VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Detalji posjete Charlesa Michela: Koje će teme biti na stolu tokom razgovora s bh. političarima

    Detalji posjete Charlesa Michela: Koje će teme biti na stolu tokom razgovora s bh. političarima

    Predsjednik Evropskog savjeta Charles Michel danas će stići u službenu posjetu Bosni i Hercegovini gdje će obaviti niz razgovora sa zvaničnicima na nekoliko nivoa s fokusom na nastavku reformi na putu BiH prema EU.

    Nakon sastanka s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Michel bi se trebao sastati i sa vladajućom koalicijom na državnom nivou, ali i sa gradonačelnicom Sarajeva Benjaminom Karić.
    Iako je ranije predviđena posjeta Mostaru, zbog ranije preuzetih obaveza u Briselu, Michel ipak neće putovati na jug države.

    Kako je najavljeno iz Brisela, Michel bi se tokom sastanka sa zvaničnicima trebao osvrnuti na proces širenja Evropske unije na Zapadni Balkan gdje će također ukazati i na novi momenat u ovom procesu koji uključuje i stvaranje Evropske geopolitičke zajednice što, kako je ranije naglasio, ima za cilj produbljivanje operativne saradnje kako bi se odgovorilo na zajedničke izazove, mir i stabilnost.


    “Očigledno nam pada na pamet Zapadni Balkan, zemlje našeg Istočnog partnerstva, ali i druge evropske zemlje sa kojima održavamo bliske odnose”, istakao je Michel prije nekoliko dana na plenarnoj sjednici Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta.

    Osim razgovora o proširenju EU, Michel bi tokom posjete i razgovora s političarima trebao još jednom naglasiti važnost reformi i provedbe 14 ključnih prioriteta koje je Evropska komisija postavila pred Bosnu i Hercegovinu.

    Takođe, šef Evropskog vijeća pozvat će bh. političare na okončanje krize u kojoj se nalazi država kao i na prevazilaženje nedostatka povjerenja među zvaničnicima.

    Uzevši u obzir novu geopolitičku situaciju i rat u Ukrajini, Michel će bh. zvaničnicima ponoviti kako je u ovim trenucima izuzetno važno evropsko jedinstvo u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu što uključuje i jedinstven stav kada je riječ o sankcijama Rusiji.

  • Cvijanović: Netačni navodi u uvođenju sankcija Ruskoj Federaciji

    Cvijanović: Netačni navodi u uvođenju sankcija Ruskoj Federaciji

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da nije donesena nikakva relevantna odluka pred relevantnim organima ili institucijama BiH zaduženim za spoljnu politiku o uvođenju sankcija Ruskoj Federaciji te navela da su netačni navodi u pojedinim medijima da je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik uveo sankcije Rusiji.

    “Predsjedništvo BiH nije se bavilo pitanjima koja bi mogla da produkuju neki stav ili platformu koja bi trebalo da posluži u svijetu da sprovodi tu politiku”, rekla je Cvijanovićeva i naglasila da formalno nema domaće odluke u tom smislu.

    Govoreći o krizi u Ukrajini, Cvijanovićeva je navela da je ovaj svijet postao takav da u njemu nema prave diplomatije i, nažalost, primjenjuje se sila.

    “Jedna sila je oružana, a s druge strane imate silu koja se ogleda kroz različite sankcije koje pogađaju svakog čovjeka”, istakla je Cvijanovićeva navodeći da Republika Srpska ne želi nikome rat, niti da učestvuje u bilo kojem sukobu, kao ni da sluša ikoga sa strane, osim svoje građane.

    Ona je naglasila da ovo vrijeme nosi pojačanu odgovornost za institucije Republike Srpske koje u ovoj situaciji rade kao veliki tim kada se mora obezbijediti stabilnost i sigurnost za građane Srpske.

    “Pokušavamo da dođemo do nekih rješenja kako bi se poskupljenja zbog ove krize amortizovala kroz povećanja plata, penzija, boračkog dodatka, socijalnih davanja te subvencija i podsticaja u poljoprivredi”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je istakla da najave da će u Srpskoj do kraja trećeg kvartala ove godine jednokratnu pomoć od 100 KM dobiti borci, mladi od 18 do 30 godina i penzioneri nisu nikakvi predizborni trikovi, kako to tvrdi opozicija.

    “Ova jednokratna pomoć nije prvi put. Kada sam vodila Vladu Republike Srpske u dva do tri navrata smo imali jednokratne pomoći i određene intervencije kada nisu bile izborne godine. To rade i druge Vlade i u Srbiji i ne vidim u čemu je onda problem”, kaže Cvijanovićeva.

    Kada je riječ o odugovlačenju izdavanja viza od Ambasade Velike Britanije reprezentativkama BiH srpske nacionalnosti u taekvondou koje su trebale učestvovati na seniorskom prvenstvu Evrope u Mančesteru, Cvijanovićeva je navela da je to neprihvatljivo te da je na sceni apsolutna diskriminacija i segregacija.

    “Zamislite koliko je to kvarno, tendenciozno i neprihvatljivo da se vize izdaju reprezentativkama bošnjačke, ali ne i reprezentativkama srpske nacionalnosti koje dolaze iz Republike Srpske”, istakla je Cvijanovićeva za RTRS.

    Govoreći o predstojećim izborima u BiH, Cvijanovićeva smatra da će oni biti održani i da je Republika Srpska spremna za taj proces.

    “Treba održati izbore. Potpuno razumijem političku frustraciju HDZ-a, ali je izostala volja Bošnjaka i njihove politike da se stvari poslažu i da se izađe u susret onom pravu koje je Ustav BiH dao da imate konstitutivnost i da ste ravnopravni bez obzira na broj i da imate pravo da izaberete svoje legitimne predstavnike”, napomenula je Cvijanovićeva, koja je potpredsjednik SNSD-a.

    Ona je izrazila žaljenje što zbog blokade bošnjačke politike nije bilo uspjeha raznih inicijativa da se nađe rješenje za reformu Izbornog zakona u koje su bili uključeni SAD, EU, jer bi to umnogome olakšalo situaciju u BiH.

    “SNSD je pokazao opredijeljenost da izbora bude, ali i dalje razumijemo da postoji problem između bošnjačke i hrvatske komponente da se dođe do određenih dogovora, vrijeme ide, ali mislim da će izbora biti”, navela je Cvijanovićeva.

    Cvijanović: Sankcije usmjerene prema onima koji govore istinu
    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da institucije Republike Srpske ne smetaju nikome u BiH, osim onima koji mrze Srpsku, a da su sankcije usmjerene prema onima koji u BiH govore istinu.

    “Istina je da ima mnogo problema koje su prouzrokovali domaći faktori, ali bi ti problemi bili daleko manji da se nisu petljali međunarodni koji sada uvode sankcije”, rekla je Cvijanovićeva.

    Govoreći o sankcijama koje joj je uvela Velika Britanija, Cvijanovićeva je rekla da je to više znak nemoći i odsustva realnosti međunarodnih faktora da se bave realnim stvarima.

    “Totalno su nespremni da razumiju realnosti u BiH. Pošto nemaju rješenje za probleme koje su uglavnom sami prouzrokovali, niti viziju BiH kakva ona može da uspije, onda se obračunavaju na ovaj način”, istakla je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva je rekla da sve vrijeme zagovara ustavni poredak BiH, a da su u obrazloženju sankcija navedene nebuloze, te da je sramno reći da je ona prijetnja nečemu što se zove regionalni mir i stabilnost.

    Predsjednk Srpske je istakla da su oni veća prijetnja, oni su ti koji podrivaju ustavni poredak BiH jer mijenjaju realnosti tako da one ne odgovaraju onome što je Ustav propisao.

    Cvijanovićeva je rekla da sankcije doživljava kao potvrdu da nije nigdje pogriješila i da radi dobar institucionalni posao, te da živi normalno, kao što je i prije.

    Ona je ukazala i da sankcije nikada nisu poboljšale situaciju u okviru BiH, pa neće ni sada.

    Cvijanovićeva je konstatovala da je besmislica izjava Kristijana Šmita da je zagovaranje izvornog Dejtona antiustavno i naglašava da je teško razumjeti međunarodni faktor koji se na ovaj način bavi BiH.

    “Ustav BiH je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma kao Aneks 4 gdje je propisano šta jeste, a šta nije”, dodala je je Cvijanovićeva.

    Ona je naglasila da su laž navodi da radi po nalogu predsjednika Rusije Vladimira Putina, ističući da radi po nalogu građana Republike Srpske koji su je izabrali i da Republika Srpska traži samo da se poštuje Ustav BiH.

    “Dok god me građani budu birali radiću po njihovom nalogu i ne može mi niko drugi narediti ko god on bio na planeti, zato što znam na koji način se ovdje donose odluke”, rekla je Cvijanovićeva.

  • Trivić: Odluka Vlade o minimalcu nezakonita i populizam

    Trivić: Odluka Vlade o minimalcu nezakonita i populizam

    Smatramo da je odluka Vlade RS o povećanju minimalca na 650 maraka pritivzakonita jer zakon kaže da se to razmatra jednom godišnje, a, osim toga, nije joj prethodnila nikakva analiza, rekao je Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.

    “Sa druge strane, sva ova priča oko rasta plata je pokušaj da se utiče na način raspodjele u preduzećima, što će vrlo negativno se odraziti na neka preduzeća, tako da je Vlada RS preuzela odgovornost na sebe i za negativne posljedice ovakvih odluka”, rekao je Trivić.

    Prema njegovim riječima, Sindikat je “preko Inspektorata izvršio pritisak na mnoge poslodavce”, na način da su tu i isplata prevoza i toplog obroka.

    “Tako da najniža plata nije ono što neko prima u ovom momentu, već ona prelazi 800 ili 850 maraka”, naglasio je Trivić.

    Dodao je da sve što se trenutno priča u javnom prostoru u vezi sa platama predstavlja jedan vid populizma.

    “I mislim da smo prešli granicu dobrog ukusa u smislu razgovora o platama. O platama u svijetu niko u javnom prostoru ne priča, a mi smo došli u situaciju da pojedinci, Sindikat i slično hoće da utiču na to kolika će biti plata, koliko će biti razlika između plata jednih i drugih. Dobijamo situaciju da pokušavamo vratiti socijalizam u današnja preduzeća, što je apsolutno nemoguće”, rekao je Trivić.

  • Odobreni krediti građanima i privredi

    Odobreni krediti građanima i privredi

    Nakon privremenog zastoja zbog požara koji je 1. maja zahvatio zgradu u kojoj se nalaze i prostorije Investiciono-razvojne banke Republike Srpske u Banjaluci danas je nastavljen redovan proces plasmana kredita za građane i privredu Republike Srpske.

    kako je saopšteno, Investiciono-razvojna banka Republike Srpske plasirala je danas 24 stambena kredita, ukupne vrijednosti blizu 2,2 miliona КM.Takođe, plasirana su i dva kredita za privredu, čija je ukupna vrijednost 500.000 КM.

    – Investiciono-razvojna banka Republike Srpske još jednom zahvaljuje i građanima i privredi Republike Srpske za razumijevanje tokom privremenog zastoja u radu i za poruke podrške. Učinićemo sve da u narednim danima nadoknadimo rad u procesu plasmana kredita – navodi se u saopštenju.

  • Kalabuhov: BiH nije na listi neprijateljskih država Rusije

    Kalabuhov: BiH nije na listi neprijateljskih država Rusije

    Ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov kaže da je činjenica da BiH nije na listi neprijateljskih država Rusije i ističe da je smatraju prijateljskom državom.

    • Naravno, vidjeli smo izjave u BiH, Briselu, što se tiče ovog pitanja. Mislimo da svi koji tako kažu, imaju svoje političke ciljeve, a za nas stvar je jednostavna. Mislimo da to nije tehničko, to je bazično pitanje po kome mora biti konsenzus u BiH, vidimo da ga nema, a nije ni bilo nikakve odluke relevantnih institucija – navodi Kalabuhov.

    Kalabuhov kaže da je Ruska Federacija pozicionirala BiH kao prijateljsku zemlju, te da postoje različiti mehanizmi saradnje.

    • Ima potencijala za razvoj u puno domena u industriji, poljoprivredi, kulturi, tako da ima perspektive za dobar i konstruktivan razvoj naših bilateralnih odnosa. Posebno u tom kontekstu želio bih da pozovem sve u BiH da odbace priče o malignom ruskom uticaju. Ponavljam da je Ruska Federacija zainteresovana za stabilnost, dijalog, kompromis u BiH i za, naravno, prijateljske odnose između Ruske Federacije i BiH – rekao je Kalabuhov.

  • Kalabuhov poručio da postoje preduslovi za učešće Bošnjaka u razvoju dvije zemlje

    Ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov izjavio je da postoje objektivni preduslovi za učešće Bošnjaka kao jednog od konstitutivnih naroda BiH u razvoju obostrano korisne saradnje BiH i Rusije.

    Njena osnova su zajednički etnički korijeni, duboke istorijske tradicije, solidarnost u antifašističkoj borbi, zajednička potraga – između ostalog, i na osnovu islamskih vrijednosti – za odgovorima na izazove našeg vremena -ocijenio je Kalabuhov.

    U autorskom tekstu za današnje sarajevsko “Oslobođenje” posvećenom muslimanima u Rusiji, Kalabuhov napominje da suživot brojnih predstavnika različitih vjerskih konfesija i nacionalnosti nimalo ne odgovara jednostranoj slici Rusije koju šire zapadni mediji.

    – Islam je druga najveća religija u Ruskoj Federaciji nakon hrišćanstva. Muslimani u Rusiji razvijaju se i žive slobodno, uživajući sva prava koja imaju ostali građani zemlje -istakao je Kalabuhov.

    Navodeći da u Rusiji trenutno živi više od 20 miliona muslimana, od kojih većina u Ingušetiji, Dagestanu, Čečeniji, Baškortostanu i Tastartanu, ruski ambasador zaključio je da su se u toku istorijskog razvoja razvile tradicije mirnog suživota predstavnika različitih religija, te razumijevanje potrebe za jačanjem zajedničke države.

  • Da li je BiH uvela sankcije Rusiji?

    Da li je BiH uvela sankcije Rusiji?

    Kolika konfuzija po svim pitanjima, posebno u oblasti spoljne politike, vlada u BiH možda najbolje pokazuje primjer sankcija Ruskoj Federaciji, jer u ovom trenutku niko sa sigurnošću ne može reći da li je, ili nije, BiH uvela te sankcije.

    Ako je suditi po izjavama lidera vlasti iz Republike Srpske, sankcije nisu uvedene, međutim u opozicionim redovima, ali i većine bošnjačkih političara, BiH se pridružila Evropskoj uniji po tom pitanju.

    Dodatnu zabunu u cijelu priču unijela je i Ambasada Ruske Federacije, gdje su rekli da se sva spoljnopolitička rješenja u BiH moraju donositi na osnovu konsenzusa i kompromisa, te da BiH ne smatraju neprijateljskom zemljom.

    Ono što je činjenica jeste da BiH, odnosno njene institucije, prije svega Predsjedništvo, a zatim Savjet ministara i parlament, nisu donijeli nijednu zvaničnu odluku u vezi sa sankcijama Ruskoj Federaciji. Dosad su samo pojedine bh. delegacije u Savjetu EU ili UN-u podržale i glasale za određene sankcije, međutim o tome nije odlučivala nijedna zvanična institucija u BiH koja je nadležna za spoljnu politiku. Konfuziju u vezi sa sankcijama izazvali su i Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, i Ana Brnabić, premijerka Srbije, koji su istakli da je Srbija jedina zemlja u Evropi koja Ruskoj Federaciji nije uvela sankcije, s tim da je Vučić rekao da ih je uvela i BiH pridružujući se odlukama EU koje se tiču restriktivnih mjera.

    Odmah nakon Vučićeve izjave stigao je demanti iz Republike Srpske pa je tako Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva, rekao da institucije BiH, odnosno Predsjedništvo i Savjet ministara, nisu raspravljali o uvođenju sankcija.

    “Nema nijedne institucije da je donijela odluku na ustavan način. Predsjedništvo BiH bi trebalo da bude subliminar svega toga i tako gledano BiH nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji”, rekao je za “Nezavisne novine” Miloš Šolaja, profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci.

    Naglašava da odluke koje su usvajane u evropskim institucijama nisu odluke na osnovu kojih se može izvući zaključak da je BiH uvela sankcije i ne mogu se tumačiti na taj način.

    “Ustavom i drugim dokumentima je definisano kako se donose spoljnopolitičke odluke. Znamo stav Republike Srpske u vezi s tim i to je razlog zbog čega u BiH nema odluka po tom pitanju”, rekao je Šolaja.

    Ipak, u opozicionim redovima u Republici Srpskoj smatraju da BiH jeste uvela sankcije Rusiji, taksativno navodeći sve odluke koje je podržala u Savjetu EU, s tim da u SDS-u te sankcije nazivaju “puzajućim”.

    “To se radi korak po korak, ne u Predsjedništvu ili Savjetu ministara, nego to čine članovi bh. delegacija u kojima imamo i ljude iz Republike Srpske. Oni na forumima Savjeta Evrope i nekim drugim tijelima glasaju za odluke koje u suštini jesu sankcije Rusiji. Tako se državljanima ove zemlje uskraćuje ulazak, proglašavaju se za nepoželjne osobe, Rusija se iščlanjuje iz raznih organizacija”, rekao je Mirko Šarović, predsjednik SDS-a.

    Zanimljivo je da, dok u BiH i regionu traju prepucavanja da li su ili nisu uvedene sankcije, u samoj Rusiji smatraju da BiH nije to učinila. Da je tako, govori i činjenica da je BiH odlukom Vlade Rusije uključena u listu 20 država čiji građani mogu ući u Rusiju bez viza direktnim letovima.

    S druge strane, osim podrške stavovima Savjeta Evrope, BiH je i u Ujedinjenim nacijama glasala za to da se Rusija isključi iz UNHCR-a. Osim BiH, za isključivanje Rusije glasali su i Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija.

    Za razliku od Rusije, koja smatra BiH prijateljskom zemljom koja joj nije uvela sankcije, u Evropskoj uniji misle drugačije pa je tako nedavno Žozep Borelj, visoki predstavnik EU za zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku, potvrdio da se BiH uskladila s odlukom o uvođenju sankcija protiv Rusije.

  • CIK će dobiti novac, ali ne u zakonskom roku

    Kao što se i očekivalo, HDZ je podržao Vjekoslava Bevandu, ministra finansija i trezora BiH, koji se usprotivio tome da Savjet ministara BiH na telefonskoj sjednici obezbijedi novac za održavanje izbora, ali na kraju će, kad bude neophodno, novac ipak biti obezbijeđen.

    Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, pozvao je da se nastavi sa pripremama za sprovođenje izbora u oktobru te trkao da će CIK imati novac na raspolaganju.

    “Žao mi je što smo došli u ovu situaciju u vezi sa finansiranjem izbora. Nepotrebno insistiranje da se obezbijedi novac do tačno određenog datuma dovodi nas u ovu situaciju u kojoj se danas nalazimo”, rekao je Tegeltija istovremeno naglašavajući da je bilo očekivano da se ne obezbijedi podrška za sjednicu Savjeta ministara BiH.

    I Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, izašao je sa idejom da Republika Srpska obezbijedi svoj dio sredstava za opšte izbore i doznači ih Centralnoj izbornoj komisiji.

    “Podržavam održavanje svake sjednice Narodne skupštine na kojoj treba da se pokaže srpsko jedinstvo. Predlažem da Republika Srpska obezbijedi svoj dio sredstava za izbore i doznači ih CIK-u”, napisao je Dodik na Twitteru navodeći da, ako je to intencija predlagača, da onda podržava inicijativu.

    Inače, Igor Crnadak iz PDP-a i Miladin Stanić iz SDS-a pozvali su vladajuću većinu u Republici Srpskoj da hitno sazove posebnu sjednicu NS RS u vezi sa održavanjem izbora i činjenicom da, uprkos glasovima predstavnika Srpske, još nisu obezbijeđena sredstva za održavanje izbora.

    U Centralnoj izbornoj komisiji BiH juče su rekli da je neosiguravanje sredstava u zakonom propisanom roku već proizvelo probleme koji mogu ugroziti izborni proces te da će već danas CIK donijeti odluke o poništenju već sprovedenih postupaka javnih nabavki.

    Podsjećanja radi, na telefonskoj sjednici Savjeta ministara BiH, koja je održana u utorak, ministri iz reda HDZ-a glasali su protiv toga da se CIK-u obezbijedi 12,5 miliona KM iz viška akumuliranih prihoda, jer su smatrali da je takva odluka protivzakonita. Inače, rok do kada treba obezbijediti novac ističe danas, jer je CIK izbore raspisao 4. maja, a institucije BiH, prema Izbornom zakonu BiH, imaju rok od 15 dana da obezbijede taj novac.

    Nakon što odluka nije donesena, reagovali su i u HDZ-u, gdje su rekli da su neviđeni javni i medijski pritisci na Bevandu sa neskrivenim pozivom na kršenje zakona. U ovoj stranci navode da su višemjesečni spinovi prema javnosti došli do vrhunca nakon odbijanja hrvatskih ministara da učestvuju u takvim radnjima koje dodatno urušavaju politički sistem.

    “Pitamo se gdje su predstavnici tih politika koji posljednjih 17 mjeseci boliraju regularne procedure usvajanja budžeta. Gdje su tada bili, zašto su šutali i zašto su vršili takve opstrukcije. Ili je pak bilo važnije zbog blokade dogovora oko Izbornog zakona zablokirati apsolutno sve, pa naknadno izigravati političku nevinost”, navodi se u reakciji HDZ-a.

    Iz HDZ-a saopštenjem su naglasili i napomenuli bošnjačke i srpske političke predstavnike kako odluka o izdvajanju sredstava za održavanje opštih izbora nije u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija BiH.

    Nakon fijaska na sjednici Savjeta ministara BiH reagovala je Ambasada SAD, iz koje su poručili da je “odluka HDZ-a da blokira finansiranje izbora neodgovorna i neopravdana” te da ponašanje HDZ-a nije u skladu sa iskazanom opredijeljenošću stranke za evroatlantske integracije.

    Nebojša Radmanović, predsjedavajući Predstavničkog doma parlamenta BiH, rekao je da nije sazvao hitnu sjednicu Doma koju je tražio Klub SDA zato što smatra da na taj način ne može biti riješeno pitanje obezbjeđivanje sredstava za održavanje izbora s obzirom na to da budžet za ovu godinu nije usvojen.

    On je rekao da je Bevanda na jedan od zahtjeva CIK-a i ranije rekao da bi obezbjeđenje sredstava bez budžeta, kako je to tražio CIK, bilo protivzakonito.

    To što Savjet ministara BiH na telefonskoj sjednici nije obezbijedio novac osudili su u gotovo u svim opozicionim partijama, gdje su uglavnom istakli da se vjerovatno vlast plaši izbora, ali da niko nema pravo da građanima uskraćuje pravo glasa i izbora.

    Nenad Nešić, lider DNS-a, rekao je da je BiH nenormalna država i da očekuje da reaguje CIK i predsjedavajući Savjeta ministara, kao i odgovore da li postoje uslovi da izbori budu održani kako je predviđeno zakonom. On je rekao da ne smatra da se radi o opstrukciji HDZ-a, već da je riječ o problemima u funkcionisanju FBiH.

    I u PDP-u su istakli da izbori moraju biti održani u zakonskom roku 2. oktobra te da je “igrarija oko odobravanja sredstava za održavanje izbora koncept vladajuće trojke SNSD, SDA i HDZ da napravi nered u ovoj zemlji”.

    I lideri bošnjačkih političkih partija kritikovali su HDZ, pa je tako Nermin Nikšić, lider SDP-a, rekao da je HDZ direktno odgovoran za kršenje zakona i da se “ponaša poput djeteta koje ne zna igrati lopte, ali jedino ima loptu i onda maltretira i ucjenjuje sve druge”.

    Počele predaje prijava za izbore
    Iako još nije obezbijeđen novac za finansiranje izbora, pojedine političke partije CIK-u su počele sa predajom prijava za učešće na izborima.

    Nenad Nešić, predsjednik DNS-a, nakon predaje prijave rekao je da će ova stranka samostalno učestvovati na izborima za Narodnu skupštinu RS, Parlamentarnu skupštinu BiH, predsjednika RS i srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Nakon što su predali prijave, u PDP-u su rekli da su među prvima to uradili, te da će ovi izbori, kako su istakli, umnogome odlučiti sudbinu ove zemlje i našeg naroda za naredni period.

    “Kao što smo prvi i najavili, imaćemo kandidata za predsjednika RS Jelenu Trivić, kandidate za Narodnu skupštinu RS i Predstavnički dom BiH”, rekao je Branislav Borenović, lider PDP-a, dodajući da će podržati kandidata za člana Predsjedništva BiH kojeg će kandidovati SDS.

  • Dodik predlaže da Srpska finansira dio izbora

    Dodik predlaže da Srpska finansira dio izbora

    Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH predložio je da Republika Srpska obezbjedi svoj dio sredstava za opšte izbore i doznači ih Centralnoj izbornoj komisiji.

    “Podržavam odražvanje svake sjednice Narodne skupštine na kojoj treba da se pokaže srpsko jedinstvo. Predlažem da Republika Srpska obezbjedi svoj dio sredstava za izbore i doznači ih CIK-u”, napisao je Dodik na Twiteru navodeći da ako je to intencija predlagača da onda podržava inicijativu.

    Inače, Igor Crnadak iz PDP-a i Miladin Stanić iz SDS-a pozvali su vladajuću većinu u Republici Srpskoj da hitno sazovu Posebnu sjednicu NSRS u vezi sa održavanjem izbora i činjenicom da, uprkos glasovima predstavnika Srpske još uvijek nisu obezbjeđena sredstva za održavanje izbora.

  • Vučić otkrio da BiH mjesecima podržava odluke EU

    Vučić otkrio da BiH mjesecima podržava odluke EU

    Bosna i Hercegovina je do sada podržala više od 20 deklaracija Evropske unije koje se odnose na uvođenje sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, uprkos tvrdnjama srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, da Republika Srpska tako nešto neće dozvoliti.

    Iako BiH već mjesecima prati politiku EU i uvodi sankcije Rusiji ta tema je tek ovih dana dospjela na dnevni red političara iz Republike Srpske, i to nakon što je predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, gostujući na jednoj beogradskoj televiziji javno rekao da je BiH uvela sankcije Rusiji.

    – Sad vidite koliko ste lažova imali kod vas u studiju koji kažu da BiH to ne radi – rekao je Vučić.

    Optužbe
    Ubrzo nakon njegove izjave na društvenim mrežama je otpočeo politički rat na relaciji SNSD – PDP oko sankcija Rusiji. I dok opozicija optužuje Dodika da obmanjuje javnost tvrdnjama da BiH neće uvoditi sankcije Rusiji već će ostati neutralna u rusko-ukrajinskom sukobu, on za sve krivi političko Sarajevo i Bošnjake.

    – BiH ni na jednom nivou nije donijela nijednu odluku da se uvedu sankcije Rusiji. Predstavnici Republike Srpske to neće dozvoliti – napisao je Dodik juče na svom tviter nalogu.

    On je kasnije istakao da se BiH pridružila sankcijama Rusiji bez odluka institucija BiH, te dodao da je podnio krivične prijave protiv ministarke inostranih poslova Bisere Turković i drugih odgovornih osoba, tvrdeći kako su na „svoju ruku“ podržali deklaracije Evropskog savjeta.

    Dodik tvrdi da institucije BiH, odnosno Predsjedništvo i Savjet ministara BiH nisu raspravljali o uvođenju sankcija Rusiji, te da su jedino oni nadležni za tako nešto. Dodaje da su svi stavovi koje su predstavnici diplomatske službe BiH predstavili u inostranstvu mimo Ustava ništavni i nevažeći za BiH.

    – Oni su prekršioci zakona i Ustava i mi ćemo preduzeti mjere – kategoričan je Dodik.

    Deklaracije
    A da BiH uvodi sankcije Rusiji vidljivo je i na zvaničnoj veb stranici Evropskog savjeta na kojoj su pobrojane brojne deklaracije koje su usvajane u proteklih nekoliko mjeseci, kojima se uvode razne sankcije Rusiji, njenim funkcionerima, i biznismenima, zbog invazije te zemlje na Ukrajinu.

    Među prvim deklaracijama, koju je Evropski savjet usvojio 18. februara, osuđuje se “situacija u istočnoj Ukrajini i gomilanje ruskih vojnih snaga”, a među zemljama koje su je podržale nalazi se i BiH.

    Od tada pa do danas, BiH je podržala više od 20 deklaracija među kojima i one koje se odnose na sankcionisanje ministra odbrane Rusije Sergeja Šojgua, kćerke Vladimira Putina i brojnih drugih ruskih funkcionera, te zabrana za pristup Rusije sistemu SWIFT, zabranu transakcija s Ruskom centralnom bankom i avio-saobraćaj, te mnoge druge.

    Da je BiH uskladila svoju politiku s politikama EU što se tiče sankcija protiv Rusije potvrdio je i visoki predstavnik Evropske unije za zajedničku spoljnu politiku i bezbjednost, Žozep Borelj, koji je još početkom marta saopštio da se i Bosna i Hercegovina uskladila sa odlukom o uvođenju sankcija protiv Rusije.

    Jedna od mjera s kojom se BiH tada uskladila bila i je zamrzavanje imovine predsedniku Rusije Vladimiru Putinu i ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu u inostranstvu.

    Među posljednjim deklaracijama koje je podržala i BiH jeste ona od 21. aprila, a koja se odnosi na sankcionisanje još dvije osobe iz Rusije, među kojima je i ruski oligarh Jevgenij Prigožin.

    – Zemlje kandidatkinje Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Albanija, zemlja koja je u procesu stabilizacije i pridruživanja te potencijalna kandidatkinja BiH, zemlje EFTA koje pripadaju evropskom ekonomskom prostoru Island, Lihtenštajn i Norveška, kao i Ukrajina, Republika Moldavija i Gruzija saglasne su sa ovom izjavom – navodi se na zvaničnoj veb stranici EU.

    Stvarno lice SNSD
    Bivši ministar inostranih poslova, Igor Crnadak, ističe da bez obzira na Dodikove tvrdnje, ostaje činjenica da je BiH podržala sankcije Rusiji.

    – Dodik je još jednom pokazao da je lažov. Čak je i predsjednik Srbije konstatovao da su lažovi svi oni koji kažu da BiH nije uvela sankcije Rusiji – istakao je Crnadak za Srpskainfo.

    Navodi da Dodik još jednom pokušava da sakrije činjenicu da je ministarka Bisera Turković (SDA) izbor SNSD.

    – Turkovićeva je ministarka SNSD. Svi poslanici SNSD su glasali u parlamentu BiH da Turkovićeva bude ministarka i da radi ovo što radi. Te dvije stvari pokazuju stvarno lice Dodika i njegove ekipe iz Sarajeva – navodi Crnadak.

    Unutrašnja stvar
    Diplomata i bivši ambasador Srbije u Bjelorusiji, Srećko Đukić, ističe da Brisel ne zanimaju unutrašnja trvenja političara u BiH oko toga da li je nešto ništavno ili ne.

    – Evropsku uniju interesuju zvanična saopštenja, odnosno nota koja ide preko ambasade neke države. U konkretnom slučaju od Misije BiH pri EU. Za njih je bitno da li su dobili notu u kojoj se navodi da se BiH pridružuje deklaracijama i uvode te i te sankcije. To što neki političar iz BiH tumači da to nije u redu, to EU ne zanima. To je unutrašnja stvar BiH – ističe Đukić za Srpskainfo.

    On kaže da su rasprave unutar BiH oko sankcija za Rusiju unutrašnje pitanje Bosne i Hercegovine, koje njih mnogo ne zanima.

    – S obzirom na to da BiH želi da uđe u Uniju i želi da ispunjava određene uslove kako bi dobila status kandidata, za Evropsku uniju je onda sasvim legitimno to što dobije od diplomata BiH u Briselu – zaključuje Đukić.