Kategorija: Vijesti

  • “Ne žalim što sam bio u Banjaluci” Nakon niza kritika oglasio se Milorad Pupovac

    “Ne žalim što sam bio u Banjaluci” Nakon niza kritika oglasio se Milorad Pupovac

    Nakon niza kritika na račun predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća (SNV), zbog prisustva na obilježavanju Dana Republike Srpske prošlog vikenda, Milorad Pupovac poručio je danas da ne žali što je bio u Banjaluci, jer, kako ističe, ništa u njegovim namjerama nije bilo da bi trebalo da žali zbog toga.

    Pupovac je novinarima u Vukovaru rekao da njegovo prisustvo u Banjaluci nije imalo politički karakter niti, kako je naveo, karakter slaganja ili neslaganja s ljudima koji vode žestoke polemike o tome kako bi trebalo da bude ustrojena BiH.

    – Moje prisustvo kao predsjednika SNV je prije svega bilo povezano sa saradnjom s institucijama Republike Srpske – rekao je Pupovac i istakao da ne vidi razlog za žaljenje zbog toga.

    Razlog za žaljenje, kaže vidim u tome što neki ljudi vide problem u saradnji s institucijama jednog entiteta BiH.

    Pupovac je u Vukovaru prisustvovao godišnjici Mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema i međunarodnog priznanja Hrvatske, gdje je održana zajednička sjednica SNV i Zajedničkog vijeća opština Vukovar.

    – Ova mirna reintegracija bi trebalo da bude dokaz našem doprinosu miru i našoj želji da mir ne vlada samo u Hrvatskoj nego i u drugim zemljama koje tog mira u dovoljnoj mjeri nemaju – kaže Pupovac i dodaje da će saradnja s institucijama Srpske biti nastavjena kada je riječ o humanitarnim pitanjima.

    – U BiH se vode rasprave o tome šta je ustavno, a što nije, mi se u te rasprave nismo uplitali. Tamo se vode ozbiljne rasprave o tome kakva sudbina je BiH. Mi smatramo da BiH treba biti zemlja mira – poručuje Pupovac.

    Sva tri naroda u BiH, ističe, treba da dođu do boljih odnosa međusobnim razumijevanjem.

    – Mi ne svađamo narode BiH niti smo to ikad činili. Ni prema jednom nemamo dvostruki aršin. Niti smo njihovi tutori – naveo je Pupovac, koji je i poslanik u Hrvatskom saboru.

    Rekao je i da on nije u sporu, a da ako neko smatra da jeste, mora o i da dokaže.

    – Ako smatrate da sam ja čovjek koji će dezintegrisati BiH više nego što je ona dezintegrirana, onda mi to morate dokazivati – kaže Pupovac, prenijela je zagrebačka N1.

    Napomenuvši da nije čovjek ružnih riječi i da pazi kako komunicira, Pupovac je istakao da nikada nije imao problem sa priznavanjem BiH, kao ni bilo koje druge zemlje, počev od Hrvatske.

    Upitao otkud to da je baš u Hrvatskoj toliki interes za njegov odlazak u Banjaluku, uz podsjećanje da više nije državni predstavnik Hrvatske.

    U Banjaluci je zahvalio onima koji su iz svojih siromašnih resursa izdvojili da bi pomogli, kako je rekao, još siromašnijima.

    Na pitanje da li je to bila huškačka retorika, Pupovac kaže kako ima “poprilično istančan sluh za jezik”.

    – Nemojte mi u usta stavljati riječi koje vi mislite da bih ja trebao da kažem. Možda bih ja rekao i goru riječ od tih, ali nije pristojno da mi to radite. Svjestan sam da retorike u BiH imaju razorno loš karakter za odnose u BiH – kaže Pupovac.

  • Tužilaštvo BiH na saslušanje pozvalo i ministarku Zoru Vidović

    Tužilaštvo BiH na saslušanje pozvalo i ministarku Zoru Vidović

    Tužilaštvo BiH pozvalo je na saslušanje u svojstvu svjedoka i Zoru Vidović, ministra finansija Republike Srpske, a u vezi sa istragom u predmetu “napad na ustavni poredak”.

    Saslušanje Vidovićeve zakazano je za utorak, 18. januara.

    Vidovićeva je potvrdila da je dobila poziv te da će se odazvati pozivu Tužilaštva BiH.

    Poručiću im da Republika Srpska želi da vrati svoje nadležnosti, sve u skladu sa Ustavom BiH, da ništa nismo prekršili, kao i da ne mislim da trebamo biti predmet Tužilaštva – rekla je Vidovićeva.

    Poziv na saslušanje, kako saznaju Nezavisne, dobio je i Marinko Dragišić, poslanik Ujedinjene Srpske u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    – Jeste, dobio sam poziv danas. Odazvaću se. Poručiću da nije bio napad na ustavni poredak. Štaviše, nije diran ni Ustav ni u jednoj tački. Republika Srpska traži zaštitu i decidnu primjenu Ustava i Dejtonkog mirovnog sporazuma – rekao je Dragišić.

    I potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković izjavio je da je dobio poziv na saslušanje u Tužilaštvu BiH, koje je pokrenulo istragu protiv više lica iz RS zbog navodnog napada na ustavni poredak.

  • Poziv stigao nakon sankcija Dodiku: Bivša američka ambasadorka u UN želi sastanak sa svim članovima Predsjedništva BiH

    Samanta Pauer, bivša ambasadorka SAD u Ujedinjenim nacijama, a sada administratorka američke Agencije za međunarodni razvoj (USAID) boraviće u posjeti Bosni i Hercegovini od 19. do 22. januara.Pauer je iskazala želju za zajednički sastanak sa svom trojicom članova Predsjedništva BiH, Željkom Komšićem, Šefikom Džarovićem i Miloradom Dodikom.

    Sastanak je planiran za petak, 21. januara u deset časova, a u pratnju Pauer biće i američki ambasador u BiH, Erik Nelson.

    Zanimljivo je da je ovaj dopis stigao 10. januara, dakle pet dana nakon što su SAD uvele dodatne sankcije srpskom članu Predsjedništva BiH, Miloradu Dodiku, i još nekim osobama u BiH.

    Na taj način, bar za sada, padaju u vodu spekulacije koje su danas objavili pojedini mediji u Sarajevu da se Samanta Pauer neće sastati sa Dodikom, tvrdeći da je to znak da je već počela njegova međunarodna izolacija.

    Iz Dodikovog kabineta nismo uspjeli da saznamo da li će se on odazvati sastanku.

  • Sutra sastanak Dodika i Vučića

    Sutra sastanak Dodika i Vučića

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik sastaće se sutra sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    Sastanak će biti održan u Beogradu.-

  • Delegacija EU: BiH rizikuje da izgubi pomoć EU ako nastavi s blokadom institucija

    Delegacija EU: BiH rizikuje da izgubi pomoć EU ako nastavi s blokadom institucija

    Druga tranša makrofinansijske pomoći Bosni i Hercegovine nije odgođena, ali zemlja rizikuje da je izgubi ukoliko se nastavi s trenutnom blokadom državnih institucija i nedostatkom napretka, rečeno je Feni iz Delegacije Evropske unije i Kancelarije specijalnog predstavnika EU u BiH.

    Kako su naveli, Evropska unija će u narednim mjesecima izvršiti procjenu ispunjavanja uslova koji su postavljeni za isplatu druge i posljednje tranše makrofinansijske pomoći.

    “Ovi uslovi precizirani su Memorandumom o razumijevanju između BiH i Evropske komisije, a uključuju mjere politika u oblastima ekonomskog upravljanja i izgradnje institucija, stabilnosti finansijskog sektora, transparentnosti i borbi protiv korupcije, te boljeg funkcionisanja tržišta rada”, naglašeno je u odgovoru.

    Mediji su juče objavili da će Evropska unija odgoditi isplatu druge tranše finansijske pomoći za BiH od 125 miliona evra jer vlasti u BiH nisu ispunile obaveze koje su prihvatile kada je potpisan ugovor o isplati pomoći zbog virusa korona u visini od 250 miliona evra.

    Taj ugovor potpisan u decembru 2020. godine, a BiH je u oktobru prošle godine primila prvu tranšu, jer su institucija u BiH tek u julu ratifikovale sporazum s Evropskom unijom.

    Nakon što su ta sredstva postala operativna, trebalo je uslijediti ispunjavanje uslova za dobijanje druge tranše, a u pitanju je zajam pod povoljnim uslovima.

    Međutim, blokada rada državnih institucija još je aktuelna i traje posljednjih gotovo šest mjeseci otkako je bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko nametnuo izmjene Krivičnog zakona kojima je kao kivično djelo definisano negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

    Od tada predstavnici Republike Srpske odbijaju učestvovati u radu državnih institucija, što je uzrokovalo jednu od najtežih političkih kriza u BiH od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Između ostaloga, godina je završila bez usvojenog državnog budžeta, funkcionišući samo na odlukama o privremenom finansiranju.

  • Njemački list o Schmidtu: Ne isključuje smjenu Dodika, ali ne vidi opasnost od rata kao 1992.

    Njemački list o Schmidtu: Ne isključuje smjenu Dodika, ali ne vidi opasnost od rata kao 1992.

    Christian Schmidt govorio je za lokalni njemački medij Obernzenn o aktuelnoj poziciji koju obavlja, ali i o političkoj i sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

    Obernzenn se bavio funkcijom koju Schmidt trenutno obavlja u BiH i mogućnostima koje mu ta funkcija pruža. Međutim, njemački list navodi da, iako Schmidt ima ovlasti koje se pružaju i do toga da može smijeniti određene političare, situacija je znatno komplikovanija.

    “Situacija se u posljednje vrijeme promijenila, jer pojedini političari namjerno krše Ustav, provociraju i njihova agresivna retorika produbljuje ionako komplikovan pravni sistem. Međutim, to ne znači da se situacija ne može dovesti pod kontrolu”, rekao je Schmidt.

    Nakon toga, list se osvrnuo i na aktivnosti Milorada Dodika, koji je najavio povlačenje RS-a iz centralnog poreskog sistema, državnog pravosuđa i Oružanih snaga BiH.

    “Da li će Schmidt ići do ekstrema i smijeniti Dodika? Ne isključuje ništa”, navodi se.

    “Kada je u pitanju mir u ovoj zemlji, to ima neposredan utjecaj na susjedne zemlje. Onda morate iskoristiti sve mogućnosti i po potrebi otvoriti ladicu”, rekao je Schmidt.
    Nakon toga, novinari su se osvrnuli i na sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a, kojoj Schmidt nije prisustvovao, ali je njegov izvještaj pročitan. Na pitanje zašto je Rusija tražila zabranu obraćanja, visoki predstavnik ističe kako su stvari komplikovane.

    “Sve je veoma komplikovano”, rekao je Schmidt ranije u smislu srpsko-ruskih veza i posljedica po političku situaciju u regiji.

    Takođe, Schmidt je tokom intervjua napravio i paralelu između posla visokog predstavnika u BiH i ministra poljoprivrede, koji je obavljao tokom političke karijere u Njemačkoj.

    “S obzirom na to da se radi o budućnosti zemlje, ovdje je riječ o mnogo većoj stvari. Ovdje nije riječ o oblastima kao što su prehrana, poljoprivreda i okoliš, već pitanja pomirenja i raskida s ratnom prošlošću.

    Na kraju intervjua osvrnuli su se i na zakon koji se odnosi na zabranu negiranja genocida i ratnih zločina, koji je donio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko. Novinari ističu kako je zakon unio pometnju u jedan dio zemlje, ali Schmidt je izrazio želju da Parlament BiH donese domaći zakon koji bi zamijenio “Inzkov zakon”.

    “Parlament BiH trebao bi donijeti svoj zakon koji poštuje evropske i međunarodne standarde. Ako to uspije, Inzkov zakon se može poništiti”, rekao je Schmidt.

    Na pitanje da li vidi opasnost od rata u BiH u ovom trenutku, Scmidt naglašava.

    “Trenutna situacija je opasna i delikatna, ali ne vidim opasnost od rata kao 1992. godine. Međutim, slažem se da EU i NATO moraju poslati ohrabrujući signal i pružiti pažnju i svoje prisustvo u ovom dijelu regije. Cilj uvijek mora ostati isti – da se mladim i dobro obrazovanim ljudima ponudi profesionalna i privatna perspektiva u vlastitoj zemlji. Vladavina prava je takođe važan aspekt, ali promjene na političkoj sceni moraju doći od stanovnika”, zaključio je Schmidt.

  • Otvorili predmet protiv više osoba: Petković 17. januara na saslušanju u Tužilaštvu BiH

    Otvorili predmet protiv više osoba: Petković 17. januara na saslušanju u Tužilaštvu BiH

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković izjavio je da je dobio poziv na saslušanje u Tužilaštvu BiH, koje je pokrenulo istragu protiv više osoba iz Republike Srpske zbog navodnog napada na ustavni poredak.

    Petković je istakao da će u svojstvu svjedoka biti saslušan u ponedjeljak, 17. januara.

    U Tužilaštvu BiH su krajem decembra saslušani pojedini zvaničnici i predsjednici opozicionih političkih partija iz Republike Srpske.

    Narodna skupština Republike Srpske je 10. decembra na posebnoj sjednici o vraćanju prenesenih nadležnosti usvojila Deklaraciju o ustavnim principima i četiri informacije sa zaključcima o vraćanju nadležnosti prenesenih sa Republike Srpske na nivo BiH.

    Tužilaštvo BiH je nakon toga otvorilo predmet protiv više osoba zbog, kako su naveli, osnovane sumnje da su počinila krivično djelo napad na ustavni poredak.

  • Escobar najavio novi dolazak: Otvoreni Balkan neće funkcionisati bez učešća svih zemalja

    Escobar najavio novi dolazak: Otvoreni Balkan neće funkcionisati bez učešća svih zemalja

    Gabriel Eskobar, specijalni izaslanik američke administracije za Zapadni Balkan, stiže uskoro na ovo područje, a u najavi svoje posjete ponovio je očekivanja administracije Joea Bidena za ovaj region.

    Escobar je u razgovoru za albanski servis Glasa Amerike izjavio da godina počinje obnovljenom energijom i novim naglaskom na funkcionisanje dijaloga dvije strane.

    “Uskoro ću putovati u region, zajedno s gospodinom Lajčakom (Miroslav Lajčak, specijalni izaslanik Evropske unije za dijalog Srbije i Kosova) da istaknem našu podršku dijalogu i da pokažemo posvećenost funkcionisanju dijaloga. To je dijalog koji vodi Evropska unija, ali mi ga snažno podržavamo. I nadam se da ćemo napredovati. Ali moram da kažem da se u tom pogledu pitanje Srbije i Kosova ne odnosi samo na SAD i Evropu, već i na naše kolege u regionu. I u tom pogledu rekao bih da je Albanija veoma korisna”, rekao je Escobar istaknuvši da Tirana razgovara s obje strane i podržava SAD u naporima da se uspostavi stabilan odnos između Srbije i Kosova.

    O dijalogu Srbije i Kosova kazao je kako će se intenzivno angažovati s obje zemlje.

    “Konkretnim koracima pokazat ćemo podršku dijalogu. Sarađivat ćemo s našim evropskim partnerima da realizujemo šta god bude odlučeno u ovom dijalogu u procesu koji vodi Evropsku uniju. Bit ćemo veoma angažovani u procesu, ali ne samo u Srbiji i na Kosovu, već u cijelom regionu, i ne samo u vezi s političkim – već i ekonomskim pitanjima. Vidimo brojne mogućnosti za ekonomski razvoj u regionu, posebno u Albaniji i Srbiji, Kosovu i Crnoj Gori, tako da ćemo nastaviti raditi u svim pravcima”, izjavio je on.

    Njegova poruka liderima na Zapadnom Balkanu je da treba da se usredsrede na multietničko pomirenje, regionalnu ekonomsku integraciju, evropske standarde i stvaranje mogućnosti unutar Zapadnog Balkana, iz kojih će svi ljudi imaju koristi.

    “I mislim da je Vlada Albanije ovo započela inicijativom Otvorenog Balkana, što smatramo da je pozitivan razvoj u regionu, tako da vidim svijetlu budućnost za region. Želimo da budemo dio ovog procesa i znam da i Evropska unija ima isti stav”, izjavio je.

    Kazao je i kako ideja Otvorenog Balkana neće biti uspješna bez učešća svih zemalja u regionu.

    I ovo je uslov pod kojim ga podržavamo: prvo, da ispunimo berlinske standarde koje je postavila Evropska unija. I drugo da bude otvoren za sve zemlje, jer praktično ne funkcioniše bez svih zemalja. Cjevovodi i autoputevi se ne mogu prekinuti. Ne možete imati zonu slobodne trgovine ako morate da stanete negdje na pola puta i u kamionu čekate u redu po pet sati. Potrebno je da inicijativa obuhvati sve zemlje, kao i da standardi budu evropski. Jer, na kraju krajeva, zona slobodne trgovine znači da je potrebno imati institucije koje mogu efikasno upravljati robom i novcem. Dakle, radi se o dva uslova: otvorenost za sve i praćenje odgovarajućih standarda i institucija. To su uslovi naše podrške tom projektu”, zaključio je on.

  • Novalić pozvao elektroprivrede u FBiH da kupe akcije u “HET” u RS

    Novalić pozvao elektroprivrede u FBiH da kupe akcije u “HET” u RS

    Nakon što je objavljeno da će Hidroelektrane na Trebišnjici izvršiti dokapitalizaciju emisijom akcija Fadil Novalić premijer Federacije BiH pozvao je elektroprivrede sa područja Federacije da se uključe u ovaj proces.

    “Preporučio sam federalnim elektroprivredama da uzmu učešće u dokapitalizaciji preduzeća Hidroelektrane na Trebišnjici”, napisao je Novalić na svom Facebook profilu.

    Ispred Vlade Federacije BiH upućeno je pismo preporuke dvjema federalnim elektroprivredama da i one učestvuju u postupku dokapitalizacije HET-a.

    Novalić, njegova zamjenica Jelka Milićević i ostali članovi Vlade FBiH stava su da JP “Elektroprivreda BiH” d.d. Sarajevo i “Elektroprivreda HZ HB” d.d. Mostar, mogu učestovati u ovoj dokapitalizaciji i zbog toga im je u tom smislu upućena pisana preporuka.

    “Prema Zakonu o privatizaciji, Vlada FBiH ne može kupovati dionice. Svakako da je ovo projekat od državnog značaja u kojem se Vlada FBiH uvijek zalagala za osiguravanje integralnog upravljanja sistemom u širem području slivova Trebišnjice i Neretve i nastavićemo insistirati na zaštiti interesa Federacije BiH i države Bosne i Hercegovine”, izjavio je Novalić, saopšteno je iz Biroa Vlade FBiH za odnose s javnošću.

    Izvršni direktor za proizvodnju i tehničke poslove u preduzeću “HET” i poslanik u NS RS Ilija Tamindžija rekao je jutros da se ne radi o privatizaciji, već o dokapitalizaciji HET-a zbog izgradnje HE Dabar, te demantovao da se vrši emisija akcija kako bi ih kupila Elektroprivreda Srbije.

    Osvrćući se na izjave predsjednika SDA, Bakira Izetbegovića da će sve učiniti kako bi spriječio gradnju HE Dabar, Tamindžija je rekao da su spremni pomoći na svim razvojnim projektima u FBiH, a Izetbegovića optužio da radi protiv BiH opstrukcijom izgradnje Dabra, tj. Gornjih Horizonata.

    “Svejedno je da li se projekat radio u FBiH ili u RS, ako radite takve investicione projekte onda jačate svoju državu”, rekao je Tamindžija.

    Elektroprivreda Republike Srpske poručila je danas da Hidroelektrane na Trebišnjici povećavaju kapital emisijom akcija radi završetka izgradnje HE Dabar, te su podvukli da se ne radi o privatizaciji.

    “Dokapitalizacija se radi javno i transparentno, u skladu sa svim propisima tržišta kapitala, a sve u cilju obezbjeđivanja sredstava za okončanje projekta ‘Dabar’ što je jasno naznačeno u članu VII Odluke o drugoj emisiji akcija javnom ponudom”, navode oni.

    Takođe, ističu da je projekat HE Dabar prošao sve potrebne procedure, a krajem prošle godine potpisan je i sporazum o izgradnji i finansiranju sa kineskim partnerima, tako da su poruke Bakira Izetbegovića bez ikakvog osnova, te da upravo zbog ovakvih stvari pokretanje ovog projekta uveliko kasni.

    Tvrdnje da će nakon izgradnje hidroelektrane “Dabar”, jug Hercegovine navodno biti pretvoren u pustinju, zlonamjerne su i naučno neosnovane, i imaju cilj da zaustave i obesmisle svaki strateški projekat u Srpskoj koji bi joj omogućio dalji ekonomski napredak i energetsku stabilnost.

    Istakli su ovo sagovornici “Glasa Srpske”, navodeći kako se ovaj projekat ponovo pokušava osporiti i usporiti iako Sud BiH prije nekoliko godina nije mogao naći nijednu zamjerku i neregularnost kada je u pitanju izdata ekološka dozvola za gradnju ovog strateškog energetskog objekta.

    Prema riječima direktora HE “Dabar”, Slaviše Stajića, tvrdnje kako će gradnja ovog objekta dovesti do negativnog uticaja na sliv rijeke Neretve jednostavno ne stoje, a što je uostalom potvrđeno i sudskom odlukom.

    Sasvim suprotan stav ima predsjednik SDA, Bakir Izetbegović, koji je u Mostaru izjavio kako navodno ima podršku Hrvatske da se zaustavi ovaj projekat. On je istakao da je sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem u Dubrovniku dogovorio da to pokušaju jer bi u suprotnom, kako je naveo, u potpunosti bio izmijenjen ekološki sistem u Hercegovini.

    Vlada Srpske je posljednjeg dana 2021. godine potpisala ugovor s Kinezima o finansiranju i izgradnji hidroelektrane “Dabar”, koji je vrijedan 190 miliona američkih dolara. Hidroelektranu će, prema ovom dogovoru, graditi kineska kompanija “Čajna enerdži grup”, a kreditiraće je kineska državna banka Eskim, na osnovu garancija Republike Srpske.

  • Dodik: Nedopustivo kažnjavanje srpskih kadrova u OS BiH

    Dodik: Nedopustivo kažnjavanje srpskih kadrova u OS BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je danas da je apsolutno nedopustivo kažnjavanje srpskih kadrova u Oružanim snagama BiH zbog prisustva centralnoj ceremoniji obilježavanja Dana Republike Srpske u Banjaluci.

    Dodik je rekao da takvi postupci imaju dnevnopolitički karakter, da oni nisu ništa krivi ni odgovorni i da je u pitanju samo održavanje nepotrebnih tenzija.

    • Neće se apsolutno ništa desiti. Apsolutno je nedozvoljeno da budu kažnjeni i bilo kakve procedure koje sprovode u tom pogledu su beznačajne i imaju dnevnopolitički karakter, kao što je bilo i proteklih godina – rekao je on.

    Dodik je rekao da je on, kao član Predsjedništva BiH, pozvao pripadnike OS BiH na obilježavanje Dana Republike, te da na to ima pravo.

    • I koji muslimanski general se ne bi odazvao na, recimo, poziv Šefika Džaferovića – upitao je Dodik.

    Dodik je podsjetio da BiH nikada nije bilo dobro kada su pripadnici jednog naroda pokušavali da kažnjavaju pripadnike drugog.