VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Tegeltija: BiH ne može biti “spavaonica migranata” za zemlje zapadne Evrope

    Tegeltija: BiH ne može biti “spavaonica migranata” za zemlje zapadne Evrope

    • Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je danas da je BiH spremna da pruži humanitarnu pomoć svim izbjeglicama kojima je potrebna, ali da nije spremna da bude “spavaonica migranata” za zemlje zapadne Evrope.

    Tegeltija je u Sarajevu na regionalnoj konferenciji o migracijama istakao da je BiH spremna na saradnju sa svim zemljama i u regionu i šire kako bi migrantska kriza bila bolje kontrolisana i da bi dali šansu samo onim ljudima koji zaslužuju da nose naziv migranata.

    “Danas kažemo da je bolje nego prije godinu dana, ali svakako ne možemo da zaboravimo ono što se tada dešavalo i slike koje su odlazile iz BiH. Ne možemo da zaboravimo ni poruke koje su nam dolazile iz Evrope o BiH, o postupanjima vlasti u BiH i našem odnosu prema migrantima”, istakao je Tegeltija.

    On je napomenuo da je veoma važno da se ne zaborave i greške koje su činjene u tom trenutku, a činili su ih mnogi u BiH.

    “Isto je važno da su postojali ljudi u BiH koji su napravili neke važne korake da ta kriza bude sanirana i da danas imamo značajano bolju situaciju nego što smo imali tada”, ukazao je Tegeltija.

    Predsjedavajući Savjeta ministara je iznio nekoliko ključnih stavova BiH kada su u pitanju migracije.

    “BiH, s obzirom na svoju veličinu i broj stanovnika, nosi preveliki teret migracijske krize koji su kreirali neki izvan ove zemlje”, ocijenio je on.

    Tegeltija je rekao da se BiH susreće sa dva ogromna izazova, a to su humanitarni i, prema njegovom mišljenje možda i veći – bezbjedonosni izazov sa kojim se BiH susreće.

    On je poručio da će BiH nastaviti da jača svoje kapacitete kada je u pitanju borba protiv migracija kroz sve agencije u BiH, na svim nivoima.

    “BiH je spremna da pruži svu humanitarnu pomoć svim izbjeglicama kojima je potrebana i pobrinućemo se da nikome kome je potrebna pomoć ne bude uskraćena, ali nije spremna da bude spavaona migranta za zemlje zapadne Evrope”, poručio je Tegeltija.

  • Kavazović: Bošnjaci moraju biti agilniji, potrebno je obnoviti društveni ugovor za BiH

    Kavazović: Bošnjaci moraju biti agilniji, potrebno je obnoviti društveni ugovor za BiH

    Smatram da ljude koji ugrožavaju mir u Bosni i Hercegovini treba izvesti pred sud. Jer, nema ništa što bismo mogli žrtvovati kada je u pitanju mir, kazao je prvi čovjek Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.

    On je za BHT1 kazao kako mir moramo sačuvati i spasiti porad nas i naše djece, naših unuka i generacija koje dolaze. Ef. Kavazović kaže da je trenutna kriza u državi velika, te da retorika koju čujemo zabrinjava. To sve može, smatra reis Kavazović, ugroziti mir u Bosni i Hercegovini.

    Nakon što je učestvovao u razgovorima s predstavnicima međunarodne zajednice o mogućnostima za rješavanje problema u BiH, Kavazović ističe da je tokom tih susreta rekao da vjerske zajednice nisu uključene u ove tenzije i nemaju odgovornost za politički ambijent u Bosni i Hercegovini. Ali je jasno rekao šta smatra glavnim problemom u BiH.
    “Srž problema u BiH su aspiracije prema njenoj teritoriji. Secesija i vjerovatno priključenje nekoj drugoj zemlji. Kazao sam da se to mora zaustaviti. Svaki drugi razgovor u Bosni i Hercegovini je vođenje u krivom smjeru. Secesija se mora zaustaviti. Mora se sačuvati mir u Bosni i Hercegovini”, rezolutan je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.

    Kavazović podsjeća da je Bosna i Hercegovina stoljećima opstajala na filozofiji komšiluka i misli da bi se toj filozofiji trebalo vratiti. Upozorava kako se ne bi smjelo skliznuti u fašističku ideologiju koja je jedno vrijeme, u nekim društvima oko nas, pa i ovdje bila preferirana, a to je filozofija istrage poturica.

    “Komšiluk je ono oko čega trebamo da se savijemo, trebamo biti upućeni jedni prema drugima, pomoći jedni drugima, razumjeti jedni druge. Mi smo svi ovdje slavenski narod. Naše tradicije su vrlo bliske, jezici su nam isti. Ne postoji nijedan razlog zbog čega bismo mi pretvorili ovu blagodat mira u pakao rata”, govori u intervjuu reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.

    Međutim, kako kaže reis Kavazović, postoji i krivica kod muslimana zbog situacije u BiH. Apatija koja je zavladala među njima i razmišljanje kako imaju neki kredit iz prošlih vremena spriječio ih je da češće budu u centrima u kojima se donose odluke i gdje se svi drugi utrkuju da se njihov glas čuje.

    “Bošnjaci smatraju da još uvijek imaju neki kredit iz nekog vremena i smatraju da je to sasvim dovoljno da se prepoznaju problemi u Bosni i Hercegovini. Moraju Bošnjaci, dakle, biti agilniji, moraju govoriti o stvarnim problemima u Bosni i Hercegovini, moraju razgovarati s ljudima koji su im partneri, moraju tražiti rješenja za Bosnu i Hercegovinu. Ne postoji nigdje u svijetu nijedna država koja je Bogom dana za svagda, a da ne postoje razgovori s vremena na vrijeme da se društveni ugovor obnovi. Potrebno ga je stalno obnavljati. Zbog toga i u Bosni i Hercegovini je potrebno da iz dekade u dekadu dolazimo do tog obnovljenog društvenog ugovora. Moramo vidjeti svoje interese, ali i slušati interese drugih kako bi taj društveni interes ojačali kada je riječ o Bosni i Hercegovina”, kaže reisu-l-ulema.

    Kavazović je, kako kaže, razočaran kako se građani ponašaju u vremenu pandemije koronavirusa te niskim stepenom vakcinacije. Smatra da naučna dostignuća treba pratiti i primjenjivati, a one koji to ne čine smatra neodgovornim.

    “Ja mislim da su to vrlo neodgovorni ljudi. Nauka nam ipak govori, a naša je dužnost da je poslušamo. Zbog čega će nam uopće nauka, čemu nam koristi, ako je nećemo slušati. Da, mi trebamo vakcine upotrijebiti, vakcinisati se i zaštititi vlastiti život i živote oko nas. Mogu kazati da sam pomalo i razočaran u nas same kako se ponašamo i u jednoj i u drugoj prilici”, govori Husein ef. Kavazović.

  • Zašto OHR još nije preveo Dejtonski sporazum?

    Zašto OHR još nije preveo Dejtonski sporazum?

    Autentični tekst Opšteg mirovnog sporazuma nemoguće je naći na zvaničnim stranicama zajedničkih institucija BiH jer dokument, odnosno njegovi aneksi, zvanično nikada nisu prevedeni na domaće jezike.

    Ni nakon 26 godina poslije, OHR nije ispunio svoju obavezu i to uradio, samo iz razloga da može da interpretira Ustav BiH po volji dijela međunarodne zajednice, tvrdi ruski ambasador Igor Kalabuhov.

    Povod za novi nesporazum u BiH biće sigurno i odgovor iz OHR-a da BiH ima obavezu da francuskoj Vladi, gdje je 1995. ratifikovan mirovni sporazum, dostavi prevod na, kako su naveli, “bosanskom” jeziku.

    Uoči 26. godišnjice potpisivanja Dejtonskog sporazuma, iznova se otvara pitanje službenog prevoda dokumenta kojim je ovjeren mir u BiH, mada nikada nije ni potvrđeno postojanje originala sporazuma kojeg bi BiH, kao potpisnica, trebalo da ima.

    “Ponekad se čudim zato što OHR nije ispunio najbitniju stvar, a to je prevod Dejtonskog sporazuma. Čak 26 godina nema zvaničnog prevoda Ustava na jezike naroda u BiH, a to je posao OHR-a”, ističe Kalabuhov.

    Prozvani u OHR-u odgovaraju da prevod nije njihov posao. Podsjećaju, Sporazumom o utvrđivanju teksta aneksa Opšteg mirovnog sporazuma za mir, potpisan u Parizu 14. decembra 1995. godine, predviđeno je da strane potpisnice dostave francuskoj Vladi odgovarajuću jezičku verziju.

    U OHR-ovom tumačenju, iz BiH bi trebalo da bude upućena samo jedna verzija na, kako navode, “bosanskom” jeziku.

    “Francuska Vlada dobila je nacrt prevoda na hrvatski od Republike Hrvatske i na srpski jezik od tadašnje Savezne Republike Јugoslavije. Međutim, iz BiH nije dostavljen nacrt prevoda na ‘bosanski’ jezik. Dok to ne bude završeno, engleska verzija teksta Opšteg okvirnog sporazuma za mir, i dalje ostaje jedina zvanična verzija”, naveli su iz OHR-a.

    Delegat u Klubu Srba Dom naroda PS BiH Dušanka Majkić smatra da je rješenje u prevodu dokumenta na srpski, hrvatski i bošnjački jezik.

    “Pošto svi zajedno živimo u BiH, ne može se pretendovati da ‘bosanski’ jezik bude onaj na kome će biti Dejtonski mirovni sporazum i to bi ponovo mogao predmet nesporazuma. Dakle, rješenje je da prevod bude na srpski, hrvatski i bošnjački jezik”, kaže Majkićeva.

    Postojanje samo engleske verzije Opšteg mirovnog sporazuma za mir, kao zvanične, budi sumnju u OHR-ova tumačenja i prevod. U protekle dvije i po decenije visoki predstavnici su umjesto “slova” tumačili “duh” Dejtona, čime su išli na ruku onima koji traže njegovu reviziju.

    “Ako nemate zvaničnu verziju prevedenu, onda onaj ko čita sa engleske verzije može da tumači kako hoće, a iskustva govore da su OHR i dosadašnji visoki predstavnici u izobilju koristili mogućnost da tumače Sporazum kako hoće”, naglašava Majkićeva.

    Dejtonski sporazum nije donio samo mir. Aneksom 4, odnosno Ustavom BiH i Aneksom 10 kojim je predviđeno uvođenje visokog predstavnika, direktno utiče na svakodnevni život. Tačno preveden potvrđuje da u Dejtonu nije bilo mjesta za Savjet za provođenje mira i tzv. bonska ovlašćenja, te shodno tome visoki predstavnik nije imao ovlašćenja da donosi zakone i kažnjava ljude, a što su radili svi – do posljednjeg Valentina Incka.

    Da nam drugi ne bi tumačili šta piše, a otimačinu nadležnosti Srpskoj predstavili kao dejtonsku tekovinu, Udruženje građana “Politikolog” iz Banjaluke, tokom godine, podijelilo je građanima hiljade primjeraka prevedenog Dejtonskog sporazuma i Aneksa 4, odnosno Ustava BiH, jer treba znati da je izvorni Dejtonski sporazum verifikovao postojanje Republike Srpske.

  • Jedan od gorućih problema u BiH! Ujić tvrdi da je migrantska kriza pod kontrolom

    Jedan od gorućih problema u BiH! Ujić tvrdi da je migrantska kriza pod kontrolom

    Otvaranje novog privremenog prihvatnog centra “Lipa”, između Bihaća i Bosanskog Petrovca, najavljeno je za sutra, a u tom objektu moguć je smještaj do 1.500 migranata.

    Novi prihvatni centar omogućiće smještaj i porodicama sa djecom, djeci bez pratnje i samcima, najavljeno je iz Ministarstva bezbjednosti u Savjetu ministara.

    Direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić rekao je da novoformirani centar “Lipa” ispunjava sve evropske kriterijume za zaštitu migranata, čime podiže i bezbjednost svih u zemlji.

    On je naveo i da je migrantska situacija pod kontrolom, da je u centrima ukupno oko 2.500 ilegalnih izbjeglica.

    “Ipak, nastavljamo da pratimo migracione tokove, dešavanja na granici Bjelorusije i Poljske. Veliko kretanje migranata je još na sceni i ilegalne migracije će sigurno biti jedan od problema i u narednom periodu”, rekao je Ujić za “Glas Srpske”.

    Uspostavljanju novog centra “Lipa” doprinijeli su Ministarstvo bezbjednosti, Služba za poslove sa strancima i Međunarodna organizacija za migracije /IOM/, uz finansijsku podršku EU i ostalih partnera, prateći odluku Savjeta ministara o osnivanju privremenog prihvatnog centra “Lipa” u decembru prošle godine.

  • Predstava na Kazanima: O čemu svjedoče dvije spomen ploče u Sarajevu

    Predstava na Kazanima: O čemu svjedoče dvije spomen ploče u Sarajevu

    Spomen ploča na Kazanima iznad Sarajeva posvećana je, kako piše, “ubijenim građanima”. Nigdje nije navedeno da su na ovom stratištu stradali Srbi, a da su ih pobili Bošnjaci.

    Nekoliko kilometara dalje, na sarajevskoj Vijećnici, godinama stoji tabla na kojoj piše da su “srpski zločinci zapalili Nacionalnu biblioteku BiH”.

    Ove dvije kamene ploče na najbolji način svjedoče koliko je glavni grad BiH istinski spreman da se suoči sa prošlošću i sa zločinima počinjenim u minulom ratu.

    Izbjegli pitanja
    Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit i potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović prije dva dana su svečano otkrili spomen ploču na Kazanima.

    Zvaničnici nisu davali izjave, vjerovatno svjesni da bi ih novinari mogli pitati svašta. Jer spomenik na Kazanima već mjesecima izaziva burne polemike.

    Nevenka Bošković, Dragomir Ćeranić, Mileva Drašković… neka su od 17 imena uklesanih na spomen ploču. Svakom ko iole poznaje etničke prilike u BiH jasno je da su navedena imena srpska. Ali, na spomeniku to ne piše, kao što ne piše da su oni žrtve presuđenih ratnih zločina, koje su počinili Bošnjaci.

    Na spomeniku piše: „Zauvijek ćemo se, s tugom i poštovanjem, sjećati naših ubijenih sugrađana“.

    Različit pristup
    Podsjećamo, iz nepristupačne jame Kazani na padinama Trebevića do sada je ekshumirano 29 posmrtnih ostataka, uglavnom srpskih civila, a sumnja se da jama skriva još mnoge tijela.

    Za zločine na Kazanima osuđeno je 14 pripadnika takozvane Armije BiH. Sud je utvrdio da su zločine počinili pripadnici Desete brdske brigade Armije BiH, pod komandom Mušana Topalovića Cace. Ipak, ni njegovo, ni imena njegovih saboraca, saučesnika u zločinu, nisu uklesana u spomen ploču.

    Na zgradi sarajevske Vijećnice, već godinama stoji ploča na kojoj piše: “Na ovom mjestu su srpski zločinci zapalili Nacionalnu biblioteku BiH”.

    Ne zna se ko je i kada, bez ikakve dozvole, postavio ploču, ali se niko nije usudio da je ukloni. Čak i pokušaji da se izmijeni tekst, koji asocira na kolektivnu krivicu srpskog naroda, ostali su bez uspjeha.

    Inicijativa
    Inicijativu za izmjenu spornog teksta pokrenuo je još 2017. vijećnik u Skupštini Garada Sarajeva, Miro Lazović. Ali inicijativa nije usvojena. Vlast se promijenila, a ploča sa spornim tekstom je ostala na jednom od najznačajnijih i najpoznatijih zdanja u glavnom gradu BiH.

    Mada je predstavljen kao čin pomirenja i suživota, spomenik „ubijenim (su)građanima“ na Kazanima je samo dodatno uzburkao duhove u Sarajevu i cijeloj BiH.

    – Kako to da su zločinci dobili nacionalnu pripadnost na Vijećnici, a žrtve na Kazanima nisu?! To je pitanje s kojim treba da se suoče i gradske vlasti Sarajeva, ali i svi u BiH koji govore o pomirenju i suživotu – rekao je srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, povodom otkrivanja spornog spomenika.

    On je dodao da spomen ploča na Kazanima ne svjedoči o želji za pomirenjem, već o održavanju stereotipa u BiH – da su zločinci u ratu bili Srbi, a oni koje su muslimani mučki pobili su bili građani.

    Čak i Dodikovi naljući politički protivnici, pa i mnogi građani, koji se ne bave stranačkom politikom, saglasni su sa ovim Dodikovim stavom.

    Heroji ubice
    Slađan Tomić, mladi sarajevski novinar, koji je u glavni grad BiH prije nekoliko godina doselio iz jednog srpskog sela u blizini Pala, svakog dana prolazi pored Vijećnice na kojoj piše „srpski zločinci“.

    – Ako na Vijećnici piše da su je zapalili srpski zločinci, onda bi bilo fer da na Kazanima piše da se spomenik diže Sarajlijama koje su ubili bošnjački zločinci. Najviše fer bi ipak bilo kada bi na Vijećnici pisalo da su je zapalili pripadnici Vojske RS, a na Kazanima da su svoje sugrađane ubili pripadnici Desete brdske brigade Armije BiH – kaže Slađan Tomić.

    Dodaje da, nažalost, oni koji su počinili zločine u dijelu bošnjačih boračkih organizacija i danas imaju status heroja, pa im se organizuju pomeni koje finansiraju sarajevske vlasti.

    Naime, 26. oktobra, dan uoči sjednice na kojoj je Gradsko vijeće Sarajeva denijelo odluku o izgradnji spomen ploče na Kazanima, pripadnici Zelenih beretki su odali počast “svom komandantu” Mušanu Toplaoviću Caci, čovjeku najodgovornijem za zločine na Kazanima.

    “Nova” snaga
    Slađan Tomić upozorava da niko u BiH ne smije imati duple aršine; svaki zločin, pa i onaj na Kazanima, treba nazvati pravim imenom. Zločince ne treba ni slaviti ni prikrivati, ali ni povezivati sa kolektivom.

    – Smeta mi tabla na Vijećnici jer se tako kolektivizira odgovornost. Zločin ima epitet srpski, pa će sutra neki radikal na ulici pokazati prstom i reći: “On je Slađan, Srbin, kao i oni koji su spalili Vijećnicu”. A ja ne želim da imam ništa sa zločincima, bez obzira na naciju, pa ne želim da se uz dio mog identiteta vežu zločinci – kaže Slađan Tomić.

    Gradska uprava u Sarajevu, na čelu s gradonačelnicom Benjaminom Karić, predstavlja se kao nova snaga, liberalnija od svojih prethodnika.

    Ipak, nisu prihvatili amandman Naše stranke, čiji su vijećnici tražili da se na spomen ploči na Kazanima jasno istakne ko je ubijen i ko je pobio žrtve.

    Ovaj prijedlog nije prihvaćen iako je za zločine počinjene na toj lokaciji odavno donesene sudske presude. Ali, jedno je presuda na papiru, a drugo ona uklesana u kamenu.

  • Mazalica komentarisao aferu Šukala: Težak udarac za Vladu, nisam srećan što se to desilo

    Mazalica komentarisao aferu Šukala: Težak udarac za Vladu, nisam srećan što se to desilo

    Srđan Mazalica, šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske komentarisao je aferu u kojoj je glavni akter njihov visoki funkcioner Marko Šukalo.

    Rekao je kako to narušava ugled stranke te da bi SNSD i Vlada RS trebali obratiti pažnju da integritet, savjest i odgovornost državnih službenika kao i nosioca vlasti moraju biti na pravom mjestu.

    Istakao je kako je SNSD jedina stranka u Srpskoj koja isključuju i smjenjuje svoje članove.

    “Šukalo je uradio nešto nezakonito. Posjedovanje teških droga je krivično djelo. On je kao visokopozicionirani državnik službenik, čim je stupio u kontakt s teškim drogama, to morao prijaviti policiji. To je težak udarac za Vladu RS i nimalo nisam srećan što se to desilo”, rekao je Mazalica u Danu uživo N1.

    Naglasio je kako policija treba pokazati da nema nedodirljivih, što je ovim primjerom i pokazala.

    “Šukalo je bio često u medijima i bio je poznat, ali su policijski službenici ipak uradili to i to govori nešto. Ne radi se o tome da je neko zaštićen pa ni nekoga koga su na TV-u vidjeli blizu Milorada Dodika. Svugdje ima afera, sigurno i u FBiH, samo što se ne otkriju jer policija ne radi svoj posao”, zaključio je Mazalica.

    Podsjetimo, Marko Šukalo uhapšen je tokom prethodnog vikenda u jednom banjalučkom ugostiteljskom objektu. tokom racije, policija je kod njega pronašla ekstazi i kokain. Vlada Republike Srpske ga je razriješila dužnosti pomoćnika generalnog sekretara za pravne i opšte poslove, a potom je i isključen iz SNSD-a.

  • “Sve što sprečava napredak zemlje treba ukloniti”

    “Sve što sprečava napredak zemlje treba ukloniti”

    Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni Hercegovini Erik Nelson ponovio je danas u Sarajevu da političke blokade i nefunkcioniranje državnih institucija obeshrabruju investitore i sprečavaju napredak zemlje.

    “Umjesto da BiH vuku unatrag u period iz devedesetih godina, svi lideri u BiH imaju obavezu raditi na tome da zemlja ide naprijed i predano na tome rade”, dodao je Nelson.

    Osvrnuo se na posjete zvaničnika SAD-a Dereka Cholleta koji je savjetnik državnog sekretara te zamjenika pomoćnika državnog sekretara Gabriela Eskobara, koji su se sastali s brojnim bh. zvaničnicima, napominjući da je Chollet donio pismo državnog sekretara Antonyja Blinkena u kojem su istaknuti ciljevi važni za BiH.

    “Njegova jasna poruka bila je da BiH mora ići naprijed i implementirati reforme, a lideri moraju učestvovati u radu vlade i postići dogovor kojim će omogućiti da zemlja ide naprijed”, kazao je Nelson.

    “Sve ono što sprečava napredak zemlje je nešto što treba ukloniti”, dodao je Nelson, “i važno je fokusirati se na važna pitanja i rješavati ih unutar postojećih institucija bilo da se radi o pitanjima ekonomskog napretka, pandemije koronavirusa ili političke krize”.

  • išković poručio da se neće povući jer predstavlja Republiku Srpsku

    išković poručio da se neće povući jer predstavlja Republiku Srpsku

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković izjavio je danas u Banjaluci da se ne boji sankcija zapadnih zemalja i da ništa štetno neće uraditi bilo kom narodu u BiH, niti djelovati protiv Ustava BiH.

    Ako neko želi da mi uvede sankcije, to će i uraditi. Međutim, ne mogu da se povučem, jer predstavljam Republiku Srpsku i njene institucije – rekao je Višković.

    On je dodao da je ambasadora Velike Britanije u BiH Metjua Filda pitao da li se može nešto uraditi u njegovoj zemlji što nije u skladu sa Ustavom.

    – Bio je saglasan sa mnom da to nije moguće. Republika Srpska traži da se radi u skladu sa Ustavom BiH i ništa više – rekao je Višković.

    On je upitao kako je moguće da Republika Srpska ne može imati u vlasništvu šume, a Brčko distrikt i Federacija BiH mogu.

    – Ne možemo dozvoliti da Republika Srpska gubi nadležnosti. Moglo bi se dogoditi i da naziv Republika Srpska bude ukinut. Nismo za secesiju, rat, niti želimo nanijeti štetu, ali moramo braniti naše interese – dodao je Višković.

    On je napomenuo da je Fildu rekao da su u BiH nezadovoljni Srbi i Hrvati.

  • Košarac i Mihajlovićeva saglasni da treba isključiti politiku iz projekta “Buk Bijela”

    Ministar rudarstva i energetike Srbije Zorana Mihajlović istakla je danas da projekat “Buk Bijela” treba da donese energetsku bezbjednost i stabilnost Srbiji i BiH, te da nije i ne smije da bude pitanje politike.

    Mihajlovićeva je, nakon sastanka u Beogradu sa ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH Stašom Košarcem, rekla da će Srbija razmotriti sve mogućnosti i uraditi sve što bude mogla na realizaciji projekta “Buk Bijela”.

    Ona je naglasila da svi moraju biti svjesni da svaka vrsta zadržavanja tako važnog energetskog projekta utiče na svakog građanina Srbije i BiH.

    – “Buk Bijela” treba da donese energetsku bezbjednost i stabilnost svima, i Srbiji i BiH. Sve što budemo mogli da uradimo, a vidjećemo šta je ispred nas kao mogućnost, mi ćemo sigurno zaista i uraditi. Ovo nije i ne smije da bude pitanje politike. Ovo je zaista pitanje energetske bezbjednosti obje zemlje – rekla je ona.

    Košarac je naveo da ne zna zašto nekome smeta dobra saradnja i regionalno povezivanje i naglasio da se politika kontinuiteta dobre saradnje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika manifestuje i kroz energetsku saradnju.

    – Ne vidim zašto to određenim strukturama u Sarajevu smeta. Mislim da apsolutno treba pozdraviti svaki regionalni oblik saradnje. Naravno, uvijek je otvoren poziv federalnim strukturama da se uključe u tu vrstu projekata i ja mislim da usporavanje nije saveznik. Nekoga usporiti u tako važnom energetskom projektu ne donosi benefit nikome – trpe građani, trpi privreda – istakao je Košarac.

    Košarac je rekao da treba prestati sa politikantstvom, te naglasio da Republika Srpska ne osporava nikakav oblik saradnje Federacije BiH (FBiH) sa bilo kim i da se raduje njenom napretku.

    – Ali bi isto tako bilo korektno da se i FBiH raduje napretku i povezivanju Republike Srpske. Na kraju krajeva, benefit od takvog projekta će imati i Bošnjaci, i Srbi, i Hrvati, i Federacija, i Republika Srpska, mislim da sa takvim politikantstvom treba prestati. Mi smo trebali da imamo što više projekata i da se radujemo realizaciji takvih projekata – naveo je on.

    Košarac je zahvalio Srbiji za širinu koju je pokazala kada je došlo do gasne havarije u BiH, te ponovio da ne vidi razlog zašto pojedine strukture u BiH prave probleme u značajnim infrastrukturnim projektima.

  • Cvijanović: Slanje pisama i prijetnje nisu formula za uspjeh

    Cvijanović: Slanje pisama i prijetnje nisu formula za uspjeh

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović ocijenila je da slanje pisama i prijetnje nisu formula za uspjeh i ukazala na potrebu razgovora svih nivoa vlasti u BiH.

    Cvijanovićeva je istakla da je potreban ozbiljan dijalog, razgovor između svih nivoa vlasti u okviru BiH, posebno dva entiteta i predstavnika tri konstitutivna naroda, sigurna da se tada može doći do rješenja.

    “Slati pisma i prijetiti nije formula za uspjeh. Nikada nije bilo i neće biti”, rekla je Cvijanovićeva novinarima u Vukosavlju.

    Prema njenim riječima, to nije nikakva pokretačka snaga i nije nešto što može nekoga da podstakne ili da uplaši.

    “Ovdje treba zauzeti sasvim jedan drugačiji kurs kad je u pitanju međunarodni faktor”, smatra Cvijanovićeva.

    Ona je dodala da taj međunarodni faktor treba da razumije da u BiH postoje silni problemi, da postoji spremnost što se tiče Republike Srpske da se oni rješavaju i prevazilaze, da su ovdje još vrlo ozbiljni, osjetljivi politički trenuci gdje se pojedini narodi, i Hrvati i Srbi, bore za ono što im je ustav dao, a ne mogu nikako to da realizuju.

    Kada je riječ o Republici Srpskoj, pojasnila je, to su ustavne nadležnosti, a sa hrvatske strane legitimno predstavljanje.

    “Mi te stvari treba da rješavamo unutrašnjim dijalogom, niti će nama pomoći niti odmoći bilo čije sankcije”, naglasila Cvijanovićeva.

    Što se tiče stranaca i njihovog učešća, ona je ocijenila da bi ovdje bilo daleko bolje da su oni sastavni dio dobrih davanja, dobrih usluga da bi se ovdje mogli dogovoriti na unutrašnjem planu.

    “Ovdje je suštinski važno da se mi pozabavimo da utvrdimo šta su naši prioriteti, vidimo kako možemo obezbijediti bolji ambijent i na koji način možemo živjeti jedni s drugima, jedni pored drugih da niko nikom ništa ne oduzima. To je sređena i zadovoljna država”, zaključila je Cvijanovićeva.