VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Dodik čestitao kinesku Novu godinu Si Đinpingu i kineskom narodu

    Dodik čestitao kinesku Novu godinu Si Đinpingu i kineskom narodu

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik uputio je predsjedniku Kine Si Đinpingu i bratskom kineskom narodu najiskrenije čestitke povodom nastupajuće kineske Nove godine, uz uvjerenje da će Kina nastaviti svoj ekonomski i tehnološki napredak, kao i da se i dalje snažno zalaže za univerzalnu bezbjednost i prosperitet i u svijetu.

    • Nadam se da će nam ova godina donijeti dovoljno hrabrosti i snage da se izborimo sa svim izazovima, ali i nepravdama sa kojima se suočavamo – istakao je Dodik.

    On je podsjetio da će početkom februara Kina biti domaćin jednom od najvećih svjetskih sportskih događaja, 24. Zimskim olimpijskim igrama.

    • Uvjeren sam da ćete, bez obzira na brojne izazove s kojima se čovječanstvo suočava, biti sjajni domaćini i vašoj zemlji i vašim sportistima ovom prilikom želim mnogo uspjeha – navodi se u čestitki.

    On je podsjetio da je prošla godina bila puna izazova na, prije svega, zdravstvenom, ali i ekonomskom i političkom planu, ali da je i u tavkim turbulentnim vremenima Kina nastavila da ulaže velike napore za stvaranje trajnog mira.

    • I pored određenih prepreka u 2021. godini, nastavili smo započete infrastrukturne projekte sa vašim kompanijama i pokrenuli nekoliko novih. Koristim ovu priliku da izrazim zahvalnost vašoj zemlji na principijalnom stavu poštovanja međunarodnog prava, a naročito u Savjetu bezbjednosti UN – poručio je srpski član Predsjedništva BiH.

    Dodik je, uz izraze dubokog poštovanja predsjedniku Siju, izrazio veliku zahvalnost za podršku i pomoć Kine u najtežim trenucima, kao i najbolje želje za prosperitet i blagostanje bratskog kineskog naroda.

  • Savjet bezbjednosti UN-a zasjeda danas zbog krize u Ukrajini, američki Senat priprema nove sankcije

    Savjet bezbjednosti UN-a zasjeda danas zbog krize u Ukrajini, američki Senat priprema nove sankcije

    Savjet bezbjednosti UN-a će se sastati danas, na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država, kako bi razgovaralo o gomilanju ruskih trupa na granici s Ukrajinom, dok je međunarodna diplomatija usmjerena na ublažavanje napetosti.

    Sjedinjene Države su obrazložile sastanak 15-članog tijela kao priliku za Rusiju da objasni svoje postupke, dok je Rusija signalizirala da bi mogla pokušati blokirati sastanak. Za nastavak sastanka potrebno je devet glasova i Washington je “uvjeren” da ima dovoljnu podršku, piše AFP.

    Ali osim što će svi članovi imati priliku otvoreno iznijeti svoje stavove, Savjet vjerovatno neće poduzeti nikakve radnje, čak i ako Rusija napadne Ukrajinu. Čak i najjednostavnija izjava zahtijeva podršku konsenzusa i Rusija bi mogla staviti veto na bilo koju ponudu za rješenje.

    Rusija je jedna od pet stalnih članica s pravom veta u Savjetu zajedno sa Sjedinjenim Državama, Francuskom, Britanijom i Kinom. Vijeće sigurnosti zaduženo je za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti. Dan nakon sastanka Rusija bi trebala preuzeti rotirajuće predsjedavanje Vijećem za mjesec februar.

    Kanada je u nedjelju saopštila da privremeno povlači nebitno osoblje iz svoje ambasade u Ukrajini, ali je dodala da će ambasada ostati otvorena.

    Sjedinjene Američke Države, koje su zaprijetile Rusiji velikim novim sankcijama ako napadne Ukrajinu, izjavile su da čekaju odgovor Moskve. Saopćile su da se NATO neće povući iz istočne Evrope niti zabraniti pridruživanje Ukrajini, ali je spreman razgovarati o temama kao što su kontrola naoružanja i mjere za izgradnju povjerenja.

    Američki senatori vrlo su blizu dogovora o zakonu o sankcijama, izjavila su u nedjelju dva vodeća zastupnika koja rade na zakonu. Mjere uključuju sankcije za najznačajnije ruske banke i ruski državni dug, kao i pružanje pomoći Ukrajini.

    “Neke od sankcija u prijedlogu zakona mogle bi stupiti na snagu prije bilo kakve invazije zbog onoga što je Rusija već učinila”, rekao je američki senator Bob Menendez, demokratski predsjednik Senatskog odbora za vanjske odnose. On je ukazao i na kibernetičke napade na Ukrajinu i napore da se iznutra podriva ukrajinska vlada.

    Washington je proveo sedmice pokušavajući izgraditi sporazum s evropskim partnerima o snažnom paketu sankcija, ali to pitanje izaziva podjele, a Njemačka poziva na “razboritost”.

    Evropska unija ovisi o Rusiji, jer oko trećine njenih opskrba plinom dolazi iz Rusije i svaki prekid bi pogoršao postojeću energetsku krizu uzrokovanu nestašicom.

  • Kožljak: Aspiranti će ući u NATO

    Kožljak: Aspiranti će ući u NATO

    Početkom januara predsjednik Francuske Emanuel Makron obećao je da će ojačati stratešku moć i suverenitet Evrope, nakon što je njegova zemlja i formalno preuzela vodstvo nad evropskim blokom u narednih šest mjeseci.

    Makron je rekao da će evropski blok finalizirati takozvani strateški kompas EU, svoju geopolitičku strategiju koja se fokusira na izgradnju odbrambenih kapaciteta.

    Usred tenzija između Rusije i Ukrajine, francuski predsjednik je dodao da će EU pripremiti i prijedloge za “arhitekturu evropske sigurnosti”, koja još u velikoj mjeri zavisi od SAD i NATO-a.

    Očekuje se da bi dokument trebalo da bude usvojen na martovskom samitu EU, ali i postavlja pitanje trebamo li očekivati da Balkan bude tema na zasjedanju.

    “Ne isključujem, ali ne očekujem da će se bilo šta značajno tu desiti. Bićemo pomenuti naravno, jer smatra se da je to Makronova priča, pošto njemu idu izbori i on želi na svaki način da skrene pažnju na sebe. Francuska je interesantna država i velika, ali ne toliko uticajna. Ima jedna druga država koja je mnogo uticajnija, koja se i te kako buni u odnosu na sve što Francuska uradi, a zove se Amerika”, kaže profesor Darko Trifunović iz Instituta za međunarodnu i nacionalnu bezbjednost u Beogradu.

    Alija Kožljak, šef Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije IBU (International Burch University) i bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u, vjeruje da je, bez obzira na to što je fokus ne samo evropske nego svjetske javnosti usmjeren na konflikt između Ruske Federacije i Ukrajine, geopolitička situacija trenutno takva da zahtijeva uključivanje i diskutovanje o drugim temama, kao što je i pitanje zapadnog Balkana.

    “Čak i ovi trenutni sukobi, polemike i nadmetanja na marginama rasprava imaju u sebi i pitanje zapadnog Balkana. Činjenica je da ruski predsjednik u kontinuitetu govori da želi da dobije garancije od NATO-a po pitanju preveniranja širenja Alijanse dalje na istok, a nisam siguran da on također nije zainteresovan da prevenira i širenje NATO-a na zapadni Balkan, što bi se svakako pokazalo kao slabost i NATO-a i SAD i cijelog Zapada. I to je, mislim, na umu stratezima Sjevernoatlantske alijanse, tako da se neće moći zaobići pitanje širenja NATO-a na one države koje su iskazale aspirantske ambicije, a to je u ovom slučaju BiH. I nije to samo zbog interesa BiH, nego je više zbog interesa NATO-a da bi potvrdio svoju relevantnost. Tako, ako se pitanje ne nađe direktno na agendi narednog zasjedanja, ubijeđen sam da će se i o njemu diskutovati, jer je od strateške važnosti za NATO”, kaže Kožljak.

    Na pitanje jesmo li zaslužili da budemo tema time što zveckamo oružjem ili što smo nešto napravili, Kožljak odgovara da je i jedno i drugo u pitanju.

    “Mislim da se progres BiH ne može gledati samo kroz prizmu trenutne krize i zastoja, koji je izazvan očigledno nekim uskopolitičkim interesima trenutnih ključnih političkih aktera u BiH. Uporedo s tim, uistinu su i napravljeni značajni koraci kada je u pitanju NATO integracijski put BiH”, naveo je Kožljak.

    Naglašava da u ovom momentu i te kako postoji interes NATO-a i njegovih članica da se ovo područje, konkretno i BiH, koja je iskazala aspirantske namjere i ambicije, konačno pridruži Alijansi, jer je ovo područje u sferi interesa Alijanse.

    “Konačno su shvatili da je odsustvo fokusa na nas u prethodnih deset godina dalo mogućnost drugim akterima, prvenstveno Ruskoj Federaciji, da svoje i političke i sigurnosne interese provede na terenu i oteža geopolitička nastojanja u narednom periodu, da ih implementira na pravi način. Toga su oni svjesni i to su razlozi zbog kojih će se i te kako u narednom periodu Alijansa pozabaviti zapadnim Balkanom, pa i BiH”, zaključuje Kožljak.

  • Izvještaj o nacionalnim oružanim snagama: BiH na začelju vojnog stroja

    Izvještaj o nacionalnim oružanim snagama: BiH na začelju vojnog stroja

    Prema stranici “Global Firepower”, koja je objavila godišnji izvještaj o nacionalnim oružanim snagama, BiH se za 2022. godinu nalazi na 123. mjestu od ukupno 140 oružanih snaga koje su bile obuhvaćene.

    Od zemalja regiona na lošijem mjestu od BiH su, prema podacima “Global Firepowera”, Sjeverna Makedonija, koja zauzima 134. mjesto, i samoproglašeno Kosovo na 139. mjestu, od kojeg je manje vojno moćan samo Butan, himalajska kraljevina, na 140. mjestu, koja ni nema vojsku, nego tek policiju.

    Prema podacima za ovu godinu, u regionu Srbija ima najjaču vojsku, a slijedi je kao i prije godinu dana Hrvatska.

    “Srbija je u ovoj godini rangirana na 61. mjesto, a Hrvatska je korak iza, na 62. mjestu. Prošle godine je Srbija bila na istom mjestu, a Hrvatska na 63.”, navodi se u ovim podacima.

    Aleksandar Radić, vojni analitičar i stručnjak za vojnu bezbjednost, istakao je za “Nezavisne” da “Global Firepower” nije potpuno relevantan izvor, jer je njihovo poređenje bazirano na nekim elementima u kojima nema najznačajnijeg, a to je spremnost neke vojske da ratuje.

    “Na primjer, vojska Srbije je od 2016. godine u procesu modernizacije i od tada se ulaže sve više i više novca u vojsku, te su sada iznosi i veći od pola milijarde evra na godišnjem nivou, dok je to prije početka modernizacije iznosilo nekoliko desetina miliona evra”, naglašava Radić.

    On objašnjava da je Srbija jedina zemlja u regionu koja modernizuje vojsku u skoro svim kategorijama, te da se nabavlja vojna oprema iz Rusije, Kine, Francuske, Španije i Njemačke.

    “Što se tiče Oružanih snaga BiH, one od svog formiranja prije 15 godina nisu nabavile skoro ništa, i sve što je stiglo je nedavna donacija SAD u vidu četiri helikoptera. BiH najmanje napreduje, a jasno je da im je mehanizam disfunkcionalan. Dugoročni plan nabavke koji definiše potrebe modernizacije Oružanih snaga BiH je relativno precizno objašnjen po pitanju kategorija i nekih osnovnih procjena cijena, te je predviđeno da se ovim dokumentom iz 2017. godine do 2027. nabavi mnogo toga u modernizaciji tehnike, ali do sada ništa nije urađeno, izuzev donacije četiri helikoptera”, pojašnjava Radić.

    Što se tiče Hrvatske, Radić kaže da će ona na narednim listama “Global Firepowera” napredovati jer je napravila veliku investiciju od više od milijardu evra i kupila francuske višenamjenske lovce rafale.

    “Svi ostali se trude koliko mogu, Crna Gora nabavlja dva patrolna broda vrijednosti 50 miliona evra, u skladu sa svojim finansijskim mogućnostima. Sjeverna Makedonija ima dosta ambicija i počela je da povećava troškove za nabavku naoružanja i kupuje prije svega američku opremu, kao što su borbena oklopna vozila”, kazao je Radić.

    Inače, prema podacima ove stranice, najmoćnija vojna sila na svijetu su još uvijek Sjedinjene Američke Države, drugoplasirana je Rusija, a treća je Kina. Četvrto mjesto zauzima Indija, Japan je peti, Južna Koreja šesta, te zatim slijede Francuska, koja je na sedmom mjestu, Velika Britanija je na osmom mjestu, deveti je Pakistan, dok je 10. mjesto zauzeo Brazil.

  • Delegacija EU u BiH očekuje da političke stranke nastave tražiti rješenja

    Delegacija EU u BiH očekuje da političke stranke nastave tražiti rješenja

    Delegacija EU u BiH saopštila je da je vidjela napredak tokom pregovora o ustavnoj i izbornoj reformi i očekuje da političke stranke nastave tražiti rješenje za neriješena pitanja.

    Delegacija je na svom Tviter nalogu objavila da je u ovih nekoliko dana vidjela napredak tokom pregovora

    Pozvali su Interresornu radnu grupu za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH da finalizuje integrativni paket reformi.

    Propali su pregovori političkih stranaka iz Federacije BiH (FBiH) o izmjenama Izbornog zakona BiH pod medijacijom međunarodne zajednice. To je potvrdio predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić nakon završetka pregovora u Neumu, a lider SDA Bakir Izetbegović je rekao da su bili veoma blizu dogovora i da će pregovori biti nastavljeni u Sarajevu.

    Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je, poslije neuspjeha pregovora, da postoji određen iskorak, ali da razlike koje su ostale treba usaglasiti, te da će sad imati ozbiljan politički posao kako nastaviti dalje.

  • Lajčak o formiranju Zajednice srpskih opština na Kosmetu “Niko razuman ne želi Republiku Srpsku na KiM”

    Lajčak o formiranju Zajednice srpskih opština na Kosmetu “Niko razuman ne želi Republiku Srpsku na KiM”

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak izajavio je da sporazum o Zajednici srpski opština mora da bude sproveden i dodao da “niko razuman ne želi Republiku Srpsku na Kosovu”.

    Lajčak je uoči današnjeg dolaska na KiM u intervjuu za Gazetu ekspres rekao da Priština i Beograd treba da ispune sve do sada dogovoreno u Briselu i dodao da obje strane imaju pravo da podnesu svoje prijedloge za ZSO.

    – Niko razuman ne želi “Republiku Srpsku” na Kosovu. Srbija ima pravo da podnese svoje prijedloge za ZSO, ali Kosovari neće biti primorani da potpišu bilo šta što je štetno za njihovu zemlju. Moja posjeta Prištini i Beogradu sa Gabrijelom Eskobarom ima tri svrhe – rekao je Lajčak.

    Govoreći o zajedničkoj posjeti Prištini i Beogradu sa predstavnikom SAD za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom, Lajčak je rekao da je prvi cilj, kako je naveo, da se pošalje poruka jedinstva i da se pokaže da dijalogu posreduje EU, a da ga podržavaju SAD.

    Kao drugi je naveo “da slušamo partnere i razgovaramo sa njima kako da nastavimo dalje sa procesom i treće, da razgovaramo o nekim aktuelnim pitanjima”, naveo je on.

    Lajčak je ukazao da ne postoji rok za konačni dogovor, ali dodao da se, ako postoji volja, on može postići u roku od nekoliko mjeseci.

    Na pitanje o tome da li će ZSO imati izvršnja ovlašćenja Lajčak nije konkretno odgovorio.

    On je naveo da niko neće ponuditi pismo i reći “potpišete”, i dodao “vi ste ravnopravna strana u procesu i imate apsolutno pravo da u procesu iznosite svoje prijedloge”.

    – I, umjesto da kažemo da ovo želimo ili ne želimo, bolje bi bilo da kažemo “ovo je ono što mi predlažemo”, “tako želimo da se to uradi” – rekao je Lajčak.

    Na pitanje ima li i Srbija pravo da daje prijedloge o ZSO odgovorio je:

    – Naravno, jer ste ravnopravne stranke i raspravljate. A mi smo tu da vam pomognemo sa idejama koje su zasnovane na evropskom standardu i evropskom modelu – rekao je Lajčak.

    Na pitanje da li vjeruje da bi Aleksandar Vučić i Aljbin Kurti mogli da postignu konačan dogovor, Lajčak je odgovorio potvrdno, navodeći da su to dva jaka lidera koji imaju podršku naroda da nešto urade.

    – Oni znaju da je to i očekivanje međunarodne zajednice. Ali, prije svega, mislim da su dužni da normalizuju odnose, jer trenutno stanje nije dobro. Dakle, oni imaju ono šta je potrebno i mogu da donesu ove odluke. Ne kažem da je lako jer je izuzetno osjetljivo, ali imamo lidere sa jakim mandatima i oni to mogu – rekao je on.

    Na pitanje da li je EU izabrala pravi format za razgovore, ili bi možda bilo bolje da se organizuje konferencija kojoj bi prisustvovali i drugi lideri EU, Lajčak je rekao da smatra da je sadašnji format prikladan, jer se konferencije organizuju kada su u pitanju velike krize ili kada postoji opasnost od velikog oružanog sukoba, što ovde nije slučaj.

    – Srećom, nismo u toj fazi. Imamo proces koji pomaže EU i koji je vrlo logičan, jer Kosovo i Srbija imaju za cilj članstvo u EU i to može samo Evropska unija. I drugo, želimo da budemo sigurni da svi sporazumi približavaju Kosovo i Srbiju Evropskoj uniji. To su sporazumi zasnovani na pravilima i standardima EU. Dakle, EU format je logičan – rekao je Lajčak.

  • Mještani protiv iskopavanja, ministar Đokić tvrdi da je sve nesporazum

    Mještani i predstavnici Srpske pravoslavne crkve na Ozrenu oštro se protive bilo kakvim geološkim istraživanjima na ovoj planini, dok resorni ministar Petar Đokić tvrdi da je problem samo zbog nedovoljne informisanosti.

    Ministarstvo energetike i rudarstva je u aprilu prošle godine dalo dozvolu za geološka istraživanja privrednom društvu “Medeni brijeg” d.o.o. Bijeljina.

    Radi se o geološkom istraživanju metaličnih mineralnih sirovina olova, cinka, nikla, bakra i prateće asocijacije metala na lokalitetu “Kečkovac-Stolić” u Sočkovcu i Kakmužu, opština Petrovo.

    Građani su se pobunili protiv istraživanja, protestovali su u novembru, a Srpska pravoslavna crkva je inicirala formiranje udruženja za zaštitu životne sredine “Ozrenski soko”, kako bi “spriječili eventualnu prodaju zemljišta firmi “Medeni brijeg”.

    – Iskreno se nadamo da se neće pojaviti niko od tih pojedinaca koji bi prodali svoje zemljište. Aktiviramo naše ljude iz dijaspore da ga oformimo, da to sve bude legitimno i legalno, da imamo svoj pečat i žiro-račun, da ćemo dobijati namjenska sredstva za to. Ako do toga dođe, da će to moći da se kupi, da se prepiše i prevede na crkvu, a šta će dalje s tim crkva da radi, to ćemo svi zajedno u dogovoru da rješavamo – rekao je sveštenik Davor Petković za “Radio Slobodna Evropa”.

    Poslanik Slavko Gligorić je na prvom skupštinskom zasjedanju nakon protesta zatražio od resornog ministra da obavijesti javnost o aktivnostima na Ozrenu jer su građani uznemireni.

    Odgovor ministra Đokića objavljen je tek ovih dana, tvrdeći da je problem na terenu nastao samo zbog nedovoljne informisanosti.

    – Istražni prostor na kome se izvode radovi obuhvata eksploataciona polja koncesionara TGP Kakmuž, Meser BH gas i „Kompanije Gilje Gas“ Bijeljina, koji na ovom prostoru uspješno eksploatišu sumpor-dioksid gas i termomineralne vode, pa je prije davanja odobrenja u Petrovu provedena stručna rasprava na kojoj su učešće uzeli predstavnici koncesionara, predstavnici opštine Petrovo, Ministarstva energetike i rudarstva, Republičkog zavoda za geološka istraživanja i podnosioca zahtjeva. Tom prilikom otvorena je diskusija oko spornih stručnih pitanja koja se mogu eventualno pojaviti u toku izvođenja istraživanja, nakon čega je jednoglasno zaključeno da su sve strane saglasne da je ovo projekat u kome svi akteri trebaju imati doprinos u cilju uspješne realizacije projekta i data je načelna podrška projektu i investitoru. Lokalna zajednica je, na čelu sa načelnikom opštine, podržala inicijativu postupka izdavanje odobrenja za detaljna geološka istraživanja pojava i ležišta metala na lokalitetu „Kečkovac – Stolić“ u Sočkovcu i Kakmužu- odgovor je ministra Đokića.

    Tvrdi da su geološka istraživanja odobrena u skladu sa Zakonom o geološkim istraživanjima i Pravilnikom o postupku odobravanja detaljnih geoloških istraživanja.

  • Stevandić čestitao kinesku Novu godinu

    Predsjedavajući član srpskog Kluba poslanika, i predsjesnik Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić, uputio je Ambasadoru Narodne Republike Kine u BiH, Đi Pingu, čestitke povodom predstojeće kineske Nove godine, naglašavajući tom prilikom zajedništvo i saradnju dva bratska naroda

    “Povodom nastupajuće kineske nove godine, upućujem najiskrenije čestitke prijateljskom i bratskom narodu Kine, ispred Ujedinjene Srpske, ali i u svoje lično ime. Godina koja dolazi, kao i one iza nas, neće biti laka, ali prijateljstvo i zajedništvo naša dva naroda može, kao i do sad, da te krize uspješno prebrodi i da se prevaziđu politički, ekonomski i zdravstveni problemi s kojima se svi suočavamo” – navodi se u čestitki.

  • Softić kažnjava zbog 9. januara

    Softić kažnjava zbog 9. januara

    Guverner Centralne banke BiH Senad Softić naložio je da svim zaposlenicima ove institucije koji su 10. januara odsustvovali s posla zbog proslave Dana Republike Srpske taj dan bude upisan kao dan godišnjeg odmora ili kao neopravdano odsustvo.

    Nakon što je taj njegov nalog izazvao negodovanje među zaposlenima sa prebivalištem u Srpskoj koji su iskoristili pravo da praznuju povodom Dana Republike koji se ove godine praznovao i dan kasnije zato što je 9. januar padao u nedjelju, Softić je zaposlenima proslijedio Informaciju u kojoj objašnjava da „ne postoji pravno uporište da se 10. januar tretira kao praznik i na taj način prikazuje u evidencijama odsustva s posla”.

    • Obraćam vam se s namjerom da vas potpuno i tačno informišem i uz želju da otklonim bilo kakve spekulacije u vezi obračuna plata i tretiranja odsustva na dan 10. januar zbog čega sam svim organizacionim jedinicama dostavio jasan i nedvosmislen nalog za postupanje. Pogrešno je zaključiti da se kao validan osnov za postupanje službenika CBBiH sa prebivalištem u RS, može koristiti bilo kakav zaključak ili odluka Vlade RS – smatra Softić.

    Sasvim je jasno, navodi dalje guverner, da se iza izdavanja predmetnog naloga ne krije nikakva loša namjera niti bilo šta tome slično, što pojedinci zloupotrebljavaju i na vrlo tendenciozan način manipulišu činjenicama nego je isti utemeljen isključivo na važećim propisima.

    • Na isti način, isključivo u skladu sa važećim propisima tretiraće se i svi drugi praznici – naveo je Softić.

    Jedan od zaposlenih u sjedištu CBBiH u Sarajevu koji je insistirao na anonimnosti kaže da su Srbi do sada imali pravo da praznuju Dan Republike, ali da je ove godine polovina Srba 10. januara bila na poslu, a polovina nije. On dodaje da je među onima koji nisu radili i ističe da još nikome nije obračunata januarska plata, ali da sve ukazuje na to da će oni koji nisu radili moći da biraju da li će se odreći jednog dana godišnjeg odmora ili se podvrgnuti mogućem disciplinskom gonjenju.

    • Prema Softićevom nalogu, ne samo mi u Sarajevu, nego ni zaposleni u Glavnoj banci CBBiH u Banjaluci i na Palama nisu imali pravo da 10. januara praznuju povodom Dana Republike Srpske. Ono što začuđuje je što je ovo prvi put da se guverner ovako postavlja. Do sada su zaposleni imali pravo na neradni dan povodom 9. januara – kaže naš sagovornik.

    To potvrđuje i donedavna viceguvernerka CBBiH Milica Lakić koja kaže da prvi put čuje za Softićevu instrukciju, dodajući da do sada nije bilo problema u vezi sa proslavom 9. januara. Ona ističe da je svake godine imala pravo na neradni dan povodom Dana Republike, kao što su to pravo imali i oni koji slave 1. mart i da ne zna šta se odjednom promijenilo.

    • Voljela bih da vidim šta je navedeno kao argument da se ljudima ne upisuje praznični dan, odnosno plaćeno odsustvo. Sjećam se da je 2020. godine 1. mart padao u nedjelju i da je Vlada FBiH, kao što je ove godine uradila Vlada Srpske, donijela odluku da 2. mart proglasi za neradni dan. Zaposleni iz FBiH su tada imali pravo na praznik, tako da ne vidim zašto zaposleni iz Srpske sada po istom osnovu ne bi imali isto to pravo – kazala je Lakićeva.

    Mandat
    Upravnom odboru Centralne banke BiH 10. avgusta prošle godine istekao je mandat, nakon čega ga je UO sam sebi produžio. Na sjednici održanoj tog dana, UO je zauzeo stav da je neophodno omogućiti nesmetano izvršavanje zakonske uloge, osnovnih zadataka i funkcija CBBiH, dok Predsjedništvo BiH ne izvrši imenovanje novog UO.

    • Sve odluke UO CBBiH koje su donesene poslije 10. avgusta, kada je aktuelnom sazivu istekao mandat, mogu se dovesti u pitanje pred sudovima – ocijenio je prodekan Ekonomskog fakulteta na Palama Marko Đogo.
  • Telefonski razgovor Dodika i Čovića: Sve u Neumu doživjelo fijasko

    Telefonski razgovor Dodika i Čovića: Sve u Neumu doživjelo fijasko

    Tamo je sve doživjelo fijasko, ništa od tih modela nije uspjelo, rekao je Milorad Dodik, lider SNSD-a, poslije telefonskog razgovora sa Draganom Čovićem, liderom HDZ-a BiH, nakon što su propali pregovori stranaka iz Federacije BiH o izmjenama Izbornog zakona BiH pod medijacijom međunarodne zajednice.

    Naime, Dodik je danas u Banjaluci imao konferenciju za novinare, a u toku iste nazvao ga je Čović.

    Lider SNSD-a se javio na poziv i upitao kako je bilo u Neumu i šta se desilo tamo, nakon čega mu je Čović saopštio da su pregovori u tom gradu propali.

    Dodik je zatim poručio Čoviću da će se njih dvojica vidjeti iduće sedmice, podsjetivši lidera HDZ-a BiH da u utorak dolazi u Banjaluku.