VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Ministarstvo za prostorno uređenje Republike Srpske: Nije izdata dozvola za spalionicu u naselju Mrtvice

    Ministarstvo za prostorno uređenje Republike Srpske: Nije izdata dozvola za spalionicu u naselju Mrtvice

    Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske nije donijelo bilo kakvu odluku niti izdalo dozvolu za izgradnju spalionice životinjskog otpada u naselju Mrtvice i susjednih naselja u opštini Lopare.

    Iz Ministarstva navode da je pokrenut postupak za prethodnu procjenu uticaja koji bi spalionica mogla imati na životnu sredinu u Mrtvici, te da je to učinjeno u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine, a na zahtjev privrednog društva “Zani” iz Lukavca.

    “Procjena uticaja na životnu sredinu je postupak u kojem se vrši identifikacija, opis i odgovarajuća procjena direktnih i indirektnih uticaja projekta na životnu sredinu i zdravlje ljudi, odnosno prihvatljivost uticaja postrojenja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, kako bi se negativni uticaji izgradnje i rada postrojenja sveli na najmanju moguću mjeru, te postigao visok nivo zašite životne sredine u cjelini, uključujući i zdravlje ljudi”, navodi se u saopštenju iz Ministarstva.

    U saopštenju se napominje da je Ministarstvo proslijedilo dostavljenu dokumentaciju institucijama koje su nadležne za pojedine elemente životne sredine.

    Dokumentacija je proslijeđena Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, kao i opštini Lopare, na čijoj teritoriji je planirano postrojenje.

    Zahtjev sa dokumentaciju postavljen je na internet stranicu Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, kako bi zainteresovana javnost imala mogućnost uvida, s ciljem dostavljanja mišljenja i primjedbi čime bi učestvovala u postupku procjene uticaja na životnu sredinu.

    Postupak prethodne procjene uticaja izgradnje spalionice životinjskog otpada trenutno se nalazi u fazi javnog uvida i pribavljanja mišljenja navedenih nadležnih organa i javnosti, a prilikom odlučivanja o predmetnom zahtjevu, Ministarstvo će uzeti u obzir i razmotriti sva dostavljena mišljenja relevantnih institucija, kao i primjedbe i mišljenja zainteresovane javnosti.

    “Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju cijeni svaku investiciju na području Republike Srpske koja će značiti otvaranje novih radnih mjesta, ali uz uslov da nema negativan uticaj na životnu sredinu i zdravlje ljudi”, naglašeno je u saopštenju.

    Ministarstvo je takođe pozdravilo zainteresovanost građana Mrtvice i okolnih naselja za zaštitu životne sredine, te pozvalo stanovnike tog mjesta da u prostorijama opštine Lopare ili na internet stranici Ministarstva pogledaju zahtjev i dokumentaciju za izgradnju spalionice, te dostave primjedbe i sugestije, kako bi se, uz procjene stručne javnosti, donijela odluka koja je u njihovom najboljem interesu.

    Mještani Mrtvice i okolnih naselja su prije nekoliko dana organizovali protestni skup zbog namjere firme “Zani” iz Lukavca da gradi spalionicu.

  • Evropska komisija o aplikaciji za članstvo BiH: Stanje loše, bez napretka u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta

    Evropska komisija o aplikaciji za članstvo BiH: Stanje loše, bez napretka u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta

    Evropska komisija usvojila je danas paket za proširenje za 2021. godinu, a u dijelu koji se odnosi na BiH upozorava se na neispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o aplikaciji za članstvo, kao i na nastavak retorike podjela koje koče ukupni napredak.

    Godišnji izvještaji o zemljama zapadnog Balkana su stanje u BiH ocijenili kao loše, a ova je zemlja dobila najgore ocjene Evropske komisije.

    Nema napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, u reformi izbornog procesa, slobodi izražavanja, niti spoljnim odnosima, a zabilježeno je nazadovanje u oblasti javnih nabavki.

    Kada je riječ o političkim kriterijumima, navodi se da su zakonodavna i izvršna vlast imale slab učinak zbog političke polarizacije i poremećaja uzrokovanih pandemijom.

    – BiH bi trebalo da riješi 14 ključnih prioriteta, uključujući izborne i ustavne reforme, a prije nego Komisija preporuči dodjeljivanje kandidatskog statusa potrebno je da postigne kritičnu masu reformi – navedeno je u izvještaju.

    Ukazano je da u BiH strateški cilj integracije u EU nije pretočen u konkretno djelovanje, te da je političko okruženje i dalje polarizovano, a napredak u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta je omela retorika podjela političkih lidera.

    – Blokada državnih institucija i pozivi na povlačenje reformi izazivaju duboku zabrinutost i mogu se prevladati samo političkim dijalogom – napominje se u izvještaju.

    Kako se dodaje, zabilježeno je smanjenje stope usklađenosti BiH sa spoljnom i bezbjednosnom i politikom EU negativan signal, ali je istaknuto i da su učinjeni neki značajni koraci kao što je, između ostalih, održavanje opštih izbora u Mostaru nakon 12 godina.

    Predstavljajući ovogodišnji paket sa detaljnim ocjenama napretka koje su zemlje zapadnog Balkana i Turska napravile na putu ka EU, sa posebnim akcentom na sprovođenje ključnih reformi, kao i sa jasnim smjernicama o daljim prioritetima, komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji istakao je da je politika proširenja geostrateško ulaganje u mir, stabilnost, bezbjednost i privredni rast na evropskom kontinentu.

    – To je proces zasnovan na zaslugama, kojeg mi činjenično i objektivno ocjenjujemo i za koji našim partnerima dajemo jasnu mapu puta da bi ubrzali i produbili reforme… Zapadni Balkan i Tursku podržavamo znatnim finansijskim sredstvima koja se plasiraju posredstvom novog Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA tri) – istakao je Varhelji predstavljajući ovogodišnji paket, koji se sastoji od saopštenja o politici proširenja EU i godišnjih izvještaja.

    Prema njegovim riječima, IPA tri je glavni izvor finansiranja gotovo 30 milijardi evra vrijednog Ekonomskog i investicijskog plana za zapadni Balkan, čiji je cilj podstaći privredni razvoj regiona i konvergencija sa EU, kao i dugoročni oporavak nakon pandemije.

    Navodi se i da BiH nije postigla napredak u područjima u vezi sa resursima, poljoprivredom i kohezijom (razvoj poljoprivrede i ruralnih područja, bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, ribarstvo, te finansijska i budžetska podrška), te se uglavnom nalazi u ranoj fazi pripremljenosti.

    BiH je dostigla određeni nivo pripremljenosti, ali nije postigla napredak u pogledu spoljnih odnosa, te mora intenzivirati napore da finalizuje pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

  • Evropska komisija o aplikaciji za članstvo BiH: Stanje loše, bez napretka u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta

    Evropska komisija o aplikaciji za članstvo BiH: Stanje loše, bez napretka u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta

    Evropska komisija usvojila je danas paket za proširenje za 2021. godinu, a u dijelu koji se odnosi na BiH upozorava se na neispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o aplikaciji za članstvo, kao i na nastavak retorike podjela koje koče ukupni napredak.

    Godišnji izvještaji o zemljama zapadnog Balkana su stanje u BiH ocijenili kao loše, a ova je zemlja dobila najgore ocjene Evropske komisije.

    Nema napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, u reformi izbornog procesa, slobodi izražavanja, niti spoljnim odnosima, a zabilježeno je nazadovanje u oblasti javnih nabavki.

    Kada je riječ o političkim kriterijumima, navodi se da su zakonodavna i izvršna vlast imale slab učinak zbog političke polarizacije i poremećaja uzrokovanih pandemijom.

    – BiH bi trebalo da riješi 14 ključnih prioriteta, uključujući izborne i ustavne reforme, a prije nego Komisija preporuči dodjeljivanje kandidatskog statusa potrebno je da postigne kritičnu masu reformi – navedeno je u izvještaju.

    Ukazano je da u BiH strateški cilj integracije u EU nije pretočen u konkretno djelovanje, te da je političko okruženje i dalje polarizovano, a napredak u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta je omela retorika podjela političkih lidera.

    – Blokada državnih institucija i pozivi na povlačenje reformi izazivaju duboku zabrinutost i mogu se prevladati samo političkim dijalogom – napominje se u izvještaju.

    Kako se dodaje, zabilježeno je smanjenje stope usklađenosti BiH sa spoljnom i bezbjednosnom i politikom EU negativan signal, ali je istaknuto i da su učinjeni neki značajni koraci kao što je, između ostalih, održavanje opštih izbora u Mostaru nakon 12 godina.

    Predstavljajući ovogodišnji paket sa detaljnim ocjenama napretka koje su zemlje zapadnog Balkana i Turska napravile na putu ka EU, sa posebnim akcentom na sprovođenje ključnih reformi, kao i sa jasnim smjernicama o daljim prioritetima, komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji istakao je da je politika proširenja geostrateško ulaganje u mir, stabilnost, bezbjednost i privredni rast na evropskom kontinentu.

    – To je proces zasnovan na zaslugama, kojeg mi činjenično i objektivno ocjenjujemo i za koji našim partnerima dajemo jasnu mapu puta da bi ubrzali i produbili reforme… Zapadni Balkan i Tursku podržavamo znatnim finansijskim sredstvima koja se plasiraju posredstvom novog Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA tri) – istakao je Varhelji predstavljajući ovogodišnji paket, koji se sastoji od saopštenja o politici proširenja EU i godišnjih izvještaja.

    Prema njegovim riječima, IPA tri je glavni izvor finansiranja gotovo 30 milijardi evra vrijednog Ekonomskog i investicijskog plana za zapadni Balkan, čiji je cilj podstaći privredni razvoj regiona i konvergencija sa EU, kao i dugoročni oporavak nakon pandemije.

    Navodi se i da BiH nije postigla napredak u područjima u vezi sa resursima, poljoprivredom i kohezijom (razvoj poljoprivrede i ruralnih područja, bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, ribarstvo, te finansijska i budžetska podrška), te se uglavnom nalazi u ranoj fazi pripremljenosti.

    BiH je dostigla određeni nivo pripremljenosti, ali nije postigla napredak u pogledu spoljnih odnosa, te mora intenzivirati napore da finalizuje pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

  • Čović i Plenković složni: Izborni zakon BiH mora razriješiti situaciju nametanja političkih predstavnika

    Čović i Plenković složni: Izborni zakon BiH mora razriješiti situaciju nametanja političkih predstavnika

    Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda parlamenta BiH Dragan Čović istakao je, u razgovoru sa predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejom Plenkovićem, da Izborni zakon BiH mora razriješiti postojeću situaciju nametanja političkih predstavnika, posebno na nivou Predsjedništva BiH i Doma naroda Federacije BiH (FBiH).

    Čović je naglasio da Izborni zakon mora obezbijediti i legitimno predstavljanje sva tri konstitutivna naroda na jednak način uz omogućavanje potpunih aktivnih i pasivnih biračkih prava svim stanovnicima.

    Čović, koji je danas boravio u Zagrebu, je, govoreći o promjenama Izbornog zakona BiH, naveo da rješenja koja je ponudio u prethodnim razgovorima sa političkim akterima u BiH i predstavnicima međunarodne zajednice u potpunosti primjenjuju sve odluke Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, te su zasnovana na načelu koji obje presude izdvajaju kao osnov ustavnopravnog uređenja – konstitutivnosti naroda, saopšteno je iz parlamenta BiH.

    Plenković je poručio da je Hrvatska najsnažniji zagovornik nastavka puta BiH prema članstvu u EU, koji jedini garantuje reformski i razvojni pravac BiH.

    On je naglasio da je za promjene Izbornog zakona važno postići dogovor svih političkih aktera u BiH, poštujući i duh i slovo Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma, te legitimnu zastupljenost sva tri konstitutivna naroda u BiH.

    – Naša pozicija je vrlo jasna – želimo da bude ispravljena anomalija koja Hrvate dovodi u nepravedan položaj. Nije dobro da se jedan konstitutivni narod, a to su Hrvati, ne osjeća dobro i da se ne osjeća zastupljeno -napomenuo je Plenković.

    Plenković je zahvalio Hrvatima iz BiH za donacije i pomoć u obnovi oštećenih zgrada na potresom stradalom području u Petrinji, navedeno je u saopštenju.

    Na sastanku Čovića sa predsjednikom Vlade Hrvatske razgovarano je i o nastavku evropskog puta BiH, saradnji Hrvatske i BiH u borbi protiv virusa korona, kao i uspješno završenim projektima, poput nedavno otvorenog mosta Svilaj i spojenog mosta Gradiška.

    Čović je naglasio da Izborni zakon mora obezbijediti i legitimno predstavljanje sva tri konstitutivna naroda na jednak način uz omogućavanje potpunih aktivnih i pasivnih biračkih prava svim stanovnicima.

    Čović, koji je danas boravio u Zagrebu, je, govoreći o promjenama Izbornog zakona BiH, naveo da rješenja koja je ponudio u prethodnim razgovorima sa političkim akterima u BiH i predstavnicima međunarodne zajednice u potpunosti primjenjuju sve odluke Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, te su zasnovana na načelu koji obje presude izdvajaju kao osnov ustavnopravnog uređenja – konstitutivnosti naroda, saopšteno je iz parlamenta BiH.

    Plenković je poručio da je Hrvatska najsnažniji zagovornik nastavka puta BiH prema članstvu u EU, koji jedini garantuje reformski i razvojni pravac BiH.

    On je naglasio da je za promjene Izbornog zakona važno postići dogovor svih političkih aktera u BiH, poštujući i duh i slovo Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma, te legitimnu zastupljenost sva tri konstitutivna naroda u BiH. /kraj/vsa/vj/fotoČović je naglasio da Izborni zakon mora obezbijediti i legitimno predstavljanje sva tri konstitutivna naroda na jednak način uz omogućavanje potpunih aktivnih i pasivnih biračkih prava svim stanovnicima.

    Čović, koji je danas boravio u Zagrebu, je, govoreći o promjenama Izbornog zakona BiH, naveo da rješenja koja je ponudio u prethodnim razgovorima sa političkim akterima u BiH i predstavnicima međunarodne zajednice u potpunosti primjenjuju sve odluke Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, te su zasnovana na načelu koji obje presude izdvajaju kao osnov ustavnopravnog uređenja – konstitutivnosti naroda, saopšteno je iz parlamenta BiH.

    Plenković je poručio da je Hrvatska najsnažniji zagovornik nastavka puta BiH prema članstvu u EU, koji jedini garantuje reformski i razvojni pravac BiH.

    On je naglasio da je za promjene Izbornog zakona važno postići dogovor svih političkih aktera u BiH, poštujući i duh i slovo Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma, te legitimnu zastupljenost sva tri konstitutivna naroda u BiH.

  • Šeranić: Biće otklonjene prepreke i konačno omogućena nabavka kiseonika

    Šeranić: Biće otklonjene prepreke i konačno omogućena nabavka kiseonika

    Stanje u isporuci kiseonika javnim zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj – jedina je tačka dnevnog reda 22. posebne sjednice Narodne skupštine Srpske koja će biti održana sutra u podne.

    U okviru ove tačke na dnevnom redu su i dvije podtačke – Informacija o problemima u vezi s isporukom kiseonika odgovarajućeg kvaliteta i koncentracije propisane za lijek javnim zdravstvenim ustanovama u Srpskoj u vrijeme vanredne situacije, ali i Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Srpske, a u njemu je ključno – osnivanje republičke Agencije za lijekove i medicinska sredstva.

    Time će, potvrdio je za RTRS ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić biti otklonjene administrativne prepreke Agencije za lijekove BiH i konačno omogućena nabavka adekvatnog kiseonika za zdravstvene ustanove u Srpskoj.

    “Težnja je bila da i postojeći zakon, koji je upućen u Skupštinu, bude na neki način usaglašen sa direktivama same evropske Komisije, ali i da što manje remeti tržište, kako bismo, prije svega, privrednim subjektima dali mogućnost da normalno funkcionišu i rade, kako bismo obezbijedili sve ono što je potrebno za naše pacijente u nekom narednom period”, rekao je Šeranić.

  • Počeo sastanak u Istočnom Sarajevu, Šarović poručio da će se vlast iznenaditi reakcijom opozicije

    Počeo sastanak u Istočnom Sarajevu, Šarović poručio da će se vlast iznenaditi reakcijom opozicije

    Sastanak lidera opozicije u Republici Srpskoj je počeo danas u Istočnom Sarajevu, a razlog su aktuelnosti u Bosni i Hercegovini.

    Predsjednik SDS-a Mirko Šarović je kazao da su dolazak potvrdili svi lideri opozicionih stranaka s tim da će se Nebojša Vukanović sastanku priključiti online zbog privatnih obaveza.

    Glavna tema su posljednja dešavanja u državi koja uglavnom uzrokuje član Predsjedništva BiH iz RS-a Milorad Dodik.

    “Posljednjih dana imamo događaje svaki dan, morali smo reagovati i jučer, i danas, vjerovatno ćemo morati i sutra. Moramo dati jasan odgovor na različite inicijative Milorada Dodika. To zahtjeva našu jasnu reakciju i odgovor”, rekao je Šarović.

    Uoči sastanka on je kazao da je BiH “u spirali krize koja se pojačava” te da ozbiljni, trezveni i normalni političari moraju dati svoj jasan stav o svemu.

    Neke od tema sastanka će biti afera “Kiseonik”, protesti koji su održani u Banjoj Luci te predstojeći vanredni izbori u Prijedoru.

    “Oni misle da je jedan protest dovoljan i da ćemo mi svi otići svojim kućama, a da će sve da ide po starom. No prevarili su se, ja mislim da će biti iznenađeni nekim reakcijama u narednim danima, sedmicama i ako treba mjesecima”, riječi su Šarovića.

    Nakon sjednice lideri opozicije će održati press konferenciju u Istočnom Sarajevu.

  • Ruski ambasador: Prošlo je vrijeme OHR-a, o Oružanim snagama se mora razgovarati u BiH

    Ruski ambasador: Prošlo je vrijeme OHR-a, o Oružanim snagama se mora razgovarati u BiH

    Ruski ambasador u Bosni i Hercegovini Igor Kalabuhov je u intervjuu za ruski list “Izvestija” izjavio da je “prošlo vrijeme” Ureda visokog predstavnika (OHR). Govorio je i o Oružanim snagama (OS).

    Prema njegovim riječima, stav Rusije prema OHR-u je dobro poznat, njegovo vrijeme je prošlo. Ponovio je da Christian Schmidt za Rusiju nije visoki predstavnik iz razloga što njegovo imenovanje na tu funkciju nije razmatralo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.

    Kalabuhov je komentarisao najavu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika da će Republika Srpska formirati vojsku. Tom prilikom je poručio da se Bosna i Hercegovina “sastoji od entiteta” te da OS moraju biti stvar dogovora u Bosni i Hercegovini.

    “Zajedničke snage nisu predviđene Dejtonskim sporazumom. Nastale su 2008. saglasnošću entiteta od kojih se sastoji Bosna i Hercegovina – da prenese odgovarajuća ovlaštenja na državni nivo. Drugo pitanje je to što je Republika Srpska, prema njenim predstavnicima, dala pristanak zbog masovnog pritiska, tako da kažemo, vanjskih faktora. Protivnici takve formulacije pitanja smatraju da su zajedničke oružane snage odobrene odlukama Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine te da nikakva jednostrana odluka na to ne može utjecati. Prema našem mišljenju, o ovom i drugim problemima koji postoje moglo bi se razgovarati u okviru dijaloga unutar Bosne i Hercegovine. Ali, nažalost, takav dijalog nikako da počne”, kazao je.

    Za njega je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko “znatno odgovoran” za pogoršanje političke situacije, a nakon što je nametnuo zakonsku zabranu negiranja genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina. Ocijenio je da je Inzko iskusan političar te da je kao takav trebao predvidjeti posljedice po Bosnu i Hercegovinu, kao i cijelu regiju. Među onima je koji smatraju da je teško, kako je naveo, nivelisati izrazito negativnu rezonanciju uzrokovanu ovom odlukom.

    “To je izuzetno teško prije svega zbog fundamentalnih razlika u stavovima bosanskohercegovačkih stranaka o suštini problema pokrenutog odlukom Valentina Inzka, kao i razlika u pravnom tumačenju trenutne situacije”, napomenuo je Kalabuhov.

    Tema razgovora bio je i NATO. Kako je kazao, vanjska politika je suvereno pravo Bosne i Hercegovine i, koliko razumije, u Bosni i Hercegovini nema konsenzusa o članstvu u ovoj vojnoj alijansi. NATO je okarakterisao kao instrument Hladnog rata.

    “U tom kontekstu, želio bih napomenuti da se u nekim balkanskim državama članstvo u Sjevernoatlantskoj alijansi posmatra kao izvjesna garancija unutrašnje političke stabilnosti. Prema našem mišljenju, takva stabilnost, ne samo za pojedine zemlje, već i za cijelu Evropu, može se osigurati isključivo stvaranjem sistema zajedničke evropske sigurnosti, a ne proširenjem NATO-a, koji ostaje instrument Hladnog rata”, mišljenja je.

    Ambasador Rusije u Bosni i Hercegovini Igor Kalabuhov u intervjuu za “Izvestiju” uvjerava da je njegova zemlja spremna i za saradnju s Bosnom i Hercegovinom u borbi protiv koronavirusa, a to se odnosi i na nabavku vakcina protiv koronavirusa.

  • Crnadak traži stenogram sa sjednice Vlade: Da li su pojedini ministri kontrirali Dodiku?

    Crnadak traži stenogram sa sjednice Vlade: Da li su pojedini ministri kontrirali Dodiku?

    Poslanik PDP u Narodnoj skupštini Srpske, Igor Crnadak, uputio je poslaničko pitanje premijeru Radovanu Viškoviću, sa zahtjevom da mu se dostavi stenogram sa jučerašnje posebne sjednice Vlade posvećene pripremama novih zakona za posebnu sjednici NSRS.

    Prema informacijama iz medija, na jučerašnjoj posebnoj sjednici Vlade Republike Srpske pojedini ministri iznijeli su drugačija mišljenja u odnosu na ponuđene prijedloge i upozorili na moguće štetne efekte po građane i po Republiku Srpsku, rekao je Crnadak.

    Crnadak kaže, s obzirom da su pojedini članovi Vlade naveli da se Republika Srpska može suočiti sa nesagledivim negativnim posljedicama, međunarodnom izolacijom, kao i mogućim ograničenjima kretanja za građane, javnost mora biti upoznata sa svim detaljima jučerašnje sjednice. Gospodine Viškoviću, nemojte se igrati sa sudbinom Republike Srpske i njenog naroda, javnost mora znati sve kada su ovako ozbiljne teme u pitanju. Očekujem da ću cjelovit stenogram sa jučerašnje sjednice, kao odgovor na poslaničko pitanje, dobiti u najkraćem roku, a najkasnije do sjednice NSRS na kojima će se raspravljati o prijedlozima sa posebne sjednice Vlade Republike Srpske – poručio je Crnadak.

  • Šarović traži provjeru: Ispitati navode da se na Govedaricu tokom 2016. spremao atentat

    Šarović traži provjeru: Ispitati navode da se na Govedaricu tokom 2016. spremao atentat

    “Srpska demokatska stranka traži od istražnih ograna Republike Srpske da najhitnije provjere juče iznesene navode banjalučkog advokata Radeta Ćulibrka da su svi problemi njegovog klijenta Miljana Vujovića počeli kada je odbio da ubije političara Vukotu Govedaricu”, istakao je Mirko Šarović, predsjednik Srpske demokratske stranke.

    „Vujović je nekoliko puta tokom suđenja za ubistvo Petra Bajčetića, iznio navode da su upravo Bajčetić i Vujović bili unajmljeni da u toku izborne kampanje 2016. godine izvrše atentat na Vukotu Govedaricu i da se Vujović povukao iz ovog plana, nakon čega su počele nesuglasice njega i Bajčetića“, kazao je Šarović.

    On je podsjetio još jednom da je advokat Rade Ćulibrk juče kazao da je njegovom klijentu Miljanu Vukoviću Petar Bajčetić rekao da iza naručivanja ubistva Vukote Govedarice, koji su njih dvojica trebala da izvrše, stoje lokalni političari braća Vuković.

    „Obzirom da se radi o navodima koji se po drugi put pojavljuju u javnosti a ovaj put advokat Ćulibrk je citirao i Vujovićeve tvrdnje ko su bili i naručioci atentata, smatramo da nadležni istražni organi treba da provjere informacije i ispitaju one koji su prozvani imenom i prezimenom za spremanje atentata na Vukotu Govedaricu“, istakao je Šarović

  • Dodik o harmonici i opoziciji: Meni je bilo žao na šta su spale te probosanske pripejd partije

    Dodik o harmonici i opoziciji: Meni je bilo žao na šta su spale te probosanske pripejd partije

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da je gledao i Mladena Ivanića, i Mirka Šarovića i Branislava Borenovića kako bez imalo stida interese Republike Srpske zamjenjuju probosanskom politikom, ali da ni tada ni sada nije govorio da nisu normalni niti da ga je stid šta rade.

    “Govorio sam da je to što rade izdajnički čin prema Republici Srpskoj i opasna politika. Da sam imao namjeru juče da ih sve izvedem na čistac vjerovatno ne bih uspio kako je uspjela jedna harmonika. Meni je i juče bilo žao na šta su spale te probosanske pripejd partije”, istakao je Dodik upitan da prokomentariše salvu optužbi opozicije da srpski član Predsjedništva BiH, kako su rekli, nije normalan i da ga se stide nakon što je uveo harmonikaša u zgradu Predsjedništva BiH u Sarajevu i zapjevao srpske pjesme.
    Dodik je naglasio da je sramota prodati fiskalni suverenitet Republike Srpske, što je uradio Ivanić i PDP, pa se hvaliti time i mnogo čega još što je izdašno davao pa se hvalio. “Evo da i ja budem malo u trendu pa da kažem da je i mene bilo stid na šta je spala opoziciona scena Republike Srpska da juče čeka šta će reći SDA i Željko Komšić da bi se i oni oglasili i ponovili njihove riječi”, istakao je Dodik, piše RTRS.