VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • “Pratićemo i preduzeti aktivnosti” Šarović poručio da je privatizacija Elektroprivrede neprihvatljiva

    “Pratićemo i preduzeti aktivnosti” Šarović poručio da je privatizacija Elektroprivrede neprihvatljiva

    Privatizacija Elektroprivrede Republike Srpske ili nekog njenog dijela kao i dokapitalizacija je potpuno neprihvatljiva.

    To su strateška pitanja za Republiku Srpsku i nikakva promjena vlasničkog udjela ne smije da se desi „na mala vrata“.

    To je izjavio predsjednik SDS, Mirko Šarović, povodom najave moguće dokapitalizacije dijela Elektroprivrede RS odnosno Hidroelektrana na Trebišnjici (HET).

    – Ovo je za Srpsku demokratsku stranku jedno od najvažnijih pitanja i zato ćemo narednih dana pomno pratiti šta će se desiti i da li će se ove najave obistiniti te preduzeti odgovarajuće aktivnosti – poručio je Šarović.

    On kaže da dokapitalizacija na način kako se najavljuje, prodajom akcija na banjalučkoj berzi, je u suštini privatizacija energetskog sektora Republike Srpske.

    – Privatizacija znači preuzimanje kontrole nad ključnim resursom Republike Srpske, što bi ukoliko se ova predviđanja obistine, značilo direktno odustajanje od ranije politike Republike Srpske, da se ovaj najvažniji resurs ne prodaje odnosno da mora ostati u vlasništvu Republike Srpske! Bilo koji potez ukoliko se bude povlačio od strane vlade ili neke druge institucije po pitanju dokapitalizacije i promjene vlasničke strukture mora biti predmet rasprave u Narodnoj skupštini RS – zaključio je Šarović.

    Podsjećamo, portal Capital.ba objavio je da se Hidroelektrana na Trebišnjici (HET) dokapitalizuje emisijom dionica u vrijednosti od čak 435 miliona KM, što iznosi 50 miliona KM više od trenutne ukupne vrijednosti kapitala društva.

    Finansijski stručnjaci su za taj portal rekli da ovakav potez predstavlja privatizaciju HET, objašnjavajući kako će se na ovaj način promijeniti vlasnička struktura.

    – Ako neko kupi sve, ima većinski paket, što znači privatizacija, bez odluke Narodne skupštine Republike Srpske. U Odluci nigdje ne stoji ograničenje, odnosno da neko ne može steći više od 10 odsto dionica, što znači da jedno lice može kupiti čitavu emisiju dionica – naveli su stručnjaci za tržište kapitala.

  • Sattler: Ono što smo uspjeli s Mostarom sad pokušavamo s Izbornim zakonom

    Sattler: Ono što smo uspjeli s Mostarom sad pokušavamo s Izbornim zakonom

    Šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler u Mostaru je danas kazao kako je taj grada primjer svima šta se može postići ako postoji politička volja i saradnja s ključnim partnerima, a BiH kako su naglasio glavni partneri su EU i SDA.

    “Kad samo počinjali razgovore o Mostaru ljudi su mi govorili da se u to ne miješamo i da to nikad nećemo to riješiti. Međutim mene nije lako obeshrabriti i danas se nalazimo pred vijećnicima ovoga grada koji rješavaju jako puno pitanja koja su se gomilala proteklih 12 godina”, kazao je Sattler.

    Šef Delegacije Evropske unije u BiH se zahvalio Irmi Baraliji (Naša stranka) koja je tužila BiH i dobila taj spor, a posebno građanima Mostara koji nisu odustali i koji su odbili da prihvate da imaju osnovno pravo na glas.

    “Ono što sada pokušavamo je da učinimo nešto slično i na polju reforme izbornog zakonodavstva i Ustava BiH”, kazao je Sattler u Mostaru navodeći kako je politika volja upravo ono što danas itekako nedostaje da se radi na dobrobiti BiH i njezinih građana.

    Naglasio je kako mu je čast što je danas u Mostaru s američkim ambasadom Ericom Nelsonom dobio priznanje počasnog građanina toga grada, te naglasio kako se i ova svečanost odvija u okolnostima koje su razočaravajuće referirajući se na probleme koji su se proteklih dana dešavali oko organizacije ove svečanosti.

    “Nadao sam se da će zaista Mostar poslužiti kao jedan primjer, kao jedna odskočna daska i pokazati široj javnosti šta se može učiniti ako se postigne sporazum”, kazao je te se prisjetio prošlog dolaska u taj grad kad je vladala harmonija.

    Kazao je kako nažalost kriza koja se danas vidi na širem planu predstavlja jednu politiku koja je negativna za građane ove države i da ta vremena još nisu prevaziđena.

    “Ono što se nadamo kao što je bio slučaju Mostaru, jer nas nije lako obeshrabriti i da ćemo nastaviti da radimo i učinit ćemo sve da dođe do dogovora. Uvjeren sam da ćemo u saradnji sa svima raditi da dođe do reforme izbornog zakonodavstva i Ustava BiH”, kazao je Sattler.

    Poručio je kako će nastaviti podržavati daljnji razvoj Mostara uključujući dijalog i saradnju među ljudima s ciljem da se pomogne gradu da ostvari svoj puni potencijali smanji barijere, koje su nažalost predugo dijelili njegovi građani.

    Na kraju je citirajući poznatog mostarskog pjesnika Aleksu Šantića kazao kako će Mostar uvijek biti u njegovom srcu kao i u srcu Erica Nelsona, jer “s Mostarom je drugačije, s njim se nikad ne oprašta, jer Mostar možeš napustiti, ali on ne napušta tebe nikada”.

  • Izvršena primopredaja u Prijedoru: Јavor preuzeo dužnost gradonačelnika

    Izvršena primopredaja u Prijedoru: Јavor preuzeo dužnost gradonačelnika

    U Prijedoru je jutros izvršena primopredaja dužnosti između zamjenika gradonačelnika Prijedora Žarka Kovačevića i novoizabranog gradonačelnika Slobodana Јavora.

    Kandidat SNSD-a Slobodan Јavor pobijedio je na prijevremenim izborima za gradonačelnika Prijedora, koji su održani 12. decembra prošle godine, osvojivši 13.658 glasova.
    Drugi je bio Goran Predojević iz Koalicije “Za naš Prijedor – DNS, SDS i PDP.

  • Australija sprema najgori scenario za Đokovića

    Australija sprema najgori scenario za Đokovića

    Najbolji teniser svijeta Novak Đoković neće biti deportovan danas, međutim to je pokrenulo lavinu novih informacija sa svih strana.

    Srbin je i danas odradio novi trening na “Rod Lejver” areni, da bi potom iz kancelarije ministra za imigraciju Aleksa Hoka stigla informacija da još uvijek nema novosti da li će Đoković biti vraćen u svoju zemlju. Međutim, stvari su se zakomplikovale kada je Novak izdao saopštenje.

    Kako prenosi Dejli mejl vlada Australije pripremiće papire kako bi pokušala da deportuje Novaka Đokovića iz zemlje, jer kako izvori upozoravaju – njegov boravak bi bio “opasan presedan” i da nikako to ne bi trebalo da se dozvoli.

    Podsjetimo, on je u noći između nedjelje i ponedjeljka na sudu dobio presudu u svoju korist i tako poslije sedam dana “golgote” po aerodromu i hotelu u kojem on svakako ne bi trebalo da boravi, a sinoć je odlučio i da se obrati cijelom svijetu zvaničnim saopštenjem.

    Upravo zbog tog saopštenja su se zvaničnici Australije javili i rekli da bi ovo mogao da bude “kraj za Novaka u Australiji”. Takođe, kako prenosi Dejli Mejl, ministar za imigraciju Aleks Hok bi u četvrtak, što znači kasno večeras po našem vremenu, trebalo da iznese svoju odluku o Novakovoj vizi, prenosi SportBlic.

  • Hoće li zbog spomen-ploče zahladiti odnosi Banjaluke i Zagreba

    Hoće li zbog spomen-ploče zahladiti odnosi Banjaluke i Zagreba

    Zbog postavljanje spomen-ploče narodnom heroju Milanu Tepiću u Banjaluci mogli bi da budu narušeni odnosi Republike Srpske i zvaničnog Zagreba, koji su posljednjih nekoliko godina, čini se, stidljivo pošli uzlaznom putanjom.

    Prije nekoliko dana, u njegovoj ulici u Banjaluci, Tepić je dobio spomen-ploču. Za Srbe, on predstavlja heroja, koji je 1991. raznio sebe i skladište municije u Bedeniku kraj Bjelovara, ne želeći da ga preda u ruke tada paravojnim hrvatskim snagama. Zvanično je posljednji narodni heroj JNA.

    Za Hrvatsku, Tepić je ratni zločinac i agresor, jer je tim činom ubio nekoliko pripadnika Zbora narodne garde i „zamalo raznio Bjelovar“. Prvo je reagovala tamošnja županija, pa premijer Andrej Plenković, a onda je Hrvatska zvanično predala protestnu notu Ministarstvu spoljnih poslova BiH.

    Da stvar bude komplikovanija, ministarka spoljnih poslova BiH Bisera Turković, po običaju, bez odobrenja Predsjedništva BiH, stavila se na stranu Hrvatske tražeći „zakonsku zabranu veličanja ratnih zločinaca“.

    – Ako je Hrvatima dozvoljeno da u dvadesetak mjesta i danas imaju ulice po ustašama, po Mili Budaku, ako im je dozvoljeno da veličaju svoje i osuđene pripadnike HV, onda ja ne vidim grijeh što je postavljena ploča u Banjaluci, u entitetu, u državi iz koje potiče Milan Tepić – kaže Savo Štrbac, direktor Informaciono-dokumentacionog centra Veritas.

    On za Srpskainfo objašnjava koje su to velike razlike u percepciji uloge Tepića za Srbe i za Hrvate.

    – Gledajući s pozicija tadašnje države SFRJ, u kojoj je jedina legalna vojska bila JNA, čin Majora Tepića je nesumnjivo bio herojski. Svjesno žrtvovanje sopstvenog, jedinog života zarad viših državnih i nacionalnih interesa, vodeći pri tom računa da se spasu životi saborcima, a neprijatelju nanesu što veći gubici, može sa okvalifikovati samo kao junački čin. Hrvati imaju drugi stav jer polaze sa državnog narativa, onako kako je njihova država kvalifikovala rat devedesetih. Po njima je Srbija sa JNA i lokalnim Srbima izvršila agresiju, okupaciju Hrvatske. I oni su, eto, vodili odbrambeni rat u kome je protiv mrskog neprijatelja dozvoljeno sve. Zvanično je do 2001. rečeno da vojska i narod koji se brane ne mogu da počine ratni zločin. Poslije toga, pod pritiskom međunarodne zajednice su procesuirali nekoliko pripadnika svoje vojske – navodi Štrbac.

    Kako kaže, volio bi da na Balkanu imamo jednu knjigu o istoriji, jedan stav o njoj, ali nažalost nemamo ni o čemu, a posebno o ratovima iz devedesetih.

    – Po meni je to bio građanski rat, sa primjesama vjerskog. U Hrvatskoj predlažu da onaj ko tako kaže krivično odgovara. Kod njih je to odbrambeni rat od okupatora i agresora, Srbije. Kako iz toga izići? Kako postavljaju stvari u Hrvatskoj vidimo i po porukama koje stižu do mene: “Slušaj, Štrbac, priznaj naš narativ i biraj gdje ćeš stanovati u Hrvatskoj, dođi, imaćeš sve”. Dakle, ako Srbi priznaju da su agresori i zločinci, onda će se oni kao pomiriti s njima. Ne može to tako – zaključuje Štrbac.

    U Srpskoj je prvi reagovao poslanik PDP u NSRS, Perica Bundalo, inače rodom iz Tepićeve Kozarske Dubice. Kaže da je, zbog nedostatka adekvatne reakcije iz Srpske, zatražio da poslanici u PS BiH pokrenu smjenu Bisere Turković.

    Perica Bundalo
    Gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, poručio je da postavljanje ploče nije usmjereno ni protiv koga, da je grad fokusiran na suživot i da je dao do sada najveću podršku Karitasu.

    Radovan Kovačević, portparol SNSD i savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH, izjavio je za Srpskainfo da će Tepić ostati heroj za Srpsku i srpski narod, te da se sa Hrvatskom ne razumijemo kada je u pitanju protekli rat – one koje Hrvati smatraju herojima, Srbi smatraju isključivo ratnim zločincima.

    Iz SPS je takođe saopšteno da će za srpski narod Milan Tepić uvijek biti heroj, onaj koji je dao riječ i koji je svojom žrtvom spasio brojne Srbe od sudbine Srba Sijekovca, Pakraca, Gospića, od sudbine porodice Zec.

    Međutim, do juče popodne izostale su reakcije najviših zvaničnika Srpske na protest Hrvatske, a oni koji su reagovali više su se bavili Turkovićevom. Da li razlog može da bude pokušaj da ovaj slučaj dodatno ne zagrije atmosferu između Banjaluke i Zagreba?

    – Politika je stvar mogućeg, kako ljudi koji su trenutno na vlasti vode državu. Da to uporedim; nekoliko puta u Skupštini Srbije ne prolazi inicijativa da se zločin u Jasenovcu proglasi genocidom. Vrlo dobro znam od koga to zavisi, od nekog ko je jači, a ne od poslanika. Da im on da mig, oni bi to izglasali. Zašto ne daju mig vlastodršci? Da ne bi pogoršali odnose. Tako se to može tumačiti i sada. Ako su bili poboljšani odnosi Zagreba i Banjaluke, kada stignu ovako žestoke reakcije iz Hrvatske, očekivati je da će iz Banjaluke uslijediti kontrareakcije, da će to onda pogoršati odnose. Izgleda da bi ovdje uvek jedan trebao da ćuti na provokacije druge strane da bi odnosi bili bolji. Razumijem zašto Srbija ne želi da zaoštrava odnose s Hrvatskom, jer bez njih nema ulaska Srbije u EU. Ali, BiH je miljama daleko od toga – smatra Savo Štrbac.

  • U gradovima širom Srpske organizovan doček: Evo ko će zabavljati građane za pravoslavnu Novu godinu

    U gradovima širom Srpske organizovan doček: Evo ko će zabavljati građane za pravoslavnu Novu godinu

    Povodom proslave pravoslavne Nove godine, u više gradova Srpske predviđen je organizovani doček 13. januara.

    Banjalučani i gosti tako će u Novu godinu po julijanskom kalendaru ući uz pjevačicu etno i duhovne muzike Danicu Crnogorčević.

    Koncert će biti održan u porti Hrama Hrista Spasitelja u 21.00.

    Prije koncerta Danice Crnogorčević, nastupiće Pavlina Radovanović iz Orahovca sa Kosova i Metohije, ANIP “Veselin Masleša”, KUD “Pelagić”, hor “Јedinstvo” i grupa “Dar”.

    U Trebinju će, na Trgu slobode, nastupiti Ansambl nacionalnih igara “Јovan Dučić” i pjevač Igor Vukojević.

    Kako je najavljeno iz gradske Turističke organizacije, trebinjski ansambl nastupiće spletom tradicionalnih igara i pjesama, uz folklorni ansambl “Dukati” od 21.00 čas.

    – U nastavku programa, od 22.15 poznati pop-pjevač Igor Vukojević, uz izvođenje brojnih poznatih hitova popularne muzike, prisutne će uvesti u Novu pravoslavnu 2022. godinu – naveli su iz Turističke organizacije.

    Građani Bijeljine će pravoslavnu Novu godinu dočekati uz koncert OK benda na gradskom trgu.

    Program će početi u 21.30 časova u okviru Zimskog korzoa, a od 22.30 časova građane će zabavljati OK bend.

    Iz Gradske uprave pozvali su građane da u novogodišnjoj noći posjete bijeljinski Zimski korzo i u veseloj atmosferi dočekaju pravoslavnu Novu godinu.

    Svečani doček pravoslavne Nove godine u Istočnom Novom Sarajevu biće organizovan na Trgu Republike Srbije uz nastup pjevača Dejana Matića.

    Početak koncerta je u 22.00 časa, a tradicionalno biće upriličen i vatromet u ponoć, najavljeno je iz opštine Istočno Novo Sarajevo, koja je organizator dočeka.

    Za posjetioce je obezbijeđeno i besplatno kuvano vino.

    Doček je organizovan i u Derventi. Proslava uz muziku, vatromet i kuvano vino na Trgu pravoslavlja početeće oko 21 čas, a pola sata prije ponoći biće služen moleban u Sabornom hramu Uspenja Presvete Bogorodice.

    Podsjećamo, Vlada Republike Srpske donijela je zaključak da petak, 14. januar, Novu godinu po julijanskom kalendaru, proglasi neradnim danom, piše RTRS.

  • Đoković objasnio situaciju u vezi s testovima i putovanjem: Moj tim je napravio nenamjernu grešku

    Đoković objasnio situaciju u vezi s testovima i putovanjem: Moj tim je napravio nenamjernu grešku

    Srbijanski teniser Novak Đoković oglasio se saopćenjem za javnost, u kojem je detaljno objasnio situaciju u vezi s pozitivnim testom na koronavirus, koji je dobio u decembru.

    Test je u proteklim danima izazvao brojne nejasnoće, a koje je prvi reket svijeta želio danas pojasniti. Istakao je da su pojedine informacije, koje su se pojavile u medijima, izazvale štetu njemu i njegovoj porodici.

    “Želim se oglasiti povodom stalnih pogrešnih informacija o mojim aktivnostima i prisustvu događajima koji su prethodili mom pozitivnom testu na koronavirus. To je pogrešna informacija koja mora biti ispravljena, posebno u interesu smanjenja zabrinutosti u javnosti o mom boravku u Australiji, kao i da bih pojasnio stvari koje su bile vrlo štetne i zabrinjavajuće za moju porodicu. Želim naglasiti da sam se snažno trudio da osiguram bezbjednost svih, kao i da se pridržavam testiranja”, rekao je Đoković, a onda detaljno objasnio kako se zarazio:

    “Prisustvovao sam košarkaškoj utakmici u Beogradu 14. decembra, nakon koje su se pojavile informacije da su brojne osobe bile pozitivne na koronavirus. Iako nisam imao simptome, odradio sam brzi antigenski test 16. decembra, koji je bio negativan, a zbog prevencije također sam uradio i PCR test istog dana. Narednog dana prisustvovao sam teniskom događaju u Beogradu kako bih uručio pehare djeci i odradio sam brzi antigenski test, koji je bio negativan. Nisam imao simptome, osjećao sam se dobro i nisam dobio obavještenje o pozitivnom PCR testu do kraja tog događaja”, otkriva teniser.

    Đoković ističe da još uvijek nije znao da je pozitivan do kraja dodjele trofeja djeci, a dan poslije toga uslijedio je intervju za francuski list.
    “Sljedećeg dana, 18. decembra, bio sam u svom teniskom centru u Beogradu kako bih ispunio svoje obaveze prema L’ Equipeu povodom intervjua i fotografisanja. Otkazao sam sve ostale obaveze osim intervjua za L’ Equipe. Osjetio sam obavezu da uradim intervju za L’ Equipe, jer nisam htio da iznevjerim novinara, ali sam se pobrinuo da držim propisanu udaljenost i nosio sam masku sve vrijeme, osim kada su me fotografisali”, dodaje srbijanski teniser i nastavlja:

    “Iako sam otišao kući poslije intervjua da bih se izolovao na neophodan period, sada kada razmislim, to je bila greška i prihvatam da je trebalo da odgodim tu obavezu”.

    Kada je riječ o vizi za Australiju, Novak tvrdi da je za propust kriv njegov tim koji je zadužen za dokumente.

    “Što se tiče detalja putovanja, popunio ih je moj tim u moje ime, što sam i rekao imigracionim službenicima po dolasku, a moj agent se iskreno izvinio za administrativnu grešku, jer je označio pogrešnu stavku o putovanjima prije dolaska u Australiju. To je bila ljudska greška i definitivno nenamjerna. Živimo u izazovnim vremenima, u globalnoj pandemiji i ponekad greške mogu da se dese. Danas je moj tim dostavio dodatne informacije Vladi Australije da bi se razjasnila ta situacija”, objasnio je Đoković.

    Za kraj, srbijanski teniser i rekorder na Australian Openu naglasio je koliko mu je važno učestvovati na predstojećem turniru.

    “Iako sam osjetio da je važno da pojasnim pogrešne informacije, neću iznositi nikakve dalje komentare iz poštovanja prema Vladi Australije i njenim vlastima i trenutnom procesu. Uvijek je čast i privilegija igrati na Australian Openu. Australian Open vole igrači, navijači i zajednica, ne samo u Victoriji i Australiji, već širom svijeta, i samo želim da imam priliku da se borim s najboljim teniserima na svijetu i igram pred jednom od najboljih publika na svijetu”, zaključio je Đoković.

    Podsjetimo, teniser se nalazi u Australiji, ali više nije izoliran u prihvatnom centru nakon što mu je sud poništio odluku o ukidanju vize. Međutim, to još uvijek ne znači da će zaigrati na prvom Grand Slam turniru u sezoni, jer to odlukom može spriječiti ministar za imigraciona pitanja Alex Hawke.

  • EU i SAD ponovo u akciji zbog Izbornog zakona

    EU i SAD ponovo u akciji zbog Izbornog zakona

    EU i SAD će naredne sedmice izvršiti pritisak da se postigne napredak u reformi izbornog zakonodavstva.

    Naime, kako su “Nezavisne novine” pisale, do kraja januara je neformalni rok koji su SAD i EU postavile da se u načelu dogovore izmjene, koje bi onda najkasnije do aprila mogle biti usvojene u parlamentarnoj proceduri. Naime, na jednom od neformalnih brifinga s EU i američkim zvaničnicima objašnjeno nam je da je kraj aprila neophodan rok s obzirom na praksu koliko traje procedura u institucijama, a izbori se moraju raspisati šest mjeseci prije održavanja, što znači da je nakon toga i teoretski nemoguće bilo šta promijeniti.

    Dok hrvatski predstavnici insistiraju da se konačno riješi pitanje legitimnog predstavljanja hrvatskog naroda, međunarodna zajednica insistira na implementaciji odluke “Sejdić i Finci”, a opozicione stranke i u RS i u FBiH, kao i dio međunarodne zajednice, žele tehničko unapređenje izbornog procesa. Izborna reforma zapala je u ćorsokak nakon što su se sarajevske partije povukle iz pregovora o Izbornom zakonu jer su insistirale da se prije toga vrate u institucije predstavnici RS, koji protestuju jer je Valentin Incko, bivši visoki predstavnik, donio amandman na Krivični zakon o negiranju genocida.

    Situaciju dodatno komplikuju sankcije koje su SAD izrekle, s obzirom na to da se u međunarodnim krugovima smatra da bi širenje sankcija protiv srpskih predstavnika dodatno demotivisalo Srbe da se vrate u institucije, a onda bi i Izborni zakon ostao neriješen.

    Dragan Čović, potpredsjednik Doma naroda BiH i lider HDZ BiH, za Fenu je rekao da će naredne sedmice u BiH ponovo doputovati Metju Palmer, specijalni predstavnik SAD za izbornu reformu, i Angelina Ajnhorst, koja predstavlja Evropsku komisiju. “Nezavisne novine” su nedavno pisale da se iza scene dogovara model izborne reforme, iako su se američki i evropski zvaničnici zvanično povukli iz razgovora i otkazali sastanak na ovu temu koji je već bio zakazan.

    Čović je pohvalio napore Andreja Plenkovića, hrvatskog premijera, koji je o ovom pitanju u Dubrovniku razgovarao s Bakirom Izetbegovićem, predsjednikom SDA.

    “Smatram to ključnim preduvjetom za relaksiranje odnosa i politike Bošnjaka i Hrvata u FBiH, a da onda zajedno s partnerima iz RS pokušamo naći neki izlaz koji će omogućiti da institucije BiH koliko-toliko normalno funkcioniraju”, dodao je Čović. Time je Čović indirektno potvrdio da je pitanje povratka predstavnika RS i Izborni zakon međusobno povezani.

    Izetbegović je danas u Mostaru rekao da se dogovor možda neće postići u narednih mjesec dana, ali da u suštini jeste optimista.

    “Zna se šta je prijedlog SDA, ono što Ustav države i FBiH kaže da jeste pravo konstitutivnih naroda – biti predstavljen, na čemu insistira HDZ, i štititi vitalni nacionalni interes, na čemu insistiramo mi. Mi smatramo da domovi naroda isključivo treba da štite vitalni nacionalni interes. I ako postoje blokade, treba da budu kreirani mehanizmi da ih otklone”, kaže Izetbegović.

    Ističe da u prvi mah odgovori s obje strane jesu tvrdi, ali da je to tako kada se svako mora odreći nečega što drži u svojim rukama.

    “Teško je izaći pred birače i reći da si nešto dao, ali da bi se nešto dobilo, mora se i dati. Tako treba biti i s naše strane i sa strane HDZ-a. Učinit ću sve da se neprirodno stanje popravi, jer smo pokvarili odnose, a to je štetno za BiH”, kazao je lider SDA.

    Plenković je, inače, rekao da je tema sastanka s Izetbegovićem reforma izbornog zakonodavstva, ali i hrvatska podrška teritorijalnoj cjelovitosti BiH.

  • Abdić poručio iz Bužima: Jači smo 100 puta nego što smo bili 1992, nemaju šansu sa nama

    Abdić poručio iz Bužima: Jači smo 100 puta nego što smo bili 1992, nemaju šansu sa nama

    Ratni komandant tzv. Armije RBiH Hamdija Abdić rekao je večers da u Bužimu i okolini prate situaciju u BiH, posebno u Republici Srpskoj ljuti što ne mogu ništa preduzeti, ali je istakao da će, ako institucije ne budu radile svoj posao, vjerovatno doći do onoga do čega je došlo 1992. godine.

    Abdić, zvani Tigar, osvrnuo se na proslavu 9. januara, Dana Republike Srpske, navodeći kako su “ljuti jer ne mogu ništa preduzeti, jer im to zakon ne dozvoljava”.
    “Ne treba da se samoorganizujemo, imamo institucije, želimo samo da natjeramo i damo im poruku da rade svoj posao. A, ne budu li radili, vjerovatno će doći do onoga do čega je došlo 1992. godine, to je neizbježno”, rekao je ovaj ratni komandant tzv. Armije RBiH za Hajat televiziju.
    Ako se nastavi tim tempom, kaže, “naravno da je neminovno da dođe do određenih sukoba”.
    Građanima BiH je poručio “da se ne plaše, ali da budu spremni”.
    “Jači smo 100 puta nego što smo bili 1992, imamo institucije, snagu. Kada su u pitanju ti neki unutarnji sukobi, oni nemaju šansu sa nama”, zaprijeto je ratni komandant tzv. Armije BiH, ali je dodao da to “ne priziva niko”.
    Dodaje da je “angažman međunarodne zajednice slab”, kao i da “ovdje bez sile nema ništa”, pojasnivši da tu misli na NATO i međunarodne snage.

  • „Zelene beretke“ kreću sa prijemom novih članova

    S obzirom da svaki dan gledamo potpuno iste scene kao one iz 1991. i 1992. godine, uskoro ćemo proširiti svoje članstvo i krenuti u prijem novih članova. Bićete obaviješteni šta, kako i gdje se učlaniti, stoji u objavi “Zelenih beretki Bosnae BiH”.

    Dodaju kako je ovo “prvi put poslije agresije na Bosnu i Hercegovinu da ‘beretke’ kreću sa prijemom novih članova”.

    Nedugo nakon objave uslijedili su komentari.

    – Ne uskoro, već to treba pod hitno. Ljudi, šta čekamo više, četnici orgijaju, pucaju po džamijama i opet će oni nas vaditi iz masovnih grobnica… jer u našem narodu je sve na priček, ono kad baš oni ispale par hiljada granata valjda ćemo se tad skupiti pa opet pod brdo, a ne na brdo – stoji u jednom od komentara.

    Bosnae je prvo ime borbenih jedinica koje je imalo naziv „Udruženje za očuvanje istorije i objekata kulturne baštine Bosnae“, piše Slobodna Bosna.

    Zelene beretke se dodaje u naziv polovinom 1991. godine jer znak raspoznavanja članova je bila zelena beretka i tako nastaje ime za sve borbene grupe „Zelene beretke Bosnae“.