Kategorija: Vijesti

  • Plenković stigao u BiH, dočekao ga Tegeltija ispred zgrade državnih institucija

    Plenković stigao u BiH, dočekao ga Tegeltija ispred zgrade državnih institucija

    Hrvatski premijer Andrej Plenković stigao je jutros u službenu posjetu Bosni i Hercegovini, a na platou ispred zgrade državnih institucija dočekao ga je Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.

    Plenković će potom razgovarati i sa članovima kolegija Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine.

    U poslijepodnevnim satima Plenković će otputovati u Mostar, gdje će se sastati s liderom HDZ-a Draganom Čovićem, a bit će održan i sastanak Predsjedništva HNS-a i delegacije koju predvodi hrvatski premijer.

    Premijer Hrvatske u BiH je došao u trenucima možda i najveće krize u državi, kada se pokušava dogovoriti Izborni zakon, ali i u trenucima kada Dodik provodi svoju separatističku politiku.

  • Članovi iz Srpske neće na sastanak sa poslanicima grupe Zelenih – ovo su njihovi razlozi

    Članovi iz Srpske neće na sastanak sa poslanicima grupe Zelenih – ovo su njihovi razlozi

    Za danas je u Sarajevu zakazan sastanak poslanika grupe Zelenih/EFA u Evropskom parlamentu Roma Franca i Tomasa Vajca sa Interresornom radnom grupom za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH na koji su članovi ovog tijela iz Republike Srpske najavili da neće doći.

    Sastanak je zakazan za 11.40 časova u Parlamentarnoj skupštini BiH, nakon kojeg će biti objavljeno saopštenje.

    Franc i Vajc će u 13 časova u parlamentu BiH dati izjave za novinare, najavljeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

    Član Interresorne radne grupe iz Republike Srpske Staša Košarac /SNSD/ rekao je Srni da neće prisustvovati sastanku sa poslanicima grupe Zelenih u Evropskom parlamentu, prvenstveno zbog niza nesuvislih i lažnih optužbi koje su iznijeli na račun srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i političkog rukovodstva Srpske, te besmislene Rezolucije koju su usvojili predstavnici zelenih partija u EU, a u kojoj su zatražili uvođenje sankcija.

    I član Interresorne radne grupe iz Republike Srpske Snježana Novaković Bursać izjavila je Srni da neće prisustvovati sastanku sa Francom i Vajcom, koji, kako je navela, dolaze vjerovatno sa već definisanim stavovima, ali ne i konkretnim rješenjima.

    “Interresorna radna grupa je obavila razgovor sa zvaničnim predstavnicima EU i SAD i treba da se razgovara sa nekim ko može da doprinese pronalasku ključnih rješenja”, rekla je Bursaćeva /SNSD/.

    Ona je napomenula da se razvija praksa da predsjedavajuća grupe Alma Čolo omogućava “kome god padne na pamet” iz nekog parlamenta da razgovara sa članovima ove grupe.

    Član Interresorne radne grupe iz Republike Srpske /Ujedinjena Srpska/ Nenad Stevandić smatra da bi bilo neozbiljno razgovarati sa poslanicima grupe Zelenih/EFA u Evropskom parlamentu koji Srbe i srpsko rukovodstvo za nešto unaprijed okrivljuju.

    I članovi Interresorne radne grupe iz Republike Srpske Sredoje Nović /SNSD/ i Branislav Borenović /PDP/ potvrdili su Srni da neće prisustvovati sastanku sa poslanicima Zelenih u Evropskom parlamentu.

  • Slobodan Javor proglasio pobjedu

    Slobodan Javor proglasio pobjedu

    Slobodan Javor, kandidat SNSD-a za gradonačelnika Prijedora, proglasio je pobjedu.

    On se zahvalio svim sugrađanima koji su danas izašli na izbore i dali svoj glas.

    “Ova naša priča traje evo već 10-11 mjeseci. Drago mi je što je narod prepoznao jednu odgovornu politiku, narod se opredijelio i glasao za nastavak te odgovorne politike”, rekao je Javor.

    Javor se zahvalio i svim kandidatima što su bili korektni.

    “Nadamo se da ćemo se zajedno sastati narednih dana, sjesti za sto, pogledati u oči i da svi zajedno donosimo odluke za naš grad, za naše Prijedorčane”, kaže Javor.

    Javor je istakao da u Prijedoru  ima dovoljno mjesta za sve i da svi treba zajedno da rade grade kako bi mladim naraštajima ostavili grad u najboljem mogućem svjetlu.

    “Želim da se zahvalim svim koalicionim partnerima koji su stali uz nas, koji su nas podržali od prvog dana”, rekao je Javor.

  • Stevandić o izmjenama izbornog zakonodavstva: Neozbiljno razgovarati sa nekim ko Srbe unaprijed okrivljuje

    Stevandić o izmjenama izbornog zakonodavstva: Neozbiljno razgovarati sa nekim ko Srbe unaprijed okrivljuje

    Član Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva iz Republike Srpske Nenad Stevandić smatra da bi bilo neozbiljno sutra razgovarati sa poslanicima grupe Zelenih/EFA u Evropskom parlamentu Romeom Francom i Tomasom Vajcom, koji Srbe i srpsko rukovodstvo za nešto unaprijed okrivljuju.

    Stevandić je napomenuo da su evropski zeleni na konvenciji usvojili dokumente u kojima je puno negativnih i proizvoljnih stavova u vezi sa pozicijom Republike Srpske i njenih funkcionera.

    – Oni su faktički već zauzeli jednu vrstu političkog stava. Onaj ko hoće da dođe i razgovara sa nama, ne može da nas prije toga vrijeđa. To je razlog zbog kojeg neću biti sutra na sastanku sa poslanicima zelenih, a sve sam to prenio i kolegama iz koalicije – izjavio je Srni Stevandić, koji je i lider Ujedinjene Srpske.

    Član Interresorne radne grupe Branislav Borenović /PDP/ u izjavi za Srnu kratko je i potvrdio da neće prisustvovati najavljenom sastanku.

    Iz Parlamentarne skupštine BiH ranije je najavljeno da će članovi Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH razgovarati sutra u Sarajevu sa predsjedavajućim Delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa BiH i samoproglašenim Kosovom Romeom Francom i članom Delegacije Tomasom Vajcom.

  • Aplikacija Skaj razotkrila Osmicine ljude: Raste panika u Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji BiH

    Aplikacija Skaj razotkrila Osmicine ljude: Raste panika u Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji BiH

    Kako Tužilaštvo Bosne i Hercegovine hapsi narkodilere širom države, osumnjičene za šverc stotina kilograma opojnih droga, opasne kriminalce, korumpirane policajce i plaćene ubice, tako raste panika u Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji (OSA) BiH, s direktorom Osmanom Mehmedagićem Osmicom na čelu.

    Arazloga je više. No, prvi je aplikacija Skaj, koja je razotkrila kriminalne grupe sa zapadnog Balkana, a povezane su s obavještajnim strukturama u BiH i rukovodstvom ove agencije. O tome svjedoče i poruke koje su u posjedu Tužilaštva, a takvih je, prema informacijama Avaza, na hiljade.

    U skoro svakoj od poruka, koje su uspjeli dešifrovati njemačka tajna služba, ali i američki FBI, upecali su se Osmicini ljudi i prvi saradnici. Dešifriranjem ovih poruka pao je i Bojan Cvijetić, nekadašnji savjetnik tadašnjeg ministra bezbjednosti BiH Dragana Mektića.

    Cvijetić, kod kojeg su tokom pretresa kuće nedavno pronađeni i tajni dokumenti iz OBA, naveden je u akciji „Transporter“ kao organizator šverca kokaina iz Albanije i Crne Gore u BiH, a zatim na tržište EU.

    Ali Cvijetić nije jedini koji je usko sarađivao s OBA-om, zbog čega je pokrenuta posebna istraga. Na spisku osoba koje su sarađivale s narkokartelom su i Osmicini savjetnici. Jedan od njih je, prema pisanju novinara Slobodana Vaskovića, dugogodišnji zaposlenik OBA Muriz Druškić.

    Riječ je o osobi koja je bila optužena zajedno s Mehmedagićem u aferi „Sigurnosne provjere“, ali je Sud BiH, s Rankom Debevcem na čelu, Osmicinim intimusom, odbio potvrditi optužnicu.

    Druškić je, da stvar bude jasnija, na prijedlog Mehmedagića, imenovan u Drugostepenu komisiju za odlučivanje o žalbama za sigurnosne provjere, iako je u momentu imenovanja bio penzioner s ugovorom o djelu u OBA-i BiH.

    Ovaj poslušni obavještajac ključni je Osmicin čovjek kada se iz policijskih struktura trebaju ukloniti osobe koje ne žele igrati kako Osmica svira. Među njima su brojni zaposlenici Ministarstva bezbjednosti, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, SIPA-e, ali i MUP-a KS.

    Sve su ove osobe direktno ili indirektno zasmetale Osmici, jer su tokom istražnih radnji došle do podataka da su brojni kriminalci direktno spominjali direktora OBA-e u kriminalnim poslovima vezanim za drogu.

    Brojni pokloni
    Neki su čak, a o čemu postoje brojni snimci, priznali da rade za OBA-u i da nose poklone i novac rukovodiocima ove agencije. Od satova do stotina hiljada maraka.

    Osim Druškića, tu je i Osmicin aktuelni savjetnik Siniša Rakita. Njegovo ime spominje se, takođe, u dešifriranoj aplikaciji Skaj. Dokumentirani su njegovi brojni odlasci u Beograd i poruke u kojima se spominje među kriminalnim podzemljem.

    Tome svjedoče i dokumenti tajne službe Srbije. No, za sve što je Rakita radio, znali su rukovodstvo OSA i prvi čovjek tajne službe.

    Kako je pobjegao Čaruga
    Još je, takođe, nejasno kako je državu napustio opasni kriminalac Milivoje Lovrenović zvani Čaruga. Ovaj osumnjičenik za brojne likvidacije u Srbiji i BiH uredno je prošao granicu BiH, iako su tajne službe Srbije i Hrvatske evidentirale njegov ulazak u BiH i locirale ga u Gradiški.

    Upravo je na njegovom imanju prošle godine pronađeno pola tone droge. Za sve je ovo znala OBA, ali je pustila Lovrenovića da pobjegne iz države. Isto se odnosi i na njegovog sina Dušana.

    Zbog aplikacije Skaj Osmica se u proteklo vrijeme žestoko zamjerio komesaru MUP-a KS Nusretu Selimoviću. Razlog je taj što Selimović podatke koje je dobio nije dao OBA-i, nego Tužilaštvu BiH.

  • Košarac neće prisustvovati sastanku sa poslanicima grupe Zelenih

    Košarac neće prisustvovati sastanku sa poslanicima grupe Zelenih

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministra Staša Košarac potvrdio je Srni da sutra neće prisustvovati sastanku članova Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva sa poslanicima grupe Zelenih (EFA) u Evropskom parlamentu Romeom Francom i Tomasom Vajcom, koji borave u višednevnoj posjeti BiH.

    “Kao član Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva iz Republike Srpske rezolutno odbijam da učestvujem na sastanku sa poslanicima grupe Zelenih u Evropskom parlamentu, prvenstveno zbog niza nesuvislih i lažnih optužbi koje su iznijeli na račun srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i političkog rukovodstva Republike Srpske, te besmislene Rezolucije koju su usvojili predstavnici zelenih partija u EU, a u kojoj su zatražili uvođenje sankcija”, pojasnio je on.

    Košarac je poručio da mu “ne pada na pamet” da razgovara sa grupom ljudi koji se isključivo svrstavaju na stranu bošnjačke politike i ne poštuju voljom građana legitimno izabrane političke predstavnike Republike Srpske.

    On je izrazio uvjerenje da sastanku, koji je planiran za sutra neće prisustvovati članovi Interresorne radne grupe iz Republike Srpske – Snježana Novaković Bursać (SNSD), Sredoje Nović (SNSD) i Nenad Stevandić (Ujedinjena Srpska), dok za PDP-ovog Branislava Borenovića to ne može tvrditi sa sigurnošću.

    “Što se tiče Borenovićevog prisustva sastanku, nisam siguran da će odbiti zbog straha da se ne zamjeri svojim inostranim mentorima. Ali, to nas ne iznenađuje, budući da PDP kontinuirano dokazuje izdajničku politiku, a posljednji u nizu primjera je posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske”, kaže Košarac.

    On je ocijenio da je nedopustivo uplitanje stranaca u unutrašnje odnose u BiH, te naglasio da rješenja moraju biti plod dogovora domaćih političkih aktera.

    “Mi nikada nećemo prihvatiti nametnuta rješenja i intervencionizam dijela međunarodne zajednice. U potpunosti zagovaramo poštivanje izvornog Dejtonskog sporazuma, vraćanje na ustavne osnove i zaštitu Ustavom zagarantovanih prava Republike Srpske, pri čemu su mir i stabilnost ključne vrijednosti u procesu vraćanja nadležnosti Srpske, kao što je to potvrdio i sam Dodik”, poručio je Košarac.

    Prema njegovim riječima, licemjerne su optužbe poslaničke grupe Zelenih u Evropskom parlamentu da politički predstavnici Republike Srpske krše Dejtonski mirovni sporazum, dok istovremeno pružaju podršku Kristijanu Šmitu.

    “Ne prihvatamo legitimitet Kristijana Šmita kao novog visokog predstavnika, jer nije imenovan u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, niti je njegovo imenovanje potvrdio Savjet bezbjednosti UN. Besmisleno je i krajnje licemjerno da nas za kršenje Dejtonskog sporazuma optužuju upravo oni koji podržavajući nelegitimnog Šmita. Taj sporazum ne poštuju i izvrću ruglu međunarodno pravo”, istakao je Košarac.

    Iz Parlamentarne skupštine BiH ranije je najavljeno da će članovi Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH razgovarati sutra u Sarajevu sa predsjedavajućim Delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa BiH i samoproglašenim Kosovom Romeom Francom i članom Delegacije Tomasom Vajcom.

    Član Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva iz Republike Srpske Nenad Stevandić smatra da bi bilo neozbiljno sutra razgovarati sa poslanicima grupe Zelenih/EFA u Evropskom parlamentu Romeom Francom i Tomasom Vajcom, koji Srbe i srpsko rukovodstvo za nešto unaprijed okrivljuju.

    Stevandić je napomenuo da su evropski zeleni na konvenciji usvojili dokumente u kojima je puno negativnih i proizvoljnih stavova u vezi sa pozicijom Republike Srpske i njenih funkcionera.

    “Oni su faktički već zauzeli jednu vrstu političkog stava. Onaj ko hoće da dođe i razgovara sa nama, ne može da nas prije toga vrijeđa. To je razlog zbog kojeg neću biti sutra na sastanku sa poslanicima zelenih, a sve sam to prenio i kolegama iz koalicije”, izjavio je Srni Stevandić, koji je i lider Ujedinjene Srpske.

    Član Interresorne radne grupe Branislav Borenović (PDP) u izjavi za Srnu kratko je i potvrdio da neće prisustvovati najavljenom sastanku.

    Iz Parlamentarne skupštine BiH ranije je najavljeno da će članovi Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH razgovarati sutra u Sarajevu sa predsjedavajućim Delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa BiH i samoproglašenim Kosovom Romeom Francom i članom Delegacije Tomasom Vajcom.

  • U Prijedoru do 15 časova glasalo 22,57 odsto birača, nema prigovora na rad odbora

    U Prijedoru do 15 časova glasalo 22,57 odsto birača, nema prigovora na rad odbora

    Na prijevremenim izborima za gradonačelnika Prijedora danas je do 15.00 časova glasalo 18.812 birača, odnosno 22,57 odsto, izjavio je predsjednik Gradske izborne komisije (GIK) Prijedor Željko Škondrić.

    “Najmanja izlaznost se bilježi u mjestima gdje su većina Bošnjaci. U Rizvanovićima je to 3,9 odsto, u Čarakovu 3,50 odsto, dok je najveća izlaznost u Gornjem Petrovom Gaju – 51,80 odsto”, rekao je Škondrić na konferenciji za novinare u Prijedoru.

    On je najavio da će preliminarne podatke o izlaznosti GIK iznijeti u 19.30 časova.

    “Izbori protiču u mirnoj i korektnoj atmosferi. GIK nema zvaničnih prigovora na rad biračkih odbora”, dodao je Škondrić.

    Na biračkom spisku je 86.329 birača koji svoje biračko pravo mogu da ostvare na 130 redovnih biračkih mjesta i jednom biračkom mjestu za glasanje na nepotvrđenim glasačkim listićima.

    Na terenu su tri mobilna tima i jedan poseban kovid 19 mobilni tim.

    Na glasačkom listiću za izbor gradonačelnika Grada Prijedor nalazi se 14 kandidata.

    Kandidat koalicije DNS, SDS i PDP je Goran Predojević, SNSD-a Slobodan Javor, Otadžbinske stranke Zoran Grbić, Lijevog krila Danijela Đurić, Kruga Marko Kaurin, Demokratskog centra Republike Srpske Zlatko Josić, Re-balansa Miloš Janjetović, SNS FBiH Lidija Radić i Radničke partije Ilija Mamić, a nezavisni kandidati su Mladen Unijat, Danijel Simatović, Vjekoslav Krneta, Slađana Radaković i Saša Stupar.

  • „SRBI I RUSI – BRAĆA ZAUVEK“ Veliki intervju Miše Vacića za ruski medij

    „SRBI I RUSI – BRAĆA ZAUVEK“ Veliki intervju Miše Vacića za ruski medij

    Miša Vacić, predsednik Srpske Desnice, dao je intervju za čuveni ruski portal.

    Intervju preveden na Srpski jezik prenosimo u celosti:

    Danas smo, u okviru „političkog” ciklusa, razgovarali sa liderom Srpske Desnice, Mišom Vacićem. Razgovarali smo o tome šta je potrebno za pobedu desničarskih snaga u Srbiji, zašto je stranka uspešna u južnim delovima zemlje, da li je Srbija ugrožena ilegalnom migracijom i radikalnim islamom i ko je pravi prijatelj Srba, a ko neprijatelj.

    1.) Kakvo je stanje desnog pokreta u Srbiji danas?

    Stanje je vrlo komplikovano. Uzrok toga su 2 faktora. Prvi je apsolutna nesloga među partijama i pokretima desne ideologije. Drugi je što vladajuća stranka SNS je sa pozicije desnog centra postala partija velikog šatora i okuplja istaknute ljude od levice preko centra do desnice i čak neke izrazito tvrdo desne. Koji odvlače deo glasača SNSu.
    Sabiranjem patriota glasači bi se sinergijom opredelili za zajedničku listu. Time bi se stanje desnog pokreta značajno popravilo. Jer u narodu postoji najmanje 25% vrlo patriotski opredeljenih. Ali zbog razjedinjenost najveći deo tih građana ne glasa. Glasa za postojeće podeljene i zavađene pokrete i kao što rekoh neki i za vlast. Koja je u zadnje vreme svoj politički kurs konkretnim delima pomerila solidno u desno. (Spomenik Stefan Nemanja,film Dara iz Jasenovca, gotov Hram Svetog Save…)

    2.) Koje ciljeve i ciljeve stranka postavlja sebi? Koje su prve odluke koje ćete doneti kada dođete na vlast?

    Naši ciljevi su izloženi javnosti u našem programu : https://www.srpskadesnica.rs/cir/program-stranke/
    Osnovne odrednice Srpske Desnice su sledeće: 1.Tradicionalizam 2.Rodoljublje 3.Zdravo društvo – sabornost 4.Evroazijske integracije,(najtešnji odnosi sa Rusijom/ODKB) dodao bi i sve aktuelnija borba za očuvanje životne sredine i odbranu prirode. Nema srpskog patriotizma bez ekološkog patriotizma i ekonomskog patriotizma. Dolaskom na vlast bilo apsolutnu ili da učestvujemo kao partneri u koalicionoj vladi. Mi bi se značajno trudili da tačke iz našeg programa sprovodimo konkretnim delima.
    Prvo bi izvršili kadriranje patriota koji su eksperti u oblastima koje smo dobili za vršenje vlasti narodnim poverenjem, za nas je učešće u vlasti sveti zadatak služenja našem narodu i zaštita srpskih nacionalnih interesa. Svakog ko je rodoljub i ako nije iz naših redova neće biti smenjen. Srpska Desnica želi da uvede politiku dela, ne reči i obećanja.

    3.) Navedite glavne domete stranke poslednjih godina? Šta još nije urađeno, ali da li to vidite kao svoj prioritet?

    Koga od desničara (ličnosti/partije) danas vidite kao pravu snagu, koja ima poverenьe naroda?

    Srpska Desnica je mlada stranka. Osnovani smo pre 2018.godine, sabiranjem 34 patriotska pokreta, udruženja veterana, partije veterana, grupa studenata i društava za negovanje tradicije.
    Ipak do početka epidemije Korone (februar 2020.), dakle u prvih dve godine svog postojanja osnovali smo 59 odbora Srpske Desnice u većim i srednjim gradovima i opštinama širom Srbije. Izašli smo na lokalne izbore 2020.godine u 20 lokalnih gradova/samouprava. Srpska Desnica je u 12 gradova/opština prešla cenzus, dok smo u preostalim bili blizu cenzusa oko 2,5-2,9%

    Najveći uspeh nam je na jugu Srbije, gde smo u gradu Vranju osvojili čak 20%, druga smo snaga posle Vučićevog SNSa, u opštini Vranjskoj Banji 16,5% , u Merošini 9,5% , u Medveđi 6,7% , u Lajkovcu 4,9, u Pirotu 3,5% i tako dalje… Najjači smo tamo gde živi radni narod, srpski seljak i učesnici odbrane zemlje od agresije.

    Nije urađeno, a mi bi to odmah prvo uradili da se vrati obavezno služenje vojnog roka.
    Da se zabrane gej parade kao što je to u Rusiji učinjeno. I da se donese zakon o stranim agentima, po ugledu na ruski zakon koji bi raskrinkao ko su zapravo NVO koje decenijama već rade protiv Srbije i srpskog naroda, plaćeni sa zapada, čije direktive i izvršavaju. Veća prava ratnih veterana i državna pomoć srpskom seljaku bili bi momentalni.

    Ujedinjene desne opcije bi imale poverenje naroda da na republičkom nivou budu 2. snaga po jačini. Samo sloga Srbiju spašava.

    4.) Zašto toliko loši izborni rezultati desničara u Srbije? To je iznenađujuće za Srbiju, konzervativnu zemlju.

    Razlog je samo 1. Nesloga.
    Ja sam jedini lider patriota koji je rekao na televiziji otvoreno: ,,evo prazan papir, ja ću se potpisati na dno lista. A vi (sve ostale vođe desničara) napišite svoje uslove za zajedničku listu, da ujedinjeni izađemo na izbore. Ja nemam ni jedan zahtev, osim da nastupimo zajedno i tako se izborimo da patriote imaju svoje predstavnike u institucijama.
    Naša parola i jeste: patriotizam u institucije. Sada je krajnje vreme za slogu.

    5.) Kako se razvija situacija sa migrantima iz arapskih i turskih zemalja u Srbiji? Ima li problema, ili nema velike opasnosti?

    Nema ih više mnogo. Pod kontrolom su policije, ali i narodnih patrola koje organizuju patriotski pokret svaki za sebe. Srpska Desnica je spremno reagovala i prva pokrenula patrole svojih članova/ratnih veterana u krajevima gde su migranti bili u većem broju.
    Dok su bili talasi dolaska na hiljade njih, stavljali smo se kao dobrovoljci na raspolaganje snagama bezbednosti, i pozivali vlast da zatvori granice.
    Danas ih ima jedva primetno, ali i to je mnogo. Nije nam potreban ni jedan ilegalni uljez. Svaki stranac je dobrodošao u Srbiju legalnim putem.

    6.) Koliko je faktor radikalnog islama relevantan u današnjoj Srbiji? Možemo li očekivati probleme nakon smrti Muamera Zukorlicha, koji je suzdržavao negativne tendencije među Bošnjacima? Isto pitanje je i za Albance koji su se naselili u južnim opštinama zemlje ?

    Radikalan islam postoji u Srbiji, ali je pod kontrolom srpskih službi bezbednosti. Godinama nije bio ni jedan ispad ili napad.
    Domaći muslimani su podeljeni u 3-4 frakcije i svaka na svoj način sarađuje sa državom tajno ili javno. Muamera Zukorlića sam poznavao, čak smo se videli 10 dana pre njegove smrti, na televiziji smo se sreli i porazgovarali on, predsednik Matice Albanaca u Srbiji i ja.
    I ako svi imamo različite poglede i interese, vrlo smo ljubazno vodili razgovor. Ja verujem da je između Srba i muslimana moguć mir. Po modelu kako je to Putin učinio sa Kadrovim između Rusa i Čečena. NJima je Rusija zajednička otadžbina.
    Dok je ovdašnjim muslimanima i Srbima , država Srbija zajednička otadžbina.
    Albanci na jugu centralne Srbije, prate politiku Prištine, dok Priština i Tirana se takmiče ko je glavni centar Albanaca u njihovoj zamišljenoj Velikoj Albaniji.

    Srećom do te terorističke mutacije nikada neće doći. Srbija će kad tad povratiti svoju kontrolu nad Kosovom i Metohijom. Dok opštine u kojima žive Albanci van KiM, su pod apsolutnom bezbednosnom kontrolom Srbije. Srpska Desnica ima svoje odbore u svim opštinama koje su granične sa južnom srpskom pokrajinom Kosovom i Metohijom gde žive Albanci. Jedna od opština je Medveđa gde smo osvojili 6,7%, druga Bujanovac gde smo imali 2,4% , u Preševu smo izašli na izbore zajedno sa svim ostalim srpskim strankama na jednoj listi. Eto dokaz da Srbi mogu da se slože. Samo je nažalost potrebna velika opasnost da bi se sujeta ostavila po strani. Zarad zajedničkog opstanka. Smatramo da bez huškanja od zapada, ni jedna manjina u Srbiji ne bi stvarala tenzije. Ali zapad stalno mešetari.

    7.) Kako mislite o razvoju saradnje Srbije i Rusije? Mislite li da naše zemlje povezuje nešto više od situacionih pitanja geopolitike i ekonomije?

    Mislimo da je bolje nego što je bilo za vreme od državnog udara 5.oktobra 2000 pa do 2012.godine. Ali da može i mora mnogo više, dublje i tešnje da se razvija, jer upravo kako ste rekli naše zemlje i narodi imaju mnogo više od geopolitike i ekonomije.
    Imamo istu veru, istorijsko savezništvo u mnogo ratova, bratski smo narodi i što je takođe bitno isti centar moći (zapad) želi da rasturi i vašu i našu državu.
    Srbi i Rusi moraju najbliže sarađivati. Ne samo političari na vlasti, već u svim oblicima, od naroda preko patriota bili vlast ili opozicija, prema Rusiji smo uvek verni drugovi.

    8.) Kakav je stav stranke o pristupanju Srbije EU, kao i saradnji sa SAD i Kinom?

    Protivimo se ulasku u NATO. Što se tiče EU. Vrlo smo evroskeptični, ne želimo da se pošto potom pristane na sve ucene Brisela.
    Tako da slobodno mogu reći da smatram da nam tamo nije mesto , s obzirom kako se EU ponaša prema Srbiji po pitanju Kosova i Metohije, naših junaka, ali i nametanja liberalnih kvazi vrednosti.

    Što se tiče SAD dok je bio Tramp imali smo blagonaklon pogled ka SAD. Sada sa Bajdenom znamo da se nastavlja politika Klintonovih prema Srbiji, koja je ista kao prema Rusiji. Kina nam je prijatelj i saveznik. Srpska Desnica posle Rusije , upravo Kinu vidi kao najbutnijeg partnera Srbije. Takođe Srpska Desnica neguje jako dobre odnose sa partijama evropskih patriota koje su sve protiv EU i za bolje odnose sa Rusijom. Baš sam u septembru organizovao samit patriota Evrope u Beogradu gde su učestvovali i iz Pokreta vojnih veterana Rusije. Lično sam često gost u Moskvi, ali i u Rimu, Bratislavi, Varšavi, gde god se organizuju samitu desničara sa ciljem saradnje u odbrani suvereniteta.
    Evropska budućnost je u desnici. Budućnost Srbije je u Srpskoj Desnici. Dok je Rusija svoju patriotsku vlast dobila još 2000.godine sa gospodinom Putinom na čelu države.
    Veliki pozdrav za sve vaše čitaoce.
    Srbi i Rusi braća zauvek.

  • CIK BiH: U podne prvi podaci o odzivu na današnjim izborima u Prijedoru

    CIK BiH: U podne prvi podaci o odzivu na današnjim izborima u Prijedoru

    Centralna izborna komisija BiH /CIK/ saopštila je da će u podne objaviti prve podatke o odzivu na današnjim prijevremnim izborima za gradonačenlika Prijedora.
    Podaci će biti dostupni na veb stranici CIK-a /www.izbori.ba/, saopšteno je iz ove komisije.

    CIK je potvrdio da je na prijevremenim izborima za gradonačelnika Prijedora jutros u 7.00 časova otvoreno 130 redovnih biračkih mjesta i jedno biračko mjesto za glasanje na nepotvrđenim glasačkim listićima.

    Na terenu su tri mobilna tima i jedan poseban kovid 19 mobilni tim, navodi se u saopštenju iz CIK-a BiH.

    Na biračkom spisku je 86.329 birača, uklučujući i 608 registrovanih za glasanje u odsustvu koji pravo glasa ostvaruju lično na biračkom mjestu u Prijedoru i 2.851 onih koji će glasati putem pošte.

    Na glasačkom listiću za izbor gradonačelnika Grada Prijedor nalazi se 14 kandidata.

    Izborna ćutnja, koja je na snazi od juče u 7.00 časova, traje do zatvaranja biračkih mjesta, odnosno do večeras u 19.00 časova.

    Prijevremeni izbori za gradonačelnika Prijedora sprovode se uz poštovanje svih propisanih epidemioloških mjera, navedeno je u saopštenju CIK-a.

    Kandidat koalicije DNS, SDS i PDP je Goran Predojević, SNSD-a Slobodan Javor, Otadžbinske stranke Zoran Grbić, Lijevog krila Danijela Đurić, Kruga Marko Kaurin, Demokratskog centra Republike Srpske Zlatko Josić, Re-balansa Miloš Janjetović, SNS FBiH Lidija Radić i Radničke partije Ilija Mamić, a nezavisni kandidati su Mladen Unijat, Danijel Simatović, Vjekoslav Krneta, Slađana Radaković i Saša Stupar.

    Prijevremeni izbori za gradonačelnika Prijedora raspisani su nakon što je Dalibor Pavlović 11. oktobra podnio ostavku na ovu funkciju.

  • Ko će zauzeti fotelju: Prijedorčani danas biraju novog gradonačelnika

    Ko će zauzeti fotelju: Prijedorčani danas biraju novog gradonačelnika

    U Prijedoru se danas održavaju izbori za gradonačelnika.

    Prošlo je dva mjeseca otkako je Dalibor Pavlović podnio ostavku na mjesto gradonačelnika Prijedora, a večeras će biti proglašeno ime onog kandidata koji će zauzeti fotelju.

    Kako je saopšteno iz Centralne izborne komisije, biračka mjesta će biti otvorena od sedam časova, a zatvorena u 19 časova.

    Na glasačkom listiću za izbor gradonačelnika Prijedora nalazi se 14 kandidata.

    Za potrebe održavanja prijevremenih izbora u Prijedoru, kako je saopšteno iz CIK, određeno je 130 redovnih biračkih mjesta i jedno biračko mjesto za glasanje na nepotvrđenim glasačkim listićima, formirana su tri mobilna tima i jedan poseban COVID-19 mobilni tim.

    – Pravo glasa na prijevremenim izborima za gradonačelnika Grada Prijedor, prema biračkom spisku zaključenom u ponoć na dan 22. novembra, ima 86.329 birača, uključujući 608 birača registrovanih za glasanje u odsustvu koji pravo glasa ostvaruju lično na biračkom mjestu u Prijedoru i 2.851 birača registrovanog da glasa putem pošte – saopštili su iz CIK.

    Dodaju da je za posmatranje prijevremenih izbora u Prijedoru Centralna izborna komisija BiH akreditovala 148 posmatrača udruženja građana i dva posmatrača OHR, dok je za akreditovanje posmatrača političkih subjekata za posmatranje rada biračkih odbora i gradske izborne komisije nadležna Gradska izborna komisija Prijedor.

    – Prijevremeni izbori za gradonačelnika Grada Prijedora provode se u uslovima epidemije COVID-19, te u skladu sa Instrukcijom o postupanju tijela za provođenje izbora na izborni dan u uslovima epidemije Covid-19 od 26. juna 2020. godine i uz poštovanje svih propisanih epidemioloških mjera nadležnih organa – poručuju iz Centralne izborne komisije.