Kategorija: Vijesti

  • Zapadni Balkan prihvatio ciljeve EU o dekarbonizaciji

    Zapadni Balkan prihvatio ciljeve EU o dekarbonizaciji

    Evropska unija i Energetska zajednica očekuju od zemalja zapadnog Balkana da se javno izjasne o ciljevima, politikama i očekivanjima kada je u pitanju dekarbonizacija, odnosno smanjenje emisija štetnih stakleničkih gasova, kažu u Energetskoj zajednici.

    Ovo je jedna od posljedica danas usvojene odluke Komiteta ministara Energetske zajednice u Beogradu pod srbijanskim predsjedavanjem, koje se odnose na pet ključnih zakonskih akata koje je već usvojila EU, a koje bi trebalo primijeniti do 2030. godine.

    Usvajanjem ovih odluka, i zapadni Balkan se formalno priključio mjerama i ciljevima EU u borbi protiv klimatskih promjena, koje uključuju postepeno odustajanje od fosilnih goriva, poput elektrana na ugalj, i veće investicije u obnovljive izvore energije.

    Kako je saopštila Barbara Pojner, portparolka Energetske zajednice, radi se o četiri direktive i jednoj regulativi. Direktive, koje, podsjećamo, u EU imaju zakonsku snagu, odnose se na stimulisanje obnovljivih izvora energije, zatim na energetsku efikasnost, kontrolu i finansiranje projekata koji će se sprovoditi, te restrukturisanja tržišta električnom energijom.

    Regulativa se odnosi na poboljšanja u gasnom sektoru, kako bi se osiguralo bolje snabdijevanje gasom na prostoru cijele Energetske zajednice. Radi stavljanja stvari u kontekst, važno je napomenuti da Energetsku zajednicu čine zemlje EU, koje već primjenjuju ove direktive i regulative, i zemlje koje nisu članice EU. Jučerašnjom odlukom u Beogradu praktično su sve zemlje članice EZ-a obavezane da primijene direktive i regulativu EU.

    Podsjećanja radi, EU je kroz Zelenu agendu odvojila značajna sredstva koja bi trebalo da pomognu u tranziciji s prljave na čistu energiju, a za zapadni Balkan će, u okviru investicionog okvira, biti izdvojeno do devet milijardi evra grantova. Veliki dio tih sredstava trebalo bi da bude usmjeren u dekarbonizaciju i u socijalno zbrinjavanje radnika u “prljavim” industrijama, s tim da bi taj posao trajao više od decenije.

    U Energetskoj zajednici kažu da od zemalja zapadnog Balkana očekuju da ispoštuju Sofijsku deklaraciju, koju su prošle godine usvojili, a koja govori o potrebi dekarbonizacije. Naime, u posljednjem izvještaju na stranici Evropske komisije kažu da 18 termocentrala na zapadnom Balkanu zagađuje više od svih termocentrala koje postoje u EU, a u posljednje tri godine umrlo je oko 17.000 građana zbog čestica koje one ispuštaju.

    Mehtild Vursdorfer, zamjenica u Generalnom direktoratu za energetiku u Evropskoj komisiji, izjavila je da zapadni Balkan mora biti dio procesa dekarbonizacije i energetske tranzicije.

    “To može donijeti velike prilike i mogućnost da zemlje transformišu svoje ekonomije kako bi bile snažnije, kompetitivnije i da bi imale razumne cijene energije”, izjavila je Vursdorferova.

    Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike Srbije, koja je predsjedavala sastankom, ističe da su klimatski izazovi tema s kojom se Energetska zajednica suočava.

    “Sve što želimo da postignemo u energetici s ciljem povećanja energetske sigurnosti mora biti determinisano očuvanjem životne sredine. To je naša obaveza ne samo prema strateškim dokumentima nego prema našoj planeti”, naglasila je ona. Dodala je da je i Srbija prihvatila Zelenu agendu, kao i da njena zemlja preduzima aktivnosti u procesu energetske tranzicije.

    “U prvoj polovini ove godine sproveli smo značajne regulatorne reforme u sferi obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, a trenutno radimo integrisani plan za klimu i energetiku, strategiju razvoja energetike do 2030. sa projekcijama do 2050, kao i akcioni plan za pravednu energetsku tranziciju. Njima ćemo trasirati put Srbije ka ugljeničnoj neutralnosti”, rekla je ministarka.

    Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, izjavio je da u BiH ne postoji ujednačen pristup aktivnostima i stavovima Energetske zajednice.

    “RS je u legislativnom smislu primijenila sve evropske standarde. Dolazi do određenog zastoja u FBiH i, naravno, na zajedničkom nivou, jer smo u obavezi da određene zakonske obaveze i zakonske propise definišemo na zajedničkom nivou. Ulažemo dodatne napore, mislim da u trećem energetskom paketu imamo mali zastoj”, rekao je Košarac. Dodao je da je važno da BiH prepoznaje sve potencijalne direktive i da te direktive mogu biti primijenjene i u RS i u FBiH.

  • Nema pomaka nakon sastanka lidera s Palmerom i Ajhorstovom

    Nema pomaka nakon sastanka lidera s Palmerom i Ajhorstovom

    Angelina Ajhorst, direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove, i Metju Palmer, specijalni izaslanik SAD za izbornu reformu, nastavili su danas razgovore sa stranačkim liderima, međutim, sudeći po izjavama pojedinih zvaničnika, gotovo je sigurno da do kraja godine neće biti postignut dogovor i da će se izbori u novembru naredne godine, ukoliko ih i bude, održati po starim pravilima, barem kada je u pitanju izbor Doma naroda i članova Predsjedništva BiH.

    U ponedjeljak kasno naveče, i to nakon što su Palmer i Ajhorstova iznijeli stav da BiH vrijeme curi i da se moraju osigurati fer i pošteni izbori, Milorad Dodik, Dragan Čović i Bakir Izetbegović, lideri SNSD-a, HDZ-a i SDA, održali su sastanak s njima, ali je izjavu dao samo Izetbegović. On je rekao da najduži sastanci tek slijede i da zasad nema ništa konkretno osim što se osjeća kritična masa na probosanskoj strani da neće izaći u susret ničemu što je jednostrano.

    “Ili će sve biti riješeno, ili ništa neće biti riješeno”, rekao je Izetbegović nakon sastanka koji je održan u rezidenciji američkog ambasadora.

    Sastanci Palmera i Ajhorstove nastavljeni su i danas, kada su u zgradu Delegacije EU došli Izetbegović, Čović i Fahrudin Radončić, lider SBB BiH, a prije toga na sastanku je bio i Željko Komšić, lider DF-a, koji je rekao da je najviše govora bilo o izmjeni Ustava i Izbornog zakona te da Palmer nije donio nikakvo rješenje.

    “Da se zaključiti o čemu se radi. Radi se o brisanju etničke odrednice u vezi s izborom članova Predsjedništva. Isto tako i državni Dom naroda je predmet rasprave, kako bi se ljudima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici etničkih skupina omogućio pristup tom domu”, rekao je Komšić, dodajući da ako je to tako, to nije loš pristup, ali da se đavo krije u detaljima.

  • Oglasila se Vlada RS povodom sastanka Viškovića sa predstavnicima “Garde Panteri”

    Oglasila se Vlada RS povodom sastanka Viškovića sa predstavnicima “Garde Panteri”

    • Vlada Republike Srpske i njen predsjednik Radovan Višković sa dužnim poštovanjem odnose se prema svim organizacijama i udruženjima, proisteklim iz Odbrambeno otadžbinskog rata, saopšteno je iz Vlade RS povodom napisa o spornom kredibilitetu predsjednika udruženja veterana “Garda Panteri”.

    “Naglašavamo da Vlada pruža punu podršku svim aktivnostima koje baštine kulturu sjećanja na stradanja srpskog naroda tokom Odbrambeno otadžbinskog rata, uključujući i ‘Gardu Panteri’, koji su dali nemjerljiv doprinos odbrani Republike Srpske”, stoji u saopštenju.

    Kao razlog današnjeg sastanka Viškovića sa predstvanicima “Garde Panteri” iz Vlade navode podršku koju Vlada i njen predsjednik aktivnostima ovog udruženju.

    “Ovo je bila prilika da predsjednik Vlade Radovan Višković izrazi poštovanje i zahvalnost zbog hrabrosti koju su, u najtežim vremenim za srpski narod, iskazivali pripadnici ‘Garde Panteri’, ne žaleći ni sopstvene živote da bi mi danas živjeli u slobodi”, navode iz Vlade Srpske.

    Iz Vlade su izrazili žaljenje što je prisustvo predsjednika udruženja Petra Cvijetinovića sastanku umanjilo njegov značaj.

    “Istovremeno, ističemo da Vlada niti želi niti može da se miješa u unutrašnju organizaciju bilo kojeg udruženja ili organizacije, proistekle iz Odbrambeno otadžbinskog rata, naglašavajući da će Vlada i resorno ministarstvo i u budućnosti nastaviti da kroz razne programe podrške, radi na unapređenju položaja i statusa boraca i članova njihovih porodica”, zaključeno je saopštenju.

  • Rusija odgovorila na pismo Komšiću i Džaferoviću

    Rusija odgovorila na pismo Komšiću i Džaferoviću

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i član Šefik Džaferović primili su ambasadora Ruske Federacije u BiH Igora Kalabuhova.

    “Ambasador Kalabuhov iznio je odgovor Ruske Federacije na pismo koje su Komšić i Džaferović uputili predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu, kao šefu države članice Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira, a u vezi sa aktuelnom krizom u BiH”, navedeno je u saopštenju Predsjedništva BiH.

    Kako se dodaje u saopštenju ambasador je kazao da Ruska Federacija u potpunosti podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, Dejtonski mirovni sporazum, te poštuje svako rješenje koje bude dogovoreno unutar BiH.

    “Članovi Predsjedništva BiH istakli su da niko nema pravo unilateralnim akcijama rušiti državne institucije Bosne i Hercegovine koje su formirane u skladu sa jasnim odredbama Daytonskog sporazuma, a uz saglasnost svih relevantnih predstavnika u Parlamentarnoj skupštini BiH”, navodi se u saopštenju.

    Članovi Predsjedništva istakli su i to da je “blokada rada institucija Bosne i Hercegovine antidejtonski i nedemokratski čin kojim se nanosi šteta svim građanima i stabilnosti države”.

  • Iz Zavoda poručili Glavašu: Vlada RS nije donijela odluku o ukidanju kancelarije u Palama

    Iz Zavoda poručili Glavašu: Vlada RS nije donijela odluku o ukidanju kancelarije u Palama

    Iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa demantovali su tvrdnje poslanika u Narodnoj skupštini RS, Aleksandra Glavaša da je Vlada RS donijela odluku o ukidanju kancelarije Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa u Palama.

    Istakli su da im nije poznato da takva odluka postoji.

    Svakako smatramo pohvalnim interesovanje narodnih poslanika za stanje u oblasti kojom se bavimo, međutim, stavovi i izjave u tom pogledu treba da imaju oslonac na činjenicama, što ovom prilikom nije slučaj – poručili su iz Zavoda.

    Podsjetimo, Glavaš je ranije saopštio da je Vlada RS donijela iznenadnu odluku da se u Palama ukine kancelariju Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, te da se postojeća dva radna mjesta, po odlasku radnika Zavoda u penziju, prebacuju u Banjaluku.

  • “Sva pamet Srpske se slila u njen zapadni dio” Glavaš osudio odluku Vlade RS o ukidanju kancelarije Republičkog zavoda za zaštitu kulture u Palama

    “Sva pamet Srpske se slila u njen zapadni dio” Glavaš osudio odluku Vlade RS o ukidanju kancelarije Republičkog zavoda za zaštitu kulture u Palama

    Iznenadna i nenajavljena odluka Vlade Republike Srpske da u Palama ukine kancelariju Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa šokirala je sve građane sarajevsko-romanijske regije.

    Postojeća dva radna mjesta, po odlasku radnika Zavoda u penziju, prebacuju se u Banjaluku tako da u Palama više nema kancelarije niti zaposlenih, što znači da se, u konačnici, gube dva radna mjesta u Palama.

    Rekao je poslanik DNS u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Aleksandar Glavaš.

    – Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa je u sastavu Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske i osnovan je 1992. godine. Sada, nakon 30 godina, umjesto da proširuje svoje kapacitete i razvija se, Republički zavod zatvara kancelariju u Palama i ukida radna mjesta kao da u sarajevsko-romanijskom području nema ni kulturnog ni pririodnog nasljeđa – rekao je Glavaš.

    Sudeći po odluci Vlade RS, dodaje on, sva pamet Srpske slila se u njen zapadni dio, gdje će se uskoro, ako se, kaže on, nastavi ovaj sramni trend, donositi sve bitne i nebitne lokalne, regionalne i republičke odluke.

    – Ostali neće imati pravo glasa niti pravo na mišljenje – kazao je Glavaš i dodao da se pita šta radi načelnik opštine Pale Boško Jugović i zašto prećutno dopušta da se u Palama gase kancelarije republičkih institucija, a građanima oduzima pravo na rad.

    – Zašto se ne oglasi i objasni da li je bar pokušao zaustaviti ovakvu odluku Vlade i da li ga je iko, ikad, išta pitao o tome. Podsjećam i premijera RS Radovana Viškovića, koji je potpisao spornu odluku, da su borci sarajevsko-romanijske regije Vojske Republike Srpske tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata branili i odbranili srpski narod na ovom području uz velike žrvte, suprostavljajući se znatno nadmoćnijem neprijatelju. Zar se na ovaj način odužuju našim borcima, RVI, porodicama poginulih boraca i svim ostalim građanima koji u čudu posmatraju kako se sistemski i planirano korak po korak republičke institucije sele u Banjaluku – poručio je Glavaš.

    On je dodao i da se preduzeće „Šume“ Republike Srpske, koje je do sada imalo sjedište u Sokocu, prebacuje u Banjaluku, a u Civilnoj zaštiti RS, čije je sjedište u Istočnom Novom Sarajevu, u toku je tiho razvlašćivanje po regionalnim centrima.

    – Ovakav odnos aktuelne vlasti prema narodu koji živi u ovom dijelu Republike Srpske sraman je i ponižavajući. Apelujem na aktuelne vlastodršce da pokažu bar mrvu razumijevanja za potrebe i boljitak građana koji žive na sarajevsko romanijskom području i preispitaju svoje odluke koje su očigledno usmjerene protiv samih građana – zaključio je Aleksandar Glavaš.

  • “U Moskvi razgovori o izgradnji gasovoda od Rače prema Banjaluci”

    “U Moskvi razgovori o izgradnji gasovoda od Rače prema Banjaluci”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da sutra putuje u Moskvu gdje se sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a jedna od tema o kojoj će razgovarati je izgradnja gasovoda od Rače prema Banjaluci.

    Dodik je rekao da će tokom posjete Moskvi razgovarati i o privrednim pitanjima, ističući da će izgradnja gasovoda od Rače prema Banjaluci nesumnjivo biti tema i sa presjednikom Rusije i sa čelnim ljudima Gasproma.

    – Mi sa njima imamo već ugovor koji smo postigli još u vrijeme zagovaranja Južnog toka koji je prekinut i prebačen na Tursko – Balkanski tok koji je prošao kroz Srbiju. Sada se stvaraju uslovi da idemo dalje. Potpisali smo nekoliko važnih memoranduma u kojima smo se dogovorili da se gradi gasovod u kome će Gasprom biti vlasnik 60 odsto, a mi 40 odsto – rekao je Dodik za RTRS.

    On je dodao da će “Gasprom” biti garant za sredstva koja će se angaživati preko banaka da se izgradi taj gasovod plus dvije gasne elektrane na prostoru Republike Srpske.

    On je naveo da je najveći problem Republike Srpske što iz Sarajeva ne žele da daju dozvolu da gasna konekcija iz Srbije prođe ispod Drine i da ide dalje prema Banjaluci.

    – Čitava Evropa je u problemu oko gasa. Kada je kriza oko gasa nestala mi smo kontaktirali ljude iz Gasproma i nama je rečeno da naša cijena ostaje ista. Vjerujem da ćemo za naše potrebe i potrebe izgradnje gasovoda i dvije gasne elektrane postići taj dogovor i da ćemo čuvati ovu cijenu za ovaj period kao što je to uradila i Srbija – rekao je Dodik.

    On je podsjetio da je na ovom prostoru Rusija imala niz ekonomskih operacija i da se pokazuje kao jedan od najboljih partnera.

    – Mi nismo imali ni jedan problem sa Zarubežnjeftom, koji posluje socijalno odgovorno. Želim da im se zahvalim na tome – rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da je gradnja gasovoda ključno energetko pitanje svake zemlje.

    – I ako Republika Srpska dobije ugovor i dobije potvrdu da ćemo uraditi ugovor u narednom vremenu, ja ću biti zadovoljan – naglasio je Dodik, uz optimizam da će uspjeti u tome.

    Iz Rusije se, kako je rekao, vraća 3. decembra.

  • Završen sastanak u Satlerovoj rezidenciji: Niko se nije obratio medijima

    Završen sastanak u Satlerovoj rezidenciji: Niko se nije obratio medijima

    Završena je radna večera u rezidenciji ambasadora Evropske unije u BiH Johana Satlera. Niko od učesnika večerašnjeg sastanka nije davao izjave za medije.

    Podjećamo, lideri SDA Bakir Izetbegović, HDZ-a BiH Dragan Čović i SNSD-a Milorad Dodik razgovarali su uz večeru sa specijalnim američkim izaslanikom za izbornu reformu Metjuom Palmerom i predstavnicom Evropske unije Angelinom Ajhorst.
    Izetbegović, Čović i Dodik sa EU i američkim zvaničnicima razgovarali su o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, blokadama rada državnih institucija kao i o izmjenama Izbornog zakona.
    Zanimljivo da je u toku sastanka nestalo i struje, a Milorad Dodik prvi je prije pola sata napustio rezidenciju ambasadora Satlera.

  • Košarac: Ustavni sud BiH u slučaju HE Buk Bijela izlazi iz okvira svoje nadležnosti

    Košarac: Ustavni sud BiH u slučaju HE Buk Bijela izlazi iz okvira svoje nadležnosti

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac izjavio je da Ustavni sud BiH odlukom u vezi sa HE Buk Bijela izlazi iz okvira svoje nadležnosti, te da, suprotno Zakonu o koncesijama BiH, pokušava dati legitimitet bošnjačkim poslanicima u Parlamentarnoj skupštini BiH da budu strana u sporu pred Komisijom za koncesije BiH.

    • Takva namjera Ustavnog suda BiH je nezakonita i predstavlja nasrtaj na pravni poredak, budući da 24 poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH ne mogu da budu strana u sporu pred Komisijom za koncesije BiH. Postupak u skladu sa Zakonom o koncesijama u ime BiH može da vodi isključivo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH ili drugi organ BiH koji odredi Savjet ministara BiH – upozorio je ministar Košarac.

    Uoči sjednice Ustavnog suda BiH, zakazane za 2. i 3. decembar, a na kojoj bi trebalo da bude razmatran zahtjev 24 poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH u vezi sa dodjelom koncesija za izgradnju i korištenje hidroelektrane Buk Bijela, ministar Košarac je ocijenio da je neprihvatljivo da Ustavni sud BiH ignoriše nadležne institucije na nivou BiH, dajući legitimitet i ovlašćenja pojedinim političkim strukturama da budu strana u sporu pred Komisijom za koncesije, što je u suprotnosti sa Zakonom o koncesijama BiH.

    On je naglasio da, umjesto Ustavnog suda BiH, predmetnim slučajem treba da se bavi Komisija za koncesije BiH u svojstvu Zajedničke komisije za koncesije.

    • Informisani smo da je u proteklom periodu bila zakazana sjednica Zajedničke komisije za koncesije, ali da nije bilo kvoruma za rad, budući da njen bošnjački član nije mogao prisustvovati sjednici iz zdravstvenih razloga. Komisija je tada zatražila produženje definisanog roka za rješavanje ovog pitanja i nadamo se da će Komisija nastaviti sa radom čim se steknu uslovi za to – naveo je ministar Košarac.

    On je potcrtao da su institucije Republike Srpske preduzele aktivnosti na izgradnji hidroelektrane “Buk Bijela” u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim nadležnostima, pri čemu nije došlo do povrede ili odstupanja u odnosu na nadležnosti institucija na nivou BiH.

    • Izgradnja HE Buk Bijela dio je Okvirne energetske strategije BiH do 2035. godine, koju su podržali i bošnjački članovi Savjeta ministara BiH. Ne postoji nijedan opravdan razlog da sada bilo ko bude protiv izgradnje ovog postrojenja. Zaista je nerazumljivo i krajnje bespotrebno da bošnjački politički predstavnici politizuju ovo pitanje – poručio je ministar Košarac.

    On je naglasio da će HE Buk Bijela biti važan energetski resurs Republike Srpske, koji će omogućiti ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta.

    • To je projekat od kojeg će korist imati svi građani Republike Srpske i Federacije BiH, ali i način da afirmišemo regionalnu saradnju. Zbog toga u potpunosti podržavam izgradnju ‘Buk Bijeke’ i ponovo pozivam Federaciju BiH da se uključi u ovakve projekte zajedno sa Republikom Srpskom, Srbijom i drugim regionalnim zemljama – zaključio je ministar Košarac.
  • Rajaner neće ukidati letove zbog omikrona

    Rajaner neće ukidati letove zbog omikrona

    Izvršni direktor Rajaner grupe Majkl O`Liri rekao je da ne vidi razlog za otkazivanje letova zbog varijante virusa korona omikron, te da su letovi njegove avio-kompanije rezervisani za narednih nekoliko nedjelja.

    • Ne otkazujemo nijedan let. Ne vidim to kao opravdan razlog da spriječimo ljude koji su vakcinisani ili imaju negativan PCR da putuju – rekao je on na konferenciji za novinare u Lisabonu.

    O` Liri je rekao da ne vidi da postoji opasnost od tih ljudi za vazdušno putovanje unutar Evrope.

    On je dodao da je Rajaner zabrinut zbog toga što bi neke zemlje mogle potencijalno da ukinu vazdušni saobraćaj, kao što je bio slučaj sa Marokom.