VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Tadićeva pokazala ocjenu svog rada za 2021. godinu

    Tadićeva pokazala ocjenu svog rada za 2021. godinu

    Državna tužiteljka Gordana Tadić pohvalila se na društvenim mrežama ocjenom rada koju je dobila za 2021. godinu kao glavna tužiteljica Tužilaštva BiH.

    Ponosna je zbog dobre ocjene, ali i zaboravna s obzirom na to da u svoju “matematiku” nije ubrojala i smjenu s pozicije zbog nesavjesnog rada.

    Visoki sudski i tužilački savjet BiH ocijenio je rad glavne tužiteljke navodeći da “dobro obavlja funkciju glavnog tužioca”, odnosno da je dobro obavljala tu funkciju s obzirom na to da je u oktobru prošle godine smijenjena zbog zloupotreba prilikom dodjeljivanja predmeta tužiocima.

    Ovu ocjenu, Tadić je fotografisala i objavila na Fejsbuku označivši da se osjeća ponosno.

    U tekstu koji prati objavljenu fotografiju napisala je nekoliko sugestivnih rečenica, a i sam način na koji je pisala je zanimljiv s obzirom na to da ne daje direktno kontekst svojih rečenica, ali je ipak jasno da želi poručiti kako sankcije koje su joj uvele Sjedinjene Američke Države nisu pokazatelj njenog rada.

    Na kraju objave pita “Da li je neko drugi mjerodavan osim VSTV da ocjenjuje moj rad ili rad bilo kojeg nosioca pravosudne funkcije?” zaboravljajući očigledno da je i sam VSTV, odnosno Ured disciplinskog tužioca (UDT) ocijenio da je njen rad kao glavne tužiteljke bio “neodgovoran” te da jeste zloupotrijebila ovlaštenja, prenosi Klix.

    Nakon što je završio taj disciplinski postupak, Gordana Tadić je premještena na mjesto tužiteljke gdje se nalazi i danas. Međutim, nejasno je zašto nakon najnovijih američkih sankcija, UDT nije pokrenuo novi postupak.

    Zadatak bi im bio jasan – otkriti šta to SAD misli kad kaže da je Gordana Tadić potkopavala demokratske procese na Zapadnom Balkanu, provesti istragu o njihovim navodima i na kraju adekvatno sankcionisati.

  • Bjelica o otmici: Prijetili mi Gvantanamom

    Bjelica o otmici: Prijetili mi Gvantanamom

    Kada je srpski član Predsjedništva Milorad Dodik u javnosti predstavio scenario svoje otmice kao sljedeću fazu “disciplinovanja” nakon uvedenih britanskih sankcija, podsjetio je na slučaj Milovana Bjelice, aktuelnog načelnika Sokoca. Bjelicu su međunarodne trupe bukvalno na ulici 2004. godine kidnapovale i odvele na, njemu nepoznatu, lokaciju. Sjetio se torture kojoj je bio podvrgnut i u razgovoru za Pečat otvorio je dušu.

    Bjelica nema dilemu da je iza njegovog hapšenja stajala britanska obavještajna služba, jer je prethodno bio smijenjen od strane Britanca Pedija Ešdauna, a da su izvođači radova bili američki vojnici.

    • U dva navrata ukupno su me držali 60 dana na meni nepoznatoj lokaciji. Smješten sam u jedan kontejner koji je zelenom selotejp trakom bio podijeljen na pola. U tu drugu polovinu nisam smio da pređem. Nisam znao ni kada je dan ni kada je noć. U početku nisam imao ni krevet ni stolicu. Bila su samo vrata i erkondišn koje je često puštao hladan vazduh, a nekada vreo – priča Bjelica.

    Navodi da je u pokušaju da odredi koliko je dana prošlo nakon svakog trećeg obroka noktom zarezivao crticu u mali crkveni kalendar koji je imao sačuvan kod sebe.

    • Poturali su mi papire i govorili da napišem državu, spisak porodice i prijatelja, kao i novčani iznos u zamjenu da kažem gdje je Radovan Karadžić – kaže Bjelica.

    On dodaje da se nije moglo spavati od glasne muzike koju su puštali 24 časa dnevno. Svaki dan su, kako je rekao, suočavao sa istragom i bio podvrgnut prijetnjama da će biti odveden u američki zatvor Gvantanamo ako ne kaže gdje je Radovan Karadžić.

    • Nisu me mogli slomiti i na kraju su me pustili 14. juna. Nakon toga sam otušao u Beograd na VMA da bih uradio pretrage i provjerio kakvo mi je zdravlje. Tada su mi ustanovili kamen u žuči koju sam morao operisati – ističe Bjelica.

    Ali, 30. avgusta 2004. slijedi novo hapšenje.

    • Bez ikakvog prava i zakona, bez dokazane krivice, opet su me držali mjesec dana. A, sada prijete i srpskom članu Predsjedništva BiH i i predsjednici Republike Srpske. Mogu pričati da su to pojedinačne mjere i sankcije, da se ne odnose na narod i Republiku Srpsku, ali to je sve udar na narod – kaže Bjelica.

    On poručuje da su ove sankcije uvedene kako bi se oslabila Republike Srpska i kako bi se prenijelo još nadležnosti na nivo BiH.

    Bjelica upozorava zvaničnike Srpske koji, kako kaže, dosljedno brane interese Republike Srpske, da lako mogu proći kroz sličnu golgotu, da može doći do njihovog kidnapovanja, pa čak i likvidacije.

    • Sada su neophodni jedinstvo i sloga da bi se sačuvale institucije Srpske u onom kapacitetu koji sada imamo, a težiti da se vrate one nadležnosti koje su joj dodijelljene Dejtonskim sporazumom – zaključio je Bjelica.
  • Orban zahvalio Dodiku

    Orban zahvalio Dodiku

    Predsjednik mađarske Vlade Viktor Orban zahvalio je srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku na čestitki koju mu je uputio povodom pobjede na parlamentarnim izborima u Mađarskoj i podršci koju su u proteklim mjesecima dobijali od vodećih zvaničnika Republike Srpske i pripadnika srpske zajednice u Mađarskoj.

    Mađarski premijer je u pismu zahvalnosti upućenom srpskom članu Predsjedništva BiH izrazio uvjerenje da će zajedničkim snagama uspjeti prebroditi predstojeće izazove i teške odluke.
    “Na osnovu povjerenja i podrške dobijene od birača i ubuduće ćemo odlučno zastupati pitanje evropske integracije Zapadnog Balkana, odnosno nastavićemo da promovišemo stav da bi zvaničnicima Evropske unije bolje bilo da razgovaraju sa liderima regiona nego da govore o njima”, istakao je Orban.
    Orban je poželio Dodiku dobro zdravlje i nove uspjehe u obavljanju odgovorne dužnosti, saopšteno je iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH.

  • Blagojević: Podnijeti tužbu Međunarodnom sudu pravde protiv pojedinih članica PIK-a

    Blagojević: Podnijeti tužbu Međunarodnom sudu pravde protiv pojedinih članica PIK-a

    BiH ima svoja prava i u okviru njih ne može niko u BiH da nameće svoja rješenja, a to što čini Kristijan Šmit je protivpravno ponašanje. BiH ima pravo da podnese tužbu Međunarodnom sudu pravde protiv pojedinih članica PIK-a, rekao je za RTRS Milan Blagojević, profesor ustavnog prava

    Istakao je da su se bivši visoki predstavnici, kao i PIK ponašali protivpravno.

    • Tužba se ne može podnijeti protiv PIK-a, već protiv pojedinih država članica PIK-a. Taj sud ne može odbiti tužbu, jer ga obavezuje Povelja međunarodnog prava. Ako već u BiH ne bi došlo do konsenzusa oko tužbe, jer preostala dva člana Predsjedništva BiH vjerovatno bi bila protiv, tužbu može podnijeti i Srbija kao potpisnica Dejtonskog sporazuma – rekao je Blagojević.

    Naglasio je da bi se tako otkrilo ko čuva Ustav BiH.

    • Otvorile bi se karte. Vidjećemo tako da postoji dosluh izmenjđu bošnjačkih političara i pojedinih članica PIK-a, kao i tzv. visokog predstavnika – rekao je Blagojević.

    Istakao je da se odlukama stranaca krši povelja Ujedinjenih nacija.

    Naglasio je da je i i skup “Sloboda” u Banjaluci bio je samo legalna borba protiv te tiranije.

    • Ovdje se radi o Republici Srpskoj, i svakome kome je stalo do vladavine prave, nemamo drugog načina da se borimo protiv ove tiranije. Međunarodna zajednica, odnosno određene države flagrantno krše sve odredbe, i pokušavaju od nas napraviti “pokusne kuniće”. Građanska neposlušnost i ovakvi skupovi su sigurno legalni kao jedan vid otpora – istakao je Blagojević.

    Dodao je da je držanje svih učesnika skupa bilo je na visokom nivou i dostojanstveno.

    • Mogu samo da upitim čestitke organizatoru skupa Boračkoj organizaciji Republike Srpske. Vidjelo se veliko jedinstvo i odlučnost da se istraje – poručio je Blagojević.

    Profesor ustavnog prava analizirao je i nedolazak opozicije na skup.

    • Razmirice između opozicije i pozicije ni na koji način nisu bacili sjenu na veličinu skupa, ali s druge strane ona govori o podjeljenosti društva u Srpskoj, što nije dobro. Oni koji kritikuju skup, ne daju druga rješenja, a to nije dobro – rekao je Blagojević.

  • Dodik razgovarao sa Orbanom

    Srpski čan Predsjedništva BiH čestitao je premijeru Mađarske Viktoru Orbanu izuzetan uspjeh postignut na opštim izborima i osvojenom četvrtom uzastopnom premijerskom mandatu.

    U telefonskom razgovora sagovornici su razmijenili mišljenja o aktuelnim bilateralnim i međunarodnim procesima, kao i trenutnoj situaciji u BiH i Mađarskoj, saopšteno je iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH.
    Mađarski premijer uputio je čestitke povodom nastupajuceg pravoslavnog praznika Vaskrsa.

  • SDS protiv bonskih ovlaštenja

    SDS protiv bonskih ovlaštenja

    Predsjednik SDS-a Mirko Šarović izjavio je danas u Šamcu da je SDS protiv bonskih ovlaštenja i da smatra da su neosnovane, nezakonite i neustavne bilo kakve odluke i nametanja od bilo kog međunarodnog predstavnika.

    “Kao i prije 20 godina mi i sada kažemo da smo protiv toga i da to nemaju pravo da rade i da predstavnici međunarodne zajednice, uključujući i visoke predstavnike, treba da budu potčinjeni Savjetu bezbjednost“, naglasio je Šarović.

    Šarović je novinarima rekao da je na današnjoj sjednici Predsjedništva SDS-a razgovarano o eskalaciji krize u BiH koja je izazvana odlukama koje je donio Kristijan Šmit.

    On je ocijenio da je i nakon održavanja jučerašnjeg mitinga u Banjaluci “problem ostao isti i da se Republika Srpska i cijela BiH suočavaju sa daljom eskalacijom krize”.

    Šarović smatra da BiH, umjesto da napreduje, nazaduje, za šta su, kako kaže, glavni krivci aktuelni nosioci vlasti u BiH iz sve tri stranke koji nemaju rješenja.

    On je rekao da je na sjednici Predsjedništva SDS-a zaključeno da će, osim krupnih pitanja, u fokusu njihovog interesovanja i dalje biti životna pitanja i da će se zalagati za odgovore na aktuelnu krizu koji bi pomogli, prvenstveno građanima Republike Srpske.

    Član Predsjedništva SDS-a Đorđe Milićević rekao je da su danas razgovarali sa zamjenikom predsjednika stranke Radom Savićem i sa Šarovićem o stanju infrastrukture stranke i konstatovano je da je u Izbornoj jedinici šest zadovoljavajuće stanje svih opštinskih odbora.

    “DeFinisani su određeni zadaci koje ćemo realizovati u narednih dva do tri mjeseca, a koje ćemo realizovati u skladu sa početkom nekog predizbornog perioda koji je pred nama. Potpuno je jasno da je SDS u Izbornoj jedinici šest apsolutno spreman za opšte izbore, a daćemo svoj doprinos i konsolidaciji drugih opštinskih odbora stranke u dobojskoj i bijeljinskoj regiji”, kaže Milićević.

  • Prekinut štrajk UIO BiH

    Prekinut štrajk UIO BiH

    Štrajkački odbor Sindikata Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH donio je danas jednoglasnu odluku o prestanku štrajka upozorenja zaposlenih u UIO BiH.

    Kako su saopštili, ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od sutra.

    “Ovom odlukom Sindikat je pokazao opredijeljenost za dogovorno rješavanje spornih pitanja uz spremnost da olakša prekogranični saobraćaj roba i putnika, pri čemu imamo puno razumijevanje za korisnike naših usluga, uvoznicima, vozačima, privrednicima i građanima kao krajnjim potrošačima”, saopštili su iz UIO.

    Naime, Štrajkački odbor Sindikata UIO je 28. marta bio donio Odluku o stupanju u štrajk te su od 4. aprila štrajkovali od 12 do 14 sati, kako su tada naveli, do ispunjenja zahtjeva.

    Dodaju da su u vezi s tim, 20. aprila predstavnici Štrajkačkog odbora Sindikata UIO održali sastanak sa Zoranom Tegeltijom, predsjedavajućim Savjeta Ministara BiH, na kojem su ga upoznali sa situacijom i djelovanjem SM BiH u okviru dva postavljena zahtjeva Sindikata, a jedan od njih je zahtjev o dinamici usvajanja Zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022., a koji je uslov za primjenu osnovice za obračun plate u institucijama BiH za ovu godinu

  • Vučić: Tražio sam od Dodika da odustane od vojske

    Predsjednik Srbije Aleksandra Vučić kaže da Srbija mora da riješi pitanje Kosova, gdje su tokom prošle godine porasle tenzije zbog registarskih tablica za vozila.

    On je to rekao u intervjuu za londonski Fajnenšel tajms, prenosi Beta

    FT podsjeća da je Kosovo proglasilo nezavisnost 2008. godine, što pored Beograda ne priznaju ni Kina i Rusija.

    Srbija tenzije mora da kontroliše i u BiH koje raspiruje član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, kog Vučić podržava, dodaje se.

    Vučić je rekao da je pozvao Dodika da ne formira vojsku i da umiri secesionističke planove, što je on, prema Vučićevim riječima, prihvatio.

    Predsjednik Srbije je istakao da “mnogo igrača” ima interes u destabilizaciji zapadnog Balkana, ali da je on liderima EU rekao da će Srbija pokušati da održi mir u regionu.

  • Kojić o oslobađajućoj presudi Vikiću: Postupak vođen traljavo

    Kojić o oslobađajućoj presudi Vikiću: Postupak vođen traljavo

    Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, rekao je, komentarišući oslobađajuću presudu Draganu Vikiću, bivšem komandantu Specijalne jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova Republike BiH, i Jusufu Pušini, pomoćniku ministra unutrašnjih poslova za uniformisanu policiju, da više ništa nije iznenađenje kada je u pitanju pravosuđe na nivou BiH.

    “Moram da kažem da smo mi i ranije upozoravali na traljavost u vođenju postupka od strane postupajućeg tužioca. Sada vidimo i šta je konačan ishod, a to je oslobađanje za vrlo jasan i dosta dokumentovan ratni zločin nad pripadnicima JNA. Očigledno da pravosuđe ne želi da dokaže kako i ko je prouzrokovao ratne sukobe, početak zločina koji su se dešavali nad Srbima u Sarajevu, sa konačnom završnicom etničkog čišćenja sarajevskih Srba”, naveo je Kojić u izjavi za “Nezavisne novine”.

  • Arnautović najavio da će opšti izbori biti raspisani 4. maja

    Arnautović najavio da će opšti izbori biti raspisani 4. maja

    Centralna izborna komisija (CIK) BiH raspisaće ovogodišnje opšte izbore u BiH 4. maja, kada počinje da teče zakonski rok od 15 dana, odnosno do 19. maja, do kada je Savjet ministara dužan da obezbijedi sredstva za njihovo sprovođenje, izjavio je danas predsjednik Komisije Suad Arnautović.

    Konstatujući da postoji veliko interesovanje javnosti za finansiranje izbora, zbog čega kod nekih postoji i dilema da li će opšti izbori biti raspisani, Arnautović je na sjednici Komisije rekao da će CIK postupati prema odredbama Izbornog zakona, striktno poštujući zakonske obaveze.

    “Jedna od obaveza je da CIK najmanje 150 dana prije izbornog dana raspiše izbore”, istakao je Arnautović i podsjetio da je zakonom fiksno određeno da se izbori održavaju prve nedjelje u oktobru u izbornoj godini ukoliko se taj dan ne poklapa sa vjerskim praznicima konstitutivnih naroda.

    On je dodao da se CIK obratio i vjerskim zajednicama kako bi dobio formalnu potvrdu da se izborni dan ne podudara sa vjerskim praznicima.

    Govoreći o finansiranju i sprovođenju izbora, on je naveo da je Izbornim zakonom propisano obligatorno ponašanje u vezi sa obezbjeđivanjem sredstava, odnosno da se sredstva moraju obezbijediti u roku od 15 dana od dana donošenja odluke CIK-a o raspisivanju izbora, odnosno 19. maja.

    Prema njegovim riječima, Savjet ministara juče nije raspravljao o pitanju obezbjeđivanja sredstava za finansiranje izbora.

    “Bitno je zbog javnosti napomenuti da postoje izričite odredbe u Krivičnom zakonu BiH koje se odnose na one koji onemogućavaju birače da ostvare svoje biračko pravo. U daljim aktivnostima imaćemo u vidu i takve odredbe jer smo, prema Izbornom zakonu, dužni da ako utvrdimo, odnosno ocijenimo da je učinjeno krivično djelo koje se odnosi na izborni proces, to djelo prijavimo nadležnom tužilaštvu”, pojasnio je Arnautović.

    On je naveo da je CIK ispunio zahtjev Savjeta ministara od 14. aprila i da je 18. aprila dostavio odluku o odobravanju, raspodjeli i korištenju dijela prenesenog i akumuliranog viška prihoda iz prethodnih godina.

    “Očekivali smo da će o tome biti raspravljano na jučerašnjoj sjednici Savjeta ministara, ali to nije uvršteno u dnevni red”, rekao je Arnautović i dodao da će CIK ispoštovati eventualne nove zahtjeve Savjeta ministara i Ministarstva finansija i trezora.

    Ističući da će CIK raspisati 4. maja izbore, čime će biti otvoren proces prijave političkih stranaka i nezavisnih kandidata, odnosno prikupljanja potpisa za prijavu za učešće na izborima, Arnautović je naveo da se od nadležnih organa, prije svega Savjeta ministara, očekuje da urade ono što je njihova obaveza.