VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Ministarstvo transporta i komunikacija BiH potrošilo 5.202 odsto više od plana

    Ministarstvo transporta i komunikacija BiH potrošilo 5.202 odsto više od plana

    Iz Razvojno-investicionog programa 2021-2023. godine, koji je usvojio Savjet ministara BiH, od planiranih 1,1 milijardu KM, u prošloj godini potrošeno je 169,36 miliona KM, što predstavlja 89,85 odsto plana. Međutim, pojedine institucije ozbiljno su podbacile, dok su druge potrošile i više od 5.000 odsto od onoga što su planirale.

    Primjera radi, Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine u 2021. godini na razvojno-investicione projekte planiralo je potrošiti 57,8 miliona KM, međutim na kraju je utrošilo “svega” 5,9 miliona ili oko 10 odsto, dok je Ministarstvno transporta i komunikacija BiH od planiranih 238.000 KM potrošilo 12,3 miliona KM ili 5.202 odsto više. Razlog za ovoliko prekoračenje budžeta je taj što je u toku 2021. godine došlo do realizacije projekta izgradnje mosta preko rijeke Save kod Gradiške u iznosu od 11,27 miliona KM, a da to nije planirano.

    Od institucija koje su podbacile kada je riječ o projektima u 2021. godini je i Agencija za javne nabavke, koja je u prošloj godini planirala potrošiti 1,5 miliona KM, a utrošila svega 258.000 KM ili 16 odsto, dok Služba za zajedničke poslove institucija BiH od ukupno planiranih 1,5 miliona KM nije potrošila ni marku.

    Kod realizacije projekata podbacila je i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), koja je u 2021. godini trebalo da potroši milion KM, a potrošila je svega 225.000 KM ili oko 23 odsto.

    S druge strane, plan je značajno prebacilo i Ministarstvo spoljnih poslova BiH, koje je umjesto planiranih 327.000 KM potrošilo 2,2 miliona KM ili 672 odsto više od plana, dok je Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje planirala potrošiti malo više od 40.000 KM, a potrošila je malo više od 200.000 što je 500 posto više od plana.

    “Loše je izvršenje budžeta i to je ključno. Budžet ima fazu pripreme, pa onda sastavljanja i na kraju usvajanja. Neko je isplanirao da će potrošiti neka sredstva, onda je neko odobrio taj novac da se potroši, a on ga ne potroši. To su drastična odstupanja, jer neko planira potrošiti 57 miliona, a potroši 10 puta manje. Suština je u izvršenju, ono je loše, plan je plan ali kad treba realizovati taj plan, dolazi do zastoja”, rekao je za “Nezavisne novine” ekonomista Izudin Kešetović.

    Ono što je problem, a što se može zaključiti iz Informacije o utrošku sredstava u 2021. godini kojima su finansirani projekti uključeni u Program javnih investicija institucija BiH 2021-2023. godine, koju je nedavno usvojio Savjet ministara, je to što su realizovani mnogi projekti koji su naknadno realizovani, odnosno nisu bili uključeni u Program javnih investicija.

    “Iako je Odlukom o načinu i kriterijumima za pripremu, izradu i praćenje realizacije programa javnih investicija propisano da samo onaj projekt koji je uvršten u Program javnih investicija može dobiti sredstva za realizaciju, i dalje se pojavljuju naknadno prijavljeni projekti. Međutim, zabilježen je pozitivan trend pa možemo očekivati da će vremenom prestati da se pojavljuju naknadno prijavljeni projekti. U posmatranom periodu, 13 institucija BiH je naknadno prijavilo svoje projekte, pri čemu se čak 81 posto ukupne vrijednosti naknadno prijavljenih projekata odnosi na Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstvo civilnih poslova”, navodi se u inforamaciji.

    Kada je riječ o utrošku sredstava, od 169,36 miliona KM 65 odsto se odnosilo na investicije u socio-ekonomski razvoj, a oko 35 odsto na investicije u izgradnju administrativno-tehničkih kapaciteta.

  • Banjalučki aerodrom pristiže tuzlanski

    Banjalučki aerodrom pristiže tuzlanski

    Sa 44.637 putnika, koliko ih je u julu evidentirano na banjalučkom aerodromu, Mahovljani pristižu konkurenciju u Tuzli, odakle je, u istom mjesecu, poletjelo ili sletjelo 50.027 osoba.

    Prema podacima nadležnih, taj jaz je i u prvom polugodištu bio dosta manji nego u ranijim godinama. Recimo, 2019. godine na tuzlanskom aerodromu zabilježeno je 593.050 putnika, a na banjalučkom 149.996.

    Godinu kasnije blokade izazvane virusom korona smanjile su promet na svim aerodromima u BiH, pa tako i na ova dva, te je zabilježeno 228.899 putnika na tuzlanskom, a 43.904 na banjalučkom.

    Prošle godine došlo je do postepene stabilizacije i u Tuzli je bilo 306.047, a u Banjaluci 139.886, dok se ove, 2022. godine, razlika dodatno smanjila.

    Očekivano, najveći promet bilježi sarajevski aerodrom, gdje je prošle godine bilo 767.134, a najmanji u Mostaru, gdje su u 2021. godine bila svega 1.942 putnika.

    Banjalučanin Srđan Danilović bio je pozitivno iznenađen kada je nedavno s banjalučkog aerodroma ispraćao sestru, koja je letjela za Bazel.

    “Toliko ljudi u Mahovljanima nisam vidio. Prostorija, gdje se nalaze šalteri, bila je doslovno puna. U aerodromskoj zgradi i oko nje, po slobodnoj procjeni, bilo je nekoliko stotina ljudi. Ispred šaltera, te lokacije gdje se rade granične provjere, formirali su se dugi redovi. Za sto u aerodromskom kafiću smo kum, sestra i ja čekali 20 minuta, ako ne i pola sata”, ističe Danilović.

    Dodaje da je ovakva slika s banjalučkog aerodroma svakako optimistična i nada se da će putnika biti i ubuduće, te da će Banjaluka biti povezana sa što više evropskih gradova. Međutim…

    “Mislim da je već sada vrijeme da se radi na ulaganju u ovaj aerodrom, odnosno da se kapaciteti proširuju. Ako se razmišlja o dodatnom povećanju broja letova i putnika, to će biti neminovnost”, rekao je Danilović za “Nezavisne novine”.

    U Turističkoj organizaciji Banjaluka zadovoljni su razvojem situacije koja se odnosi na povećan broj putnika na banjalučkom aerodromu.

    “Mi smo decenijama bili oslonjeni na regionalno tržište, gdje spadaju Srbija, Hrvatska i Slovenija, a koje i sad čini više od 60 odsto turističkih dolazaka. Očekujemo da će letovi koji su uspostavljeni s banjalučkog aerodroma uticati na porast broja gostiju i iz drugih zemalja, prije svega zapadnoevropskih”, kaže Mladen Šukalo, samostalni stručni saradnik u Turističkoj organizaciji Banjaluka.

    On dodaje da na njihov info-centar stalno dolaze gosti koji upravo koriste banjalučki aerodrom kako bi stigli u Banjaluku.

    “Nadamo se da će broj destinacija s kojima smo povezani preko banjalučkog aerodroma iz godine u godinu biti sve veći”, ističe Šukalo za “Nezavisne novine”.

    Uz napomenu da je 2021. godine zbog pandemije saobraćaj normalizovan tek od juna, iz “Aerodroma Republike Srpske” ističu da su u prvih sedam mjeseci te godine imali 40.727 prevezenih putnika.

    “U prvih sedam mjeseci 2022. godine imali smo 171.235 prevezenih putnika”, navode iz “Aerodroma Republike Srpske”.

    Iz Banjaluke je trenutno moguće letjeti za Brisel, Geteborg, Memingen, Beč, Milano Bergamo, Stokholm Arlanda, Nirnberg, Dortmund, Bazel Mulhaus, Malmo, Stokholm Skavsta, Hamburg, Tivat, Beograd, Hurgadu i Antaliju.

  • Hospitalizovan Ratko Mladić

    Hospitalizovan Ratko Mladić

    Bivši glavni komandanti Vojske Republike Srpske hospitalizovan je i “lošeg zdravlja”, rekao je za AFP njegov sin Darko Mladić.

    U kratkom telefonskom razgovoru za AFP u Beogradu, Darko Mladić je potvrdio tu informaciju lokalnim medijima.

    On im je rekao da je bivši general nedjelju dana hospitalizovan zbog krhkog zdravstvenog stanja. Najprije je bio u civilnoj bolnici u Hagu, a od četvrtka je u zatvorskoj zdravstvenoj ustanovi Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MTPI) sa sjedištem u Hagu.

    “Njegovo zdravlje je loše. Ovde u Srbiji je spreman tim lekara koji bi mogli da ga vide, ali još ne znamo da li će im biti dozvoljeno. Tražićemo dozvolu od ovih lekara da ga pregledaju”, rekao je Mladić za AFP.

    Službe MTPI su, na pitanje AFP-a da prokomentariše informaciju, odgovorile da “ne mogu da komentarišu zdravstveno stanje pritvorenika jer je to povjerljiva informacija”.

  • Ujedinjena Srpska još jednom pokazala da ima najposjećenije skupove u Banjaluci

    Ujedinjena Srpska još jednom pokazala da ima najposjećenije skupove u Banjaluci

    Dom kulture u Zalužanima ponovo nije imao dovoljno mjesta da primi sve one koji su došli na tribinu i predstavljanje  kandidata za Narodnu Skupštinu Republike i Parlamentarnu Skupštinu BiH Ujedinjene Srpske.


    Tribini su prisustvovali predsjednik Ujedinjene Srpske i nosilac liste za Narodnu Skupštinu Republike Srpske ispred Izborne jedinice 3, dr Nenad Stevandić, zamjenik predsjednika Siniša Vidović, potpredsjednica dr Natalija Trivić, potpredsjednik Marinko Dragišić, potpredsjednik i nosilac liste za Parlamentarnu Skupštinu BiH ispred Izborne jedinice 1 Milan Petković, mnogobrojni kandidati, članovi, simpatizeri i gosti Ujedinjene Srpske.


    “Deseti je dan kampanje i Ujedinjena Srpska korača snažno, postali smo prepoznatljivi širom Republike Srpske i sigrna sam da će se to odraziti i na naš rezultat. Obišli smo sva mjesta u Republici Srpskoj i večeras u Zalužanima vidimo koliko smo prepoznati od strane građana” izjavila je Natalija Trivić.

    Milan Petković izrazio je ponos aktivnošću stranke “Ujedinjena Srpska je najinovativnija i najaktivnija stranka u ovoj kampanji i sigurno možemo reći da je naša druga parola da je svaka sala mala, jer narod je prepoznao program Ujedinjene Srpske” zaključuje Petković.

    Predsjednik Ujedinjene Srpske, pohvalio je kandidate, rekavši da su na listama obrazovani i iskusni ljudi, koji iza sebe imaju bogate poslovne karijere i uspijehe “ova lista zaslužuje povjerenje građana, a mi ćemo danas najaviti našu platformu za Banjaluku, koja zaslužuje da bude druga srpska prestolnica i prestolnica svih Srba van Srbije, i mi ćemo po uzoru na Beograd praviti Banjaluku, jer imamo poslovne i lične kontakte u Srbiji i zajedno sa našom listom, Banjaluka može da se razvije” zaključuje Stevandić.

  • Svečanost na UKC RS: Srpska dobila prvu Kliniku za kardiohirurgiju

    Svečanost na UKC RS: Srpska dobila prvu Kliniku za kardiohirurgiju

    Uz prisustvo najvišeg političkog vrha Republike Srpske, te resornih ministara zdravlja Srpske i Srbije na UKC RS svečano je otvorena Klinika za kardiohirurgiju.

    Ovo je istorijski trenutak za Republiku Srpsku i najveću zdravstvenu ustanovu u Srpskoj, poručili su iz rukovodstva Kliničkog centra.

    Vlado Đajić, generalni direktor UKC RS rekao je da je srećan što Republika Srpska ima svoju kardiohirurgiju.

    “Narod će za dvije-tri godine shvatiti koliko je ovo značajno. Ponosan sam na ljude u bijelom. Pokazali smo da možemo sve. U zgradi iza nas se borimo za živote naših građana. Hvala svima što se borimo za unapređenje zdravstvenog sistema”, kazao je Đajić.

    Velibor Tripić
    Velibor Tripić
    On je istakao da je ovo UKC ustanova 21. vijeka koja je osnivanjem Klinike za kardiohirurgiju dobila i posljednju neophodnu kariku.

    “Pacijenti više neće morati da idu vani da se liječe. Hvala i svima koji su nas kritikovali i neopravdano otpuživali. Mi ćemo dalje graditi i raditi. Hvala svima koji su dali doprinos i podržali našu viziju, a na prvom mjestu, opet ponavljam, zdravstvenim radnicima, zatim ministru Šeraniću, Vladi Srpske, i naravno srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku i predsjednici Željki Cvijanović”, naglasio je Đajić.

    Đajić je dodao da se posebna zahvalnost duguje Republici Srbiji.

    “Hvala predsjedniku Vučiću što je pomogao i što su brojni pacijenti transportovani u Srbiju kada je to bilo neophodno. Hvala što ste pomogli u realizaciji ovog projekta”, naveo je Đajić.

    Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite u Vladi RS rekao je da otvaranje Klinike za kardiohirurgiju omogućava da se pacijenti liječe po najvećim standardima na svijetu.

    “Ovo je dokaz da smo razvili zdravstveni sistem RS na koji mogu biti ponosni svi građani. Istorijski projekat je uspio, što dokazuje i 40 operacija koje su do sada uspješno obavljene na ovoj Klinici. Čestitam kolegama na UKC”, kazao je Šeranić.


    Šeranić je rekao i da je Klinika je koštala 19.495.332,37 KM, te da je do sada u zdravstveni sistem Republike Srpske uloženo preko 300 miliona KM.

    Zlatibor Lončar, ministar zdravlja Srbije, naglasio je da mu je kao čovjeku i ljekaru drago jer prisustvuje događaju čiji će rezultat biti vidljiv u budućnosti.


    “Naš posao je da pacijentima približimo pomoć, a ova klinika će to omogućiti. Bićete svedoci da će se sve uloženo vratiti, a ljudski život nema cenu. Uvek računajte na pomoć Srbije, dok god je predsednik Vučić na tom mestu, jer je ekonomski jaka Srbija, ekonomski jaka i Republika Srpska. Ovim projektom se ne bi postidela nijedna evropska prestonica”, zaključio je Lončar.

    Radovan Višković, predsjednik Vlade RS kazao je da će ova klinika raditi na dobrobit ne samo građana Republike Srpske već i regiona.

    “Ovo je projekat od nacionalnog značaja za Republiku Srpsku”, kazao je Višković i dodao da Vlada u kontinuitetu ulaže u zdravstvo i da je u prethodnih nekoliko godina uloženo gotovo milijardu KM.

    Željka Cvijanović, predsjednik RS kazala je da je ponosna što Srpska ima kapacitet da završava sve poslove koji su u interesu građana Republike Srpske.

    “Sjećam se početka prvih projekata na UKC RS. Došli smo do toga da proglasimo još jedan veliki uspjeh”, poručila je Cvijanovićeva.

    Ona je dodala da je ovo urađeno zbog svih zdravstvenih radnika, pacijenata i Republike Srpske koja zaslužuje da ima najbolje zdravstvo.

    “Nije važno da imamo zgradu, ako nemamo ljude. Zato našim ljekarima širom Srpske dugujemo najveću zahvalnost”, istakla je Cvijanovićeva.

    Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH zahvalio se svima koji su učestvovali u izgradnji i opremanju Klinike za kardiohirurgiju, ponovivši da najveća zahvalnost ide ljekarima.

    “Hvala Vlado Đajiću, čak i kad si tražio novac, jer je vrijedilo truda. Jer sada našem narodu isporučujemo Kliniku za kardiohirurgiju. Đajić je prvi koji je ovoliko ulagao u UKC RS. Ovdje naravno nije kraj. I to ne bi mogli bez podrške koju imamo i Srbije. Ja mogu da potvrdim riječi ministra Lončara da nema razlike između Srbije i Srpske”, kazao je Dodik.

    On je dodao da će svi sadržaji koji su planirani na Paprikovcu biti završeni.

    “Završićemo i srednju školu. I sve što smo rekli u sklopu ovog kompleksa. Pokazali smo sposobnost da možemo završiti ovakav projekat. Svima želim uspjeh”, istakao je Dodik i poručio da je cilj da svi projekti u zdravstvu budu završeni.

    Klinika za kardiohirurgiju smještena je u objektu “Južno krilo” na prvom spratu i prostire se na površini od oko 1.500 metara kvadratnih.

    Klinika za kardiohirurgiju UKC RS sastoji se od četiri kardiohirurške operacione sale, te svih potrebnih pratećih ambulanti i prostora za pripremu i oporavak pacijenata, operacione sale su modularne, izrađene i opremljene prema svjetskim standardima.

    Takođe, u sklopu Klinike, nalaze se i mini laboratorije, ultrazvukovi srca, arterijsko-venski ekmo aparat, koji imaju jedini u Srpskoj, ekstrakorporalna cirkulacija, integrisani video-sistem i drugi neophodni aparati.

    Intenzivna njega ima 10 kreveta, a odjeljenje 13 kreveta.

    Od 6. juna ove godine na ovoj klinici do sada je, kako su saopštili iz UKC RS, uspješno operisano 40 pacijenata.

  • Velika sala ponovo mala – održana tribina Ujedinjene Srpske u Šipovu

    Velika sala ponovo mala – održana tribina Ujedinjene Srpske u Šipovu

    Ujedinjena Srpska je ponovo pokazala da su sve sale u kojima se održavaju njihova okupljanja nedovoljno velike da prime sve one koji žele da dođu. Tako je bilo i danas u Šipovu, gdje je održana javna tribina ujedinjene Srpske, na kojoj su predstavljena platforma Ujedinjene Srpske i kandidati za oba nivoa vlasti.

    Tribini su prisustvovali i predsjednik Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić, zamjenik predsjednika Siniša Vidović, potpredsjednica dr Natalija Trivić i potpredsjednik Milan Petković te mnogobrojni kandidati članovi i prijatelji stranke.

    Milan Petković nosilac liste za Parlamentarnu Skupštinu BiH ispred Izborne jedinice 1, tom prilikom izjavio je da „u Sarajevo moraju ići ljudi koji imaju svoj stav, znanje i karakter, jer samo se tako može boriti za interes Republike Srpske“. Petković dodaje da Ujedinjena Srpska patriotska stranka koja gaji tradicionalne vrijednosti, i koja neće ulaziti u savezništvo ili u kalkulacije sa strankama iz Federacije da bi išli na štetu Srpske.

    Predsjednik Ujedinjene Srpske i nosilac liste za narodnu Skupštinu Republike Srpske ispred Izborne jedinice 3, dr Nenad Stevandić izrazio je zadovoljstvo činjenicom da stranka ima veliku podršku gdje god da su do sad pravili tribine i skupove i dodaje da to jasno govori da se nalaze na pobjedničkom putu. Stevandić dodaje da Ujedinjena Srpska ima svakodnevne aktivnosti u svim gradovima i opštinama Republike Srpske, i dodaje da je narod prepoznao kakvu politiku vodi Ujedinjena Srpska. „Strateški pravci Ujedinjene Srpske su isključivo vezani za hranu, energiju i sigurnost svih građana Republike Srpske, te se zalažemo za političku jaku Srpsku kako bi ostali nezavisni u okviru Dejtonskog sporazuma, i smatram da smo najbolja garancija opstanka Republike Srpske “ – zaključuje Stevandić

  • Zdravstveno stanje generala Mladića najteže do sada

    Zdravstveno stanje generala Mladića najteže do sada

    Zdravstveno stanje generala Ratka Mladića, koji se već šest dana nalazi u bolnici u Hagu, najteže je do sada i on se po prvi put od kada je u Holandiji žali na jake bolove i opštu slabost, rekao je generalov sin Darko Mladić.

    On je naveo da je general Mladić prošle sedmice do četvrtka bio u civilnoj bolnici, a da se trenutno nalazi u zatvorskoj bolnici Tribunala.

    • General se, inače, nikada nije žalio i prvi put je priznao da mu je teško. Realno, situacija je komplikovana, a to što mi ne dobijamo ljekarske nalaze i analize onoga što su oni sigurno radili do juče još više uznemirava porodicu, ali i sve ljude koji ga vole i cijene – rekao je Darko Mladić za Srnu.

    On je naveo da porodica nije upoznata ni sa protokolom Mladićevog liječenja ni sa tim da li je na infuziji i da može samostalno da uzima hranu.

    • Ne znamo ništa. Infuziju je imao sigurno. To znamo, zato što nam je rekao. Da li je još uvijek na infuziji, to ne znamo. Nikakve detalje nemamo liječenja, osim što se žalio na jake bolove, veliku slabost, generalno je loše stanje. Čekamo da nam kažu šta, koliko, kad mu je dato – rekao je Darko Mladić.

    On je naveo da postoje neka obećanja da će do ponedjeljka, 12. septembra stići svi rezultati, od čega će zavisiti i slanje tima srpskih ljekara u Hag.

    • Mi ćemo poslati novi tim ljekara. Јedan doktor ga je već vidio u avgustu, ali ne po ovom pitanju, nego po pitanju tekućih problema koje ima. Već sad imamo tim ljekara koji će ići da ga posjeti. Od ponedjeljka ćemo početi komunikaciju sa Tribunalom da nam daju što brži termin, a preduslov za to je da nam daju dokumentaciju – rekao je Darko Mladić.

    On je naglasio da ljekari moraju da vide šta je rađeno i kakvo je stanje da bi se pripremili i otišli da ga pregledaju.

    • Nadam se da ćemo što prije dobiti rezultate da bi doktori mogli da odu u Hag, pregledaju ga i preduzmu nešto da bi mu se zdravstveno stanje poboljšalo – rekao je Darko Mladić i dodao da je porodica u četvrtak dobila nalaz iz avgusta kada je Mladić preležao virus korona.

    On je naveo da će generalova supruga u ponedjeljak, 12. septembra otići u Hag i da je dogovoreno da joj se omogući posjeta.

    Govoreći o slučaju Radoslava Brđanina, koji je pušten iz haškog pritvora dva dana pred smrti, Darko Mladić je rekao da Brđanin nije jedini Srbin koji je prošao nehumanu proceduru.

    • Kada su vidjeli kakva je dijagnoza, oni su bili dužni da ga otpuste i da mu daju priliku da se liječi. Vidimo da oni jednostavno nisu u stanju da pruže adekvatnu medicinsku njegu težim pacijentima – rekao je Darko Mladić.

    On je naveo da u Hagu najteže pacijente liječe paracetamolima i lijekovima za pritisak.

    • Tako se ne liječe bolesti srce, moždani udari i razne vrste kancera kroz koje su prošli naši heroji i osuđenici, a koji su tamo umrli. Јednostavno je utisak, ne samo kod Brđanina, da su ljudi mogli da budu spaseni da su ih ranije pustili iz pritvora – rekao je Darko Mladić.
  • Stradanje Srba od hrvatskog ustaškog režima ne može da bude oprošteno

    Stradanje Srba od hrvatskog ustaškog režima ne može da bude oprošteno

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je danas da stradanje srpskog naroda od hrvatskog ustaškog režima u Drugom svjetskom ratu nikada ne može da bude zaboravljeno ni oprošteno.Srbi moraju da znaju da su u periodu 1941. do 1945. godine, do aprila, svakim danom hiljade i hiljade Srba ubijene od hrvatskog ustaškog režima i da nikada ne smijemo prestati obilježavati i sjećati se tog stradanja – izjavio je Dodik, koji je danas u manastiru Svetog Јovana Krstitelja u Јasenovcu prisustvovao liturgiji povodom centralne proslave praznika Svetih novomučenika Јasenovačkih, koju je služio Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije.

    Dodik je rekao da je Јasenovac mjesto vječite tuge za stradalim, pobijenim Srbima samo zato što su pripadali srpskom narodu i pravoslavnoj vjeri.

    On je naveo da su to učinile ustaše po njihovom principu “jednu trećinu pobiti, jednu prekrstiti, jednu otjerati” i da je upravo Јasenovac bio manifestacija toga “jednu trećinu pobiti”.

    Dodik je rekao da su oni pobili 500.000 Srba za četiri godine postojanja logora Јasenovac.

    • Treba znati da je Јasenovac formiran nakon Paga, gdje je već ubijeno 56.000 ljudi u dva mjeseca i Јadovna i da su tada čak Italijani, njihovi fašisti, čija je to bila okupaciona zona, smatrali da je to bilo veoma nehumano i da je to bilo stratište u kojem su upotrebljavali najstrašnije metode, i zabranili Pag i Јadovno – ukazao je Dodik.

    On je dodao da se tada formira sistem logora Јasenovac i tamo se svode Srbi sa Kozare krajem ljeta 1942. godine, više od 86.000 ljudi u zbjegu koji su odvedeni i nikada se nisu vratili iz Јasenovca, gdje su pobijeni na najstravičniji način.

    Dodik je podsjetio da je Crkva progasila današnji dan Danom Svetih novomučenika Јasenovačkih i da je prošle i ove godine obilježen taj dan.

    • Ovo je bila prilika da skrenemo pažnju da smo tu, ali ja vidim i jednu drugu stvar, a to je da smo svim onima koji još gaje bilo kakve ustaške ambicije i iluzije rekli – niste pobijedili, mi smo. Mi koji smo pretekli. Žalimo za stradalim i nikada nećemo zaboraviti zločine. Hrvati su pobili srpski narod u Drugom svjetskom ratu kroz ustaški pokret i to nikada ne može da bude ni zaboravljeno ni oprošteno – naglasio je Dodik.

    On je dodao da je dobro, nakon što je prošle godine dogovoreno da se obnovi škola u Јasenovcu u gabaritima kakva je bila, to i urađeno.

    • Tamo nema djece ali ta škola će nastaviti svoj obrazovni put i u njoj će biti smještene audio i pisani dokumenti u vezi sa stradanjem u Јaenovc i to će biti mjesto gdje će se okupljati svi koji budu izučavali strahotu samog Јasenovca – rekao je Dodik.

    Sistem koncentracionih logora Јasenovac predstavlja jedno od najvećih stratišta u Drugom svjetskom ratu, a od 1941. do 1945. godine tu je ubijeno stotine hiljada civila, najviše Srba, Јevreja i Roma, uključujući i desetine hiljada djece u logoru Јastrebarsko.

    Međunarodna komisija za istinu o jasenovačkom sistemu hrvatskih koncentracionih logora zaključila je da su Hrvati u Јasenovcu i Donjoj Gradini ubili više od 700.000 Srba, 80.000 Roma i 23.000 Јevreja.

    Sveti arhijerejski Sabor SPC odredio je 13. septembar kao fiksni datum proslave Novomučenika jasenovačkih.

  • Republika Srbija gradi Dom zdravlja u Stanarima

    Republika Srbija gradi Dom zdravlja u Stanarima

    Predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić posjetio je juče opštinu Stanari, koja je slavila Dan opštine i zajedno sa načelnikom opštine Stanari Radojicom Ćelićem obišli su radove na izgradnji novog objekta Doma zdravlja u ovoj opštini koji košta oko 3.500 000 KM, a Vlada Srbije već je uplatila sredstva koja će biti upotrebljena za izgradnju. Stevadnić je tom prilikom poručio da, kada je predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić saznao da su Stanari opština u koju Republika Srbija nije do sad ulagala i da nemaju dobar Dom zdravlja, nije bilo potrebno puno vremena da se na sjednici Vlade Republike Srbije odobre sredstva kako bi se napravio novi Dom zdravlja koji će biti na usluzi građanima opštine Stanari. Stevandić dodaje da je obećanje predsjednika Vučića “jedina sigurna stvar na Balkanu” i da je narod Republike Srpske zahvalan Srbiji i njenom predsjedniku na svim projektima koje su podržali, a koji uključuju i bolnice, škole, Domove zdravlja, i mnoge druge projekte.

    Podsjetimo, Vlada Repubike Srbije je na zadnjoj sjednici odobrila sredstva za izgradnju Doma zdravlja u Stanarima, a sve zahvaljujući inicijativi koju je kod predsjednika Srbije pokrenuo Stevandić. Stevandić je rekao novinarima da je pomoć Srbije pokazatelj dobrih međusobnih odnosa sa Republikom Srpskom i da će Dom zdravlja u Stanarima najvjerovatnije nositi naziv ,,Srbija” i izrazio je nadu da će predsjednik Srbije biti u prilici prisustvovati otvaranju ovog Doma zdravlja.
    Novi Dom zdravlja Srbija će biti površine od oko 1.700 metara kvadratnih, koji čine prizemlje i dva sprata, a gradiće se u dvije faze sa rokom od 14 mjeseci. U pitanju je savremeni zdravstveni objekat u
    kojem će biti smještena služba hitne medicinske pomoći, RTG i UZV dijagnostika, biohemijska laboratorija, porodična medicina, ginekologija, pedijatrija, stomatologija, specijalističke službe, higijensko-epidemiološka služba, centar za mentalno zdravlje i apoteka. Ova zdravstvena ustanova biće opremljena najsavremenijim ultrazvučnim aparatima, rendgen uređajima i drugom neophodnom opremom.

  • Nevrijeme u Kozarskoj Dubici

    Nevrijeme u Kozarskoj Dubici

    Kozarsku Dubicu danas u poslijepodnevnim časovima zahvatilo je nevrijeme sa jakom kišom i vjetrom, koji je obarao stabla na području grada, a šteta je zabilježena i na krovovima stambenih objekata.

    Starješina Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice u Kozarskoj Dubici Mirko Marin potvrdio je Srni da pripadnici te jedinice, po prijavama građana i policije, intervenišu na nekoliko lokacija na kojima uklanjaju stabala sa saobraćajnica i objekata.

    U nevremenu su oštećeni i krovovi na stabenim i poslovnim objektima.

    Marin je potvrdio da je šteta prijavljena u ulicima Meše Selimovića, Kninskoj, Vidovdanskoj, Radomira Putnika, u krugu bivše fabrike “Papirnica”, 18. septembra, Ustaničkoj, naselju Jabušlje i Kruškovcu.