VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Mađarski predsjednik Ader Janos stigao na sastanak s Predsjedništvom BiH

    Predsjedništvo Bosne i Hercegovine danas se sastalo s predsjednikom Mađarske Aderom Janosem.

    U zgradu Predsjedništva Bosne i Hercegovine stigla je mađarska delegacija, a predsjednika Janosa su dočekala sva tri člana Predsjedništva Željko Komšić, Šefik Džaferović i Milorad Dodik.

    Otkako traje bojkot državnih institucija, Dodik nije dolazio na neke slične sastanke sa zvaničnicima država iz Evrope i svijeta. Međutim, s obzirom na Dodikov dobar odnos s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, dolazak na sastanak je bio očekivan.

    Posjeta mađarskog predsjednika dolazi mjesec prije nego što će u Bosnu i Hercegovinu doći i premijer Viktor Orban.

  • Specijalni izaslanik Britanije Stuart Peach došao na sastanak sa članovima Predsjedništva BiH

    Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastalo večeras sa specijalnim izaslanikom premijera Velike Britanije za Zapadni Balkan Stuartom Peachom.

    Na sastanak sa njim, koji je uslijedio nakon susreta sa predsjednikom Mađarske Aderom Janosem, došla su svatri člana Predsjedništva.

    U neku ruku se očekivalo i da Milorad Dodik neće prisustvovati sastanku s obzirom na to da je u Parlamentu Velike Britanije prije nekoliko dana održana rasprava o stanju u BiH. Tom prilikom je poručeno da Dodika treba spriječiti u secesionističkim namjerama i porukama kojima negira genocid.

    Inače, premijer Velike Britanije Boris Johnson je Peacha imenovao izaslanikom za Zapadni Balkan prije nepune dvije sedmice, nakon što je ranije ove godine odstupio s pozicije predsjedavajućeg Vojnog komiteta NATO-a.

    Razlog zbog kojeg je imenovan i zbog čega je danas ovdje jeste osnaživanje demokratskih institucija i borba protiv kriminala, rečeno je to ranije iz Velike Britanije.

  • Stevandić: Vojin Mijatović je statistička greška u Banjaluci

    Stevandić: Vojin Mijatović je statistička greška u Banjaluci

    “Drago mi je što se Vojin Mijatović imao priliku slikati sa ruskim ambasadorom, ja sam se sa svakim od njih bar deset puta slikao”,odgovorio je predsjednik Ujedinjene Srpske na izjavu Vojina Mijatovića da mu je neugodno kad vidi ambasaroda Rusije Igora Kalabuhova na slici sa Stevandićem.

    “Lijepo je da Vojin Mijatović ima šansu da se i on slika sa ruskim ambasadorom, ali je potpuno neukusno da on ambasadoru jedne takve zemlje govori s kim će se slikati”, rekao je Stevandić.

    Predsjednik Ujedinjene Srpske je pojasnio da ne postoji ruski ambasador sa kojim se sastao manje od deset puta, uključujući i Kalabuhova.

    “Da budem iskren, ne bih na taj način da vodim polemiku, Mijatović je u Banjaluci statistička greška, a ja imam 28,700 glasova. To je više od svih kolega iz obozicionaih stranaka, koje su sa nama u Parlamentu Bosne i Hercegovine”, rekao je Stevandić.

    Ranije jutros Vojin Mijatović sastao se sa Igorom Kalabuhovim u ambasadi Ruske Federacije u BiH, te između ostalog komentarisao i Stevandića.

    “Biću vrlo iskren, rekao sam da smatram Rusiju prijateljskom zemljom BiH i da mi je vrlo neugodno kada vidim gospodina ambasadora kada stoji sa jednim kriminalcem poput Nenada Stevandića”, saopštio je SDP-ov Vojin Mijatović nakon jutrošnjeg sastanka sa ruskim ambasadorom u BiH.

  • Misteriozna bolest ubila 89 osoba, SZO hitno poslala naučnike

    Misteriozna bolest ubila 89 osoba, SZO hitno poslala naučnike

    Svetska zdravstvena organizacija poslala je naučnike da istraže bolest koja je do sada odnela 89 života.

    U pitanju je Južni Sudan, a ministar zdravlja te zemlje naveo je da je do sada nepoznato oboljenje usmrtilo nekoliko desetina pacijenata u gradu Fangak.

    Ono što dodatno otežava situaciju jeste to što je oblast pogođena jednom od najtežih poplava u istoriji zemlje.

    Kako navode svetski mediji, uzorci preminulih su prethodno bili testirani na koleru i svi su bili negativni.

    “Odlučili smo da pošaljemo brzi tim da ode i proceni situaciju i rizik, kao i da istraži slučaj. Oni će uzeti uzorke bolesnih ljudi… Za sada je zabeleženo 89 osoba koje su preminule”, kazala je Šila Baja iz SZO za Bi-Bi-Si.

    Baja je navela da je tim došao do Fangaka helikopterom zbog velikih poplava i dovela da grupa naučnika čeka povratak nazad u prestonicu Južnog Sudana, Jubu.

    Bujice su dovele do širenja bolesti kao što su malarija, a problem je i glad kod dece, pošto je mala snabdevenost hranom.

    Tu ne prestaju muke lokalnog stanovništva, pošto im je i voda zagađena, javlja Dejli mejl.

    Usled poplava, naftna polja zagadila su vodu, a to je dovelo do izumiranja životinja.

  • Borenović: Moratorij na Inzkov zakon, dati vrijeme parlamentarcima da donesu svoje rješenje

    Borenović: Moratorij na Inzkov zakon, dati vrijeme parlamentarcima da donesu svoje rješenje

    Lider PDP-a Branislav Borenović kazao je danas kako nametnuti zakon o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina treba na neko vrijeme staviti van snage te tako dati vrijeme domaćim parlamentarcima da donesu svoje rješenje.

    “Koliko vidim, niko od vladajućih elita ne razmišlja da prevaziđe Inzkovu nametnutu odluku, to je nevjerovatno”, kazao je novinarima Borenović.

    On kaže kako su svi vidjeli da je visoki predstavnik Christian Schmidt pisao parlamentarcima da se prevaziđe trenutno stanje.

    “Imam osjećaj da je vlast taj ‘Inzkov Božiji dar’ jedva dočekala”, izjavio je on.

    Potrebno je naći rješenje u ustavnoj parlamentarnoj proceduri, da se Inzkov zakon odgodi na neko vrijeme, a da se da vrijeme našim političarima da donesu svoje rješenje, naveo je on.

    “Mislim da je s naše strane to korektan prijedlog”, zaključio je Borenović.

    Treba istaći da su bh. parlamentarci iz RS-a danas ponovo bojkotovali učešće na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH.

  • Radović smatra da bi se naknada za borce trebala povećati “Naš prijedlog je da se novac prebaci sa stavke investicije od 600 miliona KM”

    Radović smatra da bi se naknada za borce trebala povećati “Naš prijedlog je da se novac prebaci sa stavke investicije od 600 miliona KM”

    Naknada za borce treba da se poveća sa 1.6 KM na 5 KM po mjesecu učešća u ratu. To je 120 miliona KM dodatno u budžetu. Naš prijedlog je i da se sa stavke investicije od 600 miliona KM prebaci i poveća naknada za borce.

    Rekao je poslanik SDS Milan Radović govoreći o razlozima zašto su poslanici na Odboru za privredu glasali protiv budžeta Republike Srpske.

    – Drugi razlog što nije bilo podrške subvencija za poljoprivredu. Jačanjem domaće proizvodnje zaustavili bismo inflaciju. Treći razlog je program ekonomskih reformi. Tražimo drugačiji način podrške privredi, jer ovo sada nije dovoljno – poručio je Radović.

    odao je da Odbor za privredu nije prihvatio dokumente jer su smatrali da rashodi nisu dovoljni s obzirom da SDS priprema amandman za povećanje izdataka za borce, a o čemu bi uskoro trebalo takođe da bude održana posebna sjednica Narodne skupštine RS.

    – Zato smo odlučili da odbacimo prijedlog budžeta i Program ekonomskih reformi. Mi jesmo za povećanje plata budžetskih korisnika i nije tačno da je opozicija protiv – dodao je Radović.

    Poručio je i da se ne zna šta je urađeno iz prethodnih ekonomskih reformi i koji su njihovi rezultati.

    – Predviđeni rashodi u budžetu nisu dovoljni za ono što je planirano, istakao je poslanik SDS Milan Radović uz tvrdnju da je SDS podnio amandman da se poveća naknada za borce sa 1.60 KM na pet konvertibilnih maraka po mjesecu učešća u ratu. Tražimo i subvencije domaćoj privredi prije svega u proizvodnji mlijeka i mesa – zaključio je Radović.

  • Počela posebna sjednica Narodne skupštine Srpske

    Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske počela je danas iz drugog pokušaja i sa zakašnjenjem.

    Sjednica, koju je otvorio potpredsjednik NSRS Denis Šulić, je tematska i na dnevnom redu je Prijedlog budžeta za narednu godinu, Program ekonomskih mjera i set zakona o rasterećenju privrede.

    Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović upoznaće narodne poslanike o predloženim dokumentima.

    Prije rasprave svečanu zakletvu je položila Natalija Petrić koju je Narodna skupština Republike Srpske imenovala za Ombudsmana za djecu.

  • Cvijanović: Institucije Srpske su stabilne i opredijeljene za mir

    Cvijanović: Institucije Srpske su stabilne i opredijeljene za mir

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas tokom razgovora sa norveškim ambasadorom u BiH Olavom Rajnertsenom da su institucije Srpske funkcionalne, stabilne i opredijeljene za mir i stabilnost, što je preduslov za sprovođenje potrebnih reformi i ekonomskog napretka.

    Cvijanovićeva je u tom smislu istakla otvorenost Republike Srpske za sve poslovne inicijative koje mogu da doprinesu privrednom rastu i razvoju, povećanju broja investicija, radnih mjesta i boljem standardu, kao što je regionalna inicijativa “Otvoreni Balkan”, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Republike.

    Na sastanku je razgovarano o aktuelnim političkim i ekonomskim prilikama u Republici Srpskoj, unapređenju različitih vidova saradnje i ostalim aktuelnim temama u BiH i regionu.

    Sagovornici su razmijenili mišljenje o otvorenim pitanjima, unutrašnjim političkim procesima i svim bitnim temama koje opterećuju odnose u BiH.

  • Bocan-Harčenko: Visoki predstavnik postao velika prepreka za razvoj BiH

    Bocan-Harčenko: Visoki predstavnik postao velika prepreka za razvoj BiH

    Ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan Harčenko rekao je da Rusija smatra da je neophodno poštovanje Dejtonskog sporazuma i istakao da treba zatvoriti OHR, jer je visoki predstavnik postao samo velika prepreka za unutrašnji dijalog, pomirenje i razvoj BiH.

    “Što se tiče visokog predstavnika i OHR-a, on je postao samo velika prepreka za unutrašnji nacionalni dijalog, pomirenje i razvoj BiH. On je samo velika prepreka”, rekao je Bocan Harčenko na predavanju, koje je putem zoom aplikacije organizovao beogradski Institut za međunarodnu politiku i privredu.

    Bocan Harčenko je tokom predavanju o temi “Rusko-srpsko strateško partnerstvo i situacija na Balkanu” istakao da je sada najvažniji zadatak međunarodne zajednice zatvaranje OHR-a i visokog predstavnika u BiH.

    Kada je riječ o BiH, Bocan Harčenko je rekao da Rusija ima pravni osnov da iznosi svoje mišljenje o tom pitanju, jer je jedan od garanata Dejtonskog sporazuma, te dodao da je preuranjena teza da je period Dejtona završen i da je počeo “briselski period”, koji daje mogućnost za promjenu Dejtona.

    “Svaka promjena Dejtonskog sporazuma moguća je samo na osnovu nacionalnog konsenzusa, saglasnosti dva entiteta i tri naroda u BiH”, naglasio je ruski ambasador u Beogradu.

    On je istakao da nametute odluke nisu bile od pomoći nikada, nego su samo bile izvor tenzija, kao i nametanje nekih promjena Ustava i slično.

    “I sada mi tražimo poštovanje Dejtona i dejtonskih principa”, dodao je Bocan Harčenko.

    Što se tiče politike Srbije prema Republici Srpskoj i BiH, Bocan Harčenko je istakao da postoje posebna bliskost i posebni odnosi između Srbije i Srpske, koji se razvijaju aktivno, ali potpuno legalno u okviru Dejtona i sporazuma o specijalnim odnosima.

    Bocan Harčenko je podsjetio da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić više puta ponavljao da Srbija poštuje teritorijalnu cjelovitost BiH, te dodao da se u Srbiji vodi veoma odmjerena pravna politika na osnovu Dejtona i Povelje UN.

    On je ukazao i na tenzije između bošnjačkog i hrvatskog naroda u FBiH, te da više razumijevanja postoji između Srba i Hrvata u BiH, kojima je cilj da spriječe centralizaciju zemlje i nametanje i dominaciju Bošnjaka ne samo u FBiH, nego i u cijeloj BiH.

    Bocan Harčenko je naveo da konzenzus u BiH za učlanjenje u NATO ne postoji, jer je Srpska odlučno protiv i, kao i Srbija, ima neutralni vojni status.

    “Mi smatramo da neutralni status za sada obezbjeđuje sigurnost na najbolji način razvoj privrede i ekonomije”, rekao je Bocan Harčenko.

    On je naveo da je Rusija veoma zabrinuta zbog situacije na Kosovu i Metohiji, naročito zbog događaja na sjeveru Kosmeta, gdje su nedavno upali prištinski specijalci, kao i zbog odustva napretka u dijalogu Beograda i Prištine.

    Bocan Harčenko je istakao da Rusija smatra da međunarodno prisustvo na Kosovu i Metohiji mora da postane aktivnije i da radi na osnovu načela UN i izbalansirano, te dodao da Rusija smatra da je rješenje za Kosovo moguće samo kroz dijalog, koji Moskva podržava i smatra da drugi način rješavanja uopšte ne postoji.

    “Nismo zadovoljni stanjem u dijalogu, zbog odsustva napretka što je očigledno. Tražimo od EU da napravi što više pritiska na Prištinu i tražimo ispunjavanje potpisanih ugovora. Beograd sve ispunjava, a Priština ne. Ovo se prije svega tiče Zajednice srpskih opština. To je najvažnije”, rekao je Bocan Harčenko.

    On je dodao da su apsolutna glupost izjave Prištine da konačno rješenje treba da bude da Beograd prizna samoproglašeno Kosovo.

    Bocan Harčenko je naveo da Rusija, kao stalna članica Savjeta bezbjednosti UN, pomaže Srbiji u sprečavanju legalizacije samproglašenog Kosova i pokušaja Prištine da postane član međunarodnih organizacija.

    On je rekao da Rusija pozdravlja odluku i dosljednost Srbije da ne podrži sankcije EU i Zapada protiv Rusije, uz uvažavanje nacionalnog cilja i interesa Srbije, navodeći da predsjednik Srbije misli na dobrobit i interese svog naroda.

    “One koji se zalažu za sankcije, pitao bih o čemu razmišljaju bilo da je pitanje energetike ili infrastrukture. Naše privrede su povezane, ali Rusija ni u čemu ne pritišće Srbiju, nego se radi o uzajamnom odnosu. Mi radimo toliko koliko želi sama Srbija”, rekao je Harčenko.

    On je dodao da je saglasan se mišljenjima da Srbija i Rusija treba da imaju još više i još bolje međusobne odnose, te dodao da Rusija ne želi da sprečava interese EU u regionu.

    “Veoma smo zadovoljni političkim dijalogom na najvišem i na svim nivoima Srbije i Rusije”, rekao je Bocan Harčenko, te podsjetio na bliskog srpskog i ruskog naroda kroz istoriju i u svim oblastima života, ali i na noviju saradnju na sprečavanja revizije istorije.

    Kada je riječ o ekonomiji, ruski ambasador je ukazao na status Srbije kao tranzitne zemlje kroz koju prolazi gasovod i ruski gas, što je povećalo njen autoritet i ekonomske mogućnosti u Evropi.

    On je rekao da u Srbiji nema nikakvih političkih smetnji što se tiče saradnje sa Rusijom u energetskoj sferi, te podsjetio na povoljnu cijenu ruskog gasa, koju su dogovorili srpski i ruski predsjednik Alekandar Vučić i Vladimir Putin, što je Srbiji obezbijedilo energetsku sigurnost.

    Bocan Harčenko je istakao da Srbija i Rusija imaju pouzdan partnerski odnos, uzuvažavanje uzajamnih interesa i uzajamno poštovanje, te naveo da je realan cilj da trgovinska razmjena dvije zemlje dostigne četiri milijarde dolara godišnje.

  • kako su pali budžet i ekonomske mjere; Odbor za privredu NSRS radi u krnjem sastavu

    Prijedlog budžeta RS za 2022. godinu i Program ekonomskih mjera danas ne bi bili oboreni na sjednici Odbora za privredu NSRS da su na sjednicu došli svi članovi Odbora i da je imenovan još jedan član umjesto bivšeg poslanika Nedeljka Ćorića.

    Upravo na sjednici Odbora za privredu nisu podržani ovi strateški dokumenti jer je opozicija imala većinu.

    Predsjednik Odbora za privredu Maksim Skoko za Srpskainfo kaže da je na glasanju bilo sedam članova, a da je njih pet glasalo protiv, a dvoje za.

    Osim Skoke (SPS), protiv su bili Miladin Stanić (SDS), Milan Radović (SDS), Milenko Vićanović (PDP) i Ljubimko Čakalj (spoljni član kojeg je predložio PDP). Za budžet i ekonomske mjere glasali su Ilija Tamindžija (SNSD) i Milutin Tasovac (SNSD). Sjednici Odbora je još prisustvovao i Zoran Lukić (spoljni član ispred SP), ali ju je napustio u toku rasprave i nije se vraćao.

    Sjednici nisu prisustvovali Milan Petković (US) i Danijel Jošić (nezavisni poslanik, odnosno iz “Obrenove grupe” koji je dio skupštinske većine).

    Inače, skupštinska većina imala je većinu u Odboru za privredu NSRS, ali je prvo “izgubila” jednog člana kada je SPS prešla u opoziciju, a nakon što je Nedeljko Ćorić (SNSD) imenovan za ministra saobraćaja i veza RS, odnos u ovom Odboru je postao ravnopravan 5:5. Ćorić je imenovan za ministra još u februaru ove godine.

    Drugim riječima, da su svi članovi došli na sjednicu Odbora i da su glasali “stranački”, strateški dokumenti bi prošli jer Odbor ne bi imao stav po ovom pitanju i bila bi rasprava u NSRS bez mišljenja Odbora.

    – Nije do odbora to što nije imenovan još jedan čan umjesto gospodina Ćorića. To je do Komisije za izbor i imenovanje – kaže Skoko.

    Nakon što je Vlada RS povukla zahtjev za posebnu sjednicu NSRS, ponovo je održan Kolegijum NSRS koji je zakazao posebnu sjednicu sa istim dnevnim redom za 15 časova.