VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Cvijanović poželjela mirnu, stabilnu i prosperitetnu 2022. godinu

    Cvijanović poželjela mirnu, stabilnu i prosperitetnu 2022. godinu

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović je čestitajući novu 2022. godinu poželjela građanima Srpske dobro zdrave i mnogo uspjeha na svakom planu, a Republici Srpskoj mirnu, stabilnu i prosperitetnu godinu.

    “Ulazimo u godinu u kojoj ćemo obilježiti i 30. rođendan Republike Srpske s jasnom namjerom da nastavimo zajedno da je gradimo i jačamo na dobrobit svih ljudi koji u njoj žive, kao i naših budućih generacija. Uvjerena sam da ćemo to i postići”, istakla je Cvijanovićeva za RTRS.

    Govoreći o rezultatima iz prethodnog perioda, te planovima i ciljevima za budućnost, Cvijanovićeva je istakla da je u 2021. godini bilo mnogo političkih i ekonomskih izazove, kao i raznih pritisaka.

    “Republika Srpska uspjela je da očuva svoju punu institucionalnu, ekonomsku i finansijsku stabilnost”, naglasila je predsjednik Republike Srpske.

    Cvijanovićeva je podsjetila da je 2021. bila godina važnih odluka među kojima su i one koje se odnose na odbranu nadležnosti i ustavne pozicije Republike Srpske.

    “Takvi izazovi nam uvijek ukazuju na potrebu okupljanja oko vitalnih nacionalnih interesa, kao i na važnost zajedništva naših građana i institucija”, istakla je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, Republika Srpska zajedničkim snagama institucija, građana i socijalnih partnera nastavila je da obezbjeđuje postepeni rast plata, penzija i socijalnih davanja, a bilježi i povećanje broja zaposlenih, koji je danas na rekordnom nivou.

    “Uspjeli smo realizovati i brojne projekte u oblasti saobraćajne infrastrukture, školstva, zdravstva i energetike i zahvaljujući tome Republika Srpska svake godine izgleda sređenije i razvijenije”, naglasila je Cvijanovićeva.

    Predsjednik Republike Srpske rekla je i da mnogo toga treba uraditi i u narednom periodu.

    “Zato je važno da očuvamo stabilnost institucija da bi one neometano funkcionisale i nastavile da rade na poboljšanju materijalnog stanja naših građana i realizaciji razvojnih projekata u našim lokalnim zajednicama”, istakla je Cvijanovićeva.

  • Patrijarh Porfirije: Budimo mudri i vjerni svom putu

    Patrijarh Porfirije: Budimo mudri i vjerni svom putu

    Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije poručio je uoči Nove godine vjernom narodu da bude mudar i vjeran svome putu.

    “Neka nas i znaci vremena Gospodu vode, kao što je zvezda sa Istoka onomad vodila mudrace ka Bogomladencu Hristu”, poručio je patrijarh Porfirije u objavi na “Instagramu”.

    On je naveo da mu ta misao uvijek sine na koncu kalendarske godine i sjeti ga na fresku “Poklonjenje mudraca” iz manastira Dečani u kojem je primio monaški postrig sa željom da cijelog života slijedi Gospoda Hrista.

    “Budimo mudri i verni svome putu, radujmo se blizini vitlejemske pećine! I ne zaboravimo da blagodarimo Gospodu što nas svojim vidljivim i nevidljivim znacima premudro kroz život vodi i od svakog iskušenja čuva”, poručio je patrijarh srpski, koji je uz objavu postavio i fotografiju freske “Poklonjenje mudraca”.

  • Lajčak o dijalogu Beograda i Prištine: Ja sam umjereni optimista, rješenje se samo odlaže

    Lajčak o dijalogu Beograda i Prištine: Ja sam umjereni optimista, rješenje se samo odlaže

    Specijalni predstavnik Evropske unije (EU) za Zapadni Balkan Miroslav Lajčak izjavio je da je umjereni optimista kada je u pitanju dijalog Beograda i Prištine.
    Lajčak je istakao da je to pitanje od strateškog značaja za cijeli region.

    „Imamo Srbe i Albance koji žive u svakoj državi na Balkanu, tako da to pitanje prevazilazi odnose Srbije i Kosova i zato će pozitivno rješavanje tog pitanja imati ogroman uticaj na stabilizaciju cijelog regiona. Vrlo je teško, osjetljiva su pitanja, tu je i politički kalendar koji nam ne ide na ruku. Imali smo izbore na Kosovu, došla je nova vlada koja ima dosta izričite stavove po pitanju dijaloga. Mi jesmo u svakodnevnom kontaktu i rješavamo konkretna pitanja”, rekao je Lajčak za Pobjedu.

    On je dodao da je to zajednički stav i EU i SAD i drugih partnera i da Rusija poručuje da je razgovor jedini put za rješenje.

    “Ne postoji način da se riješe ta pitanja van dijaloga i zato ne vidim razlog da se previše gubi vremena jer se samo odlaže rješenje. To nije jednostavno pitanje, ali sam ja umjereni optimista”, poručio je Lajčak.
    Crnoj Gori potrebna proevropska vlada

    Govoreći o Crnoj Gori, on je kazao da je vrlo zabrinut jer je u Briselu gotovo potpuno nestala i da ova država treba da dobije proevropsku vladu.

    „Nijedna zemlja ne bi trebalo da dozvoli da u procesu integracija potpuno zaustavi reforme, to je stvarno autogol. I da ponovim ono što sam rekao tokom moje posljednje posjete Crnoj Gori – jako sam zabrinut zbog toga što je Crna Gora u Briselu gotovo nestala”, kazao je Lajčak.

    Nekadašnji ministar spoljnih poslova Slovačke i bivši specijalni izaslanik EU smatra da se referendumom Crna Gora vrtjela u krug.

    „Vratila se pitanjima religije, jezika, etničke pripadnosti. Zašto se to dešava kada je Crna Gora uvijek bila primjer međunacionalnog komponuje, multietnička zemlja, koja nije bila podijeljena po tim pitanjima. Kad su ova pitanja u centru pažnje, to samo za posljedicu ima nove podjele. To su pitanja devedesetih i znamo kako se to završilo. Sada je glavno da ponovo dobijemo proevropsku vladu, koja ima podršku u Skupštini i koja će sve snage skoncentrisati na evropske reforme”, poručio je Lajčak, prenio je Tanjug.

  • Dodik: Slijedi interesantno otkriće narednih mjeseci

    Dodik: Slijedi interesantno otkriće narednih mjeseci

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je interesantno otkriće narednih mjeseci, istakavši da ovih dana otkrivaju da neki koji su uhapšeni jer pripadaju narko-kartelima u Republici Srpskoj tvrde da su SDS-u i opoziciji davali ogroman novac za izbore 2018. godine.

    • Biće to interesantno otkriće narednih mjeseci… Imali smo indicije koje su se pokazale tačnim, oni koji su se hvalili ranije da su davali velike doprinose SDS-u, tri miliona, a nešto se pominjali i da su davali PDP-u – rekao je Dodik za Nezavisne novine.

    On vjeruje da će te informacije veoma brzo biti potvrđene, pa neka demantuje SDS, odnosno Mirko Šarović, čiji je snimak pomenuo kako, dok čeka rezultate SDS-a, sjedi sa ljudima koji su višestruke ubice, a danas su na potjernicama Interpola.

    • Ima u SDS-u poštenih ljudi. Krivo mi je što ih je na put izdaje zaveo takav ološ koji je spreman da koristi novac od narkotika i koji okuplja ubice oko sebe da bi preuzeli vlast. Na šta bi ličila ova država onda? To je sad problem koji mi imamo. Nemamo mi drugih problema ovdje – rekao je Dodik.

    Godinu na izmaku je ocijenio kao neizvjesnu, ali je istakao da su ostvareni određeni uspjesi i rezultati, da se pokazalo da se mogu očuvati stabilna ekonomije i investicije, mada je pandemije odredila svakodnevni život.

    • Republika Srpska se pokazala vitalnom zajednicom koja je mogla da odgovori na sve te vrste izazova iako su je faktori na na niovu BiH i dijelom globalnog svijeta pokušali da ospore – rekao je Dodik.

    Dodik je istakao da će Novu godinu obilježiti i izbori, što će biti važno jer je Republika Srpska pokazala svoju demokratsku zrelost da sprovodi demokratske i fer izbore, dok oni koji konstantno gube sve četiri godine između izbora pokušavaju da prljaju.

    • Naš narod ima dovoljno demokratske svijesti da učestvuje u političkom procesu. Potpuno sam uvjeren da će tako biti i sljedeće godine – istakao je Dodik i dodao da imaju bolje kandidate od opozicije za izbore koji će pobijediti kao što to uvijek i čine.

    Prema njegovi riječima, Republika Srpska će dobiti novu staru vlast jer je to za nju najbolje zato što će u 2022. godini biti borba za ustavni status Srpske.

    • Vjerovatno nećemo moći baš u svemu zabilježiti uspjeh ali ćemo sigurno da ojačamo kapacitete Republike Srpske. Potpuno sam uvjeren da ćemo na kraju tog puta moći da izađemo pred naš narod i kažemo šta smo uradili i da je to dobro za nas – istakao je Dodik i dodao da je dobro da se riješi pitanje pravosuđa, indirektnih poreza i imovine.
  • Višković: Bez obzira na probleme, 2021. je bila uspješna

    Višković: Bez obzira na probleme, 2021. je bila uspješna

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković smatra da je 2021. godina bez obzira na sve probleme bila uspješna.

    Višković je rekao da je uprkos koroni ova godina bila prilično dobra i da nije bilo lako postići te rezultate jer se potpuna ili djelimična zatvaranja i ograničenja privrednih aktivnosti koja se i danas vide u nekim zemljama EU reflektuju na Republiku Srpsku.

    “Uprkos svemu tome, zvanični podaci i pokazatelji idu u prilog radu Vlade, njenih institucija, naše privrede… Tako da moram godinu da ocijenim kao uspješnu bez obzira na sve probleme”, rekao je Višković za Glas Srpske.

    Za spornu odluku Valentina Incka o zabrani negiranja genocida, Višković je ponovio da je to veoma neodgovoran potez, a posljedice će ostati u narednom periodu jer se neke stvari ne rade potrebnom dinamikom, pa se plaši da će se tek nositi sa time.

    Ukazao je na pitanje drvoprerađivača koji traže zabranu izvoza oblovine, a tu odluku moraju da donesu institucije BiH.

    “Stojim na strani naših drvoprerađivača, mi smo uputili inicijativu u institicije BiH ali nikakve odluke još nema. To je samo jedan primjer šta znači nerad institucije”, rekao je Višković.

    Na pitanje da li to kočenje ima veze sa spronom odlukom Ustavnog suda BiH o šumamam i šumskom zemljištu Srpske, Višković je odgovorio da su sve to na neki način koordinisane odluke, jer se ništa ne donosi slučajno i pojedinačno već se vrši udar na Republiku Srpsku sa više frontova i strana.

    “Na jednoj strani imate visokog predstavnika i nametnutu odluku, na drugoj Ustavni sud koji putem stranaca koji tamo sjede proizvodi odluke na štetu Srpske, da uzmu zemljište, pa šume, vode, ne znam šta je sljedeće i onda na kraju imate priču kako je Republika Srpska neki remetilački faktor, kako djeluje antiustavno i suprotno Dejtonu, što apsolutno nije tačno”, naveo je Višković.

    Sve te aktivnosti, dodao je, navode na razmišljanje da neko ima plan da jednog dana imamo Republiku Srpsku, ali da ona nema teritoriju, imovinu… Za odluke Ustavnog suda BiH je rekao da idu u pravcu političkog razvlašćivanja Srpske, ali nije daleko od istine ni da postoje ekonomski motivi.

    Premijer Višković je naglasio da Republika Srpska nijednog momenta neće uraditi bilo šta što će ugroziti njenu i bezbjednost njenih građana. “To je moja poruka i sve ostalo bi bilo trošenje riječi, a za one koji prizivaju rat postoji stara narodna poslovica koju svi znaju”, rekao je on.

    Kada je riječ o projektima, premijer je naveo da projekat izgradnje hidroelektrane “Buk Bijela” ide svojom dinamikom, da se rade određena mjerenja sa Crnom Gorom, te da on ne vidi, nakon pokretanja apelacije, da se može napraviti problem.

    “Republika Srpska ne planira zaustaviti realizaciju tog projekta i čak i kada bi došlo do neke odluke u pravcu zabrane, mi ćemo naći model kako da nastavimo izgradnju. Na prostoru Hercegovine i stare Hercegovine u ovom trenutku imamo pokrenutu realizaciju energetskih projekata u vrijednosti od dvije milijarde maraca”, naglasio je Višković.

    Na konstataciju da to znači da će Republika Srpska imati mnogo struje, Višković je rekao da građani imaju korist od toga i da ne smije da se ne govori o tome, te je ponovio da Srpska i za građane i za privredu ima daleko najjeftiniju struju i u BiH i u regiji.

    “U ovom trenutku nema poskupljenja za domaćinstva, ima za privredne subjekte, ali će i dalje imati daleko niže cijene struje, nego što je bila u FBiH u prošloj godini”, naveo je Višković.

    Izbori koji idu naredne godine, uz realizaciju zaključaka sa posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske u vezi sa vraćanjem nadležnosti, neće i ne mogu, kaže Višković, pojesti cijelu godinu jer život ide dalje i sa izborima i bez izbora i sa zaključcima i bez njih.

    “Vlada Srpske i njene institucije moraju da rade svoj posao i mi ćemo to raditi bez obzira na to da li ćemo nailaziti na olakšavajuće ili otežavajuće okolnosti. Izbori su bili i prošle godine, biće ih i poslije 2022, ali ne očekujem da će to uticati na ono što Vlada ima u planu”, rekao je Višković.

    Kada je riječ o mjerama koje su preduzimane da se spriječi širenje virusa korona, Višković je rekao da su u Srpskoj najliberalnije, a da, uslovno rečeno, ni oni koji su primjenjivali najrigoroznije mjere, nisu dobili ono što su željeli.

    Za podatke o umrlima je rekao da se poštuje procedura koju je ustanovila Svjetska zdravstvena organizacija, a da mnogi to ne rade.

    “Pacijenti kod kojih je recimo karcinom bio u završnom stadijumu, a oni se u posljednjem trenutku zaraze koronom, vode se kao da su preminuli od korone. To je u skladu i po procedurama SZO i ja ne želim da ulazim u stručna objašnjenja, već samo da kažem da postupamo onako kako je SZO rekla da se to statistički void”, naveo je Višković.

    Uzroke povećane smrtnosti, istakao je, treba tražiti u velikom procentu nevakcinisanih, navodeći da procenat vakcinisanih protiv kovida nije na nivou na kojem bi trebalo da bude, iako je Republika Srpska obezbijedila dovoljan broj vakcina.

    “Trenutno imamo dovoljan broj i svakome smo omogućili da primi vakcinu koju želi”, rekao je premijer i apelovao da se građani vakcinišu.

  • “Očigledno da se Šarović stidi policije Republike Srpske”

    “Očigledno da se Šarović stidi policije Republike Srpske”

    Poslanik SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je da se Mirko Šarović očigledno stidi Policije Republike Srpske, inače ne bi priželjkivao njeno eliminisanje iz programa obilježavanja Dana Republike.

    – Jedino je pitanje zbog čega mu smetaju ešaloni pripadnika MUP-a Republike Srpske na proslavi 9. januara? Da li je možda riječ o instituciji koja nekome u BiH prijeti ili koja štiti građane, njihovu imovinu i ustavni poredak Srpske? Kome podilazi sa ovakvom izjavom, kao i sa brojnim drugima u kojima se nipodaštavaju institucije Republike Srpske, kao i njen identitet – upitala je Vulićeva nakon izjave predsjednika SDS-a Mirka Šarovića da bi umjesto ešalona policije na obilježavanju Dana Republike trebalo da idu ešaloni uspješnih privrednika.

    Vulićeva je upitala da li možda Šaroviću smeta to što je policija pod ingerencijom Republike Srpske, a ne BiH, budući da se nikada, ni o jednoj instituciji na zajedničkom nivou nije ovako sramno ponio.

    -Ako se na ovaj način odnosi prema institucijama Srpske sa stanovišta opozicije, užasava sama pomisao na to kako bi se odnosio kad bi imao priliku da o ovakvim stvarima zaista odlučuje – istakla je Vulićeva.

  • “S jednim malim Miloradom Dodikom obračunava se cijela Amerika”

    “S jednim malim Miloradom Dodikom obračunava se cijela Amerika”

    U narednoj godini Republika Srpska nastavlja da se bori za svoj položaj regulisan Dejtonom, rekao je u novogodišnjem intervjuu za “Nezavisne novine” Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

    Tvrdi da se ne plaši ni američkih ni njemačkih sankcija i napominje da je Republika Srpska ponudila platformu za razgovore s Federacijom BiH o nametnutim odlukama, ali da Bošnjaci to ne žele.

    “Oni misle, riješiće se Dodika, pa će doći neko ko će pristati na sve što oni kažu, pa će povući još na nivo BiH, pa će poslije i taj biti kriv, pa će i njega rušiti”, kaže Dodik.

    Ustvrdio je da RS neće pričati s Kristijanom Šmitom dok ga Savjet bezbjednosti ne potvrdi kao visokog predstavnika, te tvrdi da će se na Balkanu uskoro sukobiti EU i Britanija.

    “A ja želim da očuvam našu autonomiju. Ne želim da se preko naših leđa veliki tabaju, bez obzira na ko to bio”, kaže Dodik.

    NN: Kako ocjenjujete proteklu 2021. i šta očekujete u 2022?

    DODIK: Godina je bila neizvjesna, ali ostvareni su određeni uspjesi i rezultati. Pokazali smo da možemo da očuvamo stabilnu ekonomiju i naše institucije. Naravno, pandemija je odredila naš svakodnevni život. Donijela nam je neizvjesnost, uznemirenje. Ali zajedno smo uspješno prošli kroz sve to. Nažalost, ne znamo kada bi pandemija mogla da ode, ali bogatiji smo za iskustva kako da nastavimo da se borimo s njom. Republika Srpska se pokazala vitalnom zajednicom, koja je mogla da odgovori na sve te vrste izazova, iako su je faktori na nivou BiH i dijelom globalnog svijeta pokušali da ospore. Mi smo pokazali nešto što se njima ne sviđa, da smo održiva zajednica koja suvereno upravlja svojim funkcijama i pravima. U narednoj godini nastavljamo da se borimo za svoj položaj regulisan Dejtonom. Novu godinu će obilježiti i izbori. To će biti važno zato što je Republika Srpska pokazala svoju demokratsku zrelost da sprovodi demokratske i fer izbore, dok oni koji konstantno gube sve četiri godine između izbora pokušavaju da kaljaju i prljaju. Naš narod ima dovoljno demokratske svijesti da učestvuje u političkom procesu. Potpuno sam uvjeren da će to biti tako i sljedeće godine. To je važno zbog RS, jer svaki put kad sprovedemo demokratske i fer izbore i na lokalnom i na opštem nivou to je dokaz da je RS zrela demokratska zajednica.

    NN: Opozicija je predstavila svog prvog kandidata, gospođu Jelenu Trivić.

    DODIK: Sad saznajem od vas. To je njihovo pravo. Mi imamo bolje kandidate, koji će pobijediti kao što to uvijek činimo.

    NN: Možete li možda reći neko ime, ko bi mogli biti kandidati?

    DODIK: Nećemo se voditi njihovim dnevnim redom, to nas ne zanima. Kada mi procijenimo da je vrijeme, saopštićemo kandidate. Naša grupacija ima šta da ponudi. Pokazali smo to i u Prijedoru i na mnogim drugim mjestima. RS će dobiti novu staru vlast, jer je to najbolje za RS, zato što će 2022. biti borba za ustavni status RS. Na sceni imamo ustavni poredak i paraustavni poredak. Mi se borimo za ustavni poredak. To nije jednostavno. Vjerovatno nećemo moći baš u svemu zabilježiti uspjeh, ali ćemo sigurno da ojačamo kapacitete RS. Potpuno sam uvjeren da ćemo na kraju tog puta moći da izađemo pred naš narod i kažemo šta smo uradili i da je to dobro za nas. A dobro je za nas da riješimo pitanje pravosuđa, indirektnih poreza i, naravno, naše imovine. U toj opštoj galami o tome hoće li ili neće biti rata, a naravno da od rata nema ništa, stalno galame o korupciji. A mi, eto, ovih dana otkrivamo da neki koji su uhapšeni jer pripadaju narko-kartelima u RS tvrde da su SDS-u i opoziciji davali ogroman novac za izbore 2018. godine. Biće to interesantno otkriće narednih mjeseci.

    NN: Ja nisam čuo ništa o tome.

    DODIK: Eto, ja sam čuo.

    NN: Je li to nešto novo? Možete li pojasniti?

    DODIK: Pojasnio sam sve što treba. Neka drugi pojašnjavaju. Dakle, bili su neki koji su bili na važnim pozicijama, a sada su u pritvoru. Imali smo indicije koje su se pokazale tačnim, oni koji su se hvalili ranije da su davali velike doprinose SDS-u, tri miliona, a nešto se spominjalo i da su davali PDP-u.

    NN: Da li je to u vezi sa savjetnikom bivšeg ministra Mektića ili nešto potpuno novo?

    DODIK: Nije sad važno, ali uzmite, pogledajte te detalje pa će vam sve biti jasno. Uzmite medijske snimke sa čekanja rezultata SDS-a, gdje Mirko Šarović sjedi s ljudima koji su višestruke ubice, a danas su na potjernicama Interpola.

    NN: Na prošlim izborima?

    DODIK: Da, da, sad 2018. godine. Pogledajte to. Ja vjerujem da će te informacije vrlo brzo biti potvrđene, pa onda neka SDS demantuje. Ne, u stvari, neka Mirko Šarović demantuje. Ima u SDS-u poštenih ljudi. Krivo mi je što ih je na put izdaje zaveo takav ološ koji je spreman da koristi novac od narkotika i koji okuplja ubice oko sebe da bi preuzeli vlast. Na šta bi ličila ova država onda? To je sad problem koji mi imamo. Nemamo mi drugih problema ovdje.

    NN: Ja imam još milion pitanja sad o ovom…

    DODIK: Naravno, ali pričamo u novogodišnjem intervjuu.

    NN: Tako je. Možete li pojasniti izjavu da Hrvatima treba dati entitet?

    DODIK: Ništa novo. Ja to stalno govorim.

    NN: Ali hoće li treći entitet ugroziti dejtonsku strukturu, ako Dejton kaže da imaju dva entiteta i tri konstitutivna naroda?

    DODIK: Neće, zato što to podrazumijeva sporazum svih. A Dejton promoviše sporazum. On ne promoviše visokog predstavnika koji nameće zakone. Dejton ne promoviše trojicu stranaca u Ustavnom sudu koji hoće da odlučuju o svemu. Ako se Hrvati i Bošnjaci dogovore o tome, a mi u RS budemo sigurni da to teritorijalno ni na drugi način ne zadire u RS, što bismo mi bili protiv?

    NN: Znači, treći entitet može, ali na teritoriji FBiH?

    DODIK: Naravno, to mi uvijek govorimo. Već godinama. Ne mogu da vjerujem da nekom to još nije jasno. Pa Vi ste bili kada je Dragan Čović bio ovdje i veoma jasno rekao da to podrazumijeva da je RS nedirnuta.

    NN: Šta možemo očekivati u januaru? Bilo je najava nekoliko posebnih sjednica Narodne skupštine.

    DODIK: Možemo očekivati veliku proslavu Dana Republike i Božić.

    NN: A poslije toga?

    DODIK: Onda ćemo nastaviti da obilježavamo Dan Republike. Čitave godine, širom Republike. A onda ćemo, krajem januara, ući u parlament s novim zakonskim rješenjima u vezi s visokim sudskim i tužilačkim savjetom RS. Predložićemo zakon koji će to regulisati. Ukinućemo Ešdaunov Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom RS. Onda ćemo novim zakonom regulisati imovinu u RS, prije svega šume i poljoprivredno zemljište, zato što tvrdimo da je Ustavni sud apsolutno bio politički motivisan kad je o tome odlučivao. Oni se zalažu za to da je visoki predstavnik tumač Dejtona, a kada smo privatizovali državna preduzeća, visoki predstavnik je tvrdio da su to entitetska preduzeća, pa onda se ovi sad pojavljuju i kažu nisu vaše šume, nije vaše zemljište.

    NN: Znači, ukinućete taj Ešdaunov zakon?

    DODIK: Tako je. Donijećemo zakon o ukidanju zakona visokog predstavnika o raspolaganju državnom imovinom RS. Tako glasi. Nakon toga ide zakon o imovini.

    NN: I onda će ta imovina biti privedena nekoj namjeni?

    DODIK: Naravno. To sad godinama stoji. Dosad smo mogli da izgradimo pet-šest industrijskih zona. U Doboju, recimo. A mi čekamo. Oni su nama napravili mehanizam perspektivna i neperspektivna imovina. Šta je to? Postoji imovina RS i postoji imovina FBiH.

    NN: Da li ste zabrinuti zbog ovih najava o sankcijama?

    DODIK: Eto, pogledajte me Vi i recite da li sam zabrinut? (Smijeh) Ja u režimu sankcija živim već par godina. To je glupost koju su napravili samo da bi me spriječili da dođem na inauguraciju američkog predsjednika Donalda Trampa, kojeg sam podržavao. Uveli su mi sankcije jer su znali da me ne mogu drugačije spriječiti. I onda je to poslije tako ostalo. I šta ja tu da radim? Tamo piše da nijedan američki državljanin ne smije da se sastaje sa mnom jer sam ja neka strašna napast. A ja se sastajem s mnogima. Nekoliko puta s ambasadorima, Eskobarom, Palmerom, pomoćnikom zamjenika ovog, onog… Šta je tu ozbiljno? Ja, evo, ne znam. Ne mogu dobiti vizu? Nisam ni pokušavao da tražim. U životu nikad neću više tražiti vizu za Ameriku. To sa sankcijama meni više liči na nemoć. S jednim malim Miloradom Dodikom obračunava se cijela Amerika. Nekad kad ostanem sam kažem sam sebi kako sam ja to moćan. I pravo da vam kažem ismijem se.

    NN: A Njemačka? Spominju se i njemačke sankcije.

    DODIK: Ima ta ministrica koja to nešto spominje. Ja mogu to da razumijem, tek je došla pa hoće nešto da postigne. Ali ona nema pojma o BiH. Nema veze o tome šta se dešava ovdje. Ona je preuzela neke lobističke, medijske spekulacije da se ganja Milorad Dodik. Pa šta? Uvijek su nam bili važni prijatelji. Žao mi je što Njemačka sebi dozvoljava da uđe u problem s nama Srbima ovdje koje ja predstavljam. A asocijacije na Njemačku, bar što se mene tiče, su veoma bolne, šta nam je Njemačka činila u prošlosti. Ne bih dalje o tome. Ja želim da se stvari normalizuju, kao i oni. Ali ako oni pretenduju da navijaju za muslimane u BiH, onda moramo da razmislimo o tome.

    NN: A šta ako te sankcije ne budu pogodile Vas lično, nego privredu RS? Ako zabrane poslovanje nekim firmama?

    DODIK: Vidim da Vi već imate neke informacije.

    NN: Zaista nemam. Nego pitam šta ako bude?

    DODIK: A ja pitam zašto bi to radili? Je li to zato jer neki njihov plaćenik nešto spekuliše oni su radili ovo ili ono? Meni svaki dan ambasadori dolaze i traže poslove za njihove firme ovdje. Šta s tim? Na kraju krajeva, nije Republika Srpska učinila uspješnim naše firme poput “Integral inženjeringa”, koji redom pobjeđuje na međunarodnim tenderima, u skladu sa svim međunarodnim standardima. Nije to učinila Republika Srpska. Za to je zaslužna ta kompanija. Zašto je to nekom problem? Jesu li naše firme konkurencija nekim njihovim firmama? Prema tome, to su sve spekulacije. Meni su najvažniji moji prijatelji. A neprijatelje dobro znam.

    NN: Da li je evropska priča stavljena u zapećak? Radi li se išta na tome?

    DODIK: Ne radi EU ništa na tome. Da je sadašnji saziv EU htio išta dobro BiH, ne bi poslao ovakvih 14 preporuka. Ima takvih koje se nikad neće riješiti. A to je namjerno. Oni nikad nisu ni razmišljali o BiH. Oni ne žele da je integrišu. Ja sam im godinama predlagao, evo integrišite nas u EU pa onda nam pokušajte pomoći. Da li je 3,5 miliona ljudi toliki problem? Mi imamo tri, vi 500 miliona. Eto, pomozite BiH ako vam je stalo. Napravite poseban režim u kojem BiH nema pravo glasa. Samo nas nemojte folirati. Postoji analiza da 15 sadašnjih članica EU ne bi mogle izdržati standarde koje sada nama nameću. Da se ti standardi tamo primjenjuju, bili bi izbačeni. Ali za nas, može. I još ih pooštravaju.

    NN: Da li to onda znači promjenu naše geopolitičke orijentacije? Jer, dosad sve što smo radili, radili smo s namjerom da postanemo članica EU.

    DODIK: Ne mijenja se orijentacija, radimo i dalje. Mi ćemo i dalje raditi, ali nije to jednostran put. Znate koliko se radilo na mehanizmu koordinacije, znam da ste pratili, koliko godina smo se na to fokusirali. A ko ga sada spominje? Što nas varaju? I mene su natjerali na neke stvari koje možda nisam mislio prihvatati. Pa ste rekli da je veliki uspjeh. A gdje je to sada? Zašto samo podržavate muslimane? Za njih su samo oni BiH. To je sav problem.

    NN: A u Sarajevu kažu da EU više podržava Srbe i Hrvate!

    DODIK: Eto, baš se vidi kako nas podržava! Vi ste vrsni pratilac, čitam ponekad vaše članke koji su sponzorisani s raznih strana, kada pišete o tome. Često pominjete vladavinu prava, je li tako? Da li vama stvarno to što rade u BiH djeluje kao vladavina prava? Ja im kažem – molim vas, nemojte više spominjati taj termin jer ste ga vi zgazili. Kakva je to vladavina prava gdje EU podržava da tri stranca u Ustavnom sudu odlučuju o svemu, negirajući Venecijansku komisiju, koja je konstatovala da to mora da se ukine? I kad mi to potegnemo, kažu da to nije važno.

    NN: Šta je onda Vaš prijedlog? Kakav biste Vi ustav predložili, šta bi to bilo?

    DODIK: Najbolje rješenje je da Bosne nema.

    NN: Kako da je nema?

    DODIK: A šta? Imate 400 ljudi u Americi koji su napravili karijeru jer su prihvatali laži nad Srbima koje su im servirali tokom rata. I sad se ti isti ponovo vraćaju. Pa, nije to Amerika. Moguće je to da se promijeni. Bajden je pravio karijeru na priči o muslimanima, lažima o 300.000 ubijenih muslimana. On neće od toga da odustane. A doći će vrijeme da se od toga odustane i da se napravi nešto realno.

    NN: Hoće li RS možda preuzeti inicijativu i izaći s nekim prijedlogom?

    DODIK: Vi savršeno dobro znate da je parlament napravio platformu za pregovore. Naša predsjednica je poslala prijedlog FBiH. I šta je bilo? Hrvati pristali, muslimani neće. Sve tamo lijepo piše. Ustav BiH, a ono što je nametnuto dajte da se dogovorimo. Hoće li ostati, hoće li neki novi oblik. A oni neće. Pa dobro, neće.

    NN: Šta mislite zbog čega neće?

    DODIK: Oni misle, riješiće se Dodika, pa će doći neko ko će pristati na sve što oni kažu, pa će povući još na nivo BiH, pa će poslije i taj biti kriv, pa će i njega rušiti. Šta je problem? Je l’ izmišljam nešto? Jesu li Hrvati nezadovoljni? Je li i to ja izmišljam? Je l’ izmišljam da smo jedina zemlja sa strancima u Ustavnom sudu? Je li izmišljam da BiH nema visokog predstavnika jer ga nije potvrdio Savjet bezbjednosti? Jesam i za to kriv? Čovječe, nije te imenovao Savjet bezbjednosti! Daj mi tu odluku i ja ću reći – evo, sad si ti visoki predstavnik.

    NN: Stvarno, kako će biti riješeno pitanje visokog predstavnika?

    DODIK: Koji visoki predstavnik? Ne postoji visoki predstavnik. Nema OHR-a.

    NN: A on ipak djeluje. Nekako je situacija fluidna, kako se to…

    DODIK: Pa fluidna je jer muslimani vjeruju da on postoji. Pa eto im ga. Neka ga drže tamo. Slikajte se s njim. Što se nas tiče, nema razgovora s njim. Nećemo prihvatiti nijednu njegovu odluku, nijednu preporuku. Oni su se sami ukinuli, samo muslimani to ne razumiju. Postoji neka volja, kažu Amerikanci, slušao sam ja njih, evo i Britanci se vraćaju kad su otkačili Evropu, a ja vam kažem da će oni uskoro biti protivničke sile ovdje sukobljene oko mnogih stvari.

    NN: Mislite EU i Britanija će biti sukobljene sile?

    DODIK: Da. To najbolje govori sad odnos između Francuske, koja je vodeća zemlja EU, i Britanije. Svaki dan čujete loše vijesti između njih kako se trve.

    NN: To sam htio da Vas pitam, s obzirom na to da imate bolji uvid od nas u te globalne odnose. Šta će se dešavati na globalnom nivou?

    DODIK: Svijet je u potpunom haosu i neredu. Ključno je da ljudi shvate da mi dvije stvari shvatamo pogrešno. Prvo, veliki su se, kao, nešto ovdje dogovorili. Ništa nisu dogovorili. Drugo, mi mislimo da ako tamo neki trećerazredni službenik Stejt departmenta nešto progovori o BiH, to je Sveto pismo. Nije Sveto pismo.

    NN: Znači, mislite da zapadni Balkan nije u fokusu?

    DODIK: Ja ne kažem da nije u fokusu. Ja govorim o našim zabludama koliko smo mi njima, kao, važni. Mi smo ovdje njima u fokusu u mjeri u kojoj oni ovdje žele da pokažu svoje međusobno sučeljavanje, a ne zato što oni nama žele dobro.

    NN: Samo da razjasnimo, govorite ovo Britanija, EU, Amerika, ili mislite na šire?

    DODIK: Mislim na šire. Poznato je da ne funkcioniše između Amerike i Rusije. Imate ozbiljne američke analize da Amerika kasni 25 godina da se obračuna s Kinom i da je kasno da spriječi da se Kina pojavi kao lider u ekonomiji.

    NN: Mislite da i to utiče na dešavanja ovdje?

    DODIK: Tako je. Čuli ste priču o nekom ruskom malignom uticaju? Pa kineski maligni uticaj. A u međuvremenu ovi upravljaju i utiču ovdje. A ja želim da očuvam našu autonomiju. Ne želim da se preko naših leđa veliki tabaju, bez obzira na to ko to bio. Ja jesam protiv NATO-a, ali sam i protiv da ruska vojska ovdje dođe. Samo to niko neće da primijeti. Zašto da prihvatimo NATO kad su nas bombardovali? Ili zašto da vjerujemo Rusima, koji su bili u Ugljeviku pa otišli? I na kraju krajeva, zašto nam ne dozvolite da mi ovdje živimo naše živote?

    NN: Znači, RS bi trebalo da ima distancu prema svim tim velikim silama?

    DODIK: Nije pitanje distance, ja govorim o realnom odnosu snaga. A vi ne možete imati distancu, jer su oni tu i ekspanzivni su. Sad su svi na praznicima pa je neko zatišje. Ali vidjeli ste koliko ih je bilo ovdje, Amerikanaca, Evropljana. Jedino nema Rusa. Kad ste čuli da je došao izaslanik iz Kine? Osim privrednici koji hoće da grade puteve.

    NN: Nema ni iz Rusije.

    DODIK: Pa nema, eto. A vi kad vidite ko sve dolazi kao da vri od Rusa i Kineza. A nigdje nikoga. I onda nas optužuju da smo mi, kao, njihovi. Ja nisam ničiji. Ja sam čovjek RS. Ako dođe kineska kompanija da napravi auto-put i ponudi uslove koji su za mene prihvatljivi, ja ću prihvatiti. Ili iz Rusije, ako kažu – platićemo vam 142 miliona evra rafineriju i daćemo još 300 miliona za investicije i isplatićemo sve dugove. A samo par mjeseci ranije Pero Bukejlović i Svetlana Cenić htjeli su rafineriju prodati za jedan evro američkoj kompaniji, očišćenu od dugova i radnika. I šta sad? Ja sam napravio grešku? Ko je ovdje lud? I onda dođe Eskobar i nešto priča.

    NN: Kada je zadnji put bio s novinarima rekao je da će se Amerika boriti protiv korupcije u BiH.

    DODIK: Eto. A Amerika najkorumpiranija zemlja na svijetu. Samo pogledajte kako se finansiraju lobističke kuće tamo. Ne mislite valjda da nemam iskustva?

    NN: I RS lobira u Americi, mislite na to?

    DODIK: Eto, imamo iskustva. Samo je to neka druga priča. A kad bismo donijeli isti takav zakon ovdje, taj bi rekao to ne može. Mi, kao, nismo dostojni. Mi treba da samo slušamo, a oni će nama reći šta je dobro za nas.

    NN: Spominjete Eskobara. Dugo ga poznajete?

    DODIK: Da, poznajem ga dobro, bio je ovdje šef američke kancelarije.

    NN: Je li istina to da ste imali lično i privatno dobar odnos?

    DODIK: Pa jeste, da, istina je. Ja sam bio predsjednik Vlade, on je bio mlad momak, na početku karijere, ambiciozan, bilo mu je stalo da ponešto uspije u životu i bilo mu je važno da se sprovedu neki procesi koje smo mi započeli. Sačuvali smo stabilnost RS. Vi znate da je tada kad sam ja preuzeo mjesto predsjednika Vlade RS bila podijeljena na istočni i zapadni dio…

    NN: Skoro da je bilo i sukoba tada…

    DODIK: Bilo sukoba, da, to sve znate.

    NN: Ne lično, doduše, više iz knjiga.

    DODIK: Dobro. Eskobar je pomogao da se to objedini jer je Amerika tada preko njega tvrdila da je Amerika za Dejtonski sporazum i za integralnu RS. Ali s ove distance vidim da su oni to više bili protiv SDS-a u to vrijeme, nego što su nas nešto podržavali. Ali ja stvarno ne mogu ništa lično loše da kažem o njemu. Nemam ja neko loše iskustvo. On se nekad kretenski ponaša kad priča o tome kako je Dodik, kao, otišao da broji neke pare u Rusiju. Mogao bih i ja neke stvari reći za njega, ali mislim da još nije pristojno. Reći ću kasnije. Ja ne bih želio da taj odnos koji smo imali tada završi na takav način.

    NN: Je li on glavni čovjek Amerike ovdje?

    DODIK: Nije on glavni čovjek. Mi smo kreteni koji misle da je bog i batina kad neko dođe sa strane.

    NN: Ne znam koliko je to…

    DODIK: A šta trebam? Ja ću opet reći da mi se j..e za njegovim sankcijama.

    NN: A stvarno ste to rekli?

    DODIK: Pa da, ima stenogram.

    NN: I šta je odgovorio?

    DODIK: Ništa. Zaćutao. Ćutao je pola minuta. On kaže – imamo paket sankcija koji smo spremili za političare koji se suprotstavljaju američkim nacionalnim interesima. A ja mu kažem – j..e mi se za tebe i za tvoje sankcije. Eto. I to niko nije demantovao. A mislite li da američka ambasada ne bi demantovala da nije tako bilo? Eskobar radi svoj posao. To je birokratski posao, gdje on ima neki nalog da uradi neke stvari.

    NN: Eto, kad pričamo o tome, šta SAD žele u BiH?

    DODIK: Oni pod plaštom funkcionalne BiH svjesno ili nesvjesno grade unitarnu BiH. A takva BiH je protiv našeg nacionalnog interesa, protiv naše političke volje. Oni sad hoće da tu našu političku volju skrše da bi imali institucije u kojima bismo se mi klali i nešto domunđavali i donosili odluke, a oni bili kao neki posrednici stalno. To ne ide. Nema te BiH koju oni žele. U vrijeme kad je pobijedila ta koncepcija BiH ravnopravna je bila i druga opcija, koja je zastupala drugačiju opciju.

    NN: Kad je to bilo?

    DODIK: To je bilo 1994. godine. Od 1993. se u američkoj administraciji vodila polemika o tome kako to završiti. Sendi Berger je bio zadužen za nacionalnu bezbjednost, je li tako? Olbrajtova je bila državna sekretarka i nosila je ovu ideju o Bosni. Berger je govorio da je najbolje, a on je bio veoma autoritativan čovjek, drugi čovjek, jači od Olbrajtove tada – pošto muslimani ne mogu da ubijede Srbe da tamo ostanu, treba im dati rok od tri godine…

    NN: On je rekao da Amerika treba da da rok od tri godine da se vidi može li BiH opstati, a ako ne – da se da Srbima mogućnost da se pripoje Srbiji?

    DODIK: Da, to je to. Poznato Vam je to? Eto. Zašto neko misli da i sada nema tamo ljudi koji tako misle? Zašto da ja prihvatim samo mišljenje koje zastupa Eskobar? On će biti i otići. On ima svoj mandat ovdje, koji je do kraja Bajdenove administracije. Kojoj vjerujem da će brzo biti kraj. Na sljedećim izborima sad.

    NN: Izbori za tri godine.

    DODIK: Ali imate izbore sad za Kongres. Sve analize govore da će republikanci dobiti Kongres. Sad imaju Senat.

    NN: Senat drže demokrate. Pola – pola je, ali potpredsjednik ima presudan glas.

    DODIK: Dobro. I kod njih je ušla ta balkanizacija. A oni kažu – mi smo loši. Polako. Mi moramo biti svjesni sebe. Nema tog Eskobara, nema nikog… Možda će nekom biti smiješno, ali ja mislim da nema čovjeka sada na Zapadu kojem ja ne bih mogao da pogledam u oči i kažem zašto mogu ili ne mogu da pristanem na nešto. Nema tog autoriteta koji bi meni rekao – moraš to da uradiš i da ja kažem da hoću.

    NN: Ja pričam često s njima i oni uvijek, ali stvarno uvijek, kažu da im je stalo do Dejtona i da uvažavaju interese RS.

    DODIK: Evo da ja sad ne bih nešto pričao… Uzmite samo šta je RS bila 1998. godine, odnosno šta je bila po Dejtonu, a šta je danas? Gdje je sud? Gdje su tužilaštvo, finansije? Da ja nisam odbio, gdje bi nam danas bila policija? Šta bi bilo od RS? Po njima, RS bi bila neki prazni geografski pojam. Je l’ nije tako? Pustite te njihove folove.

    NN: Ima li još neka zemlja koja je za nas bitna? Govorili smo o SAD, ima li i neka druga?

    DODIK: Na koju konkretno mislite?

    NN: Recimo, Mađarska. Da li je to sad bitna zemlja za RS?

    DODIK: Orban je veliki lider jedne uspješne zemlje. Njemu uspjeh neće da trpe. To je čovjek koji je posvećen porodici, čovjek koji smatra da ne treba favorizovati LGBTQ populaciju. Ja se s njim slažem. Ja nisam protiv bilo kojih osobina bilo kog čovjeka, žene, muškarca. Neka radi ko šta hoće. Ali to treba da bude stvar ljudi, a ne države.

    NN: A u političkom smislu? Hoće li biti realizovana ta pomoć Mađarske RS?

    DODIK: Mi imamo ozbiljne dogovore i na tom planu radimo. Naravno da će biti. Mi razvijamo i neke projekte u oblasti energetike. Mađarska je blizu i ja moram da kažem da smo mi veoma zainteresovani za njihov projekat vezan za jačanje porodice. Mađarska je jedina evropska zemlja koja ima povećan natalitet. Zašto mi ne bismo uzeli to što je dobro? Da neću preuzeti one holandske zakone?

  • Dan Republike slavimo iz ljubavi, a ne inata

    Dan Republike slavimo iz ljubavi, a ne inata

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da kad je riječ o obilježavanju Dana Republike namjera nikada nije bila da se neko iritira, već da se okupimo oko praznika koji je istorijski i suštinski važan za sve nas i mi ga proslavljamo iz ljubavi, a ne inata.

    – Ali, nažalost, mi živimo u zemlji u kojoj je i samo postojanje Republike Srpske iritantno za političko Sarajevo, tako da je njihov odnos prema tom prazniku samo manifestacija njihovog sveukupnog odnosa prema Srpskoj. I kad bi se svi povukli u svoje kuće i tamo svako za sebe u tajnosti obilježio Dan Republike, čak ni to ne bi bilo po volji sarajevskim političarima – istakla je Cvijanovićeva.

    Predsjednik Srpske je upitala u čemu je onda poenta recepta Mirka Šarovića da se Dan Republike obilježava na način da “nikoga ne iritira” ili da “nikoga ne dira”.

    – Ne znam dokle misli Šarović da bi Republika Srpska trebala ići u povlačenju pred sarajevskim što hirovima, što bezobrazlucima – rekla je Cvijanovićeva i poručila da se Dan Republike obilježavao i obilježavaće se na svečan način.

  • “Niti je to Sveto pismo, niti je on važan” Dodik o situaciji u BiH, dotakao se i kandidata za predstojeće izbore

    “Niti je to Sveto pismo, niti je on važan” Dodik o situaciji u BiH, dotakao se i kandidata za predstojeće izbore

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik smatra da BiH treba da pobjegne od mentaliteta u kojem “neki trećerazredni službenik Stejt departmenta može da nešto kaže o BiH, a da se to ovde doživljava kao Sveto pismo”.

    Niti je to Sveto pismo, niti je on važan. Važni smo mi koji živimo ovdje. Oni imaju svoje mandate ovdje, a mi imamo svoje živote. Zato treba da radimo tako da ljudi shvate da smo mi ti koji ovde odlučuju – rekao je Dodik.

    On smatra da je vidljivo da Zapad očekuje da iz BiH dobije jeftinu radnu snagu, koju će da transportuje ka Evropi, te istakao da je to nešto protiv čega se treba boriti.

    Dodik, koji je i lider SNSD, ponovio je da se SNSD neće vratiti u institucije BiH dok iz pravnog prometa ne budu isključene intervencije na Krivičnom zakonu BiH.

    – U februaru ili martu ćemo podnijeti izvještaje o tom pitanju i razgovaraćemo o tome na Narodnoj skupštini Srpske, te donijeti nove zaključke – rekao je Dodik.

    On je istakao da visoki predstavnik nije neko ko može parlamentu BiH da predlaže bilo šta, a kamoli da nameće intervencije na zakone ili donosi nove zakone.

    Komentarišući optužbe koje je na njegov račun iznio predsjednik SDS Mirko Šarović, Dodik je rekao da će narod odlučiti da li će biti bolje bez Milorada Dodika ili neće.

    – Ako on misli da neće biti bolja dok sam ja tu, ja mislim da ako bi on slučajno bio tu, ne bi ni bilo Republike Srpske, a to je vidljivo iz onoga što već radi – rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci.

    Dodik je dodao da Šarović ima probleme u svojoj organizaciji, te da je urušio SDS.

    – Ne želim nikakvu polemiku sa njim. On može da misli i govori šta hoće – rekao je Dodik.

    Govoreći o kandidatima za predstojeće izbore, Dodik je istakao da će SNSD tek odlučivati o njima i da još nije vrijeme da se govori o imenima.

  • Šarović: Preferirao bih da nikog ne iritiramo proslavom 9. januara

    Šarović: Preferirao bih da nikog ne iritiramo proslavom 9. januara

    • Predsjednik SDS-a Mirko Šarović izjavio je da se Dan Republike Srpske – 9. januar treba uvijek obilježavati, ali da bi preferirao da se time “niko ne iritira”.

    On je dodao da tom obilježavanju trebaju prisustvovati svi, bez obzira ko je na vlasti i da se toga ne treba nikada odreći.

    “Ja bih preferirao da nikog ne iritiramo našim obilježavanjem i našom proslavom. Biću i ja i drugi predstavnici SDS-a na obilježavanju kada to bude za nekoliko dana, jer je to tekovina od prije 30 godina za koju je najzaslužnija Vojska Republike Srpske i SDS i drugi koji su u tome učestvovali”, kaže Šarović.

    Šarović je u Banjaluci tokom novogodišnjeg prijema za novinare ocijenio da će naredna godina biti izazovna i teža u svim elementima od ove iz više razloga, ne samo zato što će biti izborna.

    On je naveo da će to biti zbog krize koja je podstaknuta, između ostalog, odlukom nametanja krivničnog zakona od bivšeg visokog predstavnika u BiH Valentina Incka.

    Na pitanje novinara da li će biti kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH na narednim izborima, Šarović je rekao da do sada niko, osim PDP-a, u Republici Srpskoj nije istakao svog kandidata i da će se prije konačnog dogovora praviti dogovor između SDS-a i PDP-a i drugih iz opozicije o tome koja će stranka dati kandidata za jednu od dvije inokosne funkcije.

    “Ne vidimo neku namjeru da se to desi u neko skorije vrijeme. Prije nego što će SDS izaći sa svojim kandidatom desiće se razgovori i dogovori sa drugim opozicionim strankama, prije svega sa PDP-om oko toga ko će imenovati svog kandidata za srpskog člana Predsjendištva i kandidata za predsjednika Republike Srpske”, naglasio je Šarović.

    On nije htio spekulisati o imenima za kandidata iz SDS-a, navodeći da će se preferirati to ko od ličnosti ili funkcionera SDS-a “može najviše da povuče”.