Kategorija: Vijesti

  • Ana Brnabić prvi put na Starom mostu: Ovo je nestvarno, doći ću i privatno

    Ana Brnabić prvi put na Starom mostu: Ovo je nestvarno, doći ću i privatno

    Predsjednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić u sklopu jednodnevne posjete Hercegovini stigla je u Mostar, gdje se sastala s gradonačelnikom Mariom Kordićem, a posjetila je i Stari most.

    Njoj u čast danas je izveden skok s mosta, a s novinarkom portala Klix.ba podijelila je prve dojmove.

    “Nestvarno, nestvarno. Prelijepo. Prelijep je Mostar i ovo je sve nestvarno. Morat ću da se vraćam u privatnu posjetu”, rekla je Ana Brnabić nakon što je prvi put uživo vidjela skok u Neretvu.

    Premijerka Brnabić je u društvu gradonačelnika i zamjenika predsjedavajućeg Gradskog vijeća Velibora Milivojevića obišla stari dio grada i Stari most u Mostaru.

    Kordić je potom srbijanskoj premijerki uručio suvenir Mostara – Ključ grada.

    Prije toga je Brnabić posjetila manastir i Muzej Žitomislić te razgovarala s igumanom Danilom Pavlovićem i direktorom Fondacije Muzej Žitomislić Dejanom Dilberovićem.

    Iguman Danilo naglasio je kako je posjeta srbijanske premijerke manastiru Žitomislić za njih veoma bitna, jer je taj manastir i njegovu obnovu kontinuirano pomagala i još uvijek pomaže Vlada Srbije.

    “Ovo je podrška Pravoslavnoj crkvi na prvom mjestu, a onda i čitavoj zajednici pravoslavnih ljudi koji ovdje dolaze. Ovaj manastir je mjesto koje je prepoznatljivo kao mjesto otvoreno za sve ljude, multikulturalno i multireligijsko i to je vidljivo kroz sve manifestacije koje radimo i u muzeju i u manastiru. Vlada Republike Srbije također ima tu vrstu politike kao što ima tu otvorenost i naša Crkva u globalu”, naglasio je iguman Danilo.

    Tokom posjete Mostaru premijerka Brnabić će posjetiti Sabornu crkvu Svete Trojice i Prosvjetnu školu te u 18 sati otvoriti 102. Šantićeve večeri poezije u Vladičanskom dvoru.

  • Šta zapadni Balkan može očekivati od sastanka EU u Sloveniji

    Šta zapadni Balkan može očekivati od sastanka EU u Sloveniji

    Pozdravljamo aktivnosti Slovenije kao predsjedavajućeg EU i mislim da je važno da pristupimo predstojećem samitu unije u Sloveniji sa pozitivnom notom, a takve poruke je prenijela i predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen prilikom obilaska zemalja zapadnog Balkana, rekao je šef delagacije EU u Beogradu Emanuel Žofre.

    “Vrlo aktivno se radilo prethodnih mjeseci sa regionom, što pokazuje svijest EU o značaju regiona i potrebu za njegovim napretkom. Samit država EU treba da potvrdi evropsku aktivnost i da se podstaknu neke konkretne aktivnosti poput plana investicija koja je osnova naših aktivnosti u regionu”, rekao je Žofre na panelu “EU i zapadni Balkan, šta se može očekivati od sastanka EU u Sloveniji” održanog na današnjoj sesiji Beogradskog ekonomskog foruma.

    Podsjetio je da je EU kroz različite programe razvoja infrastrukture, zelene agende, obrazovanja na drugim poljima obezbijedila 30 milijardi investicija u zapadni Balkan.

    “Fon der Lajen je sa predsjednikom Vučićem posjetila Niš i pokrenuli su proces modernizacije željezničkog koridora 10 da bismo povezali građane Evrope i pospješili trgovinu. Postoji i mirovni porojekat autoputa Niš – Priština, kao i gasni koridor”, naveo je Žofre.

    Istakao je da evropska podrška zahtijeva posvećenost regiona evropskim vrijednostima i standardima na planu vladavine prava i ekonomskog napretka, zbog čega lideri tri države regiona rade na uspostavljanju veza svih šest zemalja zapadnog Balkana.

    Zamjenik premijera Makedonije Nikola Dimitrov je ocijenio da je samit EU u Sloveniji izuzetno bitan, jer se ne vidi napredak na ispunjavanju obećanja EU datih prije mnogo godina na samitu u Solunu da da će region zapadnog Balkana biti dio EU.

    “Region je ovih dana posjetila Ursula fon der Lajen da uvjeri ljude da ne izgube nadu da će se to desiti. Dok je putovala između dvije prijestonice Rojters je objavio vijest da članice EU nemaju konsenzus za proširenje. To je postaknuto nesposobnošću zemalja članica da se slože oko deklaracije koja treba da bude objavljena za dva dana”, rekao je Dimitrov.

    Poručio je da je regionu potrebna smjela, jasna politička poruka i da se vidi da će se nešto desiti na planu proširenja.

    “Obećanja su data 2009. godine a 2021. još pričamo o početku pristupanja u EU. Ovo je razočralo proevropske vlade u region”, rekao je Dimitrov.

    Dodao je da zemlje regiona nisu na granici EU, već su okružene zemljama članicama.

    “Mislim da ono što će se desiti u srijedu je da članice budu u stanju da dobijemo jasnu političku poruku koja će vjerovatno biti jasnija od poruka sa prethodnih samite da Evropa nedvosmisleno potvrđuje evropsku budućnost zapadnog Balkana”, naveo je Dimitrov.

    Ambasador Slovenije u Beogradu Damjan Begrant je naveo da je zapadni Balkan prioritet slovenačke spoljne poltike, ne samo tokom predsjedavanja EU.

    “Proces reforimi u državama zapadnog Balkana je povezan sa procesima proširenja koji istovremeno predstavlja najvažniji podstrek za zemlje u regionu da pokrenu reforme”, rekao je Begrant.

    Ocijenio je da je region od geostreteškog značaja za EU sa stanovišta proširenja i smanjivanja jaza u razvoju između unije i zapadnog Balkana, o čemu govori plan da se uloži 30 milijardi evra u taj dio Evrope.

    “Mi očekujemo dalje produbljivanje saradnje na polju zajedničke bezbjednosti koja će se baviti migracijama, terorizmom i organizovanim kriminalom”, rekao je slovenački ambsador.

    Dodao je da ako Evropa želi da bude bezbjedna i slobodna moraju da se čuju i glasovi iz regiona o tim pitanjima.

    “Moramo da budemo odlučniji i smjeliji, jer postoje i drugi igrači koji razumiju geostrateški značaj regiona i koji će činiti napore da proguraju svoje agende i uticaje”, istakao je Bergant.

    On je rekao kako Slovanija malo drugačije posmatra zapadni Balkan, jer i sama dolazi iz tog regiona i naglasio kako unutar regiona treba podsticati partnerstvo da bi se zaboravila neka postojeća neprijateljstva.

    “Jedina alternativa je Evropa, drugog pravca nema i ja bih to promovisao”, rekao je abasador Bergant.

    Predsjednica Evropskog pokreta u Srbiji Jelica Minić ocijenila je da se u programu slovenačkog predsjedavanja EU veća zastupljenost zapadnog Balkana nego ranije.

    “Slovenija je omogućila da se mesec dana ranije održi generalna proba na Bledu, na strateškom forumu sa liderima zapadnog Balkana i mnogih zemalja EU vodećih ličnosti EU. Slovenija je veoma zainteresovana za budućnost regiona za koji je istorijski i interesno vezana”, rekla je Minić.

    Ona je ocijenila da je za kratiko vrijeme u region izmijenio politički kontekst pitanja proširenja i saradnje.

    “Crkvena ceremonija na Cetinju koja je pretila da izazove krvoproliće, nesuglasice sa tablicama i nesuglasice u BiH pomračile su lepu sliku sa Bleda”, ocijenila je Minić.

    Dodala je da po izvještaju Rojtersa, postoji interni papir u EU po kome se zapadnom Balkanu ne obećava člansto u Uniji i kaže da se to primijetilo i u nastupima Šarla Mišela.

    Istakla je potrebu da EU više insistira na vladavini prava i primijeni evropskih standarda u regionu.

  • Đajić: Kiseonika imamo za sutra, pitanje da li će stići cisterna

    Vlado Đajić, direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, kazao je da kiseonika imaju samo do sutra, i da je veliko pitanje da li će sutra stići cisterna.

    “Meni danas nije lako, ja nemam kiseonika, ne mogu da dišem. Da u Agenciji za lijekove koji primaju veće plate od mojih doktora, sad pišu da će dati potvrde svima”, kazao je Đajić.

    Na pitanje novinara kako komentariše odluku Agencije za lijekove, Đajić je rekao da ovo ne znači ništa.

    “Doveden sam u nezgodnu situaciju, u kancelariji mi sjede tri inspektora, a mi se borimo za život”, kazao Đajić.

    “Bivša ministrica zdravlja Austrije koja nam je danas bila u posjeti je potvrdila da je naš kiseonik 99,9 odsto čist”, kazao je Đajić.

    On je dodao da su obezbjedili pare za kuhinju, te da će biti raspisan tender.

  • Cvijanović razgovarala s mađarskim zvaničnicima “Visok stepen razumijevanja i nivo partnerstva”

    Cvijanović razgovarala s mađarskim zvaničnicima “Visok stepen razumijevanja i nivo partnerstva”

    Nakon tri važna sastanka, mogu reći da je prvi dan zvanične posjeta Budimpešti protekao izuzetno dobro – rekla je Cvijanovićeva novinarima nakon sastanaka sa mađarskim šefom diplomatije Peterom Sijartom, te ministrima za porodicu Katalin Novak i pravde Judit Varga.

    redsjedica Srpske kaže da je na ovim sastancima razgovarano o tri ključne tačke saradnje, a jedna od njih je najavljena inicijativa koja se odnosi na uspostavljanje fonda koji će biti namijenjen za podršku srednjim i malim preduzećima u Republici Srpskoj.

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da su mađarski zvaničnici sa kojima je danas razgovarala u Budimpešti pokazali visok stepen razumijevanja prilika u Srpskoj i visok nivo partnerstva.

    – Veseli me da to nije neka priča na dugom štapu, već oni preduzimaju ativnosti i predradnje da bi se sva procedura završila do krajna godine, tako da bi sljedeće godine mogli da imamo jedan takav fond – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je ocijenila da će ovaj fond značiti nešto novo u razvojnoj dimenziji Srpske i biće veoma važan oslonac za dalju bilaternalnu saradnju sa Mađarskom.

    Cvijanovićeva je navela da su jedna od tačaka saradnje o kojima je bilo riječ i demografska pitanja na kojima se već radi neko vrijeme.

    – Mnogo je dobrih primjera koje možemo da uzmemo iz programa demografske strategije Mađarske i tu imamo apsoluto podršku svih njihovih institucija – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je navela da je sa mađarskom ministarkom pravde razgovarala o svim pitanjima koje se odnose na reformu pravosuđa, na sve ono što Srpska preduzima na evropskom putu, odnosno na putu pravljenja boljeg ambijenta za građane.

    – U sklopu toga je i kretanje prema EU, mada smo mi prilično pesimistični da su to stvari koje će se brzo dešavati – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona kaže da je srećna što je Srpska u grupi zemalja sa kojima Mađarska želi da dijeli svoja iskustva, kojima želi da bude na usluzi i kod kojih želi da djeluje.

    – Vidjela sam veliku posvećenost svih članova mađarske vlade sa kojima sam danas razgovarala prema onome što su nacionalna opredjeljenja i ciljevi, prema onome što je jaka država koja pokazuje svoje kapacitete, ali nije škrta država, nego ona koja želi da dijeli svoja iskustva sa drugima – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je istakla da postoji čitav niz tema o kojima Srpska i Mađarska imaju saglasnost, a jedna od tih stvari se odnosi i na migransku krizu.

    – Njihovo interesovanje bilo je vezano za tu temu i ponovila sam stav Srpske da mi nećemo uspostavljati migrantske centre. Mi ne možemo da primamo izbjeglice ili migrante za koje ne znamo kada će moći da odu dalje, a oni su se uputili ka EU, a ne ka našim prostorima – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je rekla da to narušava balans nacionalnog, etničkog i može proizvesti opterećenje u ekonomskom, socijalnom i zdravstvenom smislu.

    – Ako velika Evropa ne želi da prima migrate, onda ne znam zašto bismo mi predstavljali stanicu na kojoj će se oni zadržati – kaže Cvijanovićeva.

    Ona je istakla da je raduje visok nivo međuinstitucionalne saradnje između Srpske i Mađarske i političkog razumijevanja za sve one procese koji se dešavaju u regionu, ali i posvećenost prema Republici Srpskoj.

    – To se manifestovalo kroz različitite posjete i aktivnosti koje smo imali u prethodnih nekoliko gdina, a posebno u protekle tri godine. Svakako su tu ključne osobe predsjednik Dodik i Orban koji su započeli jednu takvu saradnju, a onda smo mi kroz institucije na sve moguće načine pokušali da je unaprijedimo – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je ocijenila da je aktuelna Vlada Mađarske jaka i snažna Vlada koja zna šta su nacionalni prioriteti i kako da se bori na tom planu, kako da traži svoje mjesto u EU.

    – Institucije Srpske i građani treba da budu ponosni što imaju nekoga ko je iskreni partner u našim nastojanjima da pravimo bolje društvo, da razvijamo ekonomiju i da se borimo sa svim onim što su izazovi modernog svijeta – rekla je Cvijanovićeva.

    Oa je navela da je Republici Srpskoj izuzetno važno da ima ovakvog partnera koji je član EU i koji sa njom gradi partnertske odnose.

  • Nenad Stevandić pozvao Savjet ministara BiH da reaguje povodom nestašice kiseonika

    Nenad Stevandić pozvao Savjet ministara BiH da reaguje povodom nestašice kiseonika

    Predsjedavajući Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlametnarne skupštine BiH, dr Nenad Stevandić, pisao je Savjetu ministara BiH,povodom krize sa kiseonikom. Pismo prenosimo u potpunosti:

    Poštovani,
    Kako su na snazi epidemiološke i druge mjere koje se regulišu vanrednim stanjem koje je na snazi, a kako vam je poznato da u oba entiteta i Brčko distriktu postoji nestašica kiseonika za liječenje pacijenata, što bitno ugrožava zdravlje stanovnika i otežava njihovo liječenje, želimo da uputimo hitan apel i da vas zamolimo da preduzmete mjere iz svoje nadležnosti u cilju prevazilaženja ove krize.
    Bolnice i druge zdravstvene ustanove trenutno nisu u mogućnosti da nabave važeću frakciju kiseonika koja je numerisana kao medicinski, a ima ista svojstva kao i tekući kiseonik kvaliteta preko 99,5 % sastava, koji mnoge zdravstvene ustanove nabavljaju dugi niz godina i koji se nesmetano koristi za oksigenaciju i hiperbarično liječenje.
    Sakupljajući informacije iz Bosne i Hercegovine i okruženja došli smo do saznanja da trenutno kvalifikovani ponuđači medicinskog kiseonika ne mogu zadovoljiti više od oko trećine potreba u BiH, što medicinske ustanove i njihov menadžment dovodi u nemoguću situaciju da krše propise ili uopšte ne liječe pacijente. Zdravstvene ustanove nisu regulator tržišta i ne mogu samostalno da riješavaju ovaj problem, a slično važi i za ministarstva zdravlja u oba entiteta, te će zajedno biti prinuđeni da samostalno donose propise i odluke jer je vanredna situacije na snazi u oba entiteta. S tim u vezi, želimo da vas podsjetimo da je vaša nadležnost i odgovornost da ih obavijestite o tome da niste u mogućnosti da reagujete ili da koordinišete, što takođe predstavlja zakonsku obavezu u vanrednim situacijama.
    Budući da su moguće nesagledive posledice po ljudske živote i da se ova kriza koristi u političke svrhe za izazivanja sukoba i za produbljivanje krize koja prijeti ugrožavanju javnog zdravlja stanovništva, molimo vas da, u skladu sa Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, te nadležnostima koje ima Stručni savjet Agencije za lijekove i medicinska srdstva BiH, preduzmete mjere iz vaše nadležnosti kako bi se, promjenom postojeće regulative (što su već učinile mnoge zemlje u okruženju i Evropskoj uniji), ministarstvima zdravlja oba entiteta omogućilo da nabave nedostajuće količine medicinskog kiseonika s ciljem pravovremenog i adekvatnog liječenja stanovništva.

    S poštovanjem,

    Sarajevo, 04. 10. 2021. Predsjedavajući Srpskog kluba

                                Dr Nenad Stevandić 
  • “Agecija za lijekove BiH će hitno izdati dozvole za uvoz medicinskog kiseonika”

    “Agecija za lijekove BiH će hitno izdati dozvole za uvoz medicinskog kiseonika”

    Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH će, u skladu sa Zakonom propisanim nadležnostima, po dobijanju zahtjeva postupiti hitno i izdati sve potrebne dozvole za uvoz i distribuciju medicinskog kisika-lijeka, saopštio je direktor pomenute agencije Aleksandar Zolak.

    “Ovim putem pozivam odgovorne osobe u zdravstvenom sistemu Republike Srpske, da u skladu sa svojim nadležnostima organizuju nabavku pomenutog lijeka”, naveo je Zolak u saopštenju povodom izjava, objavljenih u pojedinim medijima, u kojima se problematizuje nabavka medicinskog kisika-lijeka za potrebe liječenja pacijenata u zdravstvenim ustanovama Republike Srpske.

  • Snimak plutajućeg drona pokazao kako izgleda “unutrašnjost” snažnog uragana

    Snimak plutajućeg drona pokazao kako izgleda “unutrašnjost” snažnog uragana

    Nacionalna administracija za okeane i atmosferu (NOAA) objavila je snimak nastao u “unutrašnjosti” uragana.

    Snimak je nastao zahvaljujući plutajućem dronu pod nazivom Saildrone Explorer SD 1045, koji se našao na putanji uragana Sam četvrte kategorije.

    Plutajući dron je uspio “preživjeti” valove visoke više od 15 metara te vjetrove koji su puhali brzinom od gotovo 200 km/h.

    Dron s jedrom je svojim snimcima ponudio novu perspektivu kada je riječ o uraganima. Posjeduje specijalno “uragansko krilo” koje mu omogućava da opstane u uvjetima snažnih vjetrova, a riječ je o jednom od pet plutajućih dronova koji su bili u Atlantskom okeanu tokom sezone uragana. Oni konstantno prikupljaju podatke koji pomažu istraživačima da bolje razumiju uragane. Informacije bi mogle pomoći u procesu predviđanja oluja, a time bi se eventualno mogao smanjiti broj žrtava kada se uragani spuste na tlo.

    “Korištenjem podataka bismo mogli unaprijediti modele prognoze koji predviđaju brzo jačanje uragana. Uraganski vjetrovi jačaju za nekoliko sati i ozbiljna su prijetnja priobalnim zajednicama. Podaci drona i drugih sistema će pomoći da bolje predvidimo sile koje pokreću uragane ta da ranije upozorimo zajednice”, izjavio je naućnik NOAA-e Greg Foltz.

  • Pandora papiri: Šta je zajedničko Shakiri, Eltonu Johnu i Lewisu Hamiltonu

    Pandora papiri: Šta je zajedničko Shakiri, Eltonu Johnu i Lewisu Hamiltonu

    Pored političara iz svih dijelova svijeta, dokumenti koji se objavljuju u sklopu akcije “Pandora papiri” pokazali su kako i brojne poznate ličnosti iz svijeta sporta, mode i muzike također koriste brojne načine za izbjegavanje plaćanja poreza i drugih finansijskih obaveza.

    Iako su pažnju svjetske javnosti “ukrali” brojni svjetski lideri poput Vladimira Putina, kralja Jordana Abdullaha II, bivšeg premijera Velike Britanije Tonyja Blaira, mnogi su ostali iznenađeni brojem poznatih ličnosti iz drugih sfera koji su također postali dio Pandora papira.
    Vjerovatno najpoznatije osobe iz showbiznisa koje se pojavljuju u sklopu Pandora papira jesu Shakira i njemačka manekenka Claudia Schiffer.

    Iako još uvijek nisu objavljeni detalji povezanosti Shakire sa sumnjivim finansijskim transakcijama, poznato je kako kolumbijska pjevačica ima tri kompanije registrovane na Djevičanskim Ostrvima, što se svakako može povezati i s istragom koja se vodi pred sudom u Španiji protiv pjevačice zbog utaje 14,5 miliona eura poreza.


    S druge strane, Claudia Schiffer se također povezuje s otvaranjem šest offshore kompanija i to na Djevičanskim Ostrvima, Panami, Kipru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Singapuru i Švicarskoj.

    Za razliku od drugih poznatih ličnosti koje se još uvijek ne oglašavaju, advokati Claudije Schiffer već su naveli da manekenka uredno plaća porez u državi u kojoj je i nastanjena.


    Pandora papiri u narednim danima trebali bi detaljno prikazati i sumnjive finansijske transakcije koje su obavljale ličnosti poput nogometnih stručnjaka Carla Ancelotija, Pepa Guardiole, ali i pjevača i muzičara kao što su Ringo Starr, Julio Iglesias i Elton John.

    Također, od sportskih ličnosti pojavljuje se i aktuelni prvak Formule 1 Lewis Hamilton, ali i neke poznate kompanije kao što je Nike.

    Interesantno, vozač formule 1 Lewis Hamilton bio je i “dio” afere koja je objavljena 2017. godine pod nazivom “Paradise papiri”, kada je dokazano da je izbjegao plaćanje 16,5 miliona funti poreza od kupovine luksuznog aviona.

    Za šta se terete Pep Guardiola i Julio Iglesias?

    Uprkos činjenici da se svakim danom objavljuje sve više imena koja su poznata svjetskoj javnosti, detalji sumnjivih finansijskih tokova za sve njih još uvijek nisu poznati.

    Španski mediji La Sexte i El Paisa pišu kako je Guardiola izbjegavao plaćanje poreza u Španiji tako što je otvorio offshore račun u Andori.


    Naime, andorska vlada je prije devet godina pod vodstvom Mariana Rajoya uvela porezne povlastice za bogate, kojima je privukla brojne nogometaše da otvore račune u njihovim bankama.

    To je učinio i Guardiola, a na računu u andorskoj banci primao je novac koji je zaradio igrajući za Al Ahly u Kataru.

    Preko računa je, prema pisanju španskih medija, provukao oko 500.000 eura na koje je platio samo 10 posto poreza.

    U aferu “Pandora papiri” umiješan je i španski pjevač Julio Iglesias. Novinarska istraživanja pokazala su kako pjevač posjeduje višemilionske nekretnine na području Floride, a koje su registrovane na offshore kompanije na Djevičanskim Ostrvima.


    “Iglesias je iskoristio offshore usluge organizacije Trident Trust za stvaranje mreže kompanija na Djevičanskim Ostrvima, koje ‘kamufliraju’ njegovo vlasništvo nad nekretninama na Floridi.

    Iglesias je krajem septembra napunio 78 godina i često je prepoznat kao jedan od najuspješnijih pjevača Evrope, koji je tokom karijere prodao više od 100 miliona ploča i CD-ova.

    Ringo Starr i Elton John – šta ih povezuje?

    Osim muzike za koju su vezani Elton John i Ringo Starr, dvojicu umjetnika također povezuje i “mutna” prošlost kada je riječ o transakcijama putem offshore kompanija.

    Prema prvim objavljenim detaljima iz Pandora papira, Elton John je registrovao desetak offshore kompanija na Djevičanskim Ostrvima kako bi na njih preusmjerio prihode od različitih aktivnosti.

    S druge strane, bivši bubnjar Beatlesa Ringo Starr otvorio je dvije offshore kompanije na Bahamima, koje su korištene za kupovinu nekretnina, uključujući i kupovinu kuće u Los Angelesu.

    Iako za sada nisu poznati detalji svih transakcija, Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ) najavio je objavljivanje svih dokumenata u narednim mjesecima. Zbog toga se u budućnosti može očekivati kako će se lista poznatih ličnosti umiješanih u sumnjive finansijske transakcije dodatno širiti.

  • Centralna banka spremna odustati od gradnje u Hastahani ako dobije lokaciju pod svojim uslovima

    Centralna banka spremna odustati od gradnje u Hastahani ako dobije lokaciju pod svojim uslovima

    Za Centralnu banku Bosne i Hercegovine prihvatljiva je alternativna lokacija za gradnju građevine koja je prvobitno planirana u sarajevskom parku Hastahana. No, nije im prihvatljiva alternativna lokacija koju im je ponudila Općina Centar.

    Iz Centralne banke poručili su da su se očitovali o izvještaju lokalne vlasti o planu da se njihova građevina pravi u Hastahani, a koji bi uskoro trebao biti predstavljen. Tom prilikom ukazali su da im nije prihvatljivo da se takva građevina – trezor gradi na alternativnoj lokaciji koju je ranije ove godine predložila ova općina. Prijedlog je bio da se izgradi u naselju Velešići.

    Kao razlog zašto im nije prihvatljiva ova lokacija istakli su to da za zemljište na kojem bi se trebalo graditi nisu riješena imovinskopravna pitanja. Međutim, naglasili su da im je kao alternativna lokacija prihvatljiv prostor u Kvadrantu B, koji se nalazi na Marijin-Dvoru. Precizirali su da bi građevina trebala biti u blizini kompleksa Sarajevo City Center.

    Međutim, regulacioni plan za ovaj prostor u centralnom dijelu Sarajeva još nije izrađen, tj. nadležni, prije svega Grad Sarajevo, još nisu jasno odredili koja vrsta i kakve građevine tu mogu biti.

    Načelnik Centra Srđan Mandić (NS) je ponudio alternativnu lokaciju u Velešićima uvjeravajući da je cilj da Hastahana isključivo bude park. U međuvremenu su iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine saopćili da bi gradnja trezora u Hastahani narušila historijski urbani krajolik grada – nije prihvatila gradnju.

    Pismo guvernera načelniku: Bila bi nam prihvatljiva lokacija u blizini SCC-a

    Ali guverner Centralne banke Senad Softić je u pismu od 29. septembra načelniku Mandiću istakao da je kantonalno resorno ministarstvo usvojilo njihovu žalbu na postupanje Općine Centar.

    “Pretpostavljamo da ste do danas već upoznati o činjenici da je Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, kao drugostepeni organ, postupajući po žalbi Centralne banke zbog šutnje administracije i ignorisanja naših zahtjeva u periodu dužem od šest mjeseci, donijelo zaključak kojim je naša žalba usvojena. Tim zaključkom nalaže se načelniku da u roku od 15 dana donese upravni akt – rješenje o urbanističkoj saglasnosti”, potcrtao je Softić.

    Ukazao je Mandiću da im je prihvatljiva alternativna lokacija i tražio da mu predloži moguće, ali koje ispunjavaju sljedeće karakteristike:

    Minimalna površina 2.300 kvadratnih metara;

    Adekvatan saobraćajni prilaz građevinskoj parceli;

    Isključvio vlasništvo Općine Centar 1/1, bez upisnih tereta;

    Uža gradska jezgra (prednost Marijin-Dvor i bliža okolina);

    Udaljenost od korita rijeke Miljacke minimalno 200 metara;

    Mogućnost podzemne i nadzemne gradnje po principu dvije etaže ispod zemlje, prizemlje plus tri etaže iznad (-2+P+3).

    Kako je naveo, jedna od takvih lokacija je npr. parcela u neposrednoj blizini trgovačkog centra SCC na Marijin-Dvoru, za koju smatra da je primjerena njihovim potrebama, pa da time imaju priliku da ispune zahtjeve građana. Softić je tražio od Mandića da se po ovom pitanju očituje u roku od sedam dana.

    Centralna banka kupila zemljište i regulacioni plan bio usvojen

    Podsjećamo, Centralna banka je kupila dio zemljišta u parku Hastahana za 4,9 miliona KM. Prethodna općinska administracija na čelu s načelnikom Nedžadom Ajnadžićem (SDA) je 2019. usvojila regulacioni plan kojim je to omogućeno. Bilo je predstavljeno i arhitektonsko rješenje za trezor koji je izradio arhitektonski studio Grupa Arh. Rješenje je izabrano javnim pozivom.

    Ali, nova općinska vlast smatra da tu ipak ne treba graditi ovu građevinu, tj. da Hastahana isključivo treba biti park. Takvog mišljenja je i dio građana koji su se protivili gradnji. Da će Hastahana biti park bilo je jedno od Mandićevih predizbornih obećanja.

  • Brnabićeva u posjeti Hercegovini: Predsjednica Vlade Srbije otvoriće 102. “Šantićeve večeri poezije”

    Brnabićeva u posjeti Hercegovini: Predsjednica Vlade Srbije otvoriće 102. “Šantićeve večeri poezije”

    Predsjednik Vlade Srbije Ana Brnabić boraviće danas u posjeti Hercegovini gdje će obići Nevesinje, Prebilovce i Mostar, te otvoriti 102. “Šantićeve večeri poezije”.

    rnabićeva će posjetu započeti sastankom sa načelnikom opštine Nevesinje Milenkom Avdalovićem, planiranim u 9.50 časova u zgradi opštine, najavljeno je iz Vlade Srbije.

    Za 10.30 časova planiran je obilazak Muzičke škole “Sveti Roman Melod” i Narodne biblioteke Nevesinje, a nakon toga Osnovne škole “Risto Proroković” i vrtića “Sveta Evgenija Carica Milica”, gdje su predviđene izjave za medije.

    U 12.15 časova predsjednik Vlade Srbije će obići Crkvu Vaskrsenja Hristovog i Spomen-kosturnicu u Prebilovcima.

    Prema protokolu posjete, Brnabićeva će u 15.10 časova sa gradonačelnikom Mostara Mariom Kordićem posjetiti Stari grad i obići Stari most, a u 16.00 premijerka Srbije posjetiće Sabornu crkvu Svete Trojice i “Prosvjetinu” školu, gdje su planirane izjave za medije.

    U 17.00 časova kod spomenika Aleksi Šantiću predviđen je parastos i polaganje vijenaca.

    Predsjednik Vlade Srbije će u 18.00 časova u Vladičanskom dvoru u Mostaru otvoriti 102. “Šantićeve večeri poezije”.