VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Inzko: Situacija u BiH nikada nije bila teža, država se može raspasti

    Inzko: Situacija u BiH nikada nije bila teža, država se može raspasti

    Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko u intervju za austrijski Die Presse govorio je stanju u Bosni i Hercegovini, te iznio bojazan šta se sve može desiti.

    U dužem razgovoru Inzko je pričao o novim ratnim strahovima, prijetnjama secesijom od strane MIlorada Dodika te uspjesima i neuspjesima međunarodne zajednice čije je bio dio.

    Odgovarao je i na pitanje novinara o izjavi novog visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je upozorio Vijeće sigurnosti UN-a da se Bosna i Hercegovina može raspasti.

    “U potpunosti dijelim ocjenu Christiana Schmidta. Opisao je trend, ako se ovako nastavi, moglo bi doći do toga. To bi također moglo potkopati Dejtonski sporazum, kojim je uspostavljen mirovni poredak u Bosni i Hercegovini 1995. godine”, kaže on.

    Član državnog Predsjedništva Milorad Dodik nedavno je pojačao prijetnje da bi se jedan dio BiH, Republika Srpska, mogao odvojiti, navodi bečki listi.

    “Međunarodna zajednica to uglavnom relativizira. Dodik samo priča i prijeti, ali sada poduzima konkretne mjere. Već je odlučeno da se povuče iz državne agencije za lijekove. Dodik je najavio izlazak iz VSTV-a, OSA-e, UIO, da spomenemo samo nekoliko najava. Iznad svega, međutim, želi osnovati svoju vojsku Republiku Srpsku. Tada bi zemlja imala dvije vojske sa svim njihovim posljedicama. Međunarodna zajednica je nakon 1995. bila neizmjerno uspješna, a stvaranje zajedničke vojske nakon krvavog rata kada su postojale tri vojske vjerojatno je bio njezin najveći uspjeh. Dodik je pristao na ono što sada rado negira”, kaže Inzko.

    Inzko je na funkciji visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH proveo 12 godina, a mandat je okončao nametanjem zakonske zabrane negiranja genocida i drugih ratnih zločina.

  • Dodik o Milanovićevoj izjavi, pa poručio da je vrijeme za pomirenje Srba i Hrvata

    Rata neće biti, leba imamo da jedemo. A i sada je vrijeme kestenja.

    Rekao je ovo za hrvatsku televiziju RTL srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, komentarišući nedavnu izjavu hrvatskog predsjednika, Zorana Milanovića.

    Milanović je rekao da “u BiH nemaju leba da jedu i da mogu samo da se gađaju kestenjem”.

    Dodik je ponovio da Kristijan Šmit nije visoki predstavnik, već građanin Šmit.

    Govoreći o američkim sankcijama i odgovarajući na pitanje da li korupcije ima u njegovom neposrednom okruženju, Dodik je rekao:

    – Moja porodica i ja živimo u skladu sa zakonom. A korupcije ima svuda, pa i ovdje, ali ne onako kako oni pričaju.

    Dodik smatra da je hrvatski predsjednik dobro upućen u dešavanja u BiH i da je nedavni sastanak sa njim u Zagrebu bio koristan.

    Na izjavu hrvatskog premijera, Andreja Plenkovića, da su Dodik i Milanović “frendovi”, Dodik je uzvratio:

    – Kada gledam odavde, vidim da oni (Plenković i Milanović) nisu veliki frendovi na političkom planu. Spreman sam da razgovaram i sa Plenkovićem. Ne bih ga negativno konotirao kao što je on mene.

    Na konstataciju novinarke da ga ni Aleksandar Vučić ne podržava u najnovijim političkim potezima, Dodik je uzvratio pitanjem “Je li vam on to rekao?”.

    – Ja ga to nisam ni pitao. Ovo je naš bazični politički potez – rekao je član Predsjedništva BiH.

    Komentarišući dešavanja u Beogradu u vezi sa muralom Ratku Mladiću, Dodik je poručio da treba prestati od Srba očekivati da kvalifikuju Mladića onako kako to neko želi.

    – Sudovi su tu rekli šta su rekli – kaže Dodik.

    On je naglasio da se u Srebrenici desio težak zločin, negirajući da je promijenio raniji stav da tamo nije bilo genocida.

    -To vi pitate zbog sudskog procesa, je li? Zar djelujem kao da sam promijenio stav? U Srebrenici je isforsirano samo nekoliko dana u njoj, a u čitavom periodu je gotovo identičan broj stradalih Bošnjaka i Srba – izjavio je Dodik.

    Nije direktno odgovorio na pitanje da li je spreman da dođe u Vukovar, ali je poručio da treba poštovati sve žrtve.

    – Treba učiniti sve da između Srba i Hrvata dođe do pomirenja. Mi smo u dodiru, ali ne živimo u istoj državi, ne može niko nikom naštetiti. Sve što smo loše mogli da uradimo jedni drugima, uradili smo. Sada je vrijeme za dobro – zaključio je Dodik.

  • Dodik s ambasadorom Japana: Potrebno da se BiH oslobodi međunarodnog intervencionizma

    Dodik s ambasadorom Japana: Potrebno da se BiH oslobodi međunarodnog intervencionizma

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik informisao je ambasadora Japana u BiH Makota Ita o aktuelnim političkim pitanjima u BiH s naglaskom na potrebu da se BiH oslobodi međunarodnog intervencionizma oličenog kroz instituciju visokog predstavnika i sudija Ustavnog suda koji nisu državljani BiH.

    Srpski član Predsjedništva zahvalio je japanskom ambasadoru na pomoći i projektima koje je Japan provodio i godinama provodi u Republici Srpskoj, saopšteno je iz Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
    Dodik se sastao u Banjaluci sa ambasadorom Japana u BiH.

  • Određen datum posebne sjednice NS RS o nadležnostima

    Za 24. novembar zakazana je redovna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj bi trebalo da bude razmatran Prijedlog zakona o muzejskoj djelatnosti, a po njenom okončanju uslijediće posebna o vraćanju nadležnosti, odlučio je danas skupštinski Kolegijum.

    Za redovnu sjednicu predloženo je 19 tačaka, dok bi na posebnoj trebalo da bude rauzmatrana informacija o prenošenju nadležnosti sa Republike Srpske na BiH sa prijedlogom zaključaka.

    Predlagači ove inforamcije su predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović, premijer Radovan Višković, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i klubovi poslanika SNSD, SP, Demosa, Ujedinjene Srpske, NPS i Poslaničke grupe NDP.

  • Bakalar precizirao: Za elektronsku identifikaciju birača nisu potrebne izmjene izbornog zakona

    Bakalar precizirao: Za elektronsku identifikaciju birača nisu potrebne izmjene izbornog zakona

    Predsjednik Centralne izborne komisije /CIK/ BiH Željko Bakalar rekao je Srni da nisu potrebne izmjene Izbornog zakona BiH za elektronsku identifikaciju birača i slanje rezultata izbora sa biračkog mjesta u CIK, što je mišljenje ove komisije i Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH /IDDEEA/.

    Prema stavu CIK-a i ljudi iz IDDEEA, izmjene Izbornog zakona nisu potrebne pošto se ne radi o identifikaciji. Prema Izbornom zakonu identifikacija je propisana važećim ispravama sa slikom – jedne od tri”, precizirao je Bakalar.

    On kaže da su identifikacioni dokumenti lična karta, pasoš ili vozačka dozvola i da će se identifikacija i dalje vršiti na takav način.

    – Ovo je autentifikacija odnosno mečiranje /poklapanje/ stvarnog identiteta birača sa bazom koju ima IDDEEA. Time bismo otklonili kroz dodatnu autentifikaciju, vjerodostojnost pojave glasača nakon identifikacije koji bi se vršio na način kako je riješeno zakonom – pojasnio je Bakalar.

    On kaže da bi se na ovaj način riješilo pitanje da li je riječ o stvarnoj osobi, da je riječ o osobi koja je došla na biralište i dala svoje dokumente na osnovu kojih je utvrđen identitet, da se to uporedi sa bazom u koju je ta osoba dala pri vađenju važećeg dokumenta i svoj otisak prsta.

    – Time bi anulirale sve ove manipulacije da birački odbori na neki način dopisuju glasove, kako umrlih, tako i ovih apstinenata od izbora. Unaprijedila bi se situacija i otklonile bi se manipulacije na koje se godinama upozorava. S druge strane, imamo i tumačenja od IDDEEA da je zaštita ličnih podataka apsolutno zagarantovana s obzirom na to da se ne radi o ličnom podatku koji bi bio dostupan članovima biračkog odbora, nego se to uz poseban softver kriptuje u matematički temploid i faktički nije dostupno ljudima koji rade na biračkom mjestu – napomenuo je Bakalar.

    On je rekao da na ovaj način ne bi trebalo biti ugrožavanja drugih propisa u BiH.

    – Za sve ovo potrebno je i vrijeme i novac, odnosno podrška BiH da se ide u tom smjeru, ali to je nešto što je, uslovno rečeno, na dugom štapu s obzirom na odnose prema izmjenama Izbornog zakona i u odnosu na stav BiH i prema unapređenju izbornog procesa – rekao je Bakalar.

    On je rekao da će CIK i IDDEEA ovat projekat spremiti, a očito je da će realizacija čekati neka “bolja vremena” kada za sve ovo bude političke volje.

    – Mi to sami ne možemo realizovati iako smo ostavljeni da sami sa IDDEEA pokušamo da ponudimo rješenja. Kakav će biti pristup politike, o tom potom – rekao je Bakalar.

    Bakalar je rekao da još uvijek u CIK-u nemaju procjene koliko bi realizacija ovog projekta koštala, da još uvijek rade analize, razrađuju sve stavke i ispituju situaciju kako bi došli do okvirnih cifara koje bi bile potrebne.

    – Na svemu ovome radimo predano jer mislimo da bi se znatno unaprijedio izborni proces s obzirom na to da nikakve digitalizacije nije bilo još od uspostavljanja jedinstvenog informacionog sistema 2.010. godine. Punih 11 godina nije bilo nikakvog tehničkog unapređenja u izbornom procesu. Nakon 11 godina smatramo da je više nego zrelo vrijeme da se o tome razmišlja – istakao je Bakalar.

    On je rekao da je, kada se krene u realizaciju ovog projekta, potrebno vrijeme da se on ostvari, a pored softvera i hardvera potreban je i novac za usluge i plaćanje ljudi koji će voditi taj projekat, što CIK ne može sam.

    – Od javnog i od interesa građana i birača je da imaju jači integritet izbornog procesa, jer ovo kako sada izgleda ne ulijeva povjerenje u taj integritet – napomenuo je Bakalar.

    On je dodao da je drugi dio procesa unos, odnosno transmisija rezultata izbora direktno sa biračkog mjesta.

    – Birački odbori bi direktno nakon prebrojavanja rezultata za određeni nivo vlasti sa samog biračkog mjesta na aplikaciju unosili rezultate i slali ih direktno CIK-u, čime bi rezultate izbora imali puno prije nego što to imamo sada – istakao je Bakalar.

    On je rekao da sa objavljivanjem rezultata izbora CIK kasni i u odnosu na političke stranke, dok bi se ovim znatno ubrzalo i unaprijedilo saopštavanje izbornih rezultata, a CIK BiH ne bi “brukao”.

  • Sjednica Kolegijuma Narodne skupštine Republike Srpske

    Sjednica Kolegijuma Narodne skupštine Republike Srpske

    Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske danas bi u Banjaluci trebao da utvrdi prijedloga dnevnog reda i termin održavanja 24. posebne i 19. redovne sjednice parlamenta.

    Predsjednik Narodne skuštine Nedeljko Čubrilović zakazao je sjednicu Kolegijuma u 11.00 časova, saopšteno je iz parlamenta Srpske.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da vjeruje da će sve što se tiče posebne sjednice Narodne skupštine o vraćanju prenesenih nadležnosti biti završeno krajem mjeseca.

    Dodik je rekao da će o tome odlučivati Kolegijum Narodne skupštine i da se očekuje da to bude dio rasparava na Narodnoj skupštini.

    Budući da je predlagač određenih materijala, Dodik je rekao da će biti na sjednici kada se bude raspravljalo o svim pitanjima jer smatram da su to oizbiljne teme i treba da svi odgovorni funkcioneri Republike Srpske budu prisutni.

    Komentarišući navode lidera SDA Bakira Izetbegovića o, kako kaže, nepostojanju izvornog Dejtona i teškom ekonomskom položaju Republike Srpske, Dodik je rekao da postoji slovo Dejtonskog ugvoora i da to Srpska poštuje.

    “Ne postoji ni termin država BiH kako to oni upotrebljavaju, postoji zajednički nivo na niovu BiH”, rekao je Dodik.

  • CIK sam digitalizuje izborni proces

    CIK sam digitalizuje izborni proces

    Iako ne postoji odluka parlamenta BiH, Centralna izborna komisija BiH usvojila je zaključak o izradi projektne dokumentacije za elektronsku identifikaciju birača i slanje rezultata izbora sa biračkog mjesta u Centralnu izbornu komisiju BiH, međutim zbog nedostatka novca i vremena gotovo je sigurno da taj proces neće zaživjeti na sljedećim izborima.

    “Treba nam vrijeme za javnu nabavku i već smo zakasnili. Sve i da izradimo projektnu dokumentaciju u decembru – realizacija zavisi od sredstava, a ako se pojavi i donator javnu nabavku opreme treba završiti u februaru kako bi se sprovele obuke. Samo pod tim uslovima to može biti realna opcija. Radi se o značajnim sredstvima i nisam siguran da će bilo ko od donatora u ovako kratkom vremenu ulaziti u rizik”, rekla je Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije BiH.

    Ono što je zanimljivo jeste da su gotovo svi članovi CIK-a na juče održanoj sjednici istakli da za elektronsku identifikaciju birača i elektronsko slanje podataka sa biračkog mjesta u CIK nije potrebna izmjena Izbornog zakona BiH. Za razliku od CIK-a, pojedini zvaničnici tvrde da to nije moguće pa je Snježana Novaković Bursać, šef Kluba poslanika SNSD-a u parlamentu BiH, nedavno za “Nezavisne” rekla da je Izborni zakon u dijelu identifikacije birača jasan i da je bez izmjena Izbornog zakona BiH nemoguće bilo šta mijenjati.

    “Član 5.12, stav 3, kaže da predsjednik ili član biračkog odbora utvrđuje identitet birača na osnovu važeće lične isprave. Dalje, stav 4. kaže da je važeća lična isprava sa fotografijom lična karta, pasoš ili vozačka dozvola i više je nego jasno da bez izmjene Izbornog zakona drugačija identifikacija nije moguća”, rekla je tada Novaković Bursaćeva.

    Ipak, iako nema odluke nijedne zvanične institucije BiH, CIK ne odustaje od projekta digitalizacije izbornog procesa jer, kako su istakli, to je neophodno Bosni i Hercegovini gdje se već punih 11 godina ništa nije promijenilo kada je riječ o izborima i modernizaciji procesa. Takođe, istakli su i da je parlament BiH potpuno inertan po tom pitanju, apelujući na one “kojima su puna usta” digitalizacije i elektronskog glasanja da nešto učine.

    “Nemamo nikakav input od države u kom smjeru treba da se kreće unapređenje procesa kroz uvođenje novih tehnologija. Bez obzira na to, nismo stali sa svojim aktivnostima i tražimo moduse kako bismo bilo koji segment pokušali unaprijediti. S IDDEEA smo identifikovali gdje bismo mogli raditi”, rekao je Željko Bakalar, predsjednik Centralne izborne komisije BiH, dodajući da će se CIK obratiti ponovo parlamentu BiH i upoznati ih s aktivnostima CIK-a u vezi sa projektom elektronske identifikacije birača i transmisije podataka.

    Članovi Centralne izborne komisije BiH juče su istakli i da javnost, pa i političari koji stalno pričaju o elektronskom glasanju obično ne razumiju taj proces i ne znaju koliki je to posao i koliko vremena treba za njega.

    “Priča se o uvođenju nove tehnologije i elektronskom glasanju iako rijetko ko ima predstavu koliko to košta. Neki pričaju o tome vrlo glasno, a država je CIK dovela do toga da nema 2.000 KM da štampa privremene biračke spiskove. Na sve to, čujemo funkcionere kako treba uvesti elektronsko glasanje za koje trebaju desetine miliona KM”, rekla je Vanja Bjelica Prutina, član Centralne izborne komisije BiH.

  • Dodik: Neprihvatljiva odluka o Mahmuljinu; Nastavak torture nad Srpskom

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je Republika Srpska u podređenom položaju i da se nad njom vrši tortura, ocijenivši neprihvatljivim da Apelaciono vijeće Suda BiH poništi kaznu bivšem komandantu Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakibu Mahmuljinu.

    Dodik je rekao da iz Srpske uporno govore da taj sud nije objektivan da nije sud pravde nego je sud za Srbe.

    • To je neprihvatljivo. On je osuđen na deset godina što je bilo isuviše malo, a i to malo ukidaju na ovaj način, čekajući da odu svjedoci da nestanu ljudi koji mogu da kažu nešto o tim događajima – rekao je Dodik.

    Dodik je istakao da je to samo jedna u nizu nekorektnih stvari koja govori o tome da smo mi ovdje podređeni i narod na kome se vrši tortura.

    Dodik je dodao da se nad Srpskom vrši tortura u različim segmentima, pa ukazao na odluke Ustavnog suda o zemljištu, šumama.

  • Šok u RS: “Mahmuljina treba osuditi na veću kaznu”

    Šok u RS: “Mahmuljina treba osuditi na veću kaznu”

    Odluka Apelacionog vijeća Suda BiH da poništi presudu Sakibu Mahmuljinu, nekadašnjem komadantu Trećeg korupsa tzv Armije u Republici Srpskoj je ocjenjena kao sramna, skandalozna i najnoviji poraz za pravosuđe BiH koje samo sebe urašava, ali zvaničnici Republike Srpske su ipak izrazili nadu da će u drugom stepenu Mahmuljin dobiti i veću kaznu, jer zločini za koje je osuđen, jedan je od najmonstruoznijih u proteklom ratu.

    Inače, Mahmuljin je prvostepenom presudom osuđen na deset godina zatvora jer nije spriječio zločine koje su počinili pripadnici Odreda “El mudžahid” na području Vozuće i Zavidovića. Na ovu odluku žalili su se i Tužilaštvo BiH i odbrana. Tužilaštvo BiH se žalilo na visinu izrečene kazne, dok je odbrana tražila oslobađanje ili novo suđenje.

    Radovan Višković, premijer Republike Srpske, komentarišući odluku Apelacionog vijeća Suda BiH rekao je da je po svemu sudeći, pravosuđe u BiH formirano samo da sudi Srbima.

    “Kao legalista hoću da vjerujem da drugostepeni sud neće prihvatiti tu sramnu odluku Apelacionog vijeća Suda BiH da poništi odluku za jedan takav strašan zločin koji se desio na Ozrenu, a koji je nezamisliv ljudskom umu”, rekao je Višković dodajući da želi da vjeruje da ima moralnih ljudi unutar Suda BiH koji će uvažiti sve činjenice vezane za ovaj predmet.

    Višković kaže da je dovoljno da se čuju svjedočenja ljudi sa Ozrena koji naprosto ne mogu da vjeruju šta se dešava te da je odluka Apelacionog vijeća još jedan od dokaza da je Republika Srpska prisiljena da radi sve što radi.

    “Nakon odluka visokog predstavnika, Ustavnog suda BiH, a evo sada i Apelacionog vijeća Suda BiH postavlja se pitanje šta možemo očekivati u narednom periodu”, rekao je Višković.

    Kada je riječ o zločinima zbog kojih je osuđen Mahmuljin bili su jedni od najbrutalnijih jer su kako kaže Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih, slični onima koje je radila “Islamska država” jer su “nevjernicama odsjecane glave”.

    “U Stogu je pronađena masovna grobnica sa 21 tijelom, od kojih je 17 bilo obezglavljeno”, rekao je Kojić.

    Branislav Borenović, predsjednik PDP rekao je da je odluka Apelacionog vijeća da poništi prvostpenu presudu i kaznu Mahmuljinu još jedna u nizu skandaloznih odluka i najnoviji poraz za pravdu, istinu i pravosuđe BiH.

    “Poništiti presudu nekome pod čijom komandom je djelovao i zloglasni El Mudžahid odred, vrijeđa zdrav razum, logiku, emocije i pokazuju stanje u pravosuđu”, rekao je Borenović dodajući da je pravosuđe rak rana ovog društva.

    Za udruženja koja okupljaju žrtve iz proteklog odbrambeno-otadžbinskog rata, odluka Apelacionog vijeća Suda BiH je uvreda i dokaz da Sud BiH koristi dvostruke aršine jer presuđuje pripadnicima samo jednog naroda u BiH.

    “Očekuje da će Mahmuljinu biti izrečena maksimalna kazna zatvora za počinjene ratne zložine mudžahedina nad srpskim vojnicima i civilima”, rekao je Veljko Lazić, predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila.

    Davor Šešić, poslanik SDS-a rekao je da pravosuđe u BiH treba reformisati kao i Ustavni sud BiH na način da strane sudije napuste svoje fotelje, dok je Milan Petković, potpredsjednik NSRS rekao da odluka Apelacionog vijeća Suda BiH ne znači da će Mahmuljin biti oslobođen jer se otvara novi pretres.

    “Dakle, to ne znači da će optuženi Mahmuljin biti oslobođen već da su, pretpostavljam eventualno postojale određene povrede odredaba krivičnog postpuka koje je potrebno otkloniti”, rekao je Petković dodajući da se nada da će na kraju biti donesena ista presuda kao i u prvom stepenu.

  • Grenel: Kongresmeni nisu u pravu, ne znaju šta se desava ovde

    Grenel: Kongresmeni nisu u pravu, ne znaju šta se desava ovde

    Bivši američki specijalni izaslanik za dijalog Beograda i Prištine, Ričard Grenel, osvrnuo se danas na pisma sedam kongresmena predsedniku Džozefu Bajdenu, istakavši da oni ne poznaju region i da nisu u pravu.

    Grenel je u obraćanju medijima na prelazu Merdare rekao da ti kongresmeni ne znaju šta se ovde dešava i da “samo pričaju iz Vašingtona”.

    Grupa američkih kongresmena, na čelu sa bosanskim i albanskim lobistima, uputila je pismo predsjedniku SAD Džozefu Bajdenu u kojem se žale na politiku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, navodeći da su zabrinuti za političku situaciju u Srbiji i uticaj koje bi takvo stanje moglo da ima na Zapadni Balkan i Evropu.