VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • 30 godina od stradanja 12 beba u Banjaluci

    Zvaničnici Republike Srpske i mnogi drugi položili su danas cvijeće kod Spomen-obilježja “Život” u Banjaluci, koji je posvećen bebama preminulim 1992. godine usljed nedostatka kiseonika.
    Povodom obilježavanja 30 godina od smrti 12 beba prisustvovali su srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, direktor Univerzitetskog kliničkog centra doktor Vlado Đajić kao i brojni drugi.

    Da su već tada vodeće sile svijeta odlučile ko je negativac i ko pozitivan tvrdi srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    “Gnusan zločinački čin velikih prema malima, za koji je direktno odgovorna vodeća sila toga vremena”, objašnjava Dodik.

    On tvrdi i da je matrica ostala ista do dan danas, samo što se predstavnici srpskog naroda sada kažnjavaju politički od strane vodećih država Zapada.

    Istakao je i da je primarni cilj i obaveza Republike Srpske osiguranje mira i stabilnosti.

    “Ne smijemo zaboraviti prošlost i moramo sačuvati naš identitet”, zaključio je Dodik.

    Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović dodala je da je ovo i jedna od najvećih brutalnosti Savjeta bezbjednosti UN-a, koji je direktno odgovoran za stradanje beba zbog odluke o zabrani leta.

    “Odlučili su da im oduzmu pravo i šansu na život. Jedan od najtužnijih događaja u istoriji našeg naroda, vrijeme u kojem su stradala nedužna djeca”, objasnila je Cvijanovićeva.

    Premijer Vlade Republike Srpske takođe ističe odgovornost Savjeta bezbjednosti.

    “Zašto danas nikoga nema na ovom mjestu od donosioca odluka”, upitao se Vislšković.

    Dodao je i da su bebe stradale zato što su rođene u Banjaluci i zato što su pripadnici jednog naroda.

    Odlukom Savjeta bezbjednosti UN u maju i junu 1992. godine bili su zabranjeni međunarodni letovi, čak i oni sa bocama kiseonika iz Beograda za Banjaluku, zbog čega je preminulo 12 tek rođenih beba koje su bile u inkubatorima.

    Prva beba umrla je 22. maja 1992. godine nakon čega je uslijedila agonija i smrt ostalih beba. Do 19. juna iste godine u Banjaluci je umrlo 12 beba koje su postale simbol kršenja ljudskih prava i neljudskosti međunarodne zajednice.

    Agonija je prekinuta probojem koridora i spajanjem banjalučke regije sa ostalim dijelovima Republike Srpske i Srbije.

    Trinaesta beba Slađana Kobaš izgubila je bitku za život sa 14 godina, a 14. bebi Marku Medakoviću nedostatak kiseonika ostavio je posljedice za cijeli život.

  • Vještaci iz Srbije utvrđuju uzrok požara u IRB Srpske

    U istragu oko požara koji je prije tri sedmice zahvatio zgradu u kojoj je smještena Investiciono-razvojna banka Srpske uključili su se i vještaci iz Srbije, koji će pokušati utvrditi kako je došlo do izbijanja vatre u ovoj ustanovi, saznaje Srpskainfo.

    Prema našim saznanjima, u istragu su uključeni i pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, koji su radili određena vještačenja, ali još nije poznat tačan uzrok požara.

    – Iako se na početku sumnjalo da je požar izbio iz dimnjaka restorana koji je u prizemlju zgrade, sadašnje informacije govore da je ipak sve krenulo iz drugog objekta – kaže izvor Srpskainfo.

    Istraga
    U Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka rekli su da je tužilac naložio da pripadnici Policijske uprave Banjaluka preduzmu sve potrebne istražne radnje i mjere kako bi se utvrdio uzrok požara.

    – Naređena su i vještačenja po vještaku elektro-tehničke struke i protivpožarne zaštite sa ciljem utvrđivanja uzroka požara u poslovnoj zgradi Investiciono-razvojne banke Srpske. Vještačenja su naređena kako bi se utvrdilo da li eventualno postoji osnov sumnje da je počinjeno krivično djelo – rekli su za Srpskainfo u banjalučkom tužilaštvu.

    Oni su potvrdili da su istragu uključeni i vještaci iz Srbije.

    – Pored vještaka iz Banjaluke angažovan je i vještak iz oblasti protivpožarne zaštite iz Kriminalističko-tehničkog centra MUP Republike Srbije. Ne možemo se izjasniti o uzroku požara sve dok Tužilaštvo ne dobije izvještaj o preduzetim mjerama i radnjama od strane PU Banjaluka i dok ne dobijemo pismeni nalaz i mišljenje provedenog veštačenja – rekla je portparol banjalučkog tužilaštva Maja Đaković-Vidović.

    Podsjetimo, požar je izbio 1. maja oko tri sata iza ponoći. Vatra je zahvatila prizemlje zgrade, kao i dva sprata iznad.

    Samo zahvaljujući požrtvovanosti banjalučkih vatrogasaca spriječeno je da se požar proširi i na druge prostorije koje se nalaze u ovoj poslovnoj zgradi.

    Vatrogasci
    Vatrogasci su stigli samo par minuta nakon što je izbio požar, ali je vatra bila toliko velika da nisu mogli puno da urade, već samo da spriječe da se ne proširi dalje.

    – Vatra je bila jaka i za kratko vrijeme je zahvatila veliku površinu. Vatrogasci su se borili cijelu noć kako bi je lokalizovali i na kraju su uspjeli spriječiti katastrofu, odnosno širenje požara na druge objekte u zgradi – ispričao je naš sagovornik i pojasnio da u požaru nije bilo povrijeđenih, ali da je pričinjena velika materijalna šteta.

    Stanari obližnje zgrade takođe su istakli da je prizor tokom požara bio strašan.

    – Prvo smo čuli pucketanje, a zatim jaku svjetlost koja je dopirala iz zgrade IRB RS. Jasno je bilo da se radilo o požaru koji je za kratko vrijeme uspio da se proširi na gotovo cijeli prednji dio objekta. Jasno se mogla osjetiti toplota. Hvala bogu pa su vatrogasci došli brzo i počeli s gašenjem, inače ko zna šta bi se dogodilo – ispričao je jedan Banjalučanin dan poslije požara.

    Na lice mjesta je stiglo čak 17 vatrogasaca sa devet vatrogasnih vozila.

    Arhiva
    Očevici su naveli da su vatrogasci sat vremena držali crijevo samo na jednom mjestu, što dovoljno govori o jačini buktinje.

    – Pričaju da je planulo oko dimnjaka, pa se vatra bukvalno popela na sprat i ušla u kancelarije IRB – ispričao je jedan od vlasnika privatnih objekata koji se nalaze u zgradi u kojoj je izbio požar.

    Iako su mnogi sumnjali da je u požaru izgorjela dokumentacija IRB RS, direktor je sve to demantovao.

    – Server sala i naša pisana arhiva su sačuvane u potpunosti. Mjenice i sva dokumenta koji se čuvaju u protivpožarnim ormarima su sačuvani – rekao je vršilac dužnosti direktora Investiciono-razvojne banke Republike Srpske, Dražen Vrhovac.

  • Klub Bošnjaka traži novac za izbore u roku od 48 sati

    Klub Bošnjaka traži novac za izbore u roku od 48 sati

    Klub Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH predložio je zaključak na hitnoj sjednici Doma naroda parlamenta BiH da Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH sačini prijedlog odluke o dodjeli sredstava Centralnoj izbornoj komisiji za provođenje opštih izbora u iznosu od 12,5 miliona KM i Savjetu ministra BiH da navedenu odluku usvoji u roku od 48 sati.

    Dušanka Majkić, delegat iz Kluba Srba u Domu naroda Parlamenta BiH rekla je da je pitanje da li Dom naroda Parlametna BiH može narediti Savjetu ministara BiH da donese takvu odluku, istovremeno naglašavajući da pokušava sama sebi da objasni zašto se danas održava hitna sjednica Doma naroda parlamenta BiH.

    “Da je ovolika koncentracija bila da se donese budžet BiH, mi bismo ga danas imali”, rekla je Majkićeva, dodajući da su se u prethodnom periodu Bošnjaci fokusirali na Izborni zakon BiH, odnosno da se on ne promijeni te da sada sve dolazi na naplatu.

    Takođe, istakla je da je ključno donijeti budžet i da je to jedini redovni postupak, istovremeno naglašavajući da CIK traži 12,5 miliona KM, ali da se ne zna struktura troškova svega toga.

    “Nikada ni mnogo manje stavke nisu mogle proći da se odrede onako od ruke. Struktura bi morala biti negdje predstavljena”, rekla je Majkićeva.

    Ona je istakla i da dva od tri naroda ne vjeruje Centralnoj izbornoj komisiji BiH, navodeći da to ne treba da čudi jer Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, izađe i kaže da će zabraniti kandidovanje Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću, predsjednicima SNSD-a i HDZ-a.

    Bakir Izetbegović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH i lider SDA rekao je da sve što se radi u BiH u posljednje četiri godine kreireano je u kuhinji dvije stranke.

    “Neće se postići ciljevi. Nisu Bošnjaci krivi. Krivi smo zato što nismo podržali Izborni zakon koji je predloži HDZ, a podržao ga SNSD, a koji je protivustavan i protivzakonit”, rekao je Izetbegović.

    S druge strande Dragan Čović, lider HDZ-a rekao je da Izetbegović izlazi sa panfletima o krivcima te da razumije da je kampanja počela ali da ne može kriviti neko “dvoje” za opstrukcije, istovremeno naglašavajući da ako iko radi opstrukcije u BiH to je stranka Izetbegovića, odnosno SDA.

    “Ne koristite govornicu za kampanju koja je počela”, rekao je Čović.

  • U Sarajevu hitna sjednica Doma naroda

    U Sarajevu hitna sjednica Doma naroda

    U Sarajevu će biti održana hitna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Sjednica je zakazana na zahtjev bošnjačkih delegata kako bi se obezbijedila novčana sredstva za Opšte izbore u BiH.

    Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović obratiće se danas novinarima neposredno po okončanju hitne sjednice ovog doma.

  • Hrabro i pametno! Spektakularan skup Ujedinjene Srpske u Banjaluci

    Hrabro i pametno! Spektakularan skup Ujedinjene Srpske u Banjaluci

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić rekao je danas u Banjaluci da je cilj ove stranke snažna Republika Srpska, te da se za nju treba hrabro i pametno boriti.

    Stevandić je rekao da je cilj ove stranke i da demonstrira sabornost, jedinstvo i dijalog.

    “Da pokažemo da na najbolji mogući način možemo da se bavimo Republikom Srpskom, da u njoj bude konkurencija dobrih ljudi i ideja”, rekao je Stevandić novinarima, prije početka Skupštine Ujedinjene Srpske.

    On je istakao da je jedino Republika Srpska važna i da je to ideja oko koje treba svi da se okupe.

    Stevandić je naveo da je sedma po redu Skupština stranke značajan događaj za Banjaluku i Republiku Srpsku, te zahvalio gostima koji su došli iz Srbije, Crne Gore, Makedonije, Slovenije i ostalih krajeva regiona, kako bi uveličali ovaj skup.

    jedi

    Skupštini su, između ostalih, prisustvovali i predsjednici SNSD-a Milorad Dodik i SP-a Petar Đokić.

  • Ujedinjena Srpska predala prijavu za učešće na Opštim izborima

    Ujedinjena Srpska predala prijavu za učešće na Opštim izborima

    U Zakonom propisanim rokovima, Ujedinjena Srpska je predala prijavu Centralnoj izbornoj komisiji za učešće na Opštim izborima 2022. godine i to za predsjednika Republike Srpske, Narodnu skupštinu Republike Srpske, Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine i kantone.
    Da bi se prijavili za učešće na Izbore, pored potrebnih Akata, Ujedinjena Srpska je takođe prikupila dosta veći broj potpisa podrške nego što je predviđeno ili propisano Zakonom u veoma kratkom roku, što pokazuje ozbiljnost i organizaciju Ujedinjene Srpske na terenu kao i odlučnost da naš aktivizam i rad potvrdimo na dan glasanja, 2.oktobra.
    Takođe, u prethodnim Izbornim ciklusima Ujedinjena Srpska je uredno prijavljivala učešće na Izborima bez ikakvih nedostataka.

  • Dodik: Sankcije Rusiji ne mogu biti prihvaćene

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je večeras da sankcije Rusiji ne mogu biti prihvaćene.

    “Tačno se zna ko na koji način ovdje odlučuje. U tom nekom pogledu postoje spekulacije. Da li je BiH uvela ili nije, formalno pravno niko ne može dokazati da jeste”, rekao je Dodik novinarima nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom.

    On je naglasio da ono što je napravljeno ne pomaže BiH i da će je dodatno podijeliti.

    Dodik je podsjetio i na vaninstitucionalne odluke pojedinih službi koje, kako je rekao, zabranjuju ulaske i izlaske u i iz BiH, a naveo je primjer zabrane ulaska u BiH profesoru Milošu Koviću.

    “To nije dogovorena politika. To nije politika BiH, to je politika jedne političke strukture. Problem je što je urušen sistem međunarodnog odlučivanja”, pojasnio je Dodik.

    On je rekao da se Mišel zalaže za rad u institucijama BiH.

    “Institucije funkcionišu na način kako je predviđeno u odlukama Narodne skupštine Republike Srpske”, rekao je Dodik.

    Na pitanje da li podržava ideju predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića da Švedska i Finska ne mogu ući u NATO dok se ne riješi pitanje Izbornog zakona u BiH, Dodik je ocijenio da je ispravna politika Milanovića koji smatra da je pitanje izborne reforme ovdje biti ili ne biti za Hrvate i da to apsolutno može da razumije.

    Dodik je dodao da je BiH je potreban dogovor, jer bez dogovora nema ništa,.

    On je naglasio da je to veoma jasno rekao na sastanku sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom.

    “Ako je tačno ono što je rekao Mišel, da nije samo interes nas da budemo u EU, nego da je i EU interes da mi budemo tu, onda relaksirajte stvari”, izjavio je Dodik novinarima poslije sastanka sa Mišelom i dodao da su on i predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik DŽaferović rekli da su za EU.

    Dodik je naglasio da dolazak Mišela vidi kao jednu dobru relaksaciju odnosa sa EU, podsjetivši da su do sada često dolazile arogantne birokrate koje su mislile da “sa nama obrišu pod”.

    “Sada je došao čovjek da razgovara i rekao je ‘ljudi ako želite da radimo zajedno radićemo, ako ne želite onda nećemo ni raditi'”, rekao je Dodik.

    On je dodao da nije bilo nikakve prisile.

    “Stalno nas pitaju jesmo li mi za EU. Uradite i vi nešto na tom planu”, istakao je Dodik.

    Dodik sa Mišelom o kandidatskom statusu i izborima
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je nakon posebnog sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom da je sastanak održan na Mišelov zahtjev i da su razmatrali pitanja o tome kako ubrzati put BiH da dobije kandidatski status u Evropskoj uniji, o izborima i da je Mišel od njega tražio neka dodatna objašnjenja.

    “Rekao sam na koji način možemo da napravimo novu dinamiku, a to podrazumijeva da ustavni poredak u skladu sa Ustavom BiH, teritorijalni integritet i suverenitet na bazi Ustava za nas nije sporan. Spreman sam da na bilo kom nivou preuzmem poštovanje Ustava, teritorijalnog integriteta i suvereniteta. I to bi moglo da ponudi odgovore na neke tvrdnje da je teritorijalni integritet ugrožen što zaista nikada nije bilo”, poručio je Dodik.

    On je rekao da je drugo pitanje o kojem su razgovarali u vezi sa evropskom perspektivom.

    “Rekao sam da su neki tehničari iz Evropske komisije prema nama ovdje bili neopravdano strogi u postavljanju uslova i pomalo bezobrazni, uporno nam postavljajući neke nove zadatke koje je bilo veoma teško ispuniti”, ocijenio je Dodik.

    Dodik je istakao da su optimalni razlozi za dobijanje kandidatskog statusa davno prošli i da je BiH to mogla davno da ima, da je bilo više razumijevanja u Briselu.

    “Razumijemo danas neku novu dinamiku i predlažem da ova tri na neki način finalizovana dogovora oko tih pitanja finalizujemo, kao i još dva i nakon toga da BiH dobije kandidatski status”, rekao je Dodik, ističući da je spreman da na tome radi.

    On je napomenuo da je Mišela interesovala i pozicija oko misije “Altea”.

    “Alteau sastavu u kojem je do sada bila, kao vojna organizacija dijela evropskih zemalja koja ima mandat i misiju EU za nas nije sporna, ali Altea koja bi se ovdje ponašala neodgovorno, kao što smo to gledali u prošlosti, koja je uznemiravala škole i druge institucije, ovdje ne bi mogla da ima našu podršku”, istakao je Dodik i dodao da “Altea” kao dio stabilizacije i mira treba da ostane u BiH.

    On je napomenuo da ukoliko dođe do problema u Savjetu bezbjednosti o tom pitanju sve to treba definisati ugovorom ili sporazumom između Predsjedništva BiH i EU.

    “U toj nekoj zajedničkoj izjavi koju bismo mogli da damo jeste i to da treba održati izbore i predložio sam ukoliko su gadljivi prema novcu iz Republike Srpske neka onda novac da Federacija BiH, 12.600.000 maraka da se izbori održe i kada se donese odluka na nivou BiH neka se taj novac vrati Federaciji”, pojasnio je Dodik i ponovio da je ponudio da to uradi Republika Srpska i da se taj proces deblokira.

    Dodik je napomenuo da se proširila priča u institucijama da Kristijan Šmit namjerava da nametne budžet.

    “To je apsolutno neprihvatljivo, diletantski i nepromišljeno ukoliko postoji tako nešto”, poručio je Dodik.

    On je napomenuo da se šire priče da Šmit za tako nešto ima podršku Britanaca, Amerikanaca i još nekih, te da se još čeka saglasnost Brisela.

    “Ukoliko to urade moraće da se suoče sa ozbiljnim konsekvencama na funkcionisanju BiH”, poručio je Dodik, ističući da je to neprihvatljivo.

    On je naveo da je Mišel pitao za inicijativu o geostrateškom uključivanju.

    “To bi bio neki novi impuls i to znači da bi u nekom formatu dva puta godišnje svi lideri iz Evropske unije, 27 zemalja i lideri sa ovog prostora zemalja zapadnog Balkana bili uključeni u zajedničku raspravu o tome šta se dešava i kako se odvijaju stvari na zapadnom Balkanu. Rekao sam da je to načelno prihvatljivo i može da da određeni rezultat. Sve zavisi koliko će u svemu tome biti suštine i da li će dati rezultat”, pojasnio je Dodik.

    On je istakao da je i na zajedničkom sastanku rekao da je BiH u ozbiljnom problemu i da ne funkcioniše.

    “Ukoliko ne bude kandidatskog statusa za BiH i davanja nekog novog impulsa, veoma je teško očekivati da će ovdje stvari napredovati”, napomenuo je Dodik i dodao da je bilo riječi i o tome kako riješiti problem izborne reforme.

    Dodik je napomenuo da se mora poštovati status konstitutivnih naroda i da se ne može dešavati ono što Bošnjaci ovdje očekuju.

    “Ili će se to prihvatiti ili će se razgradnja cijelog sistema desiti kada tad”, poručio je Dodik i ocijenio da je to bio konstruktivan sastanak na kojem je bilo riječi i o situaciji u Rusiji i Ukrajini.

    Dodik je izrazio očekivanje da će se rat brzo završiti i da će se sjesti za pregovarački sto i stvari riješiti i mir poštovati.

    “Oni koji su činili zločine ukoliko ih je bilo i tamo, treba da odgovaraju”, rekao je Dodik.

  • Dodik tvrdi da postoje glasine da Šmit planira da nametne budžet

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom rekao je da postoje priče kako Kristijan Šmit planira da nametne budžet, ali da će biti ozbiljnih posljedica ako se to dogodi.

    Danas se u ovom gradu, u institucijama proširila priča da Šmit namjerava da nametne budžet. To je apsolutno neprihvatljivo, nepromišljeno, ukoliko postoji takva odluka. Šmit ima podršku Amerikanaca i Britanaca i još se čeka podrška Brisela. Ako to urade, moraće da se suoče sa ozbiljnim posljedicama funkcionisanja BiH, kazao je Dodik.

    Smatra da su navodne glasine koje je čuo, istina.

    Dodik je rekao da je na sastanku istakao potrebu za uspostavljanjem nove dinamike u odnosima između EU i BiH, te da on nikada nije dovodio u pitanje teritorijalni integritet i suverenitet BiH.

    – Nesporno je i ja želim javno da to kažem teritorijalni integritet i suverenitet na bazi Ustava za nas nije sporan. Spreman sam da potpišem bilo šta na bilo kojem niovu u tom smislu, da preuzmem obaveze za poštovanje Ustava i teritorijalnog integriteta BiH i njenog suvereniteta da bi to moglo dati odgovore na ranija ponašanja ili tvrdnje o tome da je teritorijalni integritet ugrožen što zaista nikada nije bilo – kazao je Dodik nakon sastanka.

    Istakao je da su “neki tehničari iz Evropske komisije prema nama ovdje bili neopravdano strogi i da su bili pomalo bezobrazni” kao i da EU stalno traži dodatne uslove koje BiH teško može ispuniti.

    Takođe smatra, da su optimalni uslovi za dobijanje kandidatskog statusa davno prošli, prenosi Kliks.

  • Dodik predlaže kako da se obezbijedi dio novca, ali zakon je jasan

    Dodik predlaže kako da se obezbijedi dio novca, ali zakon je jasan

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik predlaže da Republika Srpska obezbijedi svoj dio sredstava za opšte izbore i doznači Centralnoj izbornoj komisiji BiH, što je odmah otvorilo raspravu u javnosti da li bi ovo moglo pomoći da ne dođe do odgađanja izbora, o čemu se sve više priča.

    Nakon što su propali pokušaji da se usvoji budžet BiH i tako obezbijede neophodna finansijska sredstva za održavanje opštih izbora, a Savjet ministara na posljednjoj vanrednoj telefonskoj sjednici nije postigao konsenzus da se sredstva iz akumuliranog viška prihoda iz prethodnih godina odobre za finansiranje izbora, kako je to tražila CIK BiH, stigao je Dodikov prijedlog da Srpska obezbijedi dio sredstava kako ne bi došlo do odgađanja izbora.

    Za razliku od Dodika, šef poslaničkog kluba SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Žunić, otišao je korak dalje pa predložio da Srpska sama organizuje izbore na svojoj teritoriji!?

    – Nama nikako ne odgovara odgađanje izbora u oktobru. To smo jasno pokazali i glasanjem da se obezbijede sredstva za finansiranje izbora – istakao je Žunić.

    Komentarišući zahtjev opozicije da se sazove posebna sjednica NSRS kako bi se osudio potez ministara HDZ u Savjetu ministara, zbog kojih je propao pokušaj da se sredstva iz akumuliranog viška prihoda iz prethodnih godina odobre za finansiranje izbora, Žunić je rekao da ne vidi smisao te posebne sjednice osim “da svi zajedno donesu odluku da se izbori održe na nivou Republike Srpske”.

    – Da obezbjedimo finansijska sredstva i da Republička izborna komisija provede te izbore. Dejton i jeste definisao da je izborni proces nadležnost entiteta – rekao je Žunić.

    Bivši član CIK, Vehid Šehić, iz Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod lupom”, poručuje da je Izborni zakon BiH jasan – institucije Bosne i Hercegovine su te koje moraju obezbjediti neophodna finansijska sredstva za odražavanje izbora.

    On ističe da pozdravlja dobru volju Republike Srpske da finansira dio izbora, ali tvrdi da tako nešto nije moguće.

    – Bio je jedan takav slučaj kada je Republika Srpska uplatila novac CIK nakon smrti tadašnjeg predsjednika Milana Jelića. Trebali su se održati prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske i RS je uplatila novac na račun CIK. Međutim, CIK ta sredstva nije mogla koristiti i vratila ih je u budžet Republike Srpske, jer bi korištenjem tih sredstava bio prekršen zakon – tvrdi Šehić u izjavi za Srpskainfo.

    Dodaje da entiteti ne mogu preuzeti odgovornost države i institucija BiH, u konkretnom slučaju, Savjeta ministara.

    Ovdje je isključiva odgovornost na Savjetu ministara, sve ostalo bi bio cirkus – zaključuje Šehić.

    Da je finansiranje izbora u nadležnosti institucija BiH vidljivo je i iz Izbornog zakona BiH u kojem stoji da se „u budžetu BiH osiguravaju sredstva za osiguranje obavljanja ovlaštenja CIK“.

    – U budžetu entiteta i kantona osiguravaju se sredstva za obavljanje ovlaštenja izbornih komisija entiteta/kantona u skladu sa odlukom CIK kojom se utvrđuje nadležnost ovih izbornih organa – navodi se u Izbornom zakonu.

    Predsjednik PDP i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Branislav Borenović, ističe da je Dodikov prijedlog neiskren, te da je riječ o klasičnom „iživljavanju nad institucijama ove zemlje“.

    – Dodik je dio vlasti i koalicije koja sve drži pod kontrolom i neka sa svojim prijateljima iz HDZ i SDA ispuni zakonsku obavezu finansiranja izbora. Ako su mogli imenovati predsjedavajućeg Savjeta ministara Zoranu Tegeltiju, ministre Biseru Turković, Sifeta Podžića, Vojina Mitrovića, Stašu Košarca, ambasadore i direktore, neka i ovo završe – poručuje Borenović.

  • Poruka Šarla Mišela nakon sastanka sa Dodikom i Džaferovićem

    Predsjednik Evropskog sajveta Šarl Mišeldanas je stigao u dvodnevnu posjetu BiH. Nakon sastanka sa članovima Predsjedništva BiH obratio se medijima i govorio o viziji uređenja Evrope, što je bila i tema sastanka.

    Mišel se u zgradi Predsjedništva BiH sastao sa predsjedavajućim Predsjedništva Šefikom Džaferovićem, te članom Predsjedništva Miloradom Dodikom. Zbog oporavka nakon operativnog zahvata kičme, član Predsjedništva Željko Komšić sastanku nije mogao prisustvovati.

    Ovo je prvi puta da Mišel boravi u posjeti BiH. Na sastanku sa članovima Predsjedništva razgovarali su o viziji uređenja Evrope.

    Naglašeno je kako BiH ima jasnu evropsku perspektivu, a da Evropska geopolitička zajednica nije zamjena za evropski put država zapadnog Balkana, već mogućnost da se u veći oblik saradnje sa EU integriraju balkanske države, iako se još uvijek ne zna šta bi to tačno značilo.

    – Htio bih se zahvatiti za vašu toplu dobrodošlicu u Sarajevo. Istinski sam srećan da sam tu kako bih iznova potvrdio vaše opredjeljenje EU. Dozvolite da ponovim ono što sam rekao na Bledu. Ja sam istinski uvjeren da Zapadni Balkan treba EU, ali jednako tako i EU treba Zapadni Balkan. Vrijeme je za jedan novi zamah u EU – kazao je Mišel.

    Istakao je kako će se u junu održati sastanak lidera 27 zemalja članica EU sa liderima Zapadnog Balkana.

    – Želja nam je da produbimo saradnju i nastavimo dijalog. Htio sam iz prve ruke da čujem vaše zabrinutosti, da saznam vaše prioritete kako bismo našli način na koji vam mi kao EU možemo pomoći. Dok se mi ovdje obraćamo Rusija vrši napad nad ukrajinskim narodom, a 90-tih godina BiH je na svojoj koži osjetila užasne posljedice rata. Znate koliko je važna naša podrška, da zajednički djelujemo – istakao je Mišel.

    Predsjednik Evropskog savjeta kazao je kako posljedice rata u Ukrajini osjete svi podjednako na evropskom kontinentu, bez obzira da li se radi o promjenama u cijenama nafte, hrane ili uopšte energenata.

    – Prije nekih 20 godina na samitu u Solunu izneseno je čvrsto opredjeljenje evropske budućnosti za cijeli region kojemu moramo pristupiti na jedan novi način. Danas smo išli sa prijedlogom da u junu u okviru Vijeća, razgovaramo na temu jedne geopolitičke zajednice, formata ili platforme koji kao što je istaknuto veoma jasno, neće ni na koji način umanjiti značaj procesa evropskih integracija, već mi želimo ubrzati političku integraciju, jednu od najvećih prioriteta za EU. Zaista vjerujem u budućnost zacrtanu u 14 ključnih prioriteta – kazao je Mišel.

    On je dodao kako izazovi sa kojima se Evropa suočava zahtijevaju novi način rada.

    – Mi moramo naći način da ubrzamo proces evropskih integracija, moramo uzeti novi zamah za reforme. Takođe, veoma važno je da se politički lideri sastaju u povjerenju i kulturi dijaloga – naglasio je Mišel, prenosi Kliks.