VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Begija Smajić neće odgovarati za teške riječi u NSRS

    Poslanik Begija Smajić u Narodnoj skupštini je izjavila da je „Vojska Republike Srpske počinila zločin genocida u Srebrenici“, boračka udruženja, javnost i parlamentarci traže izvinjenje ili odgovornost, ali bez obzira na to što je krivicu generalizovala na cijelu Vojsku, Smajićevu od zatvora štiti poslanički imunitet i nedorečen Krivični zakonik RS.

    Narodna skupština je proteklog ljeta dopunila Krivični zakonik novim članom koji se odnosi na „povredu ugleda Republike Srpske i njenih naroda“. Te izmjene su stupile na snagu.

    U njima se prijeti kaznom zatvora u slučaju da neko uvrijedi Republiku, njenu zastavu, grb, amblem ili himnu. Bivša VRS se nigdje posebno ne pominje.

    – Ko javno izloži poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Srpsku, njenu zastavu, grb, amblem ili himnu, kazniće se kaznom zatvora do tri godine. Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno na način da se Republika Srpska označi kao agresorska ili genocidna tvorevina ili njeni narodi agresorskim ili genocidnim, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina – piše u KZ RS.

    Dalje, ako je pomenuto krivično djelo počinilo službeno ili odgovorno lice ili lice u institucijama vlasti ili organu koji se finansira iz javnog budžeta (kao što je u slučaju Begije Smajić), kazniće se kaznom zatvora od dvije do deset godina.

    Međutim, u Zakonu o imunitetu RS piše da „poslanici u Narodnoj skupštini i članovi Vijeća naroda neće biti krivično ili građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti u zakonodavnim organima Republike Srpske“.

    Zakon još kaže da se na imunitet mogu pozvati u bilo koje vrijeme za postupke izvršene u okviru njihovih dužnosti u navedenim institucijama, ali se on „ne može smatrati opštom preprekom za krivično gonjenje ili pokretanje parničnog postupka“.

    – Ukoliko u toku krivičnog postupka lice izjavi da je postupak koji je osnova za pokretanje krivičnog postupka izvršen u okviru njegovih dužnosti, to pitanje će se raspraviti i rješavati odlukom nadležnog suda – piše u Zakonu o imunitetu koji je svojevremeno nametnuo OHR.

    Republičko javno tužilaštvo RS i Okružno tužilaštvo Banjaluka pitali smo da li u diskusiji Smajićeve ima elemenata za pokretanje istrage, da li su dobili prijavu protiv nje, odnosno da li tužilaštva u ovakvim prilikama mogu da reaguju po službenoj dužnosti.

    Za sada, odgovor smo dobili iz Okružnog tužilaštva i u njemu piše: Iz izjave poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Begije Smajić, a kako navodite u vašem upitu, “Vojska RS osuđena za zločin genocida u Srebrenici”, ne proizilazi postojanje elemenata krivičnog djela Povreda ugleda Republike Srpske i njenih naroda iz člana 280a KZ RS.

    Pokušali smo da čujemo izjavu i Begije Smajić, ali nije odgovorila na naše pozive ni poruku. Poslanik SDS Ivanka Marković, inače stručnjak za oblast krivičnog prava, kaže da nije bila u skupštinskoj sali u vrijeme kada je Smajićeva imala spornu diskusiju, pa iz tog razloga ne može ni da je komentariše.

    Vitomir Popović, univerzitetski profesor prava, tvrdi da Begija Smajić može da odgovara za izgovorene riječi „jer je vrijeđanje ugleda Vojske RS zapravo vrijeđanje ugleda Republike Srpske“.

    – U zakonu ne piše vojska, ali se pod Republikom Srpskom smatra bilo koja njena institucija – kaže Popović za Srpskainfo.

    Međutim, on upozorava da je za odgovornost Smajićeve neophodno da joj bude oduzet imunitet od krivičnog gonjenja.

    – Njen osnovni cilj jeste da isprovocira Srbe, ako je to moguće – da ih ponizi, da dignu što više prašine, a da ona onda kuka i žali se međunarodnoj zajednici kako kao poslanik ne može da kaže u parlamentu ono što hoće, pa makar to bila krajnja uvreda naroda i Vojske – zaključuje Popović.

    Advokat Aleksandar Jokić, citirajući odredbe Zakona o imunitetu RS, smatra da je Begija Smajić, to što je uradila, uradila u svojstvu narodnog poslanika.

    – I vrlo jednostavno bi to dokazala da je sve radila u sklopu obavljanja te dužnosti, iako imunitet nije opšta prepreka od krivičnog gonjenja. To znači da bi odgovarala, primjera radi, ako nekog na ulici ubije automobilom, ali ne može da krivično odgovara za ono što kaže u skupštini kao poslanik. To znači ta opšta odredba, odnosno da sud odlučuje – kaže Jokić za Srpskainfo.

    Postavlja se pitanje šta znači da sud odlučuje o imunitetu. Da li to znači da mora da bude formiran predmet, podignuta optužnica, da bi se stiglo do suda?

    – Ne mora, zavisi u kom trenutku se pozove na imunitet. Može i eventualno tužilaštvo da utvrdi da ona ima imunitet, pa da ne podigne optužnicu. Može i sud prilikom potvrđivanja optužnice utvrditi, ili nakon prethodnih prigovora… Ali, obično se na početku postupka to kaže i, ako nema primjedbi, sud to usvoji. Međutim, sud mora procijeniti da li je to djelo koje je obuhvaćeno imunitetom ili ne. Da li je to uradila kao poslanik ili kao građanin. Ogroman je spektar djela koja ne potpadaju pod odredbu o imunitetu – zaključuje Jokić.

    Podsjećamo, povod za spornu izjavu Smajićeve bilo je to što je poslanik Nebojša Vukanović na sjednicu NSRS došao u maskirnoj košulji bivše VRS. Mada je njegov cilj bio da isprovocira vlast jer je „odustala“ od ponovnog formiranja vojske, više reakcija je stiglo sa bošnjačke strane.

    Prvo je reagovao Ćamil Duraković iz Srebrenice, a nakon što mu je Vukanović odgovorio, replicirala je Smajićeva: „On (Duraković) je juče istakao samo svoje nezadovoljstvo, kao i nezadovoljstvo svih žrtava Srebrenice, što ste obukli uniformu Vosje Republike Srpske, koja je osuđena za zločin genocida u Srebrenici“.

    Kao što je poznato, za zločin u Srebrenici osuđen je kompletan ratni politički i vojni vrh RS, kao i nižerangirani funkcioneri i pojedini vojnici, ali ni u jednoj presudi nije presuđeno Vojsci RS. Da stvar bude gora, Smajićevu reakciju podržali su brojni istomišljenici na društvenim mrežama, dok su je pojedini mediji u Sarajevu pokušali predstaviti kao žrtvu, samo zbog toga što je javnost u Srpskoj od nje tražila izvinjenje ili da odgovara pred zakonom.

  • Advokat Crnalić nema dilemu: Dodik i NSRS nisu počinili krivično djelo

    Advokat Asim Crnalić u razgovoru za N1 rekao je da ništa što radi Milorad Dodik ili NSRS nije krivično djelo, pa samim tim nije ni za djelovanje pravosuđa. A razlog je što Krivični zakon ne prepoznaje ovakva djela. Dodaje da postoji tijelo koja ima sve ovlasti da djeluje, ali po njegovom sudu – to neće.

    – Nije krivično djelo bez obzira što se time podriva ustavni poredak i što taj čin predstavlja napad na ustavni poredak. Juče me na ulazu u moj ured sreo kolega i kaže: “Moja žena se ljuti na vas kada ste rekli da ono što radi Dodik nije krivično djelo”. To sam baš na N1 rekao. Najveći broj aktivnosti koje poduzimaju tijela RS, a odnose se na razvlašćenja države je napad na ustavni poredak.

    Nažalost, sve te aktivnosti Krivični zakon nije inkriminirao, dakle ne postoji opisi tih krivičnih djela koja bi bile obuhvaćena. Napad na ustavni poredak koji pretpostavlja silu ili uz prijetnju upotrebe sile je krivično djelo. U prijevodu – sve ovo što poduzimaju tijela NSRS i pojedinci nije obuhvaćeno kao krivično djelo u Krivičnom zakonu. Dodik to radi jer to zna, ima pravne savjetnike. Dodik je samo jednom došao na granicu, zamalo je počinio krivično djelo – rekao je Crnalić.

  • Ambasada SAD-a u BiH: VSTV RS-a bi kriminalcima donio prosperitet, a korupcija bi procvala

    Ambasada SAD-a u BiH: VSTV RS-a bi kriminalcima donio prosperitet, a korupcija bi procvala

    Nakon zajedničke izjave ambasadora Vijeća za implementaciju mira (PIC) o odluci Narodne skupštine Republike Srpske da usvoji Nacrt zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću entiteta, posebno se oglasila i Američka ambasada u Bosni i Hercegovini.

    Oni navode da su politički lideri RS-a danas poduzeli korak u potkopavanju transparentnosti pravosuđa i odgovornosti za koruptivna djela.

    “Stvaranje novog entitetskog VSTV-a omogućit će kriminalcima prosperitet i procvat korupcije. Stvorit će neustavno tijelo koje će ugroziti osnovna zakonska prava svih građana BiH, posebno onih koji žive u RS-u”, istaknuli su oni.

    Nakon usvojenog Nacrta u NSRS-u, dalji korak ka usvajanju zakona je održavanje javne rasprave. S tim u vezi, Ambasada SAD-a je pozvala građane da ne dozvole vlastima u RS-u donošenje ovog zakona.

    “Nadamo se da će svi građani učestvovati u periodu javne rasprave. Neka vaši lideri znaju da zahtijevate transparentnost i odgovornost u upravljanju”, zaključili su oni.

  • Čović sa delegacijom Evropske narodne partije o situaciji u BiH

    Čović sa delegacijom Evropske narodne partije o situaciji u BiH

    Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović rekao je danas u razgovoru sa delegacijom Evropske narodne partije u Evropskom parlamentu da praksa preglasavanja hrvatskog konstitutivnog naroda u BiH mora zauvijek biti zaustavljena.

    Tokom razgovora o trenutnoj političkoj situaciji u svjetlu pregovaračkog procesa i potrebi izmjena Izbornog zakona BiH, Čović je istakao da su pojedini predstavnici bošnjačkog naroda usredsrijeđeni na trošenje vremena, bez stvarne želje za postizanjem dogovora koji bi značajno stabilizovao situaciju u BiH.

    Čović je upoznao delegaciju sa izazovima u pregovaračkom procesu, ističući da su hrvatski predstavnici bili konstruktivni pregovarači i jedini koji su dostavili više prijedloga koji u potpunosti sprovode i odluke Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH.

    Prema njegovim riječima, BiH mora hitno napraviti iskorak na svom evropskom putu, saopšteno je iz HDZ-a BiH.

    Predstavnici Evropske narodne partije istakli su potrebu stabilnosti BiH i naglasili da ravnopravnost hrvatskog naroda nije i ne može biti upitna.

    Oni su apelovali da bude postignut dogovor o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim izmjenama, te naveli da je to važna komponenta za napredovanje na evropskom putu koji je budućnost BiH.

    Delegacija Evropske narodne partije, koje boravi u dvodnevnoj radnoj posjeti BiH, sastoji se od poslanika Manfreda Vebera, Andreja Kovačeva, Davida Mekalistera, Paula Rangela, Rase Juknevičiene i Željane Zovko.

  • Borenović:“Ljudi na izborima treba da nagrade ili kazne političare”

    Izbori moraju biti održani i svako odlaganje bi bilo veliki poraz. Mi ćemo učestvovati na izborima, a ako neko želi da ih bojkotuje, to je njihova odluka.

    Riječi su predsjednika PDP, Branislava Borenovića, koje je, kako je objavio na društvenim mrežama, rekao tokom sastanka sa delegacijom članova Evropskog parlamenta iz Evropske narodne stranke, predviđenom Manfredom Veberom, šefom EPP poslaničke grupe u Evropskom parlamentu.

    – EPP je najveća grupacija stranaka u Evropi, kojoj pripada i PDP, te najveća poslanička grupa u Evropskom parlamentu – istakao je on.

    Korupcija je, dodaje, osnovni problem ove zemlje; izjeda ekonomiju, privredu, zdravstvo, sve što čini jedno društvo.

    – Visokom korupcijom se bave oni koji su u poziciji moći, a pravosuđe je ne procesuira. Pravosuđe mora da radi svoj posao – kategoričan je on.

    Na pitanje koje mu je upućeno na sastanku “koliko napredujemo na evropskom putu”, Borenović kaže da je imao samo jedan odgovor.

    – Vidite li zaista ove ljude koji su sada u vlasti u Evropskoj uniji, gdje se poštuju pravila – otkrio je on.

    Dodao je da se mostovi moraju graditi i da ne smijemo sebi dozvoliti bilo kakvu vrstu izolacije i tenzija sa evropskim i svjetskim zemljama, ni sa istokom, ni zapadom.

    – Zadovoljan sam što, kao i uvijek, imamo podršku naših partnera iz Evropske unije. Iskoristio sam priliku da ih pozovem da narednom prilikom posjete našu divnu Banjaluku – poručio je Borenović.

    Sastanku su, pored šefa poslaničke grupe EPP u Evropskom parlamentu, Manfreda Vebera, prisustvovali i portparol za proširenje i susjedstvo EPP grupe, Andrej Kovačev, šef Komiteta za vanjske poslove Evropskog parlamenta, Dejvid Mekalister, izvjestilac za BiH u EPP grupi, Paulo Rangel, potpredsjednik EPP grupe za vanjsku politiku, Rosa Juknevičiene i potpredsjednica Komiteta za vanjske poslove EP, Željana Zovko.

  • Šarović poručio da je neizvjesno da li će Savjet preduzimati neke poteze

    Šarović poručio da je neizvjesno da li će Savjet preduzimati neke poteze

    Predsjednik SDS Mirko Šarović izjavio je večeras da je uzdržan oko odluka Savjeta za sprovođene mira u BiH i međunarodnog faktora na koje, kako kaže, ne može ni na koji način da utiče.

    Komentarišući današnju sjednicu PIK povodom usvajanja Nacrta zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Srpske, Šarović je rekao da je neizvjesno da li će Savjet preduzimati neke poteze.

    – Znam da su osudili ovo sve što se dešavalo u Narodnoj skupštini, a ne vidim, osim osude, bilo šta što bi oni mogli sada da učine – rekao je Šarović novinarima u Banjaluci, gdje je prisustvovao izbornoj skupštini Gradskog odbora SDS.

    On kaže da nikada nije priželjkivao bilo kakve sankcije prema bilo kom pojedincu, a naročito prema Republici Srpskoj i da smatra da je to loše.

    Upitan da prokomentariše izjavu predsjednika SNSD Milorada Dodika da lideri SDS i SDA isto misle o formiranju VSTS Srpske, Šarović je rekao da Dodik “već 20 i više godina radi protiv SDS”.

    Na večerašnjoj izbornoj skupštini za predsjednika Gradske organizacije SDS Banjaluka izabran je Milan Radović, te 100 članova Gradskog odbora.

    Šarović je ocijenio da je ovo važan momenat za SDS i da je Radović u stranku donio “znanje i noviju snagu”.

    Radović je izrazio zadovoljstvo zbog ukazanog povjerenja, te istakao da su se stekli uslovi da ova stranka krene sa intenzivnijim radom u Banjaluci.

  • Peter Stano: Današnje glasanje u NSRS je neprihvatljivo, EU je spremna upotrijebiti sve instrumente

    Peter Stano: Današnje glasanje u NSRS je neprihvatljivo, EU je spremna upotrijebiti sve instrumente

    Današnje glasanje u Narodnoj skupštini Republike Srpske za zakon koji predviđa osnivanje odvojenog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) u Republici Srpskoj predstavlja neprihvatljivo kršenje ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine, izjavio je glavni glasnogovornik pri Evropskoj službi za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Peter Stano.

    • Usvajanje ovog zakona bi ozbiljno uticalo na prava građana u Republici Srpskoj, produbljujući pravnu nesigurnost i nestabilnost u pravosudnom sistemu zemlje, te ozbiljno narušavajući EU perspektivu BiH.

    EU poziva lidere u BiH, a posebno rukovodstvo Republike Srpske, da zaustave dalju eskalaciju i umjesto toga osiguraju nastavak ozbiljnog dijaloga o svim nerješenim pitanjima unutar institucija na državnom nivou.

    EU je spremna upotrijebiti sve instrumente koji su joj na raspolaganju, kako bi pomogla BiH da prebrodi trenutnu krizu i osigurala da se fokus zemlje u potpunosti preusmjeri na reforme i njen put ka EU, kao što je navedeno u 14 ključnih prioriteta Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU. Na zahtjev visokog predstavnika EU za vanjsku i sigurnosnu politiku, situacija u BiH i aktivnosti usmjerene ka narušavanju jedinstva zemlje će biti razmatrane na predstojećem Vijeću za vanjske poslove EU – zaključio je.

  • Sarajevski političari traže dozvolu ambasada kako bi gostovali na ATV

    Sarajevski političari traže dozvolu ambasada kako bi gostovali na ATV

    Zukan Helez, poslanik SDP-a BiH u Predstavničkom domu BiH, i Elmedin Konaković, predsjednik stranke Narod i pravda, odbili su gostovati u našoj emsiji „Priča se“ zbog, kako su naveli, američkih sankcija našoj televiziji.

    Helez je po savjet za gostvanje na našoj televiziji išao u strane ambasade, gdje su mu rekli da ne bi trebao gostovati u našoj emisiji.

    „Nakon mojih konsultacija sa određenim pravnicima i službenicima nekih od ambasada u BiH, sugerisali su meni da nije dobro da gostujem na TV kući koja je pod snakcijama SAD. Izvinite ali ja sam ozbiljan čovjek i poštujem savjete mjerodavnih. Vam želim uspješan rad i puno sreće“, odgovorio je Helez uredniku emisije „Priča se“ Davoru Stankoviću.

    Sličan odgovor stigao je i od Konakovića koji je prvo prihvatio poziv na gostovanje, pa se naknadno sjetio da je naša kuća pod sankcijama, te je povukao svoju riječ.

    „Potpuno sam zaboravio da je vaša televizija na crnoj listi SAD. Ne mogu se odazvati vašem pozivu“, rekao nam je Konaković.

    Podsjetimo da je ambasador SAD u BiH Erik Nelson rekao da sankcije njegove države nisu sankcije novinarima i da ATV nije sankcionisana kao medijska kompanija, ali u praksi se pokazuje drugačije.

    Politički predstavnici u BiH odbijaju gostovanje na ATV-u, navodeći kao razlog sankcije, što direktno onemogućava rad novinara u punom kapacitetu i informisanje javnosti.

    Dodik: Njihova reakcija pokazala podaništvo
    Upitan za mišljenje o ovom presedanu, srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik izjavio je da BiH nije uvela nikakve sankcije niti jednoj medijskoj kući u BiH, pa ni ATV-u, te da smatra da je to sramna odluka Amerike.

    Svojim odbijanjem da dođu u emisiju, pokazali su svoje podaništvo strancima.

    “Bez obzira na to što je Amerika moćna i ona je grešna. Ove sankcije su, takođe, greška”, zaključio je Dodik.

  • Propali još jedni pregovori lidera o izmjenama Izbornog zakona BiH

    Propali još jedni pregovori lidera o izmjenama Izbornog zakona BiH

    Kao što se i očekivalo, lideri bošnjačkih i hrvatskih političkih partija (SDA, SBB BiH, NiP, HDZ BiH i HDZ 1990) nisu postigli dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH zbog čega nije isključena mogućnost odgađanja oktobarskih izbora.

    U suštini nakon juče održanih pregovora, a sudeći prema izjavama lidera, pozicije oko izmjena Izbornog zakona BiH ostale su iste kao u Neumu, a neposredno pred početak pregovora Bakir Izetbegović, predsjednik SDA i Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde istakli su da je zbog nepostojanja dogovora moguće odgađanje izbora te da se o toj opciji već govori i u međunarodnim krugovima.

    “Mislim da se rješenje može naći, to nije floskula. Svi sazrijevamo i mislim da smo se približili. Ne mislim kazivati detalje”, rekao je Izetbegović nakon pregovora održanih u Parlamentu BiH.

    Neposredno pred taj sastanak, Izetbegović je rekao da je moguće da se prolongiraju izbori te da bi to podržala i međunarodna zajednica ako vidi da su pregovarači na tragu dogovora, ali je istovremeno naglasio da se izbori mogu pomjeriti na novembar ili decembar te da ne bi trebalo ulaziti u iduću godinu.

    “Svi moraju nešto popustiti. Mi smo rekli da Hrvati trebaju birati predstavnika, ali da on predstavlja sve”, rekao je Izetbegović.

    Takođe, naglasio je da je bolje da se nađe rješenje i stabilizuju odnosi koji će razvezati čvor između Hrvata i Bošnjaka te da će izbora biti ali je pitanje kakvih.

    “Sa nekim bojkotima? Ne želimo sebe dovesti u tu situaciju. Puno je bolje razriješiti problem i razvezati ovaj čvor i imati rješen odnos Hrvata i Bošnjaka”, rekao je Izetbegović.

    Za razliku od Izetbegovića, Dragan Čović, lider HDZ-a rekao je da je legitimno pravo svakoga da ne učestvuje u izborima za koje u ovom trenutku nema uslova da se održi.

    “Rokovi su prošli i ukoliko se danas ne približe stavovi tokom pregovora razmatraće se i odluka o bojkotu izbora”, rekao je Čović prije sastanka lidera.

    Komentarišući najave mogućnosti prolongiranja izbora, Milorad Dodik, lider SNSD-a rekao je da on i njegova partija mogu sutra izaći na izbore jer istraživanja govore da SNSD danas ima podršku 34,9 odsto glasača ako se izbori održe toga dana.

    “Izetbegović možda nešto zna što ja ne znam i postoji mogućnost da je Izetbegović koji kontroliše CIK to već dogovorio pa saopštava na ovaj način”, rekao je Dodik.

    Kada je riječ o pregovorima o izmjeni Izbornog zakona BiH, bošnjački lideri i juče su istakli da se nalaze na istim pozicijama te da treba insistirati na razgovorima i dogovoru koji u ovom slučaju nema alternativu.

    Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990 rekao je da su na razgovorima o izmjenama Izbornog zakona BiH uglavnom potvrđena stajališta koja su utvrđena na razgovorima u Neumu.

    “Ključni cilj je relaksacija odnosa u Federaciji BIH na način da provedemo presudu Ustavnog suda BiH”, rekao je Cvitanović.

    Fahrudin Radončić, lider SBB BiH rekao je da su od hrvatskog naroda na razgovorima dobili crvene linije ispod kojih neće ići.

    “Dogovor je da u narednih sedam dana naši timovi zadrže jednu živu internu komunikaciju i simuliraju određene modele”, rekao je Radončić dodajući da rješenja nisu moguća bez snažne međunarodne medijacije te da nije nemoguća i nepotrebna misija odgađanje izbora.

    Konaković je rekao da je pogrešna teza “da li Hrvati treba da biraju člana Predsjedništva ili ne trebaju” te da se mora implementirati presuda i da bi bili sretni ako se pregovori završe sa zaključkom ili dogovorom da svaki građanin BiH na svakom njenom pedlju može biti kandidat za svaku funkciju.

  • Cvijanović: Nikakva odluka PIK-a neće pomoći, samo unutrašnji dogovor

    Cvijanović: Nikakva odluka PIK-a neće pomoći, samo unutrašnji dogovor

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović poručila je danas da nikakva odluka Savjeta za implemetnaciju mira (PIK) neće pomoći da se riješi bilo koji problem u BiH, već samo unutrašnji dijalog i dogovor.

    Na pitanje Srne da prokomentariše vanredno zasijedanje PIK-a povodom usvajanja Nacrta zakona o VSTS-u Republike Srpske, Cvijanovićeva je rekla da bi im pametnije bilo da su podstakli na unutrašnji dijalog i pomogli da se dođe do rješenja koje će relaksirati odnose i biti po volji svih, nego što smišljaju kako će ponovo na ovaj ili onaj način djelovati umjesto domaćih institucija.

    Ona očekuje, kako je istakla, tradicionalno loš pristup, nerealan, ignorantski prema potrebama multietničke države i navijački kao što se to vidjelo mnogo puta.

    “Neće pomoći nikakva odluka PIK-a da se riješi bilo koji problem, već samo unutrašnji dijalog i dogovor. Tako da nema tu šta ni da se komentariše. Podstaknite Bošnjake da pričaju sa svojim sunarodnicima Srbima i Hrvatima i konačno urede zajedničku državu zajedničkim snagama. To mi je jedina poruka i komentar”, rekla je Cvijanovićeva.

    Federalni mediji prenose da je u toku sjednica PIK-a zbog usvojenog zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske.