VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • “Imam obaveza u Banjaluci, nije Neum blizu kao Kneževo” Koga je Borenović poslao na pregovore o Izbornom zakonu BiH?

    “Imam obaveza u Banjaluci, nije Neum blizu kao Kneževo” Koga je Borenović poslao na pregovore o Izbornom zakonu BiH?

    Neću prisustvovati pregovorima o izmjenama Izbornog zakona BiH u Neumu, jer imam obaveza u Banjaluci, ali je na tom skupu moj zamjenik Nenad Vuković, izjavio je za Srpskainfo lider PDP Branislav Borenović.

    On je rekao da su, u procesu izmjena Izbornog zakona BiH najbitnije takozvane tehničke izmjene, kojima bi se spriječile manipulacije na izborima.

    – Podržavamo predlođene tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, koje će unaprijediti integritet izbora. Jasno je da ko bude protiv ovih prijedloga ili bude trazio izgovor za neusvajanje tehničkih izmjena, taj je direktno konektovan na korupciju i izbornu krađu – rekao je Borenović.

    Na pitanje zašto onda nije pregovorima prisustvao juče, kada su, prema pisanju pojedinih medija, na dnevnom redu bile upravo tehničke izmjene, Borenović je rekao da “nije bilo ni predviđeno” da juče dođe u Neum i da nije bio pozvan na jučerašnju rundu pregovora.

    – Koliko je meni poznato, juče su pozvani samo predstavnici iz Federacije BiH, jer upravo kod njih je najveće razmimoilaženje oko političke dimenzije izmjena Izbornog zakona i izbora članova Predsjedništva i Doma naroda FBiH -rekao je Borenović.

    On je dodao da su stavovi stranka iz RS jasni: sve su pratije saglasne da Republika Srpska bira svog člana Predsjedništva na direktan način, kao jedna izborna jedinica.

    – Za danas su na pregovore pozvani čalnovi Interresorne grupe, pa i ja, ali ja ne mogu u Neum. Imam obaveza u Banjaluci, pa nisam mogao na tako dalek put. Nije Neum Kneževo, pa da odem za čas posla – rekao je Borenović i dodao da je upravo zato u Neum otišao zamjenik predsjednika PDP Nenad Vuković iz Istočnog Sarajeva.

  • “Neka se prvo oni dogovore” Snježana Novaković Bursać potvrdila da predstavnici SNSD neće u Neum

    “Neka se prvo oni dogovore” Snježana Novaković Bursać potvrdila da predstavnici SNSD neće u Neum

    Kada se postigne dogovor o ključnim pitanjima među partnerima u Federaciji, SNSD je spreman da se uključi u nastavak pregovora o reformi Izbornog zakona BiH, izjavila je za Srpskainfo Snježana Novaković Bursać, šefica Kluba poslanika ove stranke u Parlamentu BiH.

    Ona je potvrdila da stav ove stranke nije promijenjen.

    Kako su prenijeli pojedini mediji, organizatori pregovora, predstavnici SAD i EU, Metju Palemr i Angelina Ajhrost su najavili da će se danas, drugog dana pregovora u hotelu “Marea” u Neumu, učstvovati i “predstavnici iz Republike Srpske”.

    Ispostavilo se da su na pregovore pozvani članovi Interresorne radne grupe, osnovane pri Parlamentarnoj skupštini BiH, ali da niko od pozvanih iz Republike Srspke nije došao u Neum.

    Iako su članovi Interresorne radne grupe, na pregovorima u Neumu se nisu pojavili ni Snježana Novaković Bursać, ni lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, ni Sredoje Nović iz SNSD.

    Jedini se, na neki način, ovom pozivu odavzao lider PDP Branislav Borenović, koji, kako je rekao nije mogao otputovati u Neum zbog obaveza u Banjaluci, pa je na pregovore psolao svog zamjenika na čelu partije, Nenada Vukovića.

    Snježana Novaković Bursać za Srpskainfo tvrdi da ona i njen partijski kolega Nović nisu ni dobili poziv na pregovore.

    – Iako smo informisani da su nam taj poziv, navodno, uputili, on nije stigao u moj mejlboks – rekla je Snježana Novaković Bursać.

  • Kapital Centralne banke BiH pao za 122,9 miliona KM

    Kapital Centralne banke BiH pao za 122,9 miliona KM

    Kapital Centralne banke (CB) BiH za godinu dana pao je za više od 122 miliona KM, a ukoliko se obistine prognoze da će zbog obuzdavanja inflacije porasti kamatne stope, ova finansijska institucija bi do kraja ove godine mogla ostati bez još najmanje 400 miliona KM.

    Naime, neto strana aktiva, zaključno sa 31. decembrom 2020. godine, iznosila je 895,6 miliona KM, a na kraju prošle ta neto strana aktiva bila je 772,7 miliona KM, što je pad od čak 122,9 miliona KM. Ono što je zabrinjavajuće jeste da će se pad kapitala Centralne banke BiH nastaviti i u ovoj godinu s obzirom na nivo inflacije i najave da bi već u martu moglo doći do povećanja kamatnih stopa kako bi se ta inflacija obuzdala, prije svega Federalnih rezervi SAD, a vrlo izvjesno i Evropske centralne banke.

    “Scenario koji je veoma izvjestan ukazuje da na kraju 2022. godine možemo očekivati dodatno umanjenje kapitala Centralne banke BiH između 300 miliona i 400 miliona KM”, rekao je za “Nezavisne novine” ekonomista Saša Stevanović.

    Inače, na posljednjem sastanku odbora Federalnih rezervi zadržana je kamatna stopa na istom nivou, međutim najavljeno je i izvjesno je njeno povećanje u martu ove godine za najmanje 0,25 odsto, a na kraju godine, prema procjenama, može se očekivati da će referentna stopa u SAD iznositi između 1,25 do 1,75 odsto. Suština je u tome da rast kamatnih stopa dovodi do rasta prinosa na obveznice i samim tim i pada vrijednosti obveznica, a s obzirom na to da Centralna banka BiH, zaključno sa krajem 2021. godine, ima više od 11,5 milijardi KM u obveznicama, matematika je više nego jasna.

    Prema posljednjim dostupnim informacijama, najviše obveznica Centralna banka BiH ima u Francuskoj i to 33 odsto, zatim u Njemačkoj 15 odsto, Belgiji 13 odsto, Španiji oko deset odsto, a ako se uzme u obzir, recimo, da je prinos na desetogodišnje obveznice Francuske bio 0,19 odsto, godinu ranije – 0,34 odsto, a trenutno su na 0,33 odsto, jasno je da će kapital CB BiH i dalje padati. Slično je i sa desetogodišnjim obveznicama Njemačke koje su imale negativnu stopu od – 0,57 odsto na kraju 2020. godine da bi krajem 2021. godine bile negativne – 0,17 odsto.

    “Scenario prema kojem će se nastaviti rast kamatnih stopa ove godine između jedan i dva odsto je izvjestan. Međunarodne finansijske institucije najnovijim procjenama ukazuju na to da se usporava ekonomska aktivnost na globalnom nivou prije svega zbog najavljenog rasta kamata. Rast kamatnih stopa na globalnom nivou od jedan odsto znači umanjenje kapitala CB BiH za oko 400 miliona, dok dva odsto znači umanjenje kapitala za 800 miliona”, naglasio je Stevanović.

    Ono što zabrinjava jeste da je zakonski okvir ulaganja, kada je riječ o CB BiH, urađen prije 25 godina i poprilično je zastario, a u ovom trenutku praktično i nema ideja da se nešto mijenja iako svjetske centralne banke već godinama idu u tom pravcu. Švajcarska centralna banka npr. preko četvrtinu svojih deviznih rezervi drži na tržištu kapitala, a nisu izolovani slučajevi ni da se po osnovu kredita centralnih banaka grade infrastrukturni projekti. Ono u čemu se slažu gotovo svi ekonomisti u BiH jeste da stabilnost konvertibilne marke treba da bude imperativ, ali da se po pitanju upravljanja deviznim rezervama mora nešto raditi, jer rast kamatnih stopa i globalni poremećaji već prijete da naruše makroekonomsku stabilnost konvertibilne marke.

    U Centralnoj banci BiH kažu da je do pada neto strane aktive došlo zbog rasta prinosa na vrijednosne papire koje CB BiH ima u portfoliju te da devizne rezerve BiH, zaključno sa prošlom godinom, iznose 16,3 milijarde KM i da pad od oko 120 miliona KM ili 0,7 odsto ne predstavlja opasnost za valutni odbor jer je uobičajen.

    “Najave FED-a nisu relevantne za CB BiH s obzirom na to da nemamo američkih dolara u svom portfelju. Za CB BiH su relevantne odluke Evropske centralne banke po pitanju kamatnih stopa. Na tržištu se ne očekuje promjena kamatnih stopa ECB u 2022. godini”, kažu u CB BiH ističući, kada je riječ o inflaciji, da bi ona mogla prouzrokovati promjene kamatnih stopa na vrijednosne papire dospijeća deset ili više godina.

  • Račić: Prve sedmice marta nastavak letova iz Banjaluke

    Račić: Prve sedmice marta nastavak letova iz Banjaluke

    Direktor Aerodroma Republike Srpske Milan Račić istakao je, gostujući u Vikend jutru, da će se letovi iz Banjaluke nastaviti prve sedmice marta.
    – Nadam se da ćemo otvoriti aerodrom već krajem sljedeće sedmice. Poslaćemo obavještenje avio kompanijama. Postoji mogućnost da određeni dio operacija krene i u februaru – istakao je Račić.

    Račić kaže da je sanacija aerodroma pri kraju.

    – Cilj je da povećamo broj destinacija. Povećaće se broj letova za postojeće destinacije, a imamo za cilj i letove prema Turskoj, Rusiji i Egiptu – naveo je Račić.

  • CIK i Ministarstvo finansija u klinču zbog finansiranja izbora

    CIK i Ministarstvo finansija u klinču zbog finansiranja izbora

    Ni nakon što su predstavnici međunarodne zajednice u četvrtak urgirali kod institucija BiH da se zbog uskraćivanja finansiranja ne ugroze naredni opšti izbori u oktobru, ni Centralna izborna komisija BiH ni Ministarstvo finansija i trezora BiH ne odustaju od svojih ranijih stavova i odbijaju da prihvate odgovornost ako dođe do problema u realizaciji izbora.

    U Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH za “Nezavisne novine” kažu da Ministarstvo finansija treba samo da odobri novac koji su tražili za pripremu izbora na osnovu važećeg budžeta iz 2020. godine, na osnovu kojeg je donesena odluka o privremenom finansiranju za prvi kvartal 2022. godine, s obzirom na to da nije usvojen budžet. U Ministarstvu, pak, kažu da je Zakon o finansiranju institucija BiH jasan i da samo Savjet ministara BiH može donijeti tu vrstu odluke i odobriti novac koji traži CIK, te negiraju da zbog njihovog stava može doći do neodržavanja ili odgađanja izbora.

    Najnoviji klinč u koji su ušle ove dvije institucije prouzrokovan je pritiskom međunarodne zajednice koja bi smatrala ličnim neuspjehom ako bi iz bilo kog razloga došlo do odgađanja ili neodržavanja izbora, pa pokušavaju iznaći način da se CIK može pripremiti za izbore. Zato su specijalni predstavnik EU u BiH Johan Zatler, američki ambasador Erik Nelson, Ketlin Kavalek, šefica Kancelarije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), te Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg Republika Srpska ne priznaje, uputili pismo u kojem insistiraju da novac za izbore mora biti pronađen.

    Željko Bakalar, predsjednik CIK-a, kaže za “Nezavisne novine” da je moguće obezbijediti novac odlukom Ministarstva zato što je, kako pojašnjava, prilikom posljednje odluke o privremenom finansiranju, a upravo na osnovu budžeta od prije dvije godine obezbijeđen novac za finansiranje tada lokalnih izbora i da se na osnovu toga može donijeti slična odluka sada za opšte, te navodi da su EU, SAD, OEBS i OHR svojim pismom pokazali da je CIK u pravu.

    “Oni imaju dobre i kvalitetne pravne timove koji su analizirali naš zahtjev i apsolutno su tražili da nam sredstva budu odobrena. Ministarstvo je dobilo naš korigiran zahtjev koji su nam tražili”, rekao je Bakalar, pojasnivši da se radi o manjoj tehničkoj preinaci postojećeg zahtjeva te da je zatraženo oko 1,54 miliona kako bi CIK mogao da u prvom tromjesečju finansira javne nabavke.

    Nataša Krsman, portparolka Ministarstva finansija i trezora BiH, potvrdila nam je da je primljen korigovan zahtjev koji je trenutno u proceduri. Ministarstvo zasad, kako nam je ona pojasnila, ima identičan stav koji su iznijeli u prethodnom saopštenju koje su uputili 19. januara.

    U tom saopštenju oni indirektno kritikuju Bakalara jer tvrde da im član 11 Zakona o finansiranja institucija BiH zabranjuje da udovolje zahtjevu CIK-a.

    “Medijska izvješća u kojima se navodi kako Ministarstvo finansija i trezora BiH na čelu s ministrom Vjekoslavom Bevandom sprečava finansiranje pa i održavanje opštih izbora daleko su od realnosti, što potvrđuje i članak XI stav 5 Zakona o finansiranju institucija BiH”, kažu oni, pojašnjavajući da u tom članku nedvosmisleno stoji da je to nadležnost na koju ima pravo Savjet ministara BiH, te time poručuju da CIK kuca na pogrešna vrata.

    S obzirom na to da se slična situacija desila i u godini lokalnih izbora, a da je novac na kraju ipak dodijeljen, vjeruje se da će i ovaj put na ovaj ili onaj način, uz pritisak međunarodne zajednice, novac na kraju biti obezbijeđen, a izbori održani.

    Bakalar kaže da je u prijedlogu koji su predstavnici međunarodne zajednice izradili kada je u pitanju tehnički dio izmjena Izbornog zakona uvažen najveći dio njihovih prijedloga te dodao da bi opšti izbori trebalo da budu održani 2. oktobra.

  • Američka ambasada u BiH pozdravila dešavanja u Neumu: Odličan početak pregovora

    Američka ambasada u BiH pozdravila dešavanja u Neumu: Odličan početak pregovora

    Američka ambasada u BiH pozdravila je “odličan početak” pregovora o reformi izbornog zakonodavstva koji se održavaju u Neumu i prisustvo predstavnika OSCE.

    Glavna tema današnjih razgovora je bila reforma izbornog zakonodavstva s ciljem implementacije preporuka OSCE-a za jačanje izborne transparentnosti.
    “Ove reforme su jasne. Prioriteti su nadzor biračkih komisija, nove tehnologije kako bi se mogle uočiti i spriječiti izborne prevare i više kazne koje bi odvratile počinioce od kršenja zakona”, saopšteno je na Twitter nalogu američke ambasade.

    Izraženo je zadovoljstvo povodom prisustva predstavnika OSCE-a na današnjem sastanku.
    “Nema razloga da se politički lideri protive ovim zdravorazumskim promjenama, osim ako imaju koristi od nedostataka u sistemu”, poručeno je iz Ambasade SAD.

  • Vukanović tvrdi da SDS vodi kampanju protiv njega: Ćuzulan me napada preko opozicionog portala

    Vukanović tvrdi da SDS vodi kampanju protiv njega: Ćuzulan me napada preko opozicionog portala

    Kako je krenulo, skoro da neće biti istaknutijeg SDS-ovca sa kojim se Nebojša Vukanović neće posvađati. Već neko vrijeme tvrdi da ta stranka vodi kampanju protiv njega, a u najnovijoj seriji okomio se na Dragana Ćuzulana, bivšeg potpredsjednika i generalnog sekretara SDS-a.

    Vukanović piše da ga Ćuzulan napada preko jednog opozicionog portala koji je, tvrdi, odjednom prestao da objavljuje njegove tekstove. Za Ćuzulana tvrdi da kontroliše taj portal.

    “U najmanju ruku nekorektno, hinjski i podmuklo, a suzdržaću se i dalje od odgovora na uporne javne provokacije da ne bih dolio ulje na vatru, iako bi vjerujem jedan tekst bio dovoljan da se sve raspakuje i stvari pred javnosti izvedu na čistac. Meni ne smeta, nek pišu i govore šta hoće, ali je čudno da su se pojedini portali i analitičari iz opozicije pridružili snažnoj prljavoj kampanji”, kaže Vukanović.

    Tako je pisao na svojoj stranici, a nije mu teško ni da se u emisiji uživo obračunava sa SDS-ovcima. Dospio si na listu SDS-a i ušao u Skupštinu, jer si bio megafon Vukote Govedarice, kaže Milovan Bjelica. Kad god je zapelo, mene si zvao, odgovara Vukanović.

    “Pitajte ga koliko mi je puta poslao poruku i rekao nema gdje drugo, hoćeš li objaviti, pobili se Čolović i Legenda pred izbore 2016, pa dođi kod mene da mi držiš govor. Ovakve ne poštujem i neću na njih da trošim vrijeme”, kaže Vukanović.

    “Meni je žao gospodina Vukanovića. Sutra bi da vodi državu, da bude član Predsjedništva, a kupi prazan stik od 100.000 KM.

    U Sarajevu, na medijima se pojavljuje često, to se plaća blaćenjem, dozvolom da se blate srpski kadrovi i da se radi protiv institucija Republike Srpske”, odgovara Milovan Bjelica, načelnik opštine Sokolac, prenosi ATV.

    Svakim danom neko iz SDS-a rasprši nade Vukanovića da bi ispred te stranke mogao da bude kandidat za neku od funkcija. Danas ga na to podsjeća Mirko Šarović. Ispunio je ulogu u klubu poslanika i to je to što se tiče SDS-a.

    U više navrata sam rekao da SDS, logično, kao najveća opoziciona stranka treba da ima svog kandidata i ona će ga izabrati kada procijeni, vjerovatno u neko bliže vrijeme, tako da je to potpuno jasno”, kaže Šarović.

    I više je nego jasno da za Vukanovića nema mjesta na izbornim listama SDS-a i da, što se njih tiče, na snove o kandidaturi za neku od funkcija može da zaboravi.

  • Danas nastavak pregovora o Izbornom zakonu, juče bez dogovora o predloženim izmjenama

    Pregovori o izmjenama Izbornog zakona nastavljaju se danas u Neumu, a novi sastanak učesnika počinje u 9 sati, izvještava reporter Klix.ba sa lica mjesta.

    Kako sazanjemo, jučer, prvog dana pregovora, najviše se govorilo o tehničkim izmjenama Izbornog zakona.
    Osim toga, saznajemo i da su se učesnici dotakli teme izbora članova Predsjedništva BiH. Na sto su stavljeni prijedlozi o takozvanom elektorskom izboru te o brisanju etničkih prefiksa. No, prema našim informacijama, svi ti prijedlozi su odbačeni.

    Pregovore vode izaslanici SAD-a i Evropske unije, Matthew Palmer i Angelina Eichhorst, koji su jučer razgovarali sa predstavnicima stranaka sa sjedištem u Federaciji BiH.

    Danas bi se pregovorima trebali priključiti i predstavnici stranaka iz Republike Srpske. Socijaldemokratska partija, Naša stranka i DF bojkotiraju pregovore.

    Palmer je juče, na otvaranju pregovora, rekao da je atmosfera pozitivna, ali i ozbiljna s obzirom na to da je na stolu mnogo izazova i teških pitanja koje treba riješiti.

    “To što je optimistično ne znači da je lako, ovo su veoma teška pitanja”, naglasio je.

  • Palmer: Nismo tu da trošimo bilo čije vrijeme, na stolu su teška pitanja

    Palmer: Nismo tu da trošimo bilo čije vrijeme, na stolu su teška pitanja

    U Neumu su u toku razgovori izaslanika SAD-a i EU Matthewa Palmera i Angeline Eichhorst s domaćim političarima i ekspertima o izbornim reformama. Palmer i Eichhorst su nakon jutarnje runde pregovora razgovarali s novinarima pokazavši izrazit optimizam.

    Ono što je Palmer naglasio jeste da je atmosfera pozitivna, ali i ozbiljna s obzirom na to da je na stolu mnogo izazova i teških pitanja koje treba riješiti: “To što je optimistično ne znači da je lako, ovo su veoma teška pitanja”.

    “Drago mi je što smo u Neumu i radimo na ovom zaista važnom pitanju jačanja integriteta izbornog procesa. U svakom slučaju nama je veoma drago da imamo priliku razgovarati u ovom formatu. Mnogo je toga što će biti na dnevnom redu, neka od tih pitanja su teža od drugih, pogotovo su teški tehnički aspekti izmjena koje se tiču integriteta izbornog procesa”, rekao je na početku svog obraćanja.

    Na pitanje novinara o tome koliko je realno da će problem biti konačno riješen, Palmer je poručio da međunarodna zajednica nije tu da troši vrijeme.

    “Mi nismo tu da traćimo bilo čije vrijeme, da ne postoji mogućnost rješavanja problema, da ne postoji uvjeravanje da rješenje može dobiti podršku, da ne vjerujemo da je sve to moguće, mi ne bismo bili ovdje”, naglasio je.

    Ovaj američki izaslanik za Izborni zakon otkrio je da su za stolom i brojni eksperti, koji zajedno s političarima pokušavaju doći do najboljeg rješenja, a takvo rješenje je, prema riječima Palmera, ono koje je u skladu s najvišim standardima Evrope.

    “Osim političkih lidera koji su s nama, diskusiji su se priključili i eksperti s ciljem rješavanja nekih od težih pitanja. Lideri i eksperti su se okupili oko istog cilja, kako bi razgovarali o smislenim temama, kako bi se postigao dogovor koji bi mogao biti predstavljen u parlamentu i dobiti većinu glasova”, rekao je.

    Kazao je da će sutra razgovarati i sa članovima Interresorne parlamentarne radne grupe za izmjene Izbornog zakona, među kojima su i Srbi te da će oni na taj način učestvovati u pregovorima.

  • Eichhorst: Razgovaramo o dokumentu od 17 stranica, atmosfera je dobra

    Angelina Eichhorst, direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS), u prvoj izjavi medijima nakon početka neumskog kruga pregovora kazala je da se proces odvija u dobroj atmosferi.

    Eichhorst je kazala kako su mislili da je važno da javnosti saopće kako se pregovori odvijaju u dobroj i konstruktivnoj atmosferi.

    “Svjedoci smo jedne kvalitetne i konstruktivne diskusije koja je započela još sinoć, a nastavila se današnjim razgovorima. Imamo predstavnike opozicije i vladajućih struktura, različita, ali konstruktivna razmišljanja”, kazala je.

    Ona je navela kako se nakon sinoćnjih incijalnih razgovora diskusija nastavila o opsežnom paketu od 17 stranica, koji govori o unapređenju izbornog procesa.


    “Ti dokumenti će dalje prolaziti ekspertsku analizu… Puno posla je još pred nama”, izajavila je.

    Prošle godine smo u junu bili kolega Palmer i ja te možemo kazati da sada ne samo da vidimo snažniju spremnost da se razmotre različite opcije, već jedno istinsko opredjeljenje da se postigne dogovor.

    “Vidimo i osjećaj žurnosti i želje za usaglašavanja potrebnog rješenja”, zaključila je Eichhorst.