VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • “Ako padne Ukrajina, Banjaluka je najranjivija tačka”

    “Ako padne Ukrajina, Banjaluka je najranjivija tačka”

    Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski ocijenio je danas da je u slučaju da Rusija osvoji Ukrajinu Banjaluka “najranjivija tačka” na Zapadnom Balkanu, ali da zabrinjava i to što u njegovoj zemlji znatan broj građana misli da je Evroazijska unija alternativa za EU.

    Upogledu bezbjednosnih posljedica ako (predsjednik Rusije) Putin osvoji Ukrajinu najranjivija tačka na Zapadnom Balaknu je Banjaluka, rekao je predsjednik Sjeverne Makedonije u intervjuu za televizijsku produkciju Slobodna TV portala Sloboden Pečat.

    On je istakao da u Sjevernoj Makedoniji ima primijetan broj građana koji neguju prijateljske osjećaje prema Rusiji, pa i takvih koji imaju simpatije prema Putinu.

    – Nesporno je da makedonski narod ima simpatije prema Rusiji zbog religije, jezika i slovenskog etnikuma. Ono što me zabrinjava je da se u političkom smislu etnički Makedonci okreću političkim stavovima Rusije – rekao je Pendarovski.

    Posebno je zabrinjuvajuće, istakao je, to što više od 40 odsto javnosti smatra da je Evroazijska unija alternativa Evropskoj uniji, a neke partije su “predominantno za tu opciju, što bi moglo da napravi problem u budućim procesima”.

    Predsjednik Sjeverne Makedonije je istakao da ne sumnja u prozapadnu političku orijentaciju velikih partija, ali da ankete pokazuju drugačije raspoloženje među građanima.

  • Ruska ambasada u BiH: Ukrajinci za Ruse oduvijek bratski narod

    Ruska ambasada u BiH: Ukrajinci za Ruse oduvijek bratski narod

    Specijalna vojna operacija u Ukrajini nipošto nije usmjerena protiv ukrajinskog naroda, kojeg je Rusija oduvijek smatrala bratskim, saopšteno je danas iz Ambasade Rusije u BiH.

    Naprotiv, kako su dodali, ta operacija “zasniva se na želji da se uspostavi pravda i oslobodi Ukrajina od nacističkih osvajača koji su zaposjeli Kijev”.

    U saopštenju na Facebook stranici, Ambasada Rusije u BiH pozvala je rukovodstvo i novinarsku zajednicu u BiH da se ponašaju razborito i odgovorno, “da ne podlegnu zapadnim provokacijama i da odbiju da se automatski priključe antiruskoj kampanji”.

    “Osam godina, počevši od oružanog puča u Ukrajini 2014. godine i nezakonitog preuzimanja vlasti vladajućom huntom, svjedoci smo sistematskog kršenja osnovnih ljudskih prava stanovnika Donjecke i Luganske narodnih republika. Uprkos upornim pokušajima Rusije da se postigne pravda za rusofone građane unutar ukrajinske države – kroz rad u Normandijskom formatu i u okviru Kontakt grupe u Minsku, organizaciju specijalnih sjednica Vijeća sigurnosti UN-a i sastanaka po ‘Arria formuli’ – naši napori nisu imali efekta”, ističu u saopštenju.

    Kako su dodali iz ruske ambasade u BiH, Kijev je pokazao apsolutnu nespremnost da uspostavi dijalog sa sopstvenim sugrađanima.

    “Umjesto toga, ukrajinske snage sigurnosti su, kršeći Set mjera za implementaciju Sporazuma iz Minska potpisanih 2015. godine (usput rečeno, ukrajinska strana je ispunila samo jednu od 13 tačaka) kontinuirano sprovodile masovno granatiranje naselja Donbasa, usljed čega je poginulo i povrijeđeno na hiljade civila. Nemoguće je bez jeza gledati žrtve barbara. I spremni smo da predstavimo užasavajuće fotografske dokaze”, ističe se u saopštenju.

    Iz ruske ambasade u BiH dodaju da se ne može ne pomenuti “licemjerje međunarodne zajednice, koja je svih ovih godina radije ne primjećivala masovna kršenja ljudskih prava u DNR i LNR”.

    “Očigledno, za Zapad ova tema nije ništa drugo do moneta za potkusurivanje, koju oni spremno koriste u svakoj situaciji kad god treba da izvrše pritisak na protivnike. Tome smo više puta svjedočili u raznim dijelovima svijeta”, naveli su iz Ambasade Rusije u BiH.

    Tvrde da “ni nestašica, ni glad, ni smrt običnih ljudi koji žive u Donbasu nisu dirnuli predstavnike UN-a, OSCE-a i drugih međunarodnih organizacija”.

    “U eskalaciji sukoba nisu vidjeli ni vlastitu krivicu. Ali umjesto toga, nepromišljeno – kao i uvijek – požurili su da pronađu ‘krivce’ i iskoriste svoj omiljeni metod – izricanje sankcija. Naravno, pravo izbora ostaje na Zapadu, ali vjerujemo da bi objektivan pogled na stvarne događaje bio mnogo efikasniji od pokušaja da svoje greške sakriju iza paravana agresivnih napada i restrikcija”, ističe se u saopštenju.

    Kako dodaju, “postalo je nemoguće nastaviti beskrajno pozivati za buđenje savjest klike koja je preuzela ukrajinsku vlast”. “Rusija više nije mogla da trpi patnje rusofonog stanovništva DNR i LNR. Bili smo bukvalno prisiljeni poduzeti aktivne korake u ime zaštite susjeda koji su nam se obratili za pomoć”, naglasili su iz Ambasade Rusije u BiH.

  • Milanović pisao Čoviću: Ostalo je malo vremena

    Milanović pisao Čoviću: Ostalo je malo vremena

    Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske zahvalio je Draganu Čoviću, predsjedniku Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, na pismu u kojem ga je on obavijestio o održanom vanrednom zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora u Bosni i Hercegovini.

    “Slažem se s Vašom ocjenom kako je ostalo malo vremena da bi se postigao dogovor o izmjenama i dopunama izbornoga zakonodavstva i ograničenim ustavnim reformama i time osigurala prava hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, jednog od tri konstitutivna naroda”, napisao je Milanović.

    On je dodao da će lično učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi podržao postizanje konačnog dogovora o promjeni Izbornog zakona i ograničene promjene Ustava.

    “U svakome slučaju, provođenje izbora bez da je prethodno postignut rečeni dogovor, nije moguće. U tom kontekstu, podržavam zaključke koje je Hrvatski narodni sabor u Bosni i Hercegovini usvojio na vanrednom zasjedanju 19. februara 2022. Nadam se kako će i institucije Republike Hrvatske u okviru svojih nadležnosti raditi na pronalaženju načina kako bi se to i postiglo, a u cilju osiguranja punog poštivanja prava svih konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine. Računajte na moju iskrenu i energičnu podršku”, napisao je Milanović u pismu Čoviću.

    Dragan Čović je nakon zasjedanja HNS-a na više relevantnih međunarodnih adresa uputio pismo sa zaključcima Sabora.

  • SDS predao zahtjev za održavanje posebne sjednice o borcima u NS RS

    SDS predao zahtjev za održavanje posebne sjednice o borcima u NS RS

    Кlub poslanika SDS u parlamentu Srpske, kao što su i najavili, danas su predali zahtjev za održavanje posebne sjednice Narodne skupštine RS posvećene statusu i pravima demobilisanih boraca Vojske RS.

    Kako su potvrdili u ovoj stranci, Кlub poslanika SDS je prethodno obavio konsultacije sa klubovima poslanika PDP i DNS, poslaničkom grupom SPS i nezavisnim narodnim poslanicima Кrstom Jandrićem i Budimirom Balabanom.

    Ističu da je zahtjev za održavanje posebne sjednice NSRS o boračkoj populaciji podržalo i potpisalo 28 narodnih poslanika, odnosno trećina od ukupnog broja parlamentaraca Srpske, što je po Poslovniku o radu parlamenta RS sasvim dovoljno za sazivanje posebne sjednice.

    Poslanik SDS, Nedeljko Glamočak ističe da su borci naviše dali za stvaranje Republike Srpske i da je nedopustivo da se oni danas nalaze na marginini društva.

    “Oni su po pitanju egzistencije prepušteni sami sebi i zbog toga smatramo da je neophodno održavanje posebne sjednice NSRS na kojoj bi se razmatralo pitanje statusa i njihovog materijalnog položaja”, navodi Glamočak.

    On je izrazio očekivanje da se vlast ovaj put neće oglušiti o zahtjeve i potrebe boračke populacije u Republici Srpskoj.

    “Očekujem da će predsjednik Narodne skupštine RS, skupštinska većina i ljudi koji čine vlast u Republici Srpskoj imati sluha za životne potrebe koje tište demobilisane borce Vojske RS i da će doći do održavanja ove posebne sjednice”, istakao je Glamočak.

    Podsjećamo, poslanik SDS u NSRS, Darko Babalj je prije tri dana potvrdio za Srpskainfo da će opozicija do kraja ove sedmice podnijeti zahtjev za održavanje posebne sjednice posvećene statusu i pravima demobilisanih boraca Vojske RS, i da, ako se problemi boračke populacije ne riješe, slijede protesti i blokade, piše Srpskainfo.

  • Austrija šalje dodatnih 120 vojnika u misiju EUFOR u BiH

    Austrija šalje dodatnih 120 vojnika u misiju EUFOR u BiH

    Zbog sukoba u Ukrajini austrijska vojska odlučila je da u BiH, kao pojačanje, pošalje dodatnih 120 vojnika u misiju EUFOR.

    Ta odluka je donijeta jer se strahuje da bi trenutna situacija u Ukrajini mogla imati posljedice po Zapadni Balkan i time uticati na očuvanje stabilnosti i bezbjednosti, navodi vojska za agenciju APA.

    Komandant mirovne operacije EU u BiH general Bris Hude zatražio je aktiviranje rezervnih snaga.

    Time su aktivirani vojnici iz rezerve Austrije, Bugarske, Rumunije i Slovačke.

    Trenutno smo suočeni sa kritičnim razvojem u Ukrajini. Umjesto rješavanja problema diplomatskim i mirnim putem, što bismo željeli, odabrano je oružje i agresija. Rat kao sredstvo za sprovođenje vlasti nije rješenje, poručila je ministarka odbrane Klaudija Taner.

    Ona je istakla da su sada humanitarna pomoć na licu mjesta ispravni i važni koraci.

    Šef austrijske diplomatije Aleksander Šalenberg podržao je upućivanje rezervnih snaga u BiH.

    – EUFOR Althea pokazuje time odlučnost da očuva stabilnost I bezbjednost u BiH. Prisustvo i vidljivost operacije se ojačava. To je važan signal lokalnom stanovništvu da EU ozbiljno shvata svoju odgovornost za bezbjednost na Zapadnom Balkanu – objasnio je on.

    Austrija u mirovnim snagama EUFOR Althea, čiji je sastavni dio od 1996, učestvuje sa oko 160 vojnika

  • Mediji: Sledeća Putinova meta je zemlja koja se graniči sa Srbijom?

    Mediji: Sledeća Putinova meta je zemlja koja se graniči sa Srbijom?

    “Ovaj region Putin već sada ima na nišanu“, naslov je članka njemačkog lista Die Welt u kojem se razmatra mogućnost proširenja ruskih aktivnosti i na BiH.

    U tekstu se, naime, naglašava da u ruskoj strategiji “povratka dominacije u izgubljenim sferama uticaja nakon Hladnog rata, jedna, do sada zanemarena regija igra odlučujuću ulogu”.

    “Moskva preko Crnog mora i nekadašnjih članica Varšavskog pakta Bugarske i Rumunije cilja na bivše jugoslovenske republike, u kojima često dominiraju otvoreno proruske snage”, piše nemački list.

    Dalje se u tekstu navodi i da crnomorske države Rumunija i Bugarska nisu za sada cilj Moskve, već više “moguća ulazna vrata u region u srcu Evrope, a koji Rusija želi da preotme do zapadnog uticaja – a to je Zapadni Balkan.

    “Najbolji primer za to je BiH, a tamo sebe vide kao drugi front mogućeg sukoba s Rusijom nakon Ukrajine”, piše Die Welt.

    Dalje se navodi da političar bosanskih Srba Milorad Dodik forsira otcepljenje njegove Republike Srpske od ostatka BiH, a podseća se i da je Dodikov najvažniji saveznik upravo Putin, piše na sajtu DW.

  • Čubrilović: Usvajanje prvog Ustava Srpske temelj slobode naroda

    Čubrilović: Usvajanje prvog Ustava Srpske temelj slobode naroda

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović smatra da je usvajanje prvog Ustava Srpske bilo vizionarsko, jer je bio temelj slobode srpskog naroda.

    Ovaj ustav je bio osnova za djelovanje tadašnje republike srpskog naroda u BiH. Omogućeno je njeno funkcionisanje, a kasnije razvoj i napredak Republike Srpske. To je dovelo i do toga da Srpska u Dejtonu bude priznata kao jedan od entiteta u BiH i sastavni dio državne zajednice, izjavio je Čubrilović Srni povodom 30 godina od usvajanja prvog Ustava Republike Srpske.

    On je istakao da se u obzir moraju uzeti i istorijske činjenice i okolnosti u kojima je donesen prvi Ustav Republike Srpske.

    – Devedestih godina prošlog vijeka srpski narod je želio da sačuva tadašnju državu. Međutim, drugi narodi su htjeli da napuste Јugoslaviju i formiraju svoju državu, a dešavanja u BiH su opredijelila srpski narod da donese Ustav – kaže Čubrilović.

    Govoreći o promjenama Ustava Republike Srpske, Čubrilović ocjenjuje da u ovom trenutku nisu moguće, ali da je realno da se Srpska nastavi boriti za očuvanje ustavnosti, nadležnosti i svega što joj je omogućeno Dejtonskim mirovnim sporazumom.

  • BiH bez rezervi nafte, građani prepušteni sami sebi

    BiH bez rezervi nafte, građani prepušteni sami sebi

    Ruska vojna akcija u Ukrajini, očekivano, dovela je do značajnog rasta cijena energenata na svjetskom tržištu, što će se sasvim sigurno odraziti i na Bosnu i Hercegovinu, koja, iako se obavezala, u ovom trenutku uopšte nema zaliha nafte i ne može intervenisati na bilo koji način kako bi zaštitila građane i privredu od poskupljenja goriva, koja su neminovna.

    “Poskupljenja su neminovna i biće sasvim sigurno. Bilo bi dobro da imamo rezerve i da možemo intervenisati, ovako sve što možemo jeste smanjenje akciza, ali s obzirom na način odlučivanja u BiH to je komplikovana priča. Mi kao distributeri nemamo zaliha, možda za nekoliko dana. Rafinerije će već reagovati s cijanama i to će vjerovatno biti na dnevnom nivou, tako da će i stanovnici BiH sasvim sigurno osjetititi posljedice ovoga što se dešava u Ukrajini”, rekao je Milovan Bajić, direktor “Krajinapetrola”.

    Kada je riječ o vrijednosti nafte na svjetskom tržištu, odmah nakon vojne akcije Rusije cijene su zabilježile višegodišnje rekorde. Već u jutarnjim časovima na berzi cijena barela probila je psihološku granicu i bila je 102,48 dolara, najviša od 2014. godine.

    Na maksimumu je i cijena američke sirove nafte, kojom se juče trgovalo po cijeni od 97,4 dolara za barel.

    I prije vojne akcije cijene nafte na svjetskim tržištima od početka godine porasle su za više od 20 dolara po barelu, i to zbog straha da će SAD i Evropa uvesti sankcije ruskom energetskom sektoru i na taj način poremetiti snabdijevanje.

    Za razliku od ostalih zemalja, Bosna i Hercegovina u ovom trenutku nema rezerve nafte, iako je na određeni način prihvatila direktivu Evropske unije koja govori o tome da države treba da imaju zalihe nafte za najmanje 90 dana.

    Još ranije, brojni pokušaji uspostavljanja ovih rezervi nisu urodili plodom i pored činjenice što je u nekoliko navrata Evropska energetska zajednica insistirala na tome.

    I pojedini strateški dokumenti koji su usvajani u BiH išli su u pravcu uspostavljanja obaveznih rezervi, međutim dalje od toga se nije odmaklo, mada je Federacija BiH u određenom trenutku spremila svoja skladišta, koja su danas poprilično prazna.

    O uspostavljanju obaveznih rezervi nafte u Bosni i Hercegovini biće riječi i na Samitu energetike u Trebinju, gdje će predstavnici nadležnih ministarstava iz BiH, ali i stručnjaci iz regiona, govoriti gdje smo trenutno i kakva su iskustva iz regiona po ovom pitanju.

    “Sada uopšte ne postoje okolnosti da se ide u pravcu formiranja rezervi nafte i s tim smo već zakasnili. Najbolja mjera trenutno bi bilo privremeno ukidanje akciza na naftu i naftne derivate i to će u kratkom roku donijeti koristi, a kasnije kada kriza prođe treba tražiti modalitete kako se zaštititi”, rekao je Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

    On ističe da će po svemu sudeći visoke cijene nafte biti privremenog karaktera, za razliku od gasa, te da problem predstavlja i to što distributeri i trgovci sporo koriguju svoje cijene naniže, a istovremeno svako poskupljenje na svjetskoj berzi brzo prihvataju i koriguju cijene naviše.

  • Trukovićeva potvrdila: Građani BiH biće evakuisani iz Ukrajine

    Trukovićeva potvrdila: Građani BiH biće evakuisani iz Ukrajine

    Ministarka spoljnih poslova BiH Bisera Turković objavila je da će građani BiH biti evakuisani iz Ukrajine.

    “Državljani BiH koji se nalaze u Ukrajini u sklopu misije OEBS biće evakuisani zajedno sa ostalim pripadnicima međunarodne misije. To je odluka koja je upravo donesena. Ministarstvo spoljnih poslova BiH je u bliskoj komunikaciji sa OEBS. Više detalja će biti poznato kasnije”, napisala je Turković na svom Tviter nalogu.
    Podsjetimo, u Ukrajini trenutno u okviru misije OEBS u Ukrajini boravi oko 40 građana BiH.

  • Metju za bolju budućnost: Saradnja s institucijama Republike Srpske ostaje jaka

    Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje posvećeno prosperitetnoj budućnosti BiH i radu s institucijama širom zemlje na putu ka tom cilju, rekao je Metju Fild, ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u BiH, u pisanom intervjuu za “Nezavisne novine”.

    “Uprkos nekada negativnom medijskom izvještavanju, naša saradnja s institucijama Republike Srpske ostaje jaka. Sastajemo se s velikim brojem zvaničnih saradnika u RS kako bismo razmijenili mišljenja i informacije”, rekao je on.

    “Banjaluku posjećujem redovno, u sklopu svojih dužnosti britanskog ambasadora. Kada dođem u posjetu, sastajem se s predstavnicima vlasti da razgovaramo o pitanjima koja zabrinjavaju obje strane. Ali, takođe koristim svoje posjete da se direktnije povežem s ljudima različitih profila, profesija i iskustava, da saznam više o njihovim brigama i da proslavimo njihove uspješne priče. Ovaj put radujem se što ću podržati projekat koji implementira “Westminster Foundation for Democracy”, a koji pomaže mladim preduzetnicima širom BiH da svoja iskustva podijele s drugima”, poručio je Fild.

    “Ujedinjeno Kraljevstvo želi da vidi bezbjednu BiH, koja nudi prosperitetnu budućnost svim svojim građanima. Model dijeljenja vlasti koji je stvoren u sklopu Dejtonskog mirovnog sporazuma je važan mehanizam da se osiguraju prava za sve. Efikasna implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma zahtijeva aktivan angažman i entiteta i svih građana. Trenutna politička blokada brojnih institucija i priče o jednostranom povlačenju štete izgledima za budućnost BiH i mi zato ohrabrujemo iskreni dijalog kako bi se pronašlo rješenje”, dodao je Fild.

    Za građane Srpske Metju Fild je imao je poručiti da građani znaju šta je potrebno za sigurnu i prosperitetnu budućnost: dijalog, kompromis i predanost napretku. Izazov je u osiguranju da se izabrani zvaničnici smatraju odgovornim za rad u tom pravcu. Ohrabrujem građane širom zemlje da očekuju i zahtijevaju više od onih koji su plaćeni da ih predstavljaju.

    Fild je osudio akciju Rusije protiv Ukrajine i smatra da je to katastrofa za evropski kontinent. Što se tiče sankcija, rekao je da su one na stolu i da tijesno sarađuju s Vladom SAD.