VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Ambiciozni planovi “Aerodroma RS”: Cilj više od 3.000 letova i 300.000 putnika u 2022.

    Ambiciozni planovi “Aerodroma RS”: Cilj više od 3.000 letova i 300.000 putnika u 2022.

    Ove godine očekuje se značajno povećanje obima saobraćaja s 3.402 leta i 334.425 prevezenih putnika, navodi se u Planu poslovanja “Aerodroma Republike Srpske”.

    Kako se ističe, u ovoj godini bi, u odnosu na 2021, broj putnika trebalo da se poveća, i to, prema njihovoj procjeni, za 139 odsto.

    “Normalizacija saobraćaja zbog pandemije je uspostavljena tek od juna prošle godine, ali će se broj putnika povećati i zbog uspostavljanja novih linija i saradnje s novim avio-kompanijama. Planirano je povećanje broja letova za 25,81 odsto u odnosu na 2021. godinu”, stoji u Planu poslovanja “Aerodroma RS”.

    Dodaje se da je dugoročni cilj da se svake godine broj prevezenih putnika povećava za više od 10 odsto, te da se svake godine uvedu najmanje dvije nove destinacije.

    “Preduzeće će nastojati da uspostavi i saradnju s novim avio-kompanijama. Planiran je nastavak saradnje sa svim dosadašnjim avio-prevoznicima, i to s ‘Ryanairom’, ‘Wizzairom’, ‘Air Serbiom’, ‘To Montenegrom’, ‘Freebirdom’, uz proširenje saradnje s ‘Air Cairom’. Nastavljaju saobraćati sve dosadašnje destinacije, uz uvođenje dvije nove u 2022. godini, i to kompanija ‘Ryanair’ uvodi novu liniju za Nirnberg i kompanija ‘Air Cairo’ za Hurgadu”, navodi se u Planu poslovanja.

    Planom je ove godine predviđena i adaptacija aerodromskih površina, nabavka agregata za snabdijevanje vazduhoplova električnom energijom, opremanje aerodromske zgrade sa osnaživanjem komercijalnog sadržaja.

    “Takođe, planirano je uvođenje sistema automatske naplate parkiranja i rekonstrukcija pristupne saobraćajnice, rekonstrukcija tehničkog objekta, renoviranje portirnice, uvođenje sistema video-nadzora, nabavka i instalacija informacionog sistema za informisanje putnika, te redovno servisiranje svih uređaja i mašina”, stoji u Planu poslovanja.

    Planirani prihodi za 2022. godinu iznose šest miliona KM, što je više za 40,70 odsto od planiranih prihoda za 2021. godinu.

    “Najveće povećanje prihoda očekuje se od prodaje robe i to u najvećem postotku od prihoda od ugostiteljske djelatnosti, s obzirom na to da je preduzeće uvelo prodaju hrane i planira opremanje ugostiteljskog sadržaja u odlaznom gejtu. Planirano je povećanje prihoda od aerodromske takse srazmjerno povećanju broja putnika, kao i prihodi od avio-opsluživanja srazmjerno povećanju broja letova”, kaže se u planu.

    U “Aerodromima” kažu da postoji potencijalni rizik za nemogućnost vraćanja kredita od sedam miliona KM koji je podignut 2016. godine, i to usljed smanjenog ostvarenja prihoda, te su kao sredstvo obezbjeđenja založili pravo na imovinu, odnosno opremu koja je bila predmet nabavke u iznosu od 4,8 miliona KM, te 40 bjanko mjenica za preostali iznos zajma.

    Iz “Aerodroma Republike Srpske” su rekli za “Nezavisne” da će se ove godine s ovog aerodroma moći saobraćati na 17 destinacija.

    “To su Milano, Bergamo, Hamburg, Malme, Bazel Mulhause, Brisel, Beograd, Beč, Stokholm Skavsta, Stokholm Arlanda, Memingen, Nirnberg, Dortmund i Geteborg. Takođe, od kraja aprila pa do kraja septembra tekuće godine saobraćaće čarter letovi za Tivat, Antaliju i prvi put s našeg aerodroma let za Hurgadu”, naveli su iz “Aerodroma”.

  • EUFOR ponovo na banjalučkim ulicama

    Snage EUFOR-a ponovo patroliraju ulicama u Republici Srpskoj.

    Njihova vozila prošla su banjalučkim naseljem Tunjice i kreću se u pravcu grada.

    Podsjećamo, EUFOR je u okviru svojih nadležnosti već pojačao kontingent u BiH sa dodatnih 500 vojnika, tako da ih je sada ukupno 1.100.

    Posljednja pojačanja su iz Slovačke, Rumunije, Austrije i Bugarske.

    Mediji posljednjih dana pišu i da bi vojni kontignet njemačkih vojnika trebalo da stigne uoči izbora 2. oktobra.

    Ambasada Njemačke u BiH za sada nije upoznata sa konkretnim planovima razmještanja vojnika iz te zemlje u sastav EUFOR-a u BiH, rečeno je iz ove ambasade za RTRS.

  • “Cilj Mađarske je ubrzana evrointegracija Zapadnog Balkana”

    “Cilj Mađarske je ubrzana evrointegracija Zapadnog Balkana”

    Ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto izjavio je danas u Mostaru da je cilj vladajuće stranke Mađarske, koja je na nedavnim izborima osvojila dvotrećinsku većinu, ubrzana evrointegracija zemalja zapadnog Balkana.

    Dodao je da je u fokusu spoljne politike njegove zemlje da Srbija postane članica EU, a BiH zemlja kandidat, kao i jačanje saradnje Mađarske sa zemljama regiona.

    Siarto je to poručio na svečanosti povodom otvaranja 23. Međunarodnog sajma u Mostaru, na kome je Mađarska ove godine zemlja partner.

    – Mi žitelji srednje Evrope razumemo važnost evropske integracije regije zapadnog Balkana. Žao nam je što neke članice EU i Brisel ne dijele uvijek to razumijevanje – kazao je Sijarto.

    Sijarto je naglasio da mađarska vlada smatra da se integracija zapadnog Balkana u EU odvija neprihvatljivo sporo, ocijenivši da Brisel čini stratešku grešku kada ne ubrazava u dovoljnoj meri taj integracijski proces.– Takvo ponašanje Brisela izuzetno je štetno i u pogledu regionalne stabilnosti, zbog čega je došlo vrijeme da poručimo Briselu da valja sjahati iz visokog sedla i da nije više vreme za bahate izjave. Ne treba govoriti o liderima zapadnog Balkana, već treba voditi konsultacije sa njima – kazao je on.

    Dodao je da bi predstavnici Brisela trebalo da posete zemlje zapadnog Balkana, kako bi shvatili “da ne mogu samo mahanjem ruke rešiti pitanje lidera koji deluju na ovom području”.

    Sijarto je podstio da su u Mađarskoj u nedelju održani izbori za Parlament i da je vladajuća stranka osvojila na tim izborima većinu, te da je već po četvrti put dobila ustavno-pravnu dvotrećinsku većinu u mađarskom Parlamentu.

    – Taj uspjeh jača suverenu legitimnost naše politike. Radi se o spoljnoj politici koja se temelji na ostvarenju nacionalnih interesa. Pored toga, na temelju uzajamnog poštovanja pristupamo i svim našim partnerima”, objasnio je.

    Naveo je da se u fokusu takve suverene spoljne politike nalazi uzajamno jačanje odnosa Mađarske i zemalja zapadnog Balkana i zbog toga je, kaže, cilj politike Mađarske ubrzavanje evropske integracije za područje Balkana.

    – Srbija se neodložno mora primiti u Evropsku uniju, a BiH mora dobiti status kandidata – istakao je Sijarto.

    Naglasio je da će Vlada Mađarske nakon velike izborne pobede na tome raditi još odlučnije.

    Sijarto je podsetio i da se prošle godine trgovinska razmena Mađarske i zemalja zapadnog Balkana kretala oko 5,5 milijardi evra, što je, kako je rekao, rekord iz koga su profitirale obje strane.

    Govoreći o učešću njegove zemlje na Sajmu, Sijarto je kazao da se danas u Mostaru predstavljaju 24 Mađarska preduzeća.

    – Mađarska vlada podstiče ta preduzeća kako bi ona sa vama sarađivala što aktivnije, tugovala i investirala u vašu zemlju i na taj način jačala saradnju zemalja zapadnog Balkana, BiH i Mađarske – rekao je Sijarto.

  • Brnabić: Aerodrom u Trebinju treba da nas spaja, a ne razdvaja

    Brnabić: Aerodrom u Trebinju treba da nas spaja, a ne razdvaja

    Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je da je izgradnja aerodroma u Trebinju projekat važan za cijeli region i da su je iznenadile izjave iz Hrvatske da se izgradnja obustavi dok se ne utvrdi uticaj tog projekta na okolinu.

    Ona je istakla da je ovo još jedan aerodrom koji će direktno i tokom same izgradnje uticati na rast bruto domaćeg proizvoda i ekonomije, te na podizanje građevinskog sektora i u vremenu krize.

    “Kada gledamo ekonomske razloge, svi ekonomski pokazatelji govore da je to dobro za sve  za BiH i Republiku Srpsku, Crnu Goru i Hrvatsku. Analiziraćemo sve što kažu i mi ćemo kao savestan i potencijalni investitor odgovoriti. Mislim da je to projekat koji treba da nas spaja, a ne da nas razdvaja. Nadam se da ćemo naći način da razgovaramo”, poručila je Brnabićeva.

    Ona smatra da će aerodrom u Trebinju imati pozitivan uticaj i na hrvatski turizam.

  • Lukač se oglasio o akciji u Banjaluci

    Lukač se oglasio o akciji u Banjaluci

    Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač potvrdio je da je Banjaluci u toku akcija Specijalne antiterorističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

    Naglasio je da MUP Srpske nastavlja borbu protiv organizovanog kriminaliteta.

    “Danas smo imali određena hapšenja, još uvijek su naši policajci na terenu, nisu u potpunosti završili svoju akciju, tako da ne mogu da otkrivam detalje povodom te akcije”, istakao je Lukač.

    Istakao je da MUP radi zajedno sa tužilaštvima.

    “Upravo sada radimo na privođenje nekoliko lica koja dovodimo u vezu sa organizovanim kriminalitetom, a ta lica su uglavnom uvezana kroz mnoge stvari što se tiče i trgovine narkoticima i mogućnosti izvršenja težih krivičnih djela poput ubistava, ali žao mi je da u ovom trenutku ne mogu davati više informacije”, naveo je Lukač.

    Podsjećamo, na području Banjaluke u toku je akcija Specijalne antiterorističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

  • Američki ambasador posjetio direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH

    Američki ambasador posjetio direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH

    Novoimenovani ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovni Michael J. Murphy i njegova zamjenica Deborah Mennuti sastali su se danas sa generalnim direktorom Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine Osmanom Mehmedagićem.

    Tokom svoje prve posjete Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH u ulozi ambasadora SAD u našoj zemlji, razgovaralo se o aktuelnoj sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, regiji i svijetu.

    Generalni direktor OSA-e je upoznao ambasadora Murphyja o aktuelnom stanju sigurnosti u u Bosni i Hercegovini te radom OSA-e na prevenciji i suzbijanju sigurnosnih prijetnji, s posebnim osvrtom na dešavanja u Ukrajini i mogućih implikacija na sigurnosno okruženje u Bosni i Hercegovini.

    Ambasador Murphy se zahvalio Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH na partnerskoj saradnji sa sigurnosnim agencijama SAD, te pružio joj punu podršku u borbi protiv terorizma, radikalizma, organiziranog kriminala i korupcije.

    Također, ambasador Murphy je tokom ovog sastanka naglasio čvrstu podršku SAD-a suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, te još jednom istakao značaj međusobne saradnje svih sigurnosnih agencija i tijela u Bosni i Hercegovini sa partnerskim agencijama Sjedinjenih Američkih Država.

    Generalni direktor OSA-e BiH poželio je novoimenovanom ambasadoru Murphyju dobrodošlicu u Bosnu i Hercegovinu i zaželio mu uspješan mandat na ovoj poziciji.

  • Dodik: Imamo važne dogovore sa Orbanom i Mađarskom

    Dodik: Imamo važne dogovore sa Orbanom i Mađarskom

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je na današnjem sastanku u Mostaru sa mađarskim ministrom inostranih poslova Peterom Sijartom potvrđeno da će biti nastavljeni svi raniji dogovori Republike Srpske i Mađarske i da će se tragati za novim zajedničkim projektima.

    “Mogu da razgovaram sa Sijartom o našim međusobnim odnosima i saradnji koja je veoma intenzivna. Ovo je bila prilika da njemu i njegovim kolegama, premijeru Viktoru Orbanu čestitam veliki izborni uspjeh i pobjedu. To je i za nas u Republici Srpskoj veoma značajno zato što imamo važne dogovore sa tom strukturom i Mađarskom”, rekao Dodik novinarima nakon sastanka.

    Dodik je naglasio da je zahvalan Mađarskoj za njenu posvećenost u vezi sa stabilizacijom mira na Balkanu, na ono što čine u pogledu razumijevanja ukupne situacije.

    “Mađarska je ovdje veoma dobar prijatelj za sve ljude koji žive u BiH i njihov interes je isključivo da pomognu u podizanju ekonomije, boljem razumijevanju, stabilnim političkim odnosima i onim politikama koje zajednički dogovorimo”, rekao je Dodik.

    On je zahvalio Sijartu za predanost i za to što je posjetio Mostar.

    “Kao član Predsjedništva BiH želim da mu se zahvalim, mislim da je ovo pravi put u dobrom smjeru”, istakao je Dodik.

    Sastanku u Mostaru, koji je održan u Gradskoj vijećnici, prisustvovao je i predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija.

    Ranije danas Dodik i Tegeltija su u Mostaru razgovarali sa premijerom Srbije Anom Brnabić.

  • Sijarto: S Dodikom treba razgovarati, mir se ne može ostvariti sankcijama

    Sijarto: S Dodikom treba razgovarati, mir se ne može ostvariti sankcijama

    Mir i stabilnost na zapadnom Balkanu ne može da se ostvari sankcijama, izjavio je danas u Mostaru ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto i pozvao političare u EU da ne razgovaraju o srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, nego da razgovaraju sa njim.

    On je rekao da će na taj način mnogo bolje da razumiju situaciju u BiH i regionu.

    “Evropskim političarima bi bilo preko potrebno da mnogo bolje razumiju situaciju u regionu zapadnog Balkana”, ocijenio je Sijarto.

    Nakon razgovora sa Dodikom, Sijarto je rekao novinarima da Mađarska vodi odgovornu, dobrosusjedsku politiku.

    “Nama je u interesu da na zapadnom Balkanu vlada mir i stabilnost”, naglasio je Sijarto.

    On kaže da su za to potrebni i ekonomski uslovi, zbog čega je Mađarska odlučila da preduzme ozbiljan program ekonomskog razvoja u BiH i Republici Srpskoj koji će se sprovesti na osnovu dogovora sa Dodikom.

    “Već ovoga mjeseca će biti raspisani konkursi u vezi sa ovim programom ekonomskog razvoja, a u prvom krugu predviđeno je da Mađarska obezbijedi 30 miliona evra za njegovo ostvarivanje”, najavio je Sijarto.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija razgovarali su sa ministrom spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peterom Sijartom u Mostaru, gdje danas počinje Međunardni sajam privrede na kojem je Mađarska zemlja partner.

  • Plenković: Apelujem na lidere Bošnjaka i Hrvata da obnove savezništvo

    Plenković: Apelujem na lidere Bošnjaka i Hrvata da obnove savezništvo

    Andrej Plenković, premijer Hrvatske na Međunarodnom sajmu privrede u Mostaru danas je ponovo pozvao na to da se isključivo Hrvatima u Bosni i Hercegovini omogući da biraju svoje političke predstavnike. Poručio je da je riječ o prijateljskom apelu.

    Ocijenio je da Mađarska kao zemlja partner ovog sajma, kako je rekao, jasno artikulira signale prema Bosni i Hercegovini.

    Legitimno predstavljanje
    Prije nego što će se osvrnuti na političke odnose, govorio je o ekonomskim odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Plenković smatra da će ulazak njegove države u eurozonu i Šengenski prostor biti bitan i za Bosnu i Hercegovinu.

    Napomenuo je koliko je značajna i trgovinska razmjena dvije zemlje.

    • Bosna i Hercegovina je prijateljska država, država sa kojom je privredna razmjena 2021. iznosila 2,6 milijardi eura. Direktna hrvatska ulaganja su 1,4 milijarde evra. Hrvatska je drugi investitor u Bosni i Hercegovini, nakon Austrije – podsjetio je.

    Potom je komentarisao političke odnose uvjeravajući da je Hrvatska, kako je izjavio, zainteresovana da se politička kriza ne prolongira i da institucije dobro funkcionišu. Zatim je pozvao na legitimno predstavljanje

    • Da su svi narodi i građani legitimno zastupljeni. To govorimo kao potpisnica i garant Dejtonskog mirovnog sporazuma – dodaje.

    Kuća se gradi od temelja
    Ocijenio je da je postojeći koncept Bosne i Hercegovine prepoznat i u onome što je nazvao kompasom Evropske unije.

    • Apelujem na lidere bošnjačkih i hrvatskih političkih stranaka da obnove savezništvo. Kuća se gradi od temelja. Bosna i Hercegovina je zemlja konstitutivnih naroda i svih ostalih građana. Taj koncept je tu i on je važeći. On je prepoznat u kompasu koji je usvojila EU – ukazao je.

    Zatim je ponovo pozvao na to da Hrvati budu “legitimno zastupljeni”.

    • Sve radimo s prijateljstvom i dobronamjerno. Vodimo računa da prijatelj može otvoreno kazati koje su to poteškoće i kako ih prevladati. Potrebno je napraviti iskorak da Hrvati budu legitimno zastupljeni. To je apel prijatelja i zemlje koja je spremna učiniti da Bosna i Hercegovina dobije što prije kandidatski status za članstvo u EU – zaključio je Plenković.

    Kao izazove je istakao i agresiju Rusije na Ukrajine koju je osudio obraćajući se prisutnima na sajmu u Mostaru.

  • Eskobar ističe da su ključni problemi neodgovorni političari i korupcija

    O građanskom konceptu za Bosnu i Hercegovinu može se razgovarati tek nakon što ona postane članica Evropske unije, a do tada je okvir Dejtonski sporazum, izjavio je Zagrebu specijalni izaslanik američkog predsjednika za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar.

    Eskobar je isključio svaku mogućnost sukoba i istakao da Srbija i Hrvatska nisu zainteresovane za rat na svojim granicama.

    On je podsjetio da u BiH postoje mirotvorne snage, prisutnost NATO i visoki predstavnik međunarodne zajednice s bonskim ovlašćenjima.

    I mladi u BiH, kazao je, ne žele da se bore za vladajuće strukture i korupciju političara.

    – Zbog toga ne vidim nikakvu šansu sukoba. Moguće je da bude nasilnih činova, ali svi odgovorni političari i javni službenici rade da se to ne dogodi. Zato mislim da rat nije moguć – rekao je Eskobar.

    Dodao je, međutim, da je svejedno zabrinut za BiH zbog “jednako opasnog scenarija” ekonomske i demografske propasti države.

    Eskobar smatra da BiH trenutno nije funkcionalna država jer tamošnje institucije “već dugo” nisu efikasne, “što nije posljedica Dejtonskog sporazuma, nego izostanak dobre volje” političkog rukovodstva zemlje.

    Eskobar je rekao da je Dejtonski sporazum “25 godina bio uspješan u održavanju mira u zemlji” i dodao da on nije uzrok problema u BiH.

    – Problem je neodgovorno rukovodstvo, korupcija, političari koji insistiraju da ostanu na vlasti po svaku cijenu – rekao je američki izaslanik na Hrvatsko-američkom forumu povodom 30 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa.

    Eskobar, prenosi Hina, smatra da je taj sporazum dobar kompromis koji je prepoznao interes tri konstitutivna naroda i dobar putokaz za evropsku integraciju, “ali da nije tako korišćen”.

    O konceptu građanske države koji zagovara deo međunarodne zajednice, on kaže da se o njemu može razgovarati “možda u budućnosti”, nakon što BiH postane članica Evropske unije.

    – Dotad je Dejton mapa puta prema evropskoj integraciji i to mora i ostati – rekao je Eskobar i ponovio američku podršku konceptu jedne države, dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

    Rekao je da razume zabrinutost oko visokih tenzija u BiH i “vidi analogiju s 1991. godinom” jer u toj zemlji političari ne razgovaraju i prete da će se povući iz državnih institucija.

    Eskobar, navodi se, nije htio da nagađa da li će do dogovora u BiH doći niti je želio da komentariše njihov tok, jer, kako kaže, traju svakodnevno i nije u njih direktno uključen, ali vjeruje da postoji rješenje koje će odgovarati svim stranama.