u Upravnom odboru (PIK-a) mi vidimo da nekada čak i terminološki u dokumentima ima kontradikcija sa Ustavom BiH i to stalno primjećujemo. Mi mislimo da, kada analiziramo situaciju, moramo uzimati u obzir cijeli kompleks faktora koji su doveli do nje, a ne samo da kažemo ovaj je krivac, ovaj entitet je krivac”, naveo je Kalabuhov.

    On je naglasio da sve mora biti izbalansirano.

    “U tome je naša izbalansiranost i uloga u međunarodnoj zajednici kada se gleda realizacija i implementacija Dejtonskog sporazuma”, rekao je Kalabuhov u intervjuu za BHRT, koji će u cjelosti biti emitovan večeras.

  • Grenel došao na Merdare i prenio poruku Amerike: “Frustrirani smo”

    Grenel došao na Merdare i prenio poruku Amerike: “Frustrirani smo”

    Nekadašnji američki izaslanik za dijalog Beograda i Prištine Ričard Grenel obratio se jutros novinarima na prelazu Merdare.

    On je rekao da je na Kosovu bio u svojstvu privatnog građanina, a ne kao predstavnik američke administracije, ali i da je frustriran dešavanjima tokom posljednjih nekoliko nedjelja.

    “Kao prvo, ja više nisam sa vladom SAD. Dolazim ovdje u svojstvu privatnog građanina. Ovdje sam samo kao privatni građanin iz Trampove administracije i dolazim jer smo frustrirani”, naveo je Grenel.

    Nekadašnji američki diplomata je istakao da su mnogi u SAD frustrirani jer se ne primjenjuje istorijski “ekonomski dogovor koji je postignut u Bijeloj kući”.

    “Mnogi iz Trampove administracije i mnogi Amerikanci su frustrirani i to zato što smo vidjeli istorijski dogovor – ekonomski, koji smo dogovorili za ljude Kosova i ljude Srbije. To nije urađeno za vlade. Nije bilo za politički, nego ekonomski razvoj. Previše ljudi mladih sa Kosova i Srbije se preselilo u Njemačku, Mađarsku, Poljsku jer nisu mogli da dobiju dobre poslove. Ako pogledate šta smo ispregovarali. Počeli s istorijskim letom između Prištine i Beograda. To smo uradili jer su nam poslovne zajednice rekle da nam je to potrebno da bi došli poslovi. Mnogi na Zapadu misle da i dalje traje konflikt u regionu, i onda se poslovi ne sele ovdje, tako da ono što se dogodilo posljednjih nekoliko nedjelja je frustrirajuće za SAD”, rekao je Grenel.

    On je istakao da u “SAD žele da vide da se ovaj ekonomski dogovor primjenjuje”.

    “Za jednu godinu obje strane su pristale da će stati s kampanjom za priznavanje i nepriznavanje. Ta tačka je bila istorijska, da se koncetrišemo na ekonomski razvoj. I da primijenite sve dogovore u vezi sa željezničkom i drumskim saobraćajem, da imate otvorenu granicu, vidjeli biste kako privrednici iz SAD i sa Zapada dolaze i prave poslove. To je moglo da bude urađeno u posljednjih 14 mjeseci, a umjesto dobrih poslova za Kosovo i Srbiju, imali smo malo napretka i to nas frustrira. Ovo nije zbog Trampa, vlada, nego mladih ljudi jer želimo da mladi ljudi ostanu u regionu i imaju dobro plaćene poslove. Jer smo 20 godina pričali o politici a ne o napretku”, rekao je Grenel.

  • Institucijama BiH pretijesan objekat od 1.063 kvadrata, troše još dva miliona maraka

    Institucijama BiH pretijesan objekat od 1.063 kvadrata, troše još dva miliona maraka

    U vrijeme kada su bh. građani, pritisnuti konstantnim poskupljenjima, u sve težoj situaciji, država planira novi trošak težak dva miliona maraka, a odnosi se na kupovinu objekta za potrebe institucija BiH u Istočnom Sarajevu, gdje je prije tri godine već kupljen objekat od 1.063 kvadrata neto korisne površine.

    Taj, kupljen 2018. godine, za koji su potrošena tri miliona KM je, kako je obrazloženo, pretijesan za sve zaposlene, pa je u planu nova investicija, s tim što će kvadrat sada biti skuplji nego u prvom navratu.

    U pitanju je prijedlog Službe za zajedničke poslove institucija BiH, koji bi trebalo da aminuje Savjet ministara BiH, a riječ je o objektu ukupne površine do 600 metara kvadratnih. Otkriveno je, takođe, da bi već iduće godine trebalo da bude otplaćeno 75 odsto od ukupnog iznosa, a ostatak bi na naplatu trebalo da dođe 2023.

    “Nabavka će se finansirati 2022. i 2023. godine kroz program višegodišnjeg kapitalnog ulaganja. Tokom 2022. godine, 1.500.000 KM biće osigurano iz sredstava budžeta institucija BiH, a godinu kasnije će, takođe iz budžeta, biti obezbijeđeno 500.000 KM”, navodi se u Prijedlogu odluke.

    Podsjetimo, jedan objekat u Istočnom Sarajevu kupljen je 2018. godine, a prošle godine su se pojavile informacije da će se ući u novu kupovinu.

    Te 2018. godine Služba za zajedničke poslove pronašla je objekat od oko 1.500 kvadrata neto površine, ali ukupno odobrena tri miliona KM, kako se tvrdi, nisu bila dovoljna za kupovinu kompletne zgrade te je kupljen dio.

    “Konkretno, kupljen je dio objekta na adresi Trg ilidžanske brigade u Istočnom Sarajevu ukupne bruto površine 1.221,02 metra kvadratna, odnosno 1.062,93 kvadrata neto korisne površine”, navedeno je u obrazloženju.

    Kako se dodaje, Institucije BiH čije je sjedište u Istočnom Sarajevu više puta su podnosile zahtjeve navodeći da je samo dio zaposlenih smješten u novokupljeni objekat, dok drugi dio i dalje radi u zakupljenim poslovnim prostorima za koje se i dalje plaća zakupnina.

    “Institucije BiH smještene u ranije nabavljenom objektu su, osim kancelarijskih prostorija, takođe izrazile potrebu za dodatnim salama za sastanke kao i amfiteatrom u kojima bi zbog prirode svog posla mogle nesmetano organizovati obuke, savjetovanja i druge aktivnosti”, ističe se u obrazloženju.

    Dodaje se da se Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, tragom zahtjeva koje su prema njima uputile upravne organizacije, prije svega Savjet za državnu pomoć BiH, Institut za standardizaciju BiH te Agencija za nadzor nad tržištem BiH, obratilo Službi za zajedničke poslove institucija BiH zahtjevom za nabavljanje prostorija potrebnih za njihov nesmetani rad.

    “Slijedom toga predloženo je da se u budžetu 2022. godine obezbijedi 1.500.000 KM, a u budžetu za 2023. godinu preostalih 500.000 KM radi kupovine objekta u Istočnom Sarajevu”, navodi se u obrazloženju.

    I to nije sve. Kvadratni metar prostora u objektu koji je kupljen u 2018. godini koštao je oko 2.830 KM, ali…

    “U međuvremenu je došlo do značajnog povećanja cijena na tržištu nekretnina kako gotovog poslovno-kancelarijskog prostora tako i građevinskog materijala, a trend njihovog daljeg rasta se očekuje i u narednom periodu te je procijenjeno da će dva miliona KM biti dovoljna za kupovinu objekta te njegovo prilagođavanje i opremanje”, ističe se u odluci.

    Ovo, podsjetimo, nije jedini trošak koji je predviđen u narednim godinama. Kako su “Nezavisne novine” nedavno pisale, Služba za zajedničke poslove institucija BiH predložila je Savjetu ministara BiH da donese odluku o zamjeni sistema klimatizacije u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, u iznosu od 1,2 miliona maraka, koliko bi trebalo da bude utrošeno u naredne tri godine.

  • Ambasadorka Srbije usprotivila se prijemu samoproglašenog Kosova u Unesko

    Ambasadorka Srbije usprotivila se prijemu samoproglašenog Kosova u Unesko

    Ambasador Srbije pri Unesku Tamara Rastovac Siamašvili usprotivila se prijemu samoproglašenog Kosova u Unesko, ističući da nije mandat te organizacije da donosi političke odluke koje se tiču državnosti.

    Reagujući tokom debate na 41. zasjedanju Generalne konferencije ove organizacije, na govor ministra spoljnih poslova Albanije Olte DŽačke koja se u izlaganju založila za prijem Kosova, Siamašvilova je navela da je jedan od ključnih preduslova za nesmetanu primjenu mandata Uneska, depolitizacija njegovog rada.

    Ona je kao krajnje zabrinjavajuće istakla to što su se na debati čuli pozivi na politizaciju i zloupotrebu Uneska kao instrumenta za afirmaciju ilegalne jednostrano proglašene nezavisnosti takozvanog Kosova, suprotno međunarodnom pravu, uključujući i pravno obavezujuću Rezoluciju 1244 Savjeta bezbjednosti UN.

    Siamašvilova je podsjetila da je, prema toj rezoluciji, Kosovo i Metohija sastavni dio Srbije, koja je država članica UN i Uneska, kao i da je pod privremenom upravom UN, prenosi portpal Kosovo onlajn.

    Takođe, naglasila je, Kosovo i Metohija je duhovno i kulturno najvažnije mjesto za srpski narod i državu.

    Ona je istakla da je u slučaju Prištine više nego evidentan nedostatak moralnog kredibiliteta i iskrene posvećenosti principima Uneska i podsjetila na namjerno i sistematsko uništavanje srpskog nasljeđa u pokrajini s perfidnim ciljem da se uklone tragovi vjekovnog prisustva srpskog naroda na tom prostoru.

    Baš zbog toga su, podsjetila je, četiri manastira Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji upisana na Uneskovu listu svjetske baštine u opasnosti.

  • Kojić: Sud BiH želi amnestirati ratne zločince iz bošnjačkog naroda

    Kojić: Sud BiH želi amnestirati ratne zločince iz bošnjačkog naroda

    Sud BiH, čije je Apelaciono vijeće ukinulo prvostepenu presudu nekadašnjem komandantu Trećeg korpusa tzv. Armije BiH Sakibu Mahmuljinu, očigledno želi amnestirati ratne zločince iz bošnjačkog naroda i time prikazati da se nisu desili zločini nad Srbima, izjavio je direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih Milorad Kojić.

    Zločini nad Srbima na ozrensko-vozućkom ratištu, za šta je prvostepeno Mahmuljin bio osuđen, jedni su od najbrutalnijih zločina gdje su, kako je to radila i “Islamska država”. “nevjernicima” odsijecane glave. U Stogu je pronađena masovna grobnica sa 21 tijelom, od kojih je 17 bilo obezglavljeno – rekao je Kojić Srni.

    On je ukazao da to govori o brutalnosti zločina, ali da očigledno da Sudu BiH, koji je davno dotakao dno pravičnosti i pravde i jednakosti građana pred zakonom, to ništa ne znači i donosi takve skandalozne odluke.

    Kojić je naglasio da takvo, bošnjačko, instruisano pravosuđe na nivou BiH, koje želi da mijenja karakter rata, ne treba da postoji.

    • Nismo bili zadovoljni ni sa prvostepenom presudom u dijelu visine izrečene kazne i nadali smo se da će drugostepeno vijeće uvažiti žalbu tužilaštva i za takve brutalne zločine dosuditi maksimalnu kaznu – naglasio je Kojić.

    Apelaciono vijeće Suda BiH poništilo je prvostepenu presudu nekadašnjem komandantu Trećeg korpusa tzv. Armije BiH Sakibu Mahmuljinu kojom je bio osuđen na 10 godina zatvora jer nije spriječio zločine koje su počinili pripadnici Odreda “El mudžahid” na području Vozuće i Zavidovića.

    Postupak se sada upućuje drugostepenom vijeću na dalje odlučivanje.

  • Brkić i Ajhorst: Dijalogom do rješenja situacije u BiH

    • Zamjenik ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Josip Brkić i direktor pri Evropskoj službi za spoljne poslove (EEAS) Angelina Ajhorst istakli su potrebu da se kroz dijalog dođe do rješenja trenutne političke situacije u BiH i postigne dogovor o izbornoj reformi.

    Brkić je rekao da BiH, uprkos očitom zastoju u procesu sprovođenja reformi, ostaje predana svom putu ka EU, saopšteno je iz Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara.

    Sagovornici su se saglasili da je što skorije ispunjavanje 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije ključno za dalji napredak ka ostvarenju evropskih ciljeva BiH.

    Brkić, koji je i predsjedavajući Komisije BiH za saradnju sa NATO-om, održao je u Briselu i odvojene sastanke sa zamjenikom generalnog sekretara Alijanse Mirčeom Džoanom i zamjenikom pomoćnika generalnog sekretara za politička pitanja i bezbjednosnu politiku Havijerom Kolominaom.

    Džoana je ukazao na važnost nastavka ispunjavanja zadataka BiH na njenom evroatlantskom putu i iskazao spremnost NATO-a da, s tim ciljem, nastavi da pruža podršku u sprovođenju programskih reformi.

  • Šmit nakon posjete institucijama BiH u Banjaluci “Bez njih bi građanima bili uskraćeni dokumenti, lijekovi i prekinuti finansijski tokovi”

    Kristijan Šmit danas je posjetio tri ključne institucije BiH smještene u Banjaluci, Agenciju za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), Upravu za indirektno oporezivanje (UIO) i Agenciju za lijekove i medicinska sredstva BiH.

    Iz OHR je saopšteno da je posjeta Šmita bila s ciljem da institucijama da podršku i iskaže uvažavanje za značajan posao koji ove institucije obavljaju za sve građane Bosne i Hercegovine.

    – Institucije koje sam danas posjetio pružaju prijeko potrebne usluge svim građanima ove zemlje. Pokušaji podrivanja ovih državnih institucija ne samo da predstavljaju ozbiljno osporavanje sa pravnog i političkog stanovišta, nego bi takođe rezultirali i ogromnim praktičnim problemima za građane. Bez ovih institucija, građanima bi bili uskraćeni lični i putni dokumenti, što bi im praktično onemogućilo da putuju i susreću se sa ostatkom svijeta. Financijski tokovi sa svim nivoima vlasti bili bi prekinuti, a osnovne usluge građanima bi bile ugrožene. Posebno zabrinjava činjenica da bi, u toku ove globalne pandemije, građanima bilo uskraćeno pouzdano snabdijevanje visokokvalitetnim lijekovima – izjavio je Šmit.

    Kako je rečeno, Šmit je iskoristio ovu priliku da izrazi zahvalnost za ogroman doprinos koje ove tri agencije, zajedno sa svim ostalim institucijama na državnom nivou, daju svim građanima Bosne i Hercegovine.

    Podsjećamo, vlast u Republici Srpskoj, te Rusija i Kina, ne priznaju Šmita za visokog predstavnika u BiH, jer na tu poziciju nije imenovan rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN.