Kategorija: Vijesti

  • Počeo sastanak Escobara i Makoveca sa članovima Predsjedništva BiH

    Članovi Predsjedništva BiH primili su danas zamjenika izvršnog direktora za zapadnu Evropu, zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri EEAS-u Marka Makoveca i specijalnog izaslanika predsjednika SAD-a za Zapadni Balkan Gabriela Escobara.

    Na sastanku su predsjedavajući i članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Šefik Džaferović i Milorad Dodik.

    Sastanku prisustvuju i šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Johann Sattler i ambasador SAD-a u BiH Eric Nelson.

    Podsjećamo, ovo je treća Escobarova posjeta našoj zemlji u zadnjih dva mjeseca. On, kao specijalni izaslanik Joea Bidena učestvuje kao moderator u pregovorima oko rješavanja trenutne političke krize u BiH.

  • Vučić čestitao Šolcu: Radujem se budućoj saradnji

    Vučić čestitao Šolcu: Radujem se budućoj saradnji

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je Olafu Šolcu na izboru za novog kancelara Njemačke.

    “Srdačne čestitke @OlafScholz, uveren da će Nemačka nastaviti svoju politiku zalaganja za očuvanje najviših vrednosti EU, u čemu će joj Srbija i dalje biti pouzdan partner. Radujem se budućoj saradnji, kako bismo zajedničkim snagama radili za dobrobit svih naših građana”, naveo je Vučić na Tviteru.

    Bundestag je danas proglasio Šolca za novog kancelara Njemačke.

  • Životić o bradi u OS BiH: Zloupotreba vjere da bi se napravio jaz između Srba i Bošnjaka

    Životić o bradi u OS BiH: Zloupotreba vjere da bi se napravio jaz između Srba i Bošnjaka

    Bakir Izetbegović, predsjednik SDA i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda u BiH, podnio je apelaciju Ustavnom sudu BiH kojim traži ispitivanje ustavnosti Pravila službe Oružanih snaga BiH, kojim se ne dozvoljava nošenje brade.

    Nakon toga Ustavni sud utrdio je da su apsolutnom zabranom nošenja brade vojnicima Oružanih snaga BiH, dok su u službi i u uniformi, prekršeni pravo na privatni život i pravo na slobodu vjere zagarantovani Ustavom BiH i Evropskom konvencijom.

    Ova odluka u praksi će značiti da svi muslimanski vojnici koji žele da nose bradu, to sada mogu da urade, ali nakon što Oružane snage izmijene Pravilnik o izgledu vojnika i isticanju vjerskih obilježja.

    Kakve su moguće posljedice odluke Ustavnog suda BiH da dozvoli brade muslimanskim vojnicima? Šta predstavlja brada u pravoslavlju i islamu? Ko su vehabije?

    Na ova pitanja odgovor su dali kulturolog Jovan Janjić, predsjednik Internacionalne policijske organizacije Ilija Životić i vjerski analitičar Miloš Stojković.

    Životić je objasnio zbog čega u praksi nije dobro za vojnika da ima bradu.

    “Vojske su institucije koje su čvrstog karaktera. Moramo biti iskreni i reći da su brade dozvoljene u nekim vojskama i u pojedinim jedinicama. Kod britanaca to su piloti npr, u Vojsci Srbije to nije dozvoljeno. Popularnost brade u vojsci su razvile SAD, jer su njegovi analitičari procijenili da je to dobro nositi kako bi se bolje uklopili. To u praksi nije dobro, npr. ako nosite gas masku, ona neće lijepo leći na lice”, rekao je Životić gostujući u emisiji Usijanje na Kurir televiziji.

    “U vjerskom smislu brada ima veliko značenje. Jedan broj vjernika zastupa mišljenje da je prorok Muhamed nosio bradu i oni se vode time. Takođe smatraju da je brada izraz muškosti i ako se brije, onda se muško skrnavi a i treba da se razlikuje od žene. U Kuranu nigdje ne piše da bradu treba nositi”, kaže Janjić.

    “Isključivo kao teolog moram da kažem da je to nametanje drugim narodima koji nisu islamske vjeroispovijesti” rekao je Stojanović.

    Životić smatra da je ovakva odluka Ustavnog suda BiH vjerski ekstremizam.

    “Mislim da ovu odluku možemo posmatrati kao vjerski ekstremizam, političku odluku Izetbegovića i njegovu zabrinutost za ljudska prava. Mislim da je ovo i način da se Srbi odvoje od te vojske. Mislim da će se na taj način samo probuditi jaz sve više u Vojsci BiH. Nije ovo način kojim treba ići. Ovdje je bio rat do pre 20 godina i tenzije i dalje postoje, vrlo mali broj Srba se vratio u Sarajevo. Imali smo sramne presude gdje se Srbi generišu kao genocidan narod”, smatra Životić.

  • Vučić razgovarao s direktorom Gasproma

    Vučić razgovarao s direktorom Gasproma

    Gasprom je od januara do novembra isporučio Srbiji 57 odsto više gasa nego cele prošle godine.

    To je rečeno danas na sastanku predsednika Srbije Aleksandra Vučića i izvršnog direktora Gasproma Alekseja Milera, saopštila je ova ruska kompanija.

    Radni sastanak Milera i Vučića održan je putem konferencijskog poziva, prenosi Tas.

    “Strane su razgovarale o bitnim pitanjima koja se odnose na saradnju, uključujući isporuke gasa. Konstatovano je da je Gasprom isporučio Srbiji za 11 meseci 2021. godine 57 odsto više gasa nego za celu prošlu godinu”, navodi se u saopštenju.

    Da podsetimo, Srbija je nedavno dobila “neverovatnu cenu” gasa od Rusije, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić nakon sastanka sa Vladimirom Putinom.

  • Tužilaštvo od NSRS traži listing glasanja poslanika o osnivanju Agencije za lijekove

    Tužilaštvo od NSRS traži listing glasanja poslanika o osnivanju Agencije za lijekove

    Prema našem izvoru, Tužilaštvo BiH je formiralo predmet “rušenje ustavnog poretka BiH”.

    U Narodnoj skupštini Republike Srpske je vanredno stanje.

    Kako saznajemo, iz Tužilaštva BiH stigao je zahtjev u kome se traži od rukovodstva NSRS da im dostave listing glasanja poslanika za zakon o Agenciji za lijekove Republike Srpske.

    Prema našem izvoru, Tužilaštvo BiH je formiralo predmet “rušenje ustavnog poretka BiH”.

    Spornim zakonom, koji je u NSRS donesen u hitnoj proceduri nakon “afere kiseonik”, je regulisano da se u roku od šest mjeseci formira Agencija za lijekove Republike Srpske.

    Formiranjem ove agencije, kako su predvidjeli u Republici Srpskoj, ne bi djelovala Agencija za lijekove BiH, čije sjedište je u Banjaluci.

    Za sporni zakon glasali su poslanici skupštinske većine, predvođeni SNSD-om.

    Zakon nije prošao u Vijeću naroda Republike Srpske.

    Zahtjev Tužilaštva BiH stigao je uoči posebne sjednice NSRS , koja je zakazana za petak, a na kojoj će poslanici razmatrati informacije o prenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH i to u oblasti indirektnog oporezivanja, o pravosudnim institucijama BiH, u oblasti odbrane i bezbjednosti i Deklaraciju o ustavnim principima.

    Predviđeno je, kako je lider SNSD-a Milorad Dodik najavio, da se u skupštinskim zaključcima da rok, takođe, od šest mjeseci da Vlada pripremi zakonska rješenja za vraćanje tih nadležnosti s BiH na nivo Republike Srpske.

    Treba podsjetiti da je Dodikov SNSD aktivno učestvovao sa predstavnicima međunarodne zajednice kada su nadležnosti sa Republike Srpske prenesene na nivo BiH.

  • Eskobar poručuje da u BiH neće biti ni rata ni Vojske Republike Srpske

    Eskobar poručuje da u BiH neće biti ni rata ni Vojske Republike Srpske

    Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar poručio je danas u Sarajevu da u Bosni i Hercegovini neće biti rata, ni Vojske Republike Srpske.

    To se neće desiti. Rekao sam to jednom i ponoviću: Neće biti rata u BiH. Ovo nije 1991. godina – rekao je Eskobar u intervjuu za sarajevsku TV N1, koji će opširnije biti emitovan večeras.

    Na opasku da nije riječ o ratu, već o Vojsci Republike Srpske, Eskobar je rekao da ni nje nema i da, dodao je, nikoga ne zanima ta vrsta eskalacije.

    – Prije svega, nema Vojske Republike Srpske. Drugo, imamo mandat za očuvanje mira od Savjeta bezbjednosti UN. Nikoga ne zanima ta vrsta eskalacije. Ni Srbiju, ni Hrvatsku, ni Rusiju, nikoga. Ono što treba uraditi, ako gledamo oružane snage, je kako kreirati sposobne oružane snage da ispune potrebe svih – rekao je Eskobar i dodao da bi “uz to, uz sve razlike, između svih nivoa vlasti trebalo osigurati da država funkcioniše”.

    Upitan o retorici hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića o Srebrenici, Eskobar odgovara da će hrvatske institucije raditi na dobrosusjedskim odnosima.

    – Nisam se nikad s njim susreo. Imamo veoma dobro partnerstvo sa Hrvatskom. To je partnerstvo sa institucijama, narodom, ne sa pojedincima. Moji razgovori s Hrvatskom su veoma dobri i dobijam od njih opredeljenje da će raditi na dobrosusjedskim odnosima – rekao je američki izaslanik.

    Na pitanje, “ko je to Hrvatska”, Eskobar odgovara da su to institucije poput predsjednika.

    – Predsjednik ne odlučuje o svemu. Oni su dio šireg okvira u EU i unutar njega moraju biti dobri susjedi. U okviru NATO-a dobro doprinose i to je Hrvatska s kojom treba sarađivati – zaključio je Gabriel Eskobar.

  • Počela sjednica PIC-a u Sarajevu, sastanku prisustvuju Escobar i Schmidt

    Počela sjednica PIC-a u Sarajevu, sastanku prisustvuju Escobar i Schmidt

    Politički direktori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) započeli su dvodnevno zasjedanje u Sarajevu u kojem će fokus biti na aktuelnoj političkoj situaciji u BiH.

    Osim članica Upravnog odbora PIC-a, na sastanak je stigao i Christian Schmidt kao i specijalni izaslanik predsjednika SAD-a za Zapadni Balkan Gabriel Escobar koji će takođe u narednim danima obaviti razgovore sa bh. zvaničnicima.


    Upravni odbor PIC-a sastaje se dva puta godišnje, a posljednji sastanak ovakvog tipa organizovan je u junu.


    Nakon održanog sastanka, članice PIC-a potvrdile su podršku visokom predstavniku u BiH kao i teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine. Kao i tokom prethodnih godina, zaključke ranijih sastanaka PIC-a nije podržao predstavnik Ruske Federacije.

    Članice Upravnog odbora su: Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Predsjedništvo Evropske unije, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

  • Kecmanović: Sjednica Narodne skupštine Srpske ima istorijski značaj i predstavlja “Dan D”

    Kecmanović: Sjednica Narodne skupštine Srpske ima istorijski značaj i predstavlja “Dan D”

    Srpski politikolog, akademik Nenad Kecmanović, ocijenio je da predstojeća sjednica Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju entitetskih nadležnosti za Srpsku ima istorijski značaj i predstavlja “Dan D”.

    “Paradoksalno, jer uspostavljanje ustavnog stanja u skladu sa Dejtonskim sporazumom trebalo bi da bude nešto normalno, a ne izuzetno”, rekao je Kecmanović u Beogradu na tribini “Republika Srpska – vraćanje otetih ustavnih nadležnosti”, u prisustvu srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

    On je napomenuo da će se sjednica odvijati na entitetskoj teritoriji, u okviru institucija sistema i u granicama BiH, tako da ne ugrožava ni mir ni stabilnost ni u zemlji, a kamoli u regionu.

    “Do kraja ovog mjeseca Srpska odlučuje da li će živjeti punim ustavnim kapacitetom ili je uskoro neće ni biti”, kaže Kecmanović.

    On podsjeća da su Srpskoj tokom četvrt vijeka, po sistemu “skuvane žabe”, jedna po jedna oduzimane nadležnosti i građani su sistematski postepeno navikavani da Srpska funkcioniše sa trećinom svog ustavnog kapaciteta. A onda je, dodao je, došao na red završni udarac pod devizom “povratka nezavršenim poslovima u Bosni” i “jedinstvenog djelovanja SAD i EU”.

    Kecmanović navodi da je nekadašnji visoki predstavnik Valentin Incko reaktivirao “bonske nadležnosti” i nametnuo zakon o verbalnom deliktu, a da je Kristijan Šmit, neregularno promovisan u visokog predstavnika, posegao i za poljoprivrednim zemljištem i šumama Srpske, ali se poseglo i za rijekama, jer muslimansko Sarajevo je još ranije osporilo da Srpska sa maticom gradi hidrocentralu Buk bijela na Drini.

    “Još su joj (Srpskoj) ostale bare, jaruge i vazduh da bi Srbi mogli na slamku da piju, jedu i dišu. Neće joj ostati ni ime Republika Srpska jer je odavno osporeno. Dakle, neće opstati ni kao razvlašćena prazna ljuštura. Zasjedanje Narodne skupštine je Dan D za Republiku Srpsku”, rekao je Kecmanović

  • Sastanak u Beogradu: Klokić i Selaković potpisali Memorandum o saradnji vlada Srbije i Srpske

    Sastanak u Beogradu: Klokić i Selaković potpisali Memorandum o saradnji vlada Srbije i Srpske

    Ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske Zlatan Klokić i ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković potpisali su danas u Beogradu Memorandum o saradnji vlada Srbije i Srpske u oblasti diplomatskog obrazovanja.

    Klokić i Selaković poslije potpisivanja Memoranduma objasnili su da je riječ o dokumentu koji predstavlja pravni okvir za školovanje i usavršavanje mladih i talentovanih ljudi iz Republike Srpske na Diplomatskoj akademiji Ministarstva spoljnih poslova Srbije.

    Klokić je zahvalio Selakoviću, predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i Vladi za podršku koju pružaju Srpskoj na svim poljima, što potvrđuje i danas potpisani dokument o saradnji.

    “Memorandum nama znači mnogo, jer će buduće diplomate iz Republike Srpske biti u prilici da usavršavaju znanja kako bi Srpsku što bolje predstavljali u svijetu. Siguran sam da ćemo sa Srbijom u narednom periodu realizovati brojne projekte koji će pomoći promociji Srpske i pozicije čitave BiH u čitavom svijetu”, rekao je Klokić.

    On je istakao da podrška Srbije i njenog rukovodstva Republici Srpskoj nikada nije bila tako potpuna i toliko velika kao u proteklih sedam godina.

    “U Srpskoj nema opštine da Srbija u njoj nije realizovala neki projekat za bolji život građana Srpske. Siguran sam da će ta podrška biti izražena i ubuduće”, poručio je Klokić.

    Selaković je precizirao da se obuka na Diplomatskoj akademiji Ministarstva spoljnih poslova Srbije sastoji od devet mjeseci stalnih predavanja, raznih drugih aktivnosti i polaganja ispita.

    “Nakon toga, polaznici akademije stiču mogućnost da poslove u okviru diplomatske struke obavljaju na mnogo ozbiljniji, kvalitetniji i profesionalniji način”, rekao je Selaković.

    On je da je sa Klokićem prije potpisivanja Memoranduma razgovarao o njegovoj primjeni, koja bi trebalo da počne naredne akademske godine.

    “To znači da bi Memorandum počeo da se primjenjuje za nekih 11 mjeseci, a moja namjera je bila da, ako možemo, pre kraja ove godine dovedemo u Beograd jedan broj naših mladih kolega iz Srpske i ugostimo ih na našoj akademiji”, rekao je Selaković.

    On smatra da će tim ljudima Diplomatska akademija omogućiti obrazovanje koje nije moguće steći ni u BiH, odnosno u FBiH ili Srpskoj.

    “Trudićemo se da našim mladim kolegama omogućimo da to obrazovanje imaju ovde u Beogradu i da završe početnu obuku, kako bi bili mnogo spremniji za izazove koje diplomatija kao sofisticirana delatnost od njih i zahteva”, poručio je šef srpske diplomatije.

  • Eskobar: Sankcije su na stolu, ali nisu primarni mehanizam

    Eskobar: Sankcije su na stolu, ali nisu primarni mehanizam

    • BiH je zemlja koja zbog korupcije i nemogućnosti da na nivou centralnih institucija govori jednim glasom nije pozvana na Forum demokratije koji organizuje Džo Bajden, američki predsjednik, a na kojem je BiH jedna od tek nekoliko zemalja u Evropi koja nije dobila poziv.

    Ovo je rekao Gabriel Eskobar, specijalni izaslanik državnog sekretara SAD na medijskom brifingu za novinare pisanih medija u BiH, koji je organizovan u Ambasadi SAD u Sarajevu. Eskobar je rekao da je BiH toliko nefunkcionalna da se čak ne bi ni kvalifikovala da učestvuje u inicijativi Otvoreni Balkan, koju, kako je nagladsio, SAD podržavaju, a koju su organizovali Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, i kada bi sutra htjela da se priključi. Na pitanja o mogućim sankcijama, Eskobar je rekao da su one idalje na stolu, ali da ne voli o njima pričati jer one skreću pažnju.

    “Već sam ranije govorio da ne volim da pričam o sankcijama zato što to nije način na koji želim da javnost shvati angažman SAD u ovoj zemlji. Tačno je da su sankcije na stolu. Ali to nije primarni mehanizam kako ostvariti reforme u ovoj zemlji zato što je realnost da sankcije ne mogu izliječiti zemlju od problema. Potrebna je vladavina prava, ograničena ustavna reforma, jake institucije”, rekao je Eskobar.

    Dodao je da je voljan da radi s bilo kojim političarem i bilo kime ko želi da se bori protiv korupcije.

    “Ako neće, mi ćemo to raditi sami”, rekao je Eskobar, i dodao da je glavni cilj američke administracije da se stvore funkcionalne centralne institucije.

    Na pitanje da li je razgovarao s opozicionim liderima u RS o politici Dodika, Eskobar je odgovorio da je razgovarao sa liderima mladih, poslovnom zajednicom, liderima opozicije i drugim dijelovima društva.

    “Svima njima poslao sam sljedeću poruku: mi tražimo partnere, oni koji žele od BiH napraviti uspješnu zemlju. Poslovni sektor sam ohrabrio da kontaktiraju političke lidere i da im objasne kako uništavanje funkcionalnosti centralnih instuticija uništava investicionu klimu u ovoj zemlji. Lidere mladih sam ohrabrio da razmisle kakvoj vrsti ljudi žele pružiti podršku. Opozicionim liderima sam poručio da je put koji je odabrao Dodik, da udalji RS od centralnih institucija, destruktivan i da ne bi trebalo da tome pružaju podršku”, rekao je Eskobar.

    Rekao je da ako su građani BiH spremni da idalje podržavaju lidere koji su duboko u korupciji, čak ni sankcije neće pomoći.

    “Takođe, ne želim da iako pomisli da sankcije znače da će BiH pa čak i RS biti sankcionisani. To će biti individualni ljudi i kompanije koji su involivirali u korupciju. Ali to nije način da se postignu rezultati u antikorupciji. To stvarno mora biti rezultat odgovornih lidera i glasača”, rekao je Eskobar.

    Podvukao je da bi manipulacije na izborima mogle biti dobar osnov za uvođenje sankcija.

    Upitan da prokomentariše odlazak Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH kod ruskog predsjednika Vladimira Putina u Rusiju, Eskobar je ustvrdio da je on tamo otišao da zaštiti svoj novac.

    “Nemojte da zaboravimo da je ista osoba koja se žali na bonska ovlaštenja neko ko je iskoristio bonska ovlaštenja u svoju korist, neko čija je politička karijera započela uklanjanjem Radikalne stranke, što mu je omogućilo da preuzme kontrolu i moć u RS”, rekao je Eskobar.

    Govoreći o Dejtonskom sporazumu, naglasio je da je on postigao primarni cilj da održi mir, a da je dodatni cilj bio da pripremi zemlju za evropske integracije.

    “Mi smo mislili da će političari imati tu vrstu vizije. Neki je imaju, ali mnogi je nemaju. Neki bi radije da imaju nefunkcionalnost zbog vlastitih političkih i ekonomskih interesa. Tako da, ne mislim da je Dejton neuspjeh, nego da je problem nedostatak liderstva među političkim partijama”, rekao je Eskobar.