VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Glavaš se obrušio na Radovanovića zbog otpuštanja Srba sa BHRT

    Poslanik DNS u Narodnoj skupštini RS, Aleksandar Glavaš obrušio se danas na rukovodstvo BHRT, posebno srpskog člana Upravnog odbora Rajka Radovanovića, zbog, kako tvrdi, odluke o otpuštanju srpskih novinara koji rade na ovom javnom servisu.

    Skandalozna odluka rukovodstva BHRT, prije svega srpskog člana Upravnog odbora koji je kadar SNSD, Rajka Radovanovića i generalnog direktora Belmina Кaramehmedovića da otpuste 30 odsto srpskih novinara u ovoj medijskoj kući nema nikakve veze ni sa profesijom, ni sa logikom – kaže Glavaš.

    On ističe da odluka o otkazima koji su “kovertirani za 1. mart, tzv. dan nezavisnosti BiH”, nedvoslmisleno šalje poruku da Srbi nisu dobrodošli u ovaj javni sevis.

    – Ovaj javni servis, ruku na srce, niko i ne gleda, i već godinama postoji kao početni projekat međunarodne zajednice koji se u međuvremenu pretvorio u tzv. javni servis, a koji najmanje služi građanima – tvrdi Glavaš.

    On ističe da od 930 zaposlenih u tzv. sivom domu rade 34 Srbina iz Republike Srpske, a od 1. marta ostaće ih samo 25. A tako su, kako tvrdi Glavaš, odlučili Radovanović i Кaramehmedović.

    Dodaje da ovaj dvojac “očigledno odlično funkcioniše, pa ih ni najmanje nije briga što će na ulici ostati novinari koji su, eto slučajno, Srbi i koji su profesionalno obavljali svoj posao uprkos teškom i neprijateljskom okruženju u BHRT”.

    – Izgovor o teškoj finansiskoj situaciji je samo bacanje prašine u oči, jer je opšte poznato da se ova medijska kuća već godinama nalazi u dubiozi, sa bezidejnim rukovodstvom koje kreira izrazito antisrpski program – navodi se Glavaševa izjava u saopštenju DNS.

    On ističe da u ovoj medijskoj kući godinama traje hajka na srpske novinare i urednike kojima se određuje kodeks ponašanja, šta smiju da slave i čestitaju.

    Svi koji se ponašaju drugačije, tvrdi Glavaš, ekspresno budu smijenjeni i degradirani, a direktorici radija, Pejki Medić, je u više navrata čak prijećeno i smrću.

    – Malobrojni Srbi u BHR su u stalnom strahu od gubitka posla, suspenzija i disciplinskih postupaka jer se u više navrata dešavalo da se čak i tuđe greške pripisuju upravo njima nakon čega slijedi ekspresna odmazda. Srpski kadar u UO BHRT Rajko Radovanović umjesto da štiti srpske novinare i urednike nonšalantno im sprema otkaze i sa Кaramehmedovićem vrši svojevrsnu čistku srpskih kadrova bez i najmanje griže savjesti – kaže Glavaš.

    On optužuje Radovanovića da se sramno ponaša, a da u međuvremnu srpski novinari pakuju svoje kofere iz “sivog doma”, dok ih bukvalno izbacuju na ulicu.

    – Je li se tako brane srpski interesi i Republika Srpska, gospodine Radovanoviću – upitao je Glavaš.

  • Dodik poručuje da je poražavajuće da neko slavi početak rata

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da “1. mart, koji muslimani obilježavaju kao tzv. dan nezavisnosti BiH, nije nikakav praznik, već sinonim zla, stradanja i uvoda u krvavi građanski rat”.

    Dodik je naglasio da je poražavajuća činjenica da neko slavi početak rata, ubistvo srpskog svata na Baščaršiji, paljenje srpske zastave, preglasavanje i početak etničkog čišćenja sarajevskih Srba.

    – Sve to govori kako muslimani vide BiH. Kako su je gledali 1. marta 1992. tako je vide i danas – BiH čiji su oni vlasnici, dok su Srbi i Hrvati za njih stranci na svojoj zemlji i na svojim ognjištima. Te 1992. godine oni su poslali jasnu poruku kakvu BiH žele – istu kao što je današnje Sarajevo u kojem su Srbi na nivou statističke greške – naglasio je Dodik.

    On je istakao da je 1. mart nepostojeći praznik, falsifikat falsifikata i, prije bi se moglo reći, dan žalosti za sve njene stanovnike.

    – I danas, 30 godina kasnije, kod muslimanskih lidera postoji isti poriv da falsifikuju istoriju, činjenice, ustavnu poziciju BiH kao državne zajednice sastavljene od dva entiteta – Republike Srpske i FBiH i tri konstitutivna naroda. Nažalost, ta nakaradna potreba muslimanskog političkog Sarajeva da svoje stavove i interese nameću svima nama koji živimo u BiH nije danas ništa manja nego juče, prije pet, deset i 30 godina. Kako je bilo 1992. godine kada su održali nelegitimni referendum, tako je i danas – ukazao je Dodik.

    On je naglasio da je za budućnost BiH, ako je i ima, neophodno poštovanje onoga što je suština Dejtonskog sporazuma i Ustava, a to je da je BiH zemlja dva entiteta i tri konstitutivna naroda, na čemu Republika Srpska sve vrijeme insistira.

    – Majorizacija bilo koga u BiH neće donijeti ništa dobro i zato budućnost BiH je u poštovanju volje svih koji žive u njoj, dijalog i dogovor – poručio je Dodik.

    U dijelu Federacije BiH sa većinskim bošnjačkim stanovništvom 1. mart se obilježava kao tzv. “dan nezavisnosti”, a u Republici Srpskoj taj datum je sinonim za nelegitimni referendum održan uz protivljenje srpskog naroda, na brutalno ubistvo srpskog svata, ranjavanje pravoslavnog sveštenika i paljenje srpske zastave na sarajevskoj Baščaršiji

  • Cvijanović: Srpska nije smetnja, rehabilitujemo svoju ustavnost

    Cvijanović: Srpska nije smetnja, rehabilitujemo svoju ustavnost

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je večeras da se Srpska i dalje bori za svoja ustavna prava i da je u punom smislu riječi krenula da oživi i rehabilituje svoju ustavnost.

    Cvijanovićeva je istakla da je Republika Srpska danas sigurno najorganizovaniji dio državne zajednice BiH.

    “Uvijek prvi formiramo vlast, uspijemo da riješimo određene probleme, nemamo zastoja administrativnih, nemamo pretešku komunikaciju između različitih nivoa vlasti i zaista jesmo efikasni i funkcionalni, ali se danas isto tako i dalje, nažalost, borimo za naša ustavna prava”, rekla je Cvijanovićeva novinarima u Banjaluci.

    Prema njenim riječima, bilo bi logično da nakon svih ovih godina, a temelji ustavnosti su postavljeni 28. februara 1992. godine, Srpska ima danas u punom kapacitetu mogućnost da živi svoj ustavni život.

    “Čitav niz godina bili smo podvrgnuti raznim eksperimentima i nametanjima međunarodne zajednice i visokih predstavnika. Došli smo u situaciju da ono što piše u Ustavu nije ustavno u praksi jer u praksi imate institucionano postavljene stvari mimo Ustava”, naglasila je Cvijanovićeva.

    Sve su to stvari, dodala je ona, koje treba rješavati i Srpska je počela da ih rješava na način da ponovo oživi i rehabilituje u punom smislu riječi svoju ustavnost.

    “Pri tome Republika Srpska ne želi i nije nikada bila smetnja bilo kome drugome. Time što rehabilitujemo svoju ustavnost, mi zapravo dajemo dodatni doprinos da svi zajedno živimo u BiH na uređeniji način i sa puno manje političke temperature, a i konačno da počnemo raditi ozbiljno na procesu pomirenja”, naglasila je Cvijanovićeva.

    Ona je rekla da je 28. februar važan dan, dan ustavnosti, kada je Srpska počela da funkcionišemo na osnovu Ustava.

    “Mi smo pokazali tada sposobnost da razvijemo institucije, da one izvršavaju svoje obaveze, da prođemo kroz razna vremena ratna i poratna na jedan poseban način, ali uvijek kao organizovano društvo”, rekla je Cvijanovićeva.

    Prvi Ustav Republike Srpske donesen je 28. februara 1992. godine pod nazivom Ustav Srpske Republike BiH, a proglašen je u periodu unutrašnjeg raspada i okolnostima građanskog rata u Jugoslaviji.

  • Petrovićeva brani Borenovića: Zastavu Ukrajine razvili pojedini učesnici konferencije

    Petrovićeva brani Borenovića: Zastavu Ukrajine razvili pojedini učesnici konferencije

    PDP i predsjednik Borenović su jasno rekli svoj stav po pitanju eskalacije sukoba Rusije i Ukrajine, koji se ogleda u želji da se sukobi zaustave, da bi se, prije svega, spriječile ljudske žrtve na obje strane, kao i moguće posljedice na ostatak Evrope i svijeta , rekla je portparol PDP-a Anja Petrović.

    Ona je rekla da Borenović i PDP ponovo ističu svoj stav da nema potrebe svrstavanja i stvaranja neprijateljstva u ovako ozbiljnom trenutku, a što je stav koji su zauzele još neke zemlje čija je pozicija jednako delikatna kao naša.

    – Što se tiče pomenute fotografije na kojoj se nalazi zastava Ukrajine, zastavu su tokom slikanja razvili pojedini učesnici konferencije i nema potrebe za zlonamjerno spinovanje ove situacije – istakla je Petrovićeva.

  • Donesena odluka o dokapitalizaciji HET-a

    Donesena odluka o dokapitalizaciji HET-a

    Skupština akcionara “Hidroelektrana na Trebišnjici” donijela je danas odluku o dokapitalizaciji ovog preduzeća, odnosno drugoj emisiji akcija, a sav prihod će biti uložen u završetak izgradnje hidroelektrane “Dabar”, izjavio je direktor HET-a Gordan Mišeljić.

    Prema njegovim riječima, Vlada Republike Srpske je dala saglasnost da se krene u drugu emisiju akcija HET-a.

    “Biće emitovano 280 miliona akcija vrijednosti 46 feninga. Svaka marka koja bude prihodovana od ove dokapitalizacije HET-a biće uložena u završetak izgradnje hidroelektrane Dabar“, rekao je Mišeljić novinarima nakon današnje sjednice Skupštine akcionara.

    Predsjednik Nadzornog odbora HET-a Blagoje Šupić naglasio je da je riječ o potpuno legalnom načinu dokapitalizacije u skladu sa Zakonom o hartijama od vrijednosti Republike Srpske i pravilima Banjalučke berze, gdje je odlučeno da se koristi pravo preče kupovine na način da se svim akcionarima obezbijedi da mogu učestvovati u kupovini akcija do onog procenta koji sad imaju u vlasništvu u HET-u.

    “Što se tiče ERS-a, on će iskoristiti pravo da kupi 65 odsto emitovanih akcija, što govori da će emisija biti uspješna. Nikakav cilj ove emisije nije da se ošteti bilo koji akcionar, svima su data ista prava, a osnovni razlog je prikupljanje sredstava za dokapitalizaciju hidroelektrane Dabar“, rekao je Šupić.

    Narodni poslanik Nebojša Vukanović, koji je učestvovao na Skupštini akcionara, rekao je novinarima da je postignut cilj, odnosno da neće doći do promjene vlasničke strukture.

    “ERS će biti većinski vlasnik akcija i nakon dokapitalizacije. Naš cilj je bio da se ne napravi šteta javnom preduzeću”, naveo je Vukanović.

    On je dodao da je rasprava tokom Skupštine akcionara vođena u pristojnom tonu, istakavši da je ključno da se završi kapitalna investicija u Hercegovini – hidroelektrana “Dabar”.

  • Lijekovi za rijetke bolesti preko FZO Republike Srpske

    Lijekovi za rijetke bolesti preko FZO Republike Srpske

    Nabavka i finansiranje lijekova za djecu oboljelu od rijetkih bolesti u Srpskoj biće rješena, kaže Milorad Dodik, srpski član predsjedništva BiH. Rješenje je u nacrtima Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zdravstvenom osiguranju, koji će se pred poslanicima naći u martu. FZO RS preuzeće na sebe taj zadatak, kaže Dodik.

    “Fond će biti zadužen da prosto bez oklijevanaj odbori nabavku tih lijekova za djecu sa rijetkim bolestima. Ti lijekovi su veoma skupi, to je ideja nprosto pomoći tim mladim ljudima i njihovim porodicama. Samo će se uvesti stavka za to, ništa više, a to je negdje između 10 i 15 miliona godišnje”, kaže Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

    Ovu vijest su u Savezu za rijetke bolesti – jedva dočekali. Svaka pomoć im olakšava borbu.

    “Ne postoje riječi da to objasnim, šta to nama znači. Izvinite, sad, kad mi se rodio sin sa rijetkom bolesti, prije 15 godina govorilo se nada postoji, medicina napreduje, liječenje napreduje. Sada smo doživjeli taj lijek”, kaže Biljana Kotur, predsjednik Saveza za rijetke bolesti Republike Srpske.

    Novi lijek kaftrio za cističnu fibrozu, u Evropi je registrovan 2020.godine, u BiH još nije. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH ne odobrava uvoz lijekova koji nemaju važeću dozvolu za stavljanje u promet. Iz FZO kažu da nove terapije, prevazilaze mogućnosti Fonda.

    “Svjesni smo da su se pojavile i nove terapije, koje podrazumijevaju mnogo veće troškove, što prelazi realne mogućnosti FZO Republike Srpske i koji su finansijski izazov i za razvijenije zemlje koje izdvajaju mngo više novca za zdravstvo, nego Republika Srpska”, poručuju iz Fonda zdravstvenog osiguranja.

    Savez je pisao i Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske. Oni kažu da su uputili inicijativu određenim veleprometnicima.

    “Nažalost, iskustvo nam govori da ovakvi proizvođači često nemaju interesa za mala tržište kao što je naše, što pokazuje i činjenica da Ministarstvo često izdaje rješenja o tzv. intervetnom uvozu kako bi se obezbijedilo kontinuirano snadbijevanje određenim lijekovima”, kažu iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

    U Republici Srpskoj živi 600 djece i odraslih sa 200 različitih dijagnoza rijetkih oboljenja. Sigurna nabavka i finansiranje novih lijekova i terapija, koje bi trebalo da reguliše Zakon koji je najavio srpski član predsjedništva, za njih znače produženje života.

  • Stevandić uporedio dešavanja u Ukrajini sa NATO bombardovanjem Srbije

    Stevandić uporedio dešavanja u Ukrajini sa NATO bombardovanjem Srbije

    Predsjednik Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić poručio je da je Srbija danas mnogo jača i pametnija u odnosu na period kada su po njoj padale NATO bombe.

    On je na društvenim mrežama usporedio današnja dešavanja u Ukrajini sa vremenom kada je NATO bombardovao Srbiju, navodeći kako tada ni jedan strani vojnik nije ušao u “malu Srbiju”.

    – Svima koji misle da je Srbija slaba. NATO (16-20 najmoćnijih država) je tri mjeseca bombardovao “malu”Srbiju i nijedan strani vojnik nije ušao na našu teritoriju. Nije baš isto, ali u Ukrajini za nepuna dva dana su u glavnom gradu. Srbija je danas mnogo jača i pametnija. Ponos i ljubav – napisao je Stevandić na društvenim mrežama.

  • Čović: Političke igre u BiH moraju da se završe

    Čović: Političke igre u BiH moraju da se završe

    Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da u BiH moraju da se završe političke igre i da počne da funkcioniše njen Ustav.

    Čović je rekao da svi u BiH imaju odgovornost da moraju voditi razumnu politiku, očuvati je u njenim granica i stvoriti ambijent da se ovdje počne normalno živjeti.

    “Nema više političkih igara. To moramo završiti jer, prije svega, naš zadatak je da Ustav BiH funkcioniše, da sve druge spekulacije ostanu po strani, da bezbjednosno, na bilo koji način ne pravimo izazov BiH. Uvjeren sam da ćemo to uspjeti do kraja”, rekao je Čović novinarima u Brčkom.

    Čović je istakao da je ključna stvar da se završi priča o Izbornom zakonu, koja ne smije biti zasjenjena bilo čime kako bi se mogli organizovati normalni, demokratski izbori, birati legitimni predstavnici i dati evropska šansa BiH.

    U vezi sa sukobom u Ukrajini, Čović je rekao da “do kraja prate zaključke noćašnje Evropske komisije koji su podržani i u stavovima Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a”.

  • Dodik: Nismo separatisti

    Dodik: Nismo separatisti

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da u Republici Srpskoj nisu separatisti već da imaju obavezu da se zaštite od velikobošnjačkog nacionalnizma.

    “Nismo sepratatisti, ali imamo obavezu da se ustavom zaštitimo od velikobošnjačkog nacionalizma i radikalizma”, izjavio je Dodik komentarišući medijske spekulacije da Republika Srpska želi da iskoristi situaciju u Ukrajini i “proglasi nezavisnost”.

    Dodik: Stabilna institucionalna, ekonomska i socijalna sfera Srpske
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da Republika Srpska dobro stoji i da ne vidi izazove koji bi mogli, što se tiče unutrašnjih procesa, da ugroze takvo stanje.

    Dodik je rekao da u Republici Srpskoj pokušavaju da nauče ili da razumiju ono što se globalno dešava.

    On je dodao da svijet očigledno nije isti, da je dramatično promijenjen, ne samo ovim sukobom u Ukrajini nego inače dešavanjima u posljednjih nekoliko godina.

    “Republika Srpska dobro stoji. Njena institucionalna, ekonomska i socijalna sfera apsolutno su stabilni, ne vidimo izazove koji bi mogli, što se tiče unutrašnjih procesa, ugroziti takvo jedno stanje”, rekao je Dodik novinarima u Srpcu.

    Dodik: Eufor može da dovede i više pripadnika, ne postoji plan za destabilizaciju
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da nema ništa protiv da Eufor dovede više od 500 ljudi u BiH, da Republika Srpska nema nikakav plan za destabilizaciju.

    “Neka dovedu 1.000, mogu da dovede 5.000 ljudi ali to više služi za neku političku igru ili neku drugu vrstu poruke. To je beznačajno. Mi nemamo nikakav plan za nikakvu destabilizaciju, ali imamo plan da se politički borimo dalje za naša prava predviđena Ustavom BiH”, rekao je Dodik novinarima u Srpcu.

    On je naveo da Predsjedništvo BiH nema obavezu da raspravlja o trupama Eufora u BiH, to je aranžam ranije napravljen, te da u vezi sa tim ne treba praviti neku galamu.

    Dodik je pojasnio da su stranci učinili sve da imaju aranžmane koji ne moraju da prizivaju odluke lokalnih, institucija BiH.

    On je napomenuo da su juče neki u Sarajevu “razvezli” priču o tome kako je navodno Republika Srpska u toku jučerašnjeg dana trebalo da proglasi nezavisnost pa su se svi uznemirili, svi su ustali ranije nego prethodnih dana.

    “Mi smo imali sasvim normalan dan opterećen informacijama koje smo dobijali sa strana”, rekao je Dodik.

    On je napomenuo da plan Republike Srpske nije da se bavi pitanjima bilo kakve secesije.

    “Pošto im je to jasno, onda sve što mi radimo proglašavaju secesijom, a kulminiralo je pričom kako mi to ovdje nešto preduzimamo, a ništa nije preduzeto”, rekao je Dodik.

  • Cvijanović: Ne dozvoljavam da se na Banjaluku stavlja meta

    Cvijanović: Ne dozvoljavam da se na Banjaluku stavlja meta

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović poručila je da ne odobrava da se na Banjaluku stavlja meta.

    Komentarišući izjavu predsjednika Sjeverne Makedonije Steve Pendarovskog “da je u slučaju da Rusija osvoji Ukrajinu Banjaluka ‘najranjivija tačka’ na zapadnom Balkanu, Cvijanovićeva je u izjavi Srni istakla da nije u redu, ni korektno, ni pošteno da se na Banjaluku stavlja meta i da to ne odobrava, već smatra da je poruka odaslana evropskim partnerima.

    “Ta poruka je sadržana u rečenici u kojoj pominje da u njegovoj zemlji znatan broj građana misli da je Evroazijska unija alternativa za EU. To je upozorenje – dok se vi u EU odnosite prema zemljama zapadnog Balkana na neprincipijelan način na tom prostoru građani traže i prepoznaju druge alternative”, rekla je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, Sjeverna Makedonija je pravi primjer političkih igara i razvlačenja procesa evropskih integracija, jer ni poslije 16 godina kandidatskog statusa nisu dobili datum za pregovore.

    “Sjećam se da je za ista pitanja, kao na primjer za reformu policije, traženo različito rješenje u Sjevernoj Makedoniji i BiH, što je neprincipijelno. Tražena je decentralizacija u Sjevernoj Makedoniji da bi se zadovoljili Albanci, a u BiH je suprotno tome tražena centralizacija da bi bili zadovoljeni Bošnjaci”, napomenula je Cvijanovićeva.

    Ona smatra da je došlo vrijeme da EU i zemlje zapadnog Balkana okrenu novu stranicu svojih međusobnih odnosa zasnovanu na poštenom i realnom odnosu.

    “Pri tome ne mislim da bilo koja od naših zemalja treba biti pošteđena teških reformi, naprotiv. Mislim da jedino treba da budemo pošteđeni predrasuda, neosnovanih optužbi i guranja stvarnih problema pod tepih. Onda će perspektiva članstva biti realna – težak rad s naše strane, a pošten, objektivan i izbalansiran, nenavijački pristup sa strane EU”, rekla je Cvijanovićeva.