VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Ljubić jasan: Nema nikakvog strateškog savezništva Hrvata i Srba protiv Bošnjaka i BiH

    Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskoga narodnog sabora (HNS) BiH Božo Ljubić izjavio je da u BiH nema nikakvog strateškog savezništva Hrvata i Srba protiv Bošnjaka i BiH, te da bošnjačka politika saradnju lidera SNSD-a Milorada Dodika i HDZ-a Dragana Čovića nastoji iskoristiti kao alibi za nastavak dekonstituisanja Hrvata u Federaciji BiH.

    “U stvarnosti, ta saradnja je posljedica njihove majorizacije i dekonstituisanja Hrvata, odnosno, pravnog, političkog, medijskog i drugog nasilja koje nad Hrvatima sprovode još od uspostavljanja takozvane Alijanse za promjene iz 2000. godine, kada nije bilo ni Dodika ni Čovića na današnjim pozicijama”, rekao je Ljubić za zagrebački “Nacional”.

    Podsjećajući da odluka Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić” nalaže legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda na svim nivoima vlasti, Lubić je istakao da su prava konstitutivnih naroda izvornija i važnija od prava entiteta.

    Prema njegovim riječima, u skladu sa ovom odlukom Ustavnog suda, legitimno je da BiH ima dva, tri ili pet entiteta, kao što je legitimno i da ne bude ni jedan ako se legitimni politički predstavnici tri konstitutivna naroda sa tim saglase.

    “Dakle, to je sasvim u duhu Dejtona, jer ne predstavlja kršenje osnovnog načela Ustava BiH i sporazuma u Dejtonu”, rekao je Ljubić.

    On je zaključio da je u normalnim okolnostima za uspostavljanje entiteta potrebna saglasnost političkih predstavnika tri konstitutivna naroda.

  • CIK uputio upozorenje u vezi sa sakupljanjem potpisa podrške strankama i pojedincima

    CIK uputio upozorenje u vezi sa sakupljanjem potpisa podrške strankama i pojedincima

    Iz Centralne izborne komisije uputile su upozorenje osobama odgovornim za prikupljanje potpisa podrške birača političkim subjektima za učešće na izborima.

    U skladu sa odredbama Izbornog zakona BiH prijava za ovjeru učešća na izborima političke stranke ili nezavisnog kandidata sastoji se od spiska koji sadrži ime i prezime, originalan potpis, broj važeće lične karte i jedinstveni matični broj svakog birača upisanog u Centralni birački spisak koji podržava prijavu političke stranke ili nezavisnog kandidata.

    Političke stranke ili nezavisni kandidati, dužni su potpise prikupljati samo na obrascima koje im dodjeli Centralna izborna komisija BiH. Ostali obrasci, koje dostavi politička stranka ili nezavisni kandidat, ne uzimaju se u obzir, navode iz CIK-a.

    “Bitno je naglasiti, da obrazac za potpise takođe sadrži ime i prezime, broj važeće lične karte, originalni potpis i jedinstveni matični broj osobe koja je odgovorna za prikupljanje potpisa podrške. Odgovorna osoba svojim potpisom potvrđuje vjerodostojnost i istinitost prikupljenih potpisa podrške”, saopćeno je iz CIK-a.

    Centralna izborna komisija BiH je na Lokalnim izborima 2020. godine utvrdila da se na obrascima za prikupljane potpisa podrške nalaze i potpisi za umrle osoba, o čemu je podnijela 173 prijave nadležnim tužilaštvima.

    “Upozoravamo odgovorne osobe za prikupljanje potpisa podrške birača da to rade u skladu sa zakonom i da se ne dovedu u situaciju da počine krivično djelo. Rok za podnošenje prijava političkih stranaka i neovisnih kandidata za učešće na Općim izborima 2022. godine ističe u petak, 20. maja godine u 16 sati”, navode iz CIK-a.

  • Ombudsmanima pune ruke posla: Zatrpani žalbama na pravosuđe

    Ombudsmanima pune ruke posla: Zatrpani žalbama na pravosuđe

    Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH zaprimila je prošle godine 427 predmeta koji se odnose na rad pravosuđa.

    U pitanju je, kako su naveli ombudsmani, povećanje broja žalbi od 16 odsto u odnosu na godinu ranije.

    Najveći broj žalbi u oblasti pravosuđa, koji im je stigao prošle godine, odnosio se na rad nekolicine sudova.

    Čak 50 žalbi odnosi se na Opštinski sud Livno, a 28 na Opštinski sud Sarajevo te 27 na Osnovni sud Banjaluka.

    Za Kantonalni sud Livno zaprimljena su 22 predmeta, za Kantonalni sud Sarajevo 20, za Opštinski sud Tuzla 16, Okružni sud Banjaluka 16, Opštinski sud Mostar 10 i Opštinski sud Doboj osam.

    “Ovi statistički podaci su indikator da bi nadležni organi, prije svega Ministarstvo pravde Republike Srpske, Federalno ministarstvo pravde i Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH, trebalo da razmotre mogućnost uvođenja dodatnih mjera s ciljem povećanja efikasnosti ovih sudova”, ocijenjeno je iz Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH.

    Kada je riječ o dužini trajanja sudskih postupaka, sudovi su se, poslije intervencije ombudsmana, različito izjašnjavali.

    Tako bi neki sudovi dostavili izjašnjenja u kojima se navode razlozi kašnjenja u postupanju koji se najčešće vežu za veliki broj predmeta na kojima rade.

    Neki sudovi su se izjašnjavali i da predmete rješavaju po planu rješavanja, ali ne navedu kada se može očekivati da će konkretni predmet biti riješen.

    “Najveći problem predstavlja dužina sudskog postupka, u odnosu na predmete s oznakom hitnosti, kao što su radni sporovi, konfliktni razvodi ili povjeravanje djeteta na staranje nakon razvoda braka, iako se ovi predmeti prema Porodičnom zakonu FBiH smatraju hitnim”, ističu iz Institucije ombudsmana za ljudska prava.

    Recimo, kada je u pitanju Opštinski sud u Lukavcu, ombudsmani navode da ovaj sud ima sistemski problem i da svaki novozaprimljeni predmet automatski dolazi u situaciju da neće biti uzet u rad odmah i da će se postaviti pitanje kršenja prava na pravično suđenje zbog dužine trajanja postupka.

    Ombudsmani su, dodaje se u jednom od primjera, postupali i po žalbi u kojoj je kao odgovorna strana označen Kantonalni sud u Tuzli, koji je odlučivao po žalbi u vezi s isplatom novčanog potraživanja iz radnog odnosa.

    “Kantonalni sud u Tuzli dostavio je odgovor Instituciji ombudsmana da ne može precizirati kada će taj predmet biti stavljen u rad, zbog čega su ombudsmani BiH nekoliko puta ponovo tražili dostavljanje informacije o stanju spisa te u konačnici dobili odgovor da je taj predmet završen donošenjem presude. Dakle, iz konkretnog predmeta može se zaključiti da je radni spor za koji se smatra da je hitne prirode uz uključivanje ombudsmana BiH trajao pet godina”, ističu ombudsmani.

    Omer Abdagić, član Upravnog odbora Advokatske komore FBiH, ističe da on i sve njegove kolege imaju probleme zbog presporog rada sudova.

    “Ne samo ja, nego svi advokati imaju problema zbog toga što sudovi kasne sa rješavanjem predmeta, sa izradama odluka i tako dalje. Reforma pravosuđa nije uspjela ni u jednom segmentu. Klijenti vrše sve veći pritisak na advokate misleći da oni mogu nešto učiniti kod sudova da se tako nešto ubrza i poboljša. Međutim, mi advokati smo nemoćni”, rekao je Abdagić za “Nezavisne novine”.

  • Dodik o Tuzlanskoj koloni: U BiH nema pravde za srpski narod

    Dodik o Tuzlanskoj koloni: U BiH nema pravde za srpski narod

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je povodom obilježavanja “Tuzlanske kolone” da u BiH nema pravde za srpski narod,

    “Danas kad se sjećamo zločina nad pripadnicima ЈNA u “Tuzlanskoj koloni” moje misli su sa porodicama ubijenih vojnika. Uporno odbijanje pravosudnih institucija da procesuiraju odgovorne za ovaj zločin još je jedan u nizu dokaza da u ovakvoj BiH nema pravde za srpski narod”, naveo je Dodik na Twitteru.

    Dodik je za Agenciju Srna istakao je da je obaveza i dužnost srpskog naroda da njeguje kulturu sjećanja i čuvaju istinu od neljudi koji žele sakriti svoju sramotu i nedjelo bolesnih umova koji su u mučkom napadu na kolonu JNA u Tuzli ubili 54 nedužna vojnika, 78 ranili, a 44 zarobili i zlostavljali.

    “Nikada ne smijemo zaboraviti ova zlodjela ne samo zbog nevinih žrtava i njihovih porodica, već i zbog naših predaka i potomaka. Muslimanski napad na nedužne vojnike u Tuzli, kao i u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici, koji su se mirno povlačili iz kasarni nakon postignutog dogovora bio je jasan signal šta nas čeka u budućem periodu – rat, krv, zločini, za koje ni 30 godina kasnije niko nije odgovarao”, izjavio je Dodik za Srnu.

    On je naglasio da žrtve iz proteklog Odbrambeno-otadžbinskog rata obavezuju današnje i buduće generacije da sa najvećom odgovornošću čuvamo svoju otadžbinu i da se više nikada ne dozvoli da Srbi budu glineni golubovi razularenim hordama spremnim na rat i ubijanje.

    “Zadojeni fašističkom ideologijom svojih predaka iz Prvog i Drugog svjetskog rata pripadnici muslimanskih paravojnih jedinica uz pomoć svojih mentora pobili su pripadnike JNA i pokazali svoju navodnu silu nad nevinim mladićima koji su pokušali mirno da napuste grad. Napad na kolonu golobradih mladića u Tuzli, kao i u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici bio je režirana krvava tragedija”, istakao je Dodik.

    On je podsjetio da uprkos snimcima, dokazima, argumentima, ni danas, 30 godina kasnije u BiH nema pravde za ove stradalnike, bar neke satisfakcije za njihove porodice.

    Kada zločinci protiv srpskog naroda budu izvedeni pred lice pravde, rekao je Dodik, onda će se moći govoriti o prosperitetnijem zajedničkom životu na ovim prostorima.

    “Jasno je da u BiH nema ni moralne, ni ljudske odgovornosti za ove zločine, kao ni za zločine nad srpskim narodom u BiH. Tužna je i poražavajuća činjenica da ni 30 godine od ubistva nevinih vojnika niko u pravosudnim organima nije smogao snage da istini pogleda u oči, da se bavi pravom i pravdom i da konačno kazni naučioce, organizatore i izvršioce ovih zločina nad mladošću”, naglasio je Dodik.

    On je ocijenio da bi bilo krajnje vrijeme da Tuzla, Sarajevo i FBiH konačno prihvate istinu o stradanju srpskog naroda u proteklom građanskom ratu i poštuju srpske žrtve.

    “Napad na kolonu vojnika u Tuzli je još jedan zločin kojem svjedočimo, a u političkom Sarajevu i danas su na djelu jadni stereotipni pokušaji njegovog negiranja i ignorisanja kao da se nije ni dogodio. Ali zločin se desio, koliko god oni to negirali i omalovažavali, i ovaj mučki napad ostaće kao vječni krvavi trag nad Tuzlom”, istakao je Dodik.

    U Bijeljini i Tuzli danas se obilježava 30 godina od mučkog napada muslimanskih snaga na kolonu JNA u Tuzli kada su ubijena 54 vojnika, 78 je ranjeno, dok su 44 zarobljena, od kojih su petorica kasnije ubijena, a ostali su zlostavljani i mučeni.

  • Doktor Slobodan Jović novi član Ujedinjene Srpske

    Doktor Slobodan Jović, rođeni beograđanin kojeg je prije više od dvadeset godina ljubav dovela u Banjaluku, novi je član gradskog Odbora Ujedinjene Srpske, odlukom predsjednika Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandića i predsjednika gradskog Odbora Ujedinjene Srpske Banja Luka Siniše Vidovovića.

  • Iz Ambasade SAD poručili da je BiH očajnički potrebna reforma javnih nabavki

    Iz Ambasade SAD poručili da je BiH očajnički potrebna reforma javnih nabavki

    Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH oglasila se povodom reformi koje očekuju državu te su napomenuli kako se velika pažnja mora posvetiti reformi javnih nabavki.

    Između ostalog, iz Ambasade SAD su naveli kako Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine mora usvojiti nacrt zakona koji je usklađen s međunarodnim pravilima.

    – Bosni i Hercegovini je očajnički potrebna reforma javnih nabavki. Parlamentarna skupština BiH bi trebala učiniti pravu stvar i usvojiti dugo odlagani nacrt zakona usklađen s međunarodnim standardima i koji će donijeti više transparentnosti u proces javnih nabavki – pojasnili su iz Ambasade SAD.

    Takođe, naveli su kako se novac ne može koristiti za bogaćenje korumpiranih političara, piše Klix.

    – Javni novac se mora koristiti za dobrobit građana, a ne za bogaćenje korumpiranih političara i javnih funkcionera – saopštilii su iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH.

  • CIK upozorio da novac za izbore mora biti osiguran u naredna četiri dana:

    CIK upozorio da novac za izbore mora biti osiguran u naredna četiri dana:

    Iz Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine su danas obavijestili javnost da novac za izbore, što je trenutno vrlo upitno, mora biti osiguran do 19. maja. Pozvali su vlasti da osiguraju nesmetano odvijanje demokratskog procesa uprkos dosadašnjim pokušajima blokade.

    Nakon što ni ove godine nije došlo do dogovora o izmjenama Izbornog zakona, iz HDZ-a BiH su najavili opstrukcije izbora. Lider stranke Dragan Čović rekao je kako zbog nepostojanja dogovora izbori ne mogu i neće biti održani u oktobru.
    Predstavnici međunarodne zajednice, članovi CIK-a i mnogi političari ističu pak da ne smije doći do izigravanja izbornog procesa te da bojkot, koji je također najavljivan, nije dobra ideja po one koji ga planiraju.


    Od početka ove godine, tenzije oko izbornih pregovora su na vrhuncu, a nastavile su se i nakon što su napori da se postigne dogovor propali. Ministarstvo finansija na čelu sa HDZ-ovim Vjekoslavom Bevandom još nije pripremio Budžet za 2022. godinu kojim bi finansiranje izbora bilo omogućeno. Također on ne planira izdvojiti novac ni iz drugih fondova gdje je to moguće.

    Uprkos toj neizvjesnosti, CIK je 4. maja 2022. godine donio Odluku o raspisivanju i održavanju Opštih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. godine. Kako ističu, izbori će biti održani u nedjelju, 2. oktobra ove godine, međutim prvo mora biti osiguran novac.

    Njihova procjena je da će za to biti potrebno otprilike 12.528.000 KM, a mnogi su pozvali na odgovornost prema izbornom procesu i osiguravanje potrebne sume.

    “Prema odredbama člana 1.2a Izbornog zakona BiH nadležne institucije sredstva za provedbu izbora moraju osigurati u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora, odnosno u ovom slučaju do 19. maja. Centralna izborna komisija BiH će postupati po odredbama Izbornog zakona BiH i striktno se pridržavati svih zakonskih odredbi i rokova koji su propisani”, rekli su iz CIK-a.

    Ukoliko u naredna četiri dana Ministarstvo finansija BiH ne promijeni svoj dosadašnji narativ i aktiv te ne izdvoje novac za izbore, može se očekivati da bi na takvo rušenje demokratskog procesa u državi mogao reagovati Christian Schmidt.

    Problem sa izdvajanjem novca za izbore kroz Budžet leži i u tome što taj dokument mora biti usvojen u više državnih institucija tako da, sve i da Bevanda uputi Budžet 2022. u proceduru, nema dovoljno vremena za sve institucije da isti izglasaju.

    Uprkos tome, u CIK-u pozivaju donosioce odluka u Bosni i Hercegovini da ispune svoju zakonsku obavezu i u zakonskom roku osiguraju finansijska sredstva za provedbu Opštih izbora 2022. godine.

  • Čubrilović: Poražavajuće da još niko nije odgovarao za Tuzlansku kolonu

    Čubrilović: Poražavajuće da još niko nije odgovarao za Tuzlansku kolonu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović smatra poražavajućim da ni 30 godina nakon likvidacije vojnika JNA u “Tuzlanskoj koloni” niko od pripadnika bošnjačkog političkog i vojnog vrha nije odgovorao za planirani, organizovani i mučki napad, iako je bio postignut dogovor o mirnom povlačenju kolone JNA iz kasarne u Tuzli.

    Čubrilović je naglasio da i zločin u Tuzli, kao i mnogi drugi zločini počinjeni nad pripadnicima srpskog naroda u proteklom ratu u BiH, nedvosmisleno potvrđuje da je pravosuđe BiH instrument bošnjačke politike, jer uprkos brojnim materijalnim dokazima, izjavama i svjedočenjima preživjelih, u protekle tri decenije nije izvelo pred lice pravde odgovorne za brojne počinjene zločine.

    “Ovakva politika i nemoralno postupanje pravosuđa BiH mora se promijeniti ako želimo graditi međunacionalno povjerenje i jačati vladavinu zakona i prava”, istakao je Čubrilović.

    Čubrilović je naglasio da institucije Republike Srpske moraju svim demokratskim sredstvima da se bore za istinu i pravdu da se ovakvi zločini nikada nikome više ne bi ponovili, saopšteno je iz Narodne skupštine.

    Prema njegovim riječima, ubistvo i ranjavanje nedužnih mladih vojnika, koji su se mirno povlačili iz grada, zločin je bez kazne i bolna rana porodica ubijenih.

    Muslimanske jedinice u Tuzli napale su 15. maja 1992. godine kolonu JNA i, prema zvaničnim podacima, ubile najmanje 54 vojnika, a ranile 44, prekršivši dogovor prema kojem je kolona, koja je kao i ostale jedinice JNA napuštala BiH, trebalo da mirno ode iz grada.

    Ponovljen je scenario iz Dobrovoljačke ulice u Sarajevu, koji se dogodio nepune dvije sedmice ranije – prvi dio kolone je propušten, a drugi napadnut iz zasjede.

  • Republika Srpska će i ubuduće imati pouzdano snabdijevanje gasom

    Republika Srpska će i ubuduće imati pouzdano snabdijevanje gasom

    Republika Srpska, ali i BiH će i ubuduće imati pouzdano snabdijevanje prirodnim gasom, po pristupačnim cijenama, uprkos globalnoj energetskoj krizi, izjavila je danas načelnik Odjeljenja za gas Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srpske Maja Mrkić Bosančić.

    Mrkić Bosančić je na naučnostručnoj konferenciji “Energetska bezbjednost BiH i regiona u uslovima novih geopolitičkih karti” istakla da je za Republiku Srpsku i BiH važno što u uslovima globalne ekonomske krize ima pouzdanog snabdijevača gasom i višegodišnju saradnju sa “Gasporom eksportom”.

    Dogovoren je nastavak preuzimanja gasa za Srpsku kroz postojeći gasovod preko Turskog toka, rekla je ona novinarima u Banjaluci.

    Dušan Proroković sa Instituta za Međunarodnu politiku iz Beograda ocijenio je da će biti neophodno redefinisati pojam energetske bezbjednosti, jer sve što se dešava u međunarodnim odnosima nije viđeno od 1939. godine i da se energenti koriste kao nekonvencionalno oružje u hibridnom ratu između Rusije i SAD.

    – Sve je postalo politika i ne može se govoriti ni o dugoročnim projekcijama snabdijevanja, ni o planiranim cijenama. Snabdijevanje energentima će biti neizvesno. Evropa nema alternativu ruskoj nafti u narednih pet do 10 godina – rekao je Proroković.

    Miroslav Nikolić iz “Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosna” je rekao da je zbog energetske krize i sukoba u Ukrajini i energetska stabilnost BiH pred izazovom, ali da vjeruje da neće biti ugrožena i da neće biti značajnijih problema, posebno u elektroenergetskom sektoru, gdje ne očekuje probleme sa napajenjem električnom energijom.

    On je ukazao da BiH mora voditi računa o sopstvenim interesima u oblasti energetike, ali da ne može da radi mimo evropskih zahtjeva kada je riječ o obnovljivim izvorima energije i zaštiti životne sredine.

    Profesor iz Banjaluke Miloš Šolaja ukazao je da energetska bezbjednost BiH nikada nije bila visoka ni kada je riječ o kvalitetu snabdijevanja, ni kada se radi o količinama energenata, ali da se to nije vidjelo jer su i energetske potrebe bile male.

    On je ukazao da geopolitičke i geostrateške promjene u svijetu i Evropi utiču na energetsku politiku koja bi trebalo da se definiše u BiH.

    Konferenciju u Banjaluci organizuje Centar za lobiranje.

  • Dodik najavio jednokratnu pomoć za borce, mlade i penzionere

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je jednokratnu pomoć od 100 KM borcima, mladima od 18 do 30 godina i penzionerima.

    “Ne prestaje naša obaveza. Smatramo da je neophodno prihvatiti inicijativu za jednokratnu podršku koju bi trebali isplatiti do kraja trećeg kvartala. Budžet će morati da obezbijedi oko 50 miliona maraka”, rekao je Dodik na konferenciji za novinare.

    Dodik je istakao da je ekonomsko politička situacija u RS stabilna, te da će od maja plate u javnom sektoru kao i penzije biti uvećane za deset odsto.

    Dodao je da će koalicija okupljena oko te stranke izaći na izbore sa zajedničkim kandidatima za najviše funkcije, a da će oba kandidata biti iz SNSD-a.

    Kazao je da SNSD počinje s izbornom kampanjom, te da su svi organi stranke i članovi dobili zadatak da budu vidljivi u javnosti, a posebno u svojim lokalnim zajednicama.

    Ponovio je stav da je Kristijan Šmit nelegalni visoki predstavnik i da ga RS i dalje neće podržavati, te da će biti nastavljene sve politike prenosa nadležnosti.

    Rekao je da je SNSD protiv prolongiranja izbora, i da je spreman da ostvari jednu od najvećih pobjeda do sada.

    Takođe je istakao da bi SNSD prihvatio da mandati pripadaju strankama a ne pojedincimac kako bi se izbjegli prebjezi pojedinaca u parlamentarnim grupama, a dodao je i da EU i SAD žele da se situacija zakomplikuje a ne da se riješi.

    Ustvrdio je da je Bezbjednosno obavještajnu agenciju preuzela ratna bošnjačka obavještajna služba.