VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Dodik u Briselu: Prestanite da nam pomažete tako što nam pravite probleme

    Republika Srpska ne povlači nijedan potez da bi se otcijepila od BiH i da prestanu da pomažu BiH tako što prave probleme, rekao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u obraćanju poslanicima Odbora Evropskog parlamenta za spoljna pitanja.

    • BiH je u permanentnoj krizi. Ona je u krizi od formiranja, nije imala period uspjeha bez međunarodnog intervencionizma koji je uzrokovao mnoge probleme koje danas imamo – rekao je Dodik i poručio da je BiH nedovršena i nestabilna.

    Navodi da Republika Srpska hoće svoju ustavnu poziciju u BiH.

    • I to nije otcjepljenje. Da bi mogli i išli u reforme, moramo promijeniti Ustav. Ustav nije promijenjen – istakao je Dodik.

    Ističe da reforme koje su donesene ne odgovaraju ustavu.

    • To je naš pristup, to je borba za ustavni poredak, to je borba za ustav. Zašto u dijelu evropske javnosti naša borba protiv antiustavnih odluka Ustavnog suda, zašto vi to smatrate da je to destabilizacija? Nije – poručio je Dodik.

    Ponovio je da se bori za ustavnu BiH, za ustavnu poziciju i ništa ni više ni manje od toga.

    • Dajte nam pomozite da BiH funkcioniše kao zajednica prema ustavu – dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
    • To piše u ustavu. Obezbijedite jednakopravnost konstitutivnih naroda i obezbijedite konsenzus kao način odlučivanja kako je predviđeno ustavom i BiH neće imati problem – poručio je Dodik.

    On je istakao da se ne slaže sa kolegama, članovima Predsjedništva BiH Željkom Komšićem i Šefikom Džaferovićem i njihovim pokušajima da se održi stalna tenzija.

    Ponovio je da podržava teritorijalni integritit Ukrajine i dodao da ne radi po ruskom uticaju, bez obzira na stereotip.

    • Veoma sam ponosan što BiH iz nekog razloga nije na listi sankcija kada je riječ o isporuci energenata – rekao je Dodik i podsjetio da sav gas u BiH ide u Sarajevo, a samo tri odsto koristi Srpska.

    Naglasio je da osuđuje svaki rat, stradanje, silu i kršenje međunarodnog prava, kao što je osudio i silu kada je bombardovan Beograd.

    Dodik je rekao da nije tačno da se u unutrašnje stvari BiH miješaju Srbija i Hrvatska, što je Željko Komšić iznio.

    To je njegov lični stav, rekao je Dodik i dodao da je veoma teško napraviti demokratiju u multietničkom društvu.

    Na sastanku su se obratili i bošnjački član Šefik Džaferović, predsjedavajućem Doma naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH Dragan Čović, dok se onlajn obratio predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

    Sa učesnicima sastanka iz BiH je i poslanik u Evropskom parlamentu Željana Zovko.

  • Čubrilović: Egzodus sarajevskih Srba – etničko čišćenje srpskog naroda

    Čubrilović: Egzodus sarajevskih Srba – etničko čišćenje srpskog naroda

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović rekao je da je egzodus sarajevskih Srba ogromna žrtva uzidana u temelje Republike Srpske i najpotresnija priča o stradanju, žrtvi i etničkom čišćenju jednog naroda.

    “Ono što nije uspjelo okupatorima u Prvom svjetskom ratu i svim neprijateljima u Drugom svjetskom ratu, dogodilo se u ovom posljednjem građanskom ratu”, istakao je Čubrilović, dodajući da je od 157.000 Srba, koliko ih je u Sarajevu živjelo prema popisu 1991. godine, ostalo njih samo 13.300, prema popisu iz 2003.

    Prema njegovim riječima, sarajevski Srbi danas su rasuti širom Republike Srpske i Srbije, ali i Evrope, Amerike i Australije, dok ih u njihovom rodnom gradu i danas zovu “agresorima”.

    “To je jedinstven primjer da se sistematski, uporno i na lažima, od žrtve pokušava napraviti zločinac”, napomenuo je Čubrilović.

    On je podsjetio da je, ne želeći da žive pod tuđom vlašću, više od 100.000 sarajevskih Srba, nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, napustilo svoje odbranjene domove i imanja na Ilidži, Grbavici, Ilijašu, Hadžićima i Vogošći, a da je više desetina hiljada njih od 1992. godine uspjelo da pobjegne iz dijelova grada koje je kontrolisala takozvana Armija BiH.

    Čubrilović je istakao da je danas tužno proći Ilidžom, Rajlovcem i drugim dijelovima grada i vidjeti da Srba nema u naseljima koja su vijekovima nastanjivali, da oni koji su preživjeli i torturu tokom “turskog vakta”, u posljednjem ratu nisu uspjeli da ostanu na svojoj djedovini.

    “Ljudi koji su poslije toliko žrtava i junačke borbe opstali na svojim ognjištima bili su prisiljeni da, zbog nepovjerenja u vlast koja dolazi, napuste svoje domove. Bila je to ogromna žrtva za odbranu Republike Srpske ovjerene mapama u Dejtonu”, istakao je Čubrilović.

    On je rekao da je sudbina sarajevskih Srba najtužnija priča utkana u istoriju Republike Srpske, navodi se u saopštenju iz Narodne skupštine Republike Srpske.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske prisustvovaće sutra na Sokocu obilježavanju godišnjice egzodusa sarajevskih Srba.

    Čubrilović će u 12.00 časova prisustvovaće pomenu poginulim borcima i polaganju vijenaca na vojničkom groblju “Mali Zejtinlik” na Sokocu, a potom u 13.00 časova parastosu poginulim borcima u manastiru Svetog Georgija na Ravnoj Romaniji.

    Tokom egzodusa, koji je počeo u decembru 1995. godine, a završen u martu 1996. godine, na Vojničko groblje “Mali Zejtinlik” na Sokocu preneseni su posmrtni ostaci više desetina hiljada boraca Vojske Republike Srpske, koji su prije Dejtonskog sporazuma bili sahranjeni na sarajevskim grobljima.

  • Šarović pita gdje je završio novac prikupljen od akciza

    Šarović pita gdje je završio novac prikupljen od akciza

    Mora se utvrditi gdje je završio sav novac koji je do sada prikupljen od akciza na gorivo, a koji je bio namijenjen za gradnju auto-puteva, izjavio je predsjednik SDS, Mirko Šarović.

    Kako kaže, u ovom momentu, kada svi građani trpe zbog povećanja cijena goriva, čiji značajan dio čine upravo akcize, o ovom pitanju što hitnije mora raspravljati Predstavnički dom PSBiH i Narodna skupština Republike Srpske.

    Šarović ističe da prava analiza o načinu trošenja ogromne količine novca koji je do sada prikupljen od akciza nikada nije urađena i da je neophodno je da se u institucijama otvori rasprava gdje je novac završio.

    – Ne treba biti mnogo pametan pa vidjeti da u zadnje dvije godine u Republici Srpskoj nije izgrađen nijedan kilometar autoputa. U Federaciji BiH nešto je rađeno, ali daleko manje u odnosu na prikupljena sredstava za tu namjenu – saopštio je Šarović.

    On podsjeća da je 2018. godine „Akcizna koalicija“ ( SNSD, SDA i HDZ) prihvatila povećanje akciza na gorivo uz obećanje da će iz te akcize biti građana putna infrastruktura i da će to pozitivno uticati na povećanje investicija i poslovnu klimu u BiH.

    – Četiri godine nakon toga vidimo da je veoma malo učinjeno na gradnji obećane putne infrastrukture – napomenuo je Šarović.

    Ističe da je SDS od početaka bio protiv uvođenja ovih akciza i da je i tada upozoravao da sredstva prikupljena na ovaj način neće biti korištena za pravu namjenu.– Postojale su političke snage koje su se protivile uvođenju ovih akciza. Tada smo upozoravali šta će se desiti sa njima i to se nažalost ispostavilo tačnim. Ipak uvijek dođe vrijeme kada se moraju položiti računi i oko ovoga, ali i drugih stvari koje je interesna politika SNSD, svjesno maglila i gurala pod tepih. Među njima je svakako i krčmljenje naftnih i drugih robnih rezervi – naglasio je Šarović.

  • Čović i Plenković saglasni: Hitno dovršiti izmjene Izbornog zakona BiH

    Čović i Plenković saglasni: Hitno dovršiti izmjene Izbornog zakona BiH

    Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović i predsjednik HDZ Andrej Plenković poručili su sa sastanka u Zagrebu da proces izmjena Izbornog zakona BiH i osiguranje legitimnog predstavljanja Hrvata u BiH mora biti hitno dovršen.

    Čović je rekao da su BiH potrebne izmjene Izbornog zakona i ograničene ustavne, ne samo kako bi se stekli formalno-pravni uslovi za održavanje opštih izbora, već i za relaksiranje odnosa između konstitutivnih naroda i postizanje novog zamaha na putu BiH ka EU.

    Čović, koji je i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, najavio je sinoć radnu posjetu Briselu i razgovore sa visokim funkcionerima EU o procesu pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH, saopšteno je iz HDZ BiH.

    On je naglasio značaj obraćanja pred Odborom Evropskog parlamenta za spoljne poslove, te predstojeću posjetu visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozepa Borelja BiH, sa kojim je tokom vikenda razgovarao i predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković.

    Čović je izrazio zabrinutost zbog pada vojne besposadne letjelice u Zagrebu i izrazio nadu da će se istragom utvrditi sve okolnosti ovog ozbiljnog incidenta, koji je mogao imati i tragične posljedice.

    Plenković je istakao značaj nastavka pregovaračkog procesa i postizanja hitnog dogovora između lidera hrvatskih i bošnjačkih političkih stranaka o izmjenama Izbornog zakona, kako bi se ostvarila ravnopravnost i legitimna zastupljenost tri konstitutivna naroda u BiH.

    On je rekao da je neodrživa praksa da Hrvati ne biraju svoje legitimne predstavnike u domove naroda i Predsjedništvo BiH.

    Plenković je dodao da s predstavnicima EU i međunarodne zajednice nastavlja razgovore o položaju hrvatskog naroda, te situaciji u BiH.

    On je poručio da je Hrvatska najsnažniji zagovornik napretka BiH na njenom putu prema članstvu u EU i NATO.

    Čović i Plenković razgovarali su i o situaciji u Ukrajini, te osudili rusku specijalnu operaciju i izrazili žaljenje zbog činjenice da svakim danom raste broj stradalih i izbjeglih Ukrajinaca.

  • Članovi Predsjedništva danas u Briselu prisustvuju sastanku o BiH

    Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine danas će u Briselu učestvovati na sastanku sa poslanicima Odbora za vanjska pitanja Evropskog parlamenta.

    Sastanku će prisustvovati i član Predsjedništva Milorad Dodik, potvrđeno je to iz njegovog kabineta.

    Kako je istaknuto, na sastanku će biti razmijenjena mišljenja o situaciji u BiH, a poziv je upućen svim članovima Predsjedništva, kao i predsjedavajućem Doma naroda u Parlamentu BiH Draganu Čoviću.

    Naime, Čović je jučer na press konferenciji nakon predsjedništva stranke HDZ potvrdio da će danas otputovati u Brisel, te da će, kako je kazao, nastojati iznijeti vrlo jasan stav oko toga kakav je odnos BiH prema Evropskoj uniji i EU integracijama.

    Predviđeno je da sastanak traje od 14:45 do 16:45 sati.

  • Dodik u Briselu

    Dodik u Briselu

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik učestvovaće danas u Briselu na sastanku sa poslanicima Odbora Evropskog parlamenta za spoljna pitanja, najavljeno je iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Dodik je uoči sastanka izjavio da očekuje demokratsku i civilizovanu raspravu.

    On je istakao da će dati šansu razgovorima da bi se razmijenili argumenti i objektivno razgovaralo o aktuelnim temama.

    Dodik smatra da je neprihvatljivo da poslanici Evropskog parlamenta olako ulaze u ocjene i diskvalifikacije, a da se prije toga nisu upoznali o stvarnim politikama i stvarnom stanju.

  • Borel odgovorio na Dodikovo pismo: Vratite se u državne institucije

    Borel odgovorio na Dodikovo pismo: Vratite se u državne institucije

    Žozep Borel, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku odgovorio je na pismo Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH u kojem je naveo da glavni cilj EU ostaje osigurati nepovratan napredak BiH ka članstvu u EU.

    “Nažalost, radnje koje je nedavno preduzeo entitet Republika Srpska suprotne su Ustavu BiH i dovode u opasnost BiH kao jedinstvenu i suverenu državu za budućnošću unutar EU”, piše u Borelovom pismu, koje prenosi Avaz.

    U pismu se ističe da Republika Srpska vraća unazad 26 godina reformi, posebno nedavnim usvajanjem zakona kojim se uspostavljaju paralelne institucije na poljima pravosuđa i lijekova.

    Takođe, Borel navodi da Ustav BiH ne predviđa utvrđivanje postupka vraćanja prenesenih nadležnosti na entitete te da takav postupak ni u kom slučaju ne bi mogao isključiti učešće državnih institucija.

    “Jednostrani koraci za poništavanje ishoda sporazuma o transferu su nezakoniti i osporavaju ustavni poredak BiH”, napisao je Borel u svom odgovoru.

    Dio pisma odnosi se i na osnivanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske gdje se navodi da bi to ugrozilo jedinstven ekonomski prostor, stvorilo pravnu nesigurnost i imalo neizbježan negativan uticaj na pacijente i privredu.

    Kada je riječ o pravosuđu, u pismu se navodi da bi povlačenje predstavnika Srpske iz VSTS-a bilo nespojivo sa integracijom BiH u EU te da bi sudovi i tužilaštva u Republici Srpskoj izgubili pristup informatičkoj infrastrukturi, uključujući i zajednički elektronski sistem upravljanja predmetima.

    U svom pismu, Borel se osvrnuo i na mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, navodeći da zemlja treba unaprijediti funkcionisanje pravosuđa usvajanjem novog zakona o VSTS-u i novog zakona o sudovima BiH u skladu sa evropskim standardima.

    “Uzimajući sve ovo u obzir, pozivamo vas i čelnike Republike Srpske da stanete sa svakom zakonodavnom i političkom inicijativom za povratak takozvanom ‘izvornom Dejtonu’ te da poštujete Ustav BiH i državne nadležnosti. EU ne dovodi u pitanje načelo konstitutivnog naroda niti strukturu Dejtona, međutim kao država, koja teži EU, institucionalne strukture i strukture odlučivanja u BiH moraju se progresivno prilagođavati kako bi uzele u obzir zahtjeve EU i kako bi mogle efektivno učestvovati u donošenju odluka u EU i u potpunosti implementirati i sprovoditi već dogovoreni sadržaj”, napisao je Borel.

    On navodi da razumije niz pitanja vezanih za funkcionalnost BiH ali da čvrsto vjeruje da se politička kriza može prevazići nastavkom političkog dijaloga.

    Takođe, naveo je da “kada se zvaničnici Republike Srpske vrate u državne institucije i osiguraju da one funkcionišu u potpunosti” da je EU spremna da omogući smislen i intenzivan dijalog.

  • Zakon o nepokretnoj imovini upućen u Ustavni sud RS

    Žajednička komisija Narodne skupštine i Vijeća naroda za usaglašavanje zakona, propisa i akata danas nije postigla konsenzus o usaglašavanju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

    Usaglašeni Zakon biće upućen Vijeću za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske na dalje odlučivanje.

    Ustavni sud Republike Srpske donijeće konačnu odluku o tome da li se Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti odnosi na vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda, saopšteno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.

    Klub Bošnjaka je pokrenuo postupak za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa na ovaj zakon.

    Narodna skupštine Republike Srpske je na redovnoj sjednici 10. februara usvojila Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

  • Slučaj profesora Kovića ponovo otvorio pitanje nadzora nad OBA BiH

    Slučaj profesora Kovića ponovo otvorio pitanje nadzora nad OBA BiH

    Istoričaru Milošu Koviću, profesoru Univerziteta u Beogradu, zabranjen je ulazak u BiH uz obrazloženje da je on “opasan po bezbjednost BiH”, što je izazvalo političku buru i oštre podjele na liniji Banjaluka – Sarajevo, ali i otvorilo “nezgodna” pitanja.

    Nakon nezvaničnih nagađanja o tome čije je maslo zaustavljanje Miloša Kovića na graničnom prelazu Vardište oglasio se član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i zvanično potvrdio da je to učinjeno po nalogu Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH.

    Džaferović je podržao ovaj potez i izjavio da OBA BiH “radi u skladu sa zakonom” i da ima njegovo “puno povjerenje”.

    Reakcije iz Republike Srpske, po kojima je proglašavanje univerzitetskog profesora “personom non grata” i bezbjednosno opasnom osobom skandal bez presedana, Džaferović je ocijenio kao “nedopustivo i grubo uplitanje u rad obavještajno-bezbjednosnih organa”.

    Slučaj iz 2018.
    Ipak, ni iz Predsjedništva BiH ni iz Granične policije BiH, pa ni iz Obavještajno bezbjednosne agencije, niko javnosti nije objasnio na čemu se temelji ovakva odluka.

    Ovo nije prvi put da OBA BiH i njen kontroverzni direktor Osman Mehmedagić Osmica zabranjuju ulazak u BiH, kako ocjenjuju u Republici Srpskoj, “intelektualcima koji nisu po volji vlastima u Sarajevu”.

    Podsjećamo, 2018. godine je ulazak u BiH zabranjen ruskom piscu Zaharu Prilepinu.

    – Oni odlučuju kako hoće, nikom ne polažu račune i nikom ništa ne objašnjavaju. Tako sutra mogu na listu „neprijatelja BiH“ uvrstiti i mene, vas ili bilo koje drugog građanina BiH ili stranca – kaže sagovornik Srpskainfo, blizak bezbjednosnim krugovima.

    Da li se zaista radi o “obračunu sa neistomišljenicima”, kako tvrde političari u Republici Srpskoj, na čelu sa Miloradom Dodikom, koji je izjavio da je zaustavljanje Kovića na granici “atak na Republiku Srpsku” i “podizanje međunacionalnih tenzija”?

    Savjet ministara BiH
    Ili bezbjednosne službe u BiH zaista profesionalno rade svoj posao, koji doduše, nikom nije jasan niti poznat? I ko kontroliše rad Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH, koja kontroliše, ili može kontrolisati, i građane BiH i strance i stavljati ih na “crnu listu”?

    Po Zakonu o OSA/OBA BiH, “predsjedavajući Savjeta ministara BiH isključivo je odgovoran za nadzor i usmjeravanje rada Agencije”. A predsjedavajući Savjeta ministara BiH je Zoran Tegeltija, kadar SNSD iz Republike Srpske.

    Tegeltija se nije oglašavao povodom “slučaja Ković”.

    Zakonom je, takođe, propisano da parlamentarni nadzor nad radom OBA BiH vrši nadležna Zajedničke komisije Parlamenta BiH.

    Međutim, zamjenik predsjedavajućeg ove komisije, Sredoje Nović, delegat iz Republike Srpske u Domu naroda Parlamenta BiH, tvrdi da se zakon ne poštuje.

    – Obavještajno-bezbjednosna agencija BiH postala je instrument za odmjeravanje i odstrel, pogotovo Srba, dok u BiH nesmetano ulaze lica povezana s terorizmom – izjavio je Nović i ukazao na, kako kaže, samovolju direktora Agencije Osmana Mehmedagića.

    – Za direktore agencija na čijem su čelu Bošnjaci ne važi nijedan akt, pa ni zakon – naglasio je Nović.

  • Naložena zabrana ulaska Milošu Koviću, nalogodavac nije otkriven

    Naložena zabrana ulaska Milošu Koviću, nalogodavac nije otkriven

    Granična policija BiH je u slučaju zabrane ulaska u BiH univerzitetskom profesoru Milošu Koviću postupala po naloženim mjerama, potvrdili su Srni iz ove policijske agencije, ali nisu htjeli otkriti nalogodavca.

    Na upit Srne po čijem nalogu je postupano prilikom zabrane ulaska u BiH profesoru Koviću na graničnom prelazu Vardište, iz Granične policije su rekli da su njihovi pripadnici isključivo korisnici podataka i da postupaju u skladu sa naloženim mjerama i informacijama sadržanim u bazama podataka.

    Oni su u odgovoru naveli da Granična policija BiH prilikom obavljanja graničnih provjera nad osobama postupa u skladu sa odredbama Zakona o graničnoj kontroli i odredbama Pravilnika o načinu obavljanja graničnih provjera i unosa podataka u putne isprave.

    Iz Granične policije su rekli da su granični policajci, između ostalog, ovlašteni i da obave provjere u potražnim i drugim evidencijama, a što se odnosi i na evidencije koje vode druga nadležna tijela.

    Pripadnici Granične policije BiH juče su na prelazu Vardište zabranili ulazak u BiH profesoru Koviću uz obrazloženje da “predstavlja prijetnju po bezbjednost BiH”.