VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Ponudio rješenja za prevazilaženje krize: Dodik razgovarao sa američkim senatorima

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik razgovarao je danas u Sarajevu sa američkim senatorima i ambasadorom SAD u BiH Majklom Marfijem o političkoj krizi u BiH, te ponudio rješenja za njeno prevazilaženje.

    Srpski član Predsjedništva BiH istakao je da su mir i bezbjednost od presudnog značaja za region, posebno u svjetlu sukoba u Ukrajini, saopšteno je iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Dodik je pojasnio američkim senatorima razloge zbog kojih smatra da BiH treba da zadrži neutralan stav prema sukobu u Ukrajini, naglašavajući da su Ukrajinci i Rusi bratski narodi za Srbe.

    “Mi se zalažemo za poštovanje teritorijalnog integriteta Ukrajine i podržavamo sve diplomatske napore da se sukobi što prije okončaju”, istakao je Dodik.

    U delegaciji američkih senatora bili su Jeanne Shaheen, Chris Murphy, Thom Tillis, Jessica Elledge, Shil Patel, Kate McGeary i brigadir iz Kancelarije za vezu sa Senatom Matthew Good.

  • Ukrajina ekspresno odgovorila na upitnik, BiH trebale godine

    Ukrajina ekspresno odgovorila na upitnik, BiH trebale godine

    BiH je trebalo više od deset godina da dobije pozitivno mišljenje s rezervom o njenoj kandidaturi za članstvo u EU, dok je Ukrajina za samo desetak dana uspjela da odgovori na upitnik koji je Ursula fon der Lejen, predsjednica Evropske komisije uručila Volodimiru Zelenskom, predsjedniku te zemlje.

    Zelenski je odgovore na upitnik kao prvi korak ka kandidaturi te zemlje za članstvo u EU poslao u ponedjeljak, dok je BiH za isti posao bilo potrebno oko dvije i po godine.

    Iako se evropski put BiH i Ukrajine ne može direktno porediti, obzirom da će ukrajinski evropski put biti ubrzan dijelom iz solidarnosti Brisela, ipak ubada u oči činjenica da je od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) 2008. godine, do dobijanja mišljenja o kandidaturi BiH prošlo 11 godina. Podsjećanja radi, nakon što je SSP potpisan, prošlo je sedam godina dok on nije stupio na snagu, i dodatna godina da se Sporazum prilagodi nakon pristupanja Hrvatske EU.

    Nakon stupanja na snagu, BiH je počela s dogovaranjem mehanizma koordinacije između različitih organa vlasti u BiH, a taj posao je potrajao sve do avgusta 2016. godine, kada je mehanizam usvojen. Prethodno je BiH, u februaru iste godine, formalno podnijela zahtjev za kandidaturu.

    Tek nakon dogovaranja mehanizma koordinacije i podnošenja kandidature su stvoreni formalni uslovi da Evropska komisija pošalje upitnik sa pitanjima, što se desilo u decembru 2016. godine, kada je upitnik predstavnicima BiH uručio je Johanes Han, evropski komesar za proširenje. Rok za odgovore je bio šest mjeseci, a BiH je odgovore poslala u februaru 2018. godine, dakle za više od godinu dana. U junu iste godine Evropska komisija je poslala dodatnih 655 pitanja u upitniku, a BiH je dodatne odgovore predala u martu 2019. godine, s tim da na 20-ak osjetljivih pitanja nije odgovoreno ni do danas. Evropska komisija objavila je mišljenje u maju 2019. i iznijela 14 ključnih prioriteta koje BiH mora da ispuni da bi mogla postati članica. Od ovih preporuka, do sada je samo realizovan dio o održavanju izbora u Mostaru, ukidanje smrtne kazne u RS i usvajanje Strategije za rješavanje ratnih zločina.

    Osman Topčagić, bivši ambasador BiH u EU, kaže za “Nezavisne novine” da ima informacije da je Ukrajina svoju kandidaturu zasnovala na dokumentu koji je podnijela BiH, i da je vjerovatno koristila upitnik i odgovore koje je BiH poslala u Brisel da pripremi svoje odgovore.

    “Vjerujem da su onda koristili upitnik koji smo mi dobili a i odgovore koji smo mi pisali a koji su javno i dostupni na stranici DEI. Kako čujem iz Brisela, očekuje se da u dosta kratkom roku Evropska komisija da svoje mišljenje nakon čitanja i sagledavanja tih odgovora. Imam nekih informacija da će to mišljenje biti pozitivno. To potvrđuje tezu da se radi o političkim odlukama jer ne vjerujem da je Ukrajina uspjela ispuniti sve tehničke uslove”, kaže on.

    On naglašava da činjenica da će ubrzani evropski put Ukrajine biti politička odluka ne smije da bude izgovor za BiH.

    “Mi moramo nastaviti sprovoditi sve reforme jer je to važno za nas jer ispunjavanje tih uslova znači da ćemo biti funkcionalna i efikasna država koja može da ispunjava svoje obaveze prema građanima i međunarodnoj zajednici”, kaže Topčagić.

  • “Odugovlačenje izborne reforme narušava odnose u BiH i put ka EU”

    “Odugovlačenje izborne reforme narušava odnose u BiH i put ka EU”

    Predsjedajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović istakao je danas u razgovoru sa predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejom Plenkovićem da će opstruisanje i odugovlačenje prijeko potrebne izborne reforme ozbiljno narušiti odnose između naroda u BiH, ali i put prema EU.

    Čović, koji je i predsjednik HDZ BiH, tokom susreta u Zgrebu naglasio je da ključni segmenti Izbornog zakona koji omogućavaju legitimno političko predstavljanje triju konstitutivnih naroda moraju biti ugrađeni u konačno rješenje poštujući Ustav BiH, saopšteno je iz HDZ BiH.

    Sagovornici su istakli da je reforma izbornog zakonodavstva jedan od ključnih koraka za stabilizaciju i funkcionalnost BiH.

    Plenković je pozvao na nastavak pregovora političkih aktera u BiH, poručivši da se reforma Izbornog zakona i ograničena ustavna reforma, zasnovane na sprovođenju presuda domaćih i stranih sudova, trebaju hitno dogovoriti.

    On je istakao u da je neprihvatljiv nastavak postojeće prakse, po kojoj Bošnjaci, kao brojniji konstitutivni narod u Federaciji BiH, nadglasavaju Hrvate, te mu biraju predstavnike koji nemaju podršku birača iz redova hrvatskog naroda u BiH.

    Planković je dodao da Hrvatska želi konstruktivno pomoći u postizanju dogovora koji će osigurati ravnopravnost tri konstitutivnih naroda i ostalih u BiH, sa kojom Hrvatska želi graditi dobrosusjedske odnose te intenzivirati privrednu saradnju.

  • U Banjaluci narodni skup pod sloganom “Sloboda”

    U Banjaluci narodni skup pod sloganom “Sloboda”

    Veliki narodni skup pod sloganom “Sloboda” biće održan danas u Banjaluci s ciljem borbe za očuvanje odluka koje donose institucije Republike Srpske.

    Skup koji organizuje Boračka oprganizacija Republike Srpske biće održan na Trgu Krajine sa početkom u 17 časova.

    Predsjednik Predsjedništva BORS-a Aleksandar Savić pozvao je građane da masovno prisustvuju ovom skupu, naglasivši da BORS ne želi nikakvu podjelu, jer je ovo, kako je rekao, borba u mirnodopskim uslovima.

    Skup će biti organizovan na inicijativu Boračke organizacije grada Prijedora iz koje je ocijenjeno da mirnim protestima i svim drugim političkim sredstvima i mehanizmima građanskog bunta treba zaustavi kolonijalnu politika prema Republici Srpskoj.

    Njemački diplomata Kristijan Šmit 12. aprila rekao je da je “obustavio Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti”. Riječ je o zakonu koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila 10. februara i koji je, u međuvremenu, stupio na snagu.

    Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske saopšteno je da se preduzimaju sve zakonom predviđene mjere sa ciljem da skup na Trgu Krajine protekne mirno i dostojanstveno.

  • Karadžić Jovičević: Apsolutno osjećam da nekom smetam u SDS-u

    Karadžić Jovičević: Apsolutno osjećam da nekom smetam u SDS-u

    Sonja Karadžić Jovičević, potpredsjednica Narodne skupštine Republike Srpske i član Srpske demokratske stranke maltene od njenog osnivanja, kaže da danas ne zna ša se dešava u ovoj stranci i da ni na koji način ne može da utiče na politiku stranke čiji je osnivač njen otac Radovan Karadžić.

    Govoreći o osipanju SDS-a, Karadžić Jovičević je rekla da svi koji su napustili ili koji su izbačeni iz SDS-a, imaju neku svoju priču i da ne može da govori o pojedinačnim slučajevima.

    „Što se tiče SDS-a, ne znam šta se dešava u SDS-u. Ja nisam u rukovodstvu stranke, ne prisustvujem sastancima, ne mogu ni na koji način da utičem na politiku. O svemu šta se dešava saznajem iz medija. Meni je žao, ja imam veliko iskustvo, više od polovine svog života sam u SDS-u. Poznajem i prepoznajem mnoge situacije koje se ponavljaju iznova i iznova ali nemam mogućnost i način da na takav način, zvanično, izrazim svoj stav i mišljenje. Ne mogu da idem tamo gdje nisam pozvana“, rekla je Karadžić Jovičević gostujući u emisiji ATV-a ‘Tet-a-teT’.

    Kaže da za sada nije na izbornoj listi za predstojeće izbore i dodaje da postoje neki razgovori i signali preko posrednika, međutim, kako kaže, to ne može da smatra ni ozbiljnim ni definitivnim.

    „Kad se sretnemo, vrlo smo korektni, ljubazni, pristojni, tu nema nikakvog sukoba, prosto su neki drugi, pametniji došli na red“, kaže, a na pitanje da li ima osjećaj da nekome smeta u stranci, odgovara: „Apsolutno“.

    Međutim, kako sama kaže, prije će se desiti da potpuno izađe iz politike nego da promijeni stranku.

    „Ja se trudim da održim onu liniju, onaj brend, utisak o SDS-u koji ima u narodu, ako se uopšte može više govoriti o brendu bilo koje stranke. Trudim se da ugled i dostojanstvo SDS-a bilo čime ne narušim. To izgleda nije moderno. Ako SDS misli da joj ja trebam, ja sam tu, ako misle da im ne trebam, to treba jasno da kažu. U politiku sam ušla iz saomodbrane, i sebe, svoje porodice, struke i svog naroda“, rekla je Karadžić Jovičević.

    Govoreći o odnosu između opozicije, Karadžić Jovičević kaže da nije trebalo praviti koaliciju koja će mijenjati ime, u kojoj će SDS izgubiti ime i identitet, i misli da se koalicija „Savez za promjene“ trebala zvati „Koalicija okupljena oko SDS-a“, jer SDS jeste tu najveća stranka.

    Odnos sa ocem i kako je porodica živjela dok se Radovan Karadžić skrivao
    Kaže da se čuje sa ocem Radovanom Karadžićem, osnivačem SDS-a i prvim predsjednikom Republike Srpske, ali da ga niko nije posjetio otkad je prošle godine prebačen u zatvor u Veliku Britaniju.

    „Procedura je komplikovana, ne samo zbog korona mjera već i zbog vize. Vrlo je komplikovana saobraćajna uvezanost sa tim ostrvom pri ostrvu. Sve bi bila velika patnja i troškovi radi dva sata odobrene posjete mjesečno. Vrlo je teško i ne otići, ali msilim da je u ovoj fazi vrlo teže otići i biti dva sata, i onda ga tamo ostaviti“, priča Karadžić Jovičević za ATV.

    Kaže da njenog oca sve interesuje, sva dešavanja i stanje u Srpskoj o čemu se raspituje tokom telefonskih razgovora.

    Navodi da ostaje zapisano mnogo toga što je njena porodica preživjela dok se Radovan Karadžić skrivao.

    „Radi nas i radi naše djece mi smo glumili normalan život. Većini nas je bilo zabranjeno da radimo, uglavnom smo se nekako snalazili sa penzionerima koji su članovi naše poorodice. Meni je 11 godina bilo zabranjeno da radim“, rekla je Karadžić Jovičević.

    Komentarišući priče koje su tada kružile da porodica ima milione maraka na računima od Karadžićevog angažmana, njegova kćerka kaže da su to gluposti i da je dokazano da ni u jednoj zemlji Ujedinjenih nacija njena porodica nema nikakvu imovinu.

    „Snalazili smo se zahvaljujući porodici, prijateljima, kumovima. To je jako dugo trajalo, dugo smo to i vraćali, ali su nam oni pomogli da preživimo. Taćno je da se prikupljao novac za Radovana i njegovu odbranu, ali on nije dolazio do nas. Nije još vrijeme da govorim o tome zato što je sad situacija u Republici Srpskoj takva i da se to ne zloupotrebilo ili shvatilo na pogrešan način. Ali postoje odgovori na to ko je uzimao na mjesečnoj osnovi silni novac za Radovana Karadžića i u čije nekretnine i firme je to otišlo. Gdje je otišao novac koji je Srbija, odnosno Slobodan Milošević i Borka Vučić položili u Republici Srpskoj za odbranu naših ljudi pred Haškim tribunalom i Tužilaštvom BiH“, istakla je Karadžić Jovičević.

    Kada je Radovan Karadžić otkriven kao doktor Dragan Dabić, njegova kćerka Sonja je bila presrećna što je živ.

    „Nisu nam dozvolili da ga vidimo u Specijalnom sudu u Beogradu. Posjetio ga je gospodin Bosić i došao je da nam kaže kako je. I gospodin Bosić i gospodin Dodik su tražili da nam dozvole da ga posjetimo uz policijsku pratnju, nisu nam dozvolili. Vidjeli smo ga u Hagu“, rekla je Karadžić Jovičević.

  • Sputnjik: Brisel bi da sruši Dodika

    Sputnjik: Brisel bi da sruši Dodika

    Brisel i Vašington razrađuju kompleksnu operaciju uklanjanja sa vlasti srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, rekao je za Sputnjik izvor blizak Evropskoj spoljnopolitičkoj službi, prenosi SRNA.

    Prema ovom izvoru, glavni razlog pokretanja takve kampanje protiv Dodika je njegov nezavisan stav u vezi sa situacijom u Ukrajini, odnosno odbijanje Saveza nezavisnih socijaldemokrata i široke srpske višestranačke koalicije da se BiH, makar i djelimično, pridruži zapadnim sankcijama protiv Rusije.

    Ovaj izvor navodi da je stav koji je zauzeo Dodik, u suprotnosti sa orijentacijom Zapada da se Moskva potpuno izoluje na cijelom evropskom kontinentu, kao i da se Balkan potčini isključivo zapadnim interesima, koji uključuju elministanje takozvanih spoljnih igrača – Rusije i Kine.

    Zbog toga se Dodik koji vodi politiku neusaglašenu sa Zapadom “kažnjava” kako se ostali u jugoistočnoj Evropi ne bi usudili da budu u prijateljskim odnosima sa Rusijom.

    Prema raspoloživim informacijama, kao instrument uticaja planirano je pokretanje kampanje “crnog pi-ara” protiv Dodika, uz izmišljene optužbe za korupciju, kako bi se postepeno potkopala njegova reputacija lidera i zaštitnika interesa srpskog naroda u BiH.

    Dodatna poluga pritiska trebalo bi da budu takozvana bonska ovlašćenja takozvanog visokog predstavnika u BiH koji, prema poimanju Zapada, daju tom protektoratu neograničene mogućnosti, sve do smjene vrha vlasti u zemlji.

    Treći element antisrpskog plana predviđa opciju da snage obavještajnih službi BiH, koje su pod potpunom kontrolom zapadnjaka, uhapse Dodika, koristeći mogućnosti snaga EU u BiH koje se nalaze u zemlji u okviru operacije “Altea” za osiguravanje vojnih aspekata Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine.

    Kako ocjenjuje izvor Sputnjika, u Briselu su se zaigrali u svojoj težnji da na svaki način eliminišu sa scene političare iz BiH koji pokazuju nezavisnost od direktiva iz EU i SAD.

    Takva linija, kako navodi izvor, u potpunosti se uklapa u njihovu upornu politiku centralizacije i unitarizacije višenacionalne BiH na osnovu većine jednog naroda – Bošnjaka.

    Sve se to dešava na štetu prava Srba kojima Dejtonski sporazum garantuje ravnopravnost i široka ustavna ovlašćenja.

    Prema zamisli Zapada, status Srba, a ujedno i Hrvata, u novoj “demokratskoj” BiH treba da se svede na položaj obespravljenih nacionalnih manjina – takozvanog civilnog stanovništva.

    Kako se navodi, evidentna je želja Brisela i Vašingtona da osiguraju etničko čišćenje BiH, da stvore neprihvatljive uslove za dalji život Srba i Hrvata u BiH i da ih primoraju da je napuste, a da zemlju silom da uvuku u NATO.

    Prema mišljenju sagovornika Sputnjika, Zapad uporno teži formiranju nove geopolitičke stvarnosti u regionu, zone svog isključivog uticaja, ne zazirući od najprljavijih metoda uticaja.

  • MUP preduzima mjere zbog skupa “Sloboda”, poziva građane na strpljenje

    MUP preduzima mjere zbog skupa “Sloboda”, poziva građane na strpljenje

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske preduzima sve zakonom predviđene mjere i radnje s ciljem da održavanje javnog skupa u organizaciji Boračke organizacije Repbulike Srpske pod nazivom “Sloboda”, najavljeno za sutra, 20. aprila, na Trgu Krajine u Banjaluci, protekne mirno i dostojanstveno, saopšteno je iz Ministarstva.

    “Ovim povodom, u Ministarstvu je formiran Štab akcije, koji je zadužen za planiranje i praćenje obezbjeđenja događaja. S tim u vezi, biće angažovan potreban broj policijskih službenika koji će vršiti redovno obezbjeđenje skupa”, pojašnjeno je iz MUP-a.

    Takođe građane mole za strpljenje i razumijenvanje, s obzirom na to da se očekuje povećana frekvencija građana, te da će pojedine saobraćajnice biti blokirane, a saobraćaj će biti usmjeravan na alternativne puteve.

    “Građani koji budu željeli da učestvuju u skupu, savjetujemo da poštuju naredbe policijskih službenika na terenu, te da sa sobom ne nose oružje, pirotehnička sredstva i druge predmete pogodne za nanošenje povreda. Savjet građanima je da sa sobom ne nose ruksake i torbe, te da svakako uz sebe imaju neki identifikacioni dokument”, navodi se u saopštenju.

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, takođe, apeluje na građane da svojim ponašanjem tokom održavanja skupa ne ugrožavaju svoju bezbjednost i bezbjednost drugih građana.

  • Dodik o situaciji u Ukrajini i Balkanu “Srpski narod pred stalnim izazovima”

    Dodik o situaciji u Ukrajini i Balkanu “Srpski narod pred stalnim izazovima”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da je usud i politički put srpskog naroda da bude pred stalnim i permanentnim izazovima i da se teme nameću kako bi se o njima opredjeljivali.

    Dodik je na tribini “Rat u Ukrajini šta znači srpska neutralnost” rekao da je svijet u ozbiljnom neredu i da u ovom trenutku nemamo razloga da se nadamo nečemu dobrom, pogotovu što globalne odluke ne zavise od nas.

    – Svijet se dodatno podijelio i naši hendikepi su jasni – nalazimo u zoni Balkana, koji je na neki način okružen zapadnom sferom interesa. I Srbija i Republika Srpska tu se suprotstavljaju NATO savezu koji sada dobije ozbiljne izglede da se još više ojača – rekao je Dodik na tribini u Beogradu.

    Dodik je rekao da je ova tema jedan od najvećih izazova današnjice i da će učešćem na ovom skupu pokušati da pomogne sa pozicije političkog operativca prije svega, te ukaže na neke stvari, sa čime se političari suočavaju za razliku od analitičara koji posmatraju stvari iz svoje naučno-analitičke vizure.
    Ukazao je da je svijet u ozbiljnom neredu i to dijele gotovo svi i istakao kako misli da se radi o događaju koji je jedan od onih koji će predodrediti buduće decenije, način kako će svijet ubuduće izgledati, kako je to bilo mnogo puta do sada, na primjer poslije rušenja kula Svjetskog trgovinskog centra u Americi kada svijet više nije izgledao isto.

    Dodik je istakao da očigledno moraju tražiti odgovori i na koncepcijske stvari, kako bismo uputili ili stvorili dovoljno javno mnjenje da ima jasne odgovore na ova pitanja.

    – Mi smo oni koji možemo da analiziramo, pratimo, gledamo sa simpatijama ili antipatijama, ali u suštini iz onoga što ja poznajem i koliko mogu da imam dodira sa donosiocima odluka, mislim da ni na jednoj ni na drugoj globalnoj strani nema jasnog koncepta gdje će se ovo završiti, kada će početi konsolidacija ili artikulacija jednog ili drugog političkog pristupa – rekao je Dodik, piše RTRS.

    Tribina “Rat u Ukrajini – šta znači srpska neutralnost” u organizaciji informativno-političkih portala Sve o Srpskoj i Fakti, na kojoj učestvuje i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, počela je danas u Pres centru Udruženja novinara Srbije u Beogradu.

  • Rusija: Obustavili smo učešće u finansiranju OHR-a jer smo isključeni iz donošenja odluka

    Rusija: Obustavili smo učešće u finansiranju OHR-a jer smo isključeni iz donošenja odluka

    Iz Ambasade Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini oglasili su se u vezi s činjenicom da su prestali sa plaćanjem svog udjela u finansiranju OHR-a.

    “Ruska Federacija je jedan od svjedoka Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Ruska Federacija je član Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira”, naveli su iz Ambasade.
    Podsjetili su da je principijelni stav Ruske Federacije da se bez saglasnosti Vijeća sigurnosti UN-a Christian Schmidt ne može smatrati visokim predstavnikom u BiH.


    “Što se tiče finansijskih aspekata, neviđeno kršenje principa konsenzusa u radu UO PIC-a dovelo je do toga da je Rusija faktički isključena iz procesa donošenja odluka u ovom formatu, uključujući i budžetska pitanja. S tim u vezi, obustavili smo naše učešće u finansiranju OHR-a. Bit ćemo spremni da nastavimo isplate u dogovorenom iznosu nakon što se situacija u UO-u vrati konstruktivnosti, na što stalno pozivamo partnere”, naveli su iz Ambasade Rusije.

  • EUFOR otkrio zašto su njihova oklopna vozila na ulicama BiH

    EUFOR otkrio zašto su njihova oklopna vozila na ulicama BiH

    EUFOR je na svojim stranicama na društvenim mrežama odgovorio na pitanje koje se često postavlja, zašto su njihova oklopna vozila prisutna na gradskim ulicama u BiH ovih dana.

    Prema riječima kapetana Šajmosa Šanona, portparola misije EUFOR Althea, EUFOR koristi oklopna vozila u gradskim područjima jer je to važno za njihovo pravilno održavanje.

    “EUFOR ima širok spektar vojnih sposobnosti. Kao dio toga, ima veliki broj lakog oklopnog vozila za prevoz osoblja. Ovakva oklopna vozila su uobičajeno sredstvo za prevoz vojnog osoblja. U ovom trenutku ne postoji operativna potreba za njihovo korištenje, ali važno je za održavanje vozila da ih se vozi, ali pomaže i našim vozačima da se upoznaju s okolinom”, objasnio je on.