VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Cvijanović: Besmislen poziv na sankcije Dodiku

    Cvijanović: Besmislen poziv na sankcije Dodiku

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović nazvala je besmislenim poziv Evropskog parlamenta za uvođenje sankcija srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, ističući da je više brine njihovo nerazumijevanje situacije u BiH, čije rješenje vidi isključivo u unutrašnjem dijalogu.

    “Nisu se potrudili da saznaju koji su stvarni razlozi za neku krizu, a da su se potrudili, bavili bi se problemom koji je odlazeći nametnuo Valentin Incko”, rekla je Cvijanovićeva i dodala da je Inckov mandat na mjestu visokog predstavnika trajao predugo, a sve na račun građana EU koji finansiraju nepotrebni OHR.

    Prema njenim riječima, bilo bi logično da su evropski parlamentarci utvrdili prave razloge problema u BiH, umjesto što stalno ponavljaju određene floskule i izvode pogrešne zaključke.

    Konstatujući da evropski parlament, u kojem sjede izabrani predstavnici članica EU, imaju pravo da vijećaju o čemu žele i donose zaključke kakve hoće, Cvijanovićeva je rekla da isto pravo imaju i predstavnici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kojima su građani dali mandat da ih predstavljaju.

    Poziv na sankcije ocijenila je besmislenim, ističući da sankcije nikada nigdje nisu ništa popravile niti učinile dobro.

    “Druga stvar, ono što me više brine od te njihove priče o sankcijama jeste njihovo nerazumijevanje, a živite tako blizu nekome i pripadate istom geografskom prostoru Evrope i imate minorna i stereotipna znanja”, izjavila je Cvijanovićeva za BHRT.

    Ona je konstatovala da priča o eventualnom zaustavljanju ili pružanju pomoći Republici Srpskoj potvrđuje podijeljenost BiH, jer ako se to desi to bi značilo da ni oni sami ne smatraju da je BiH cjelovita, jedinstven ekonomski prostor i zajednica.

    “Ako je to tako i ako nam oni šalju tu poruku, onda definitivno svaki od tih dijelova ima pravo i obavezu prema svojim građanima da nalaze partnerstva za rješavanje kojih god pitanja, po pitanju investiranja, realizacije određenih projekata”, rekla je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, ovome je prethodilo dizanje tenzija pričama o ratu i secesiji, od čega nema ništa jer su propustili da čuju stalno otvoreni poziv institucija Republike Srpske za dijalog partnerima u BiH.

    Cvijanovićeva nema velika očekivanja od samita EU 21. februara na kojem bi, prema najavama, trebalo biti odlučivano o sankcijama Srpskoj, te dodaje da je iz Republike Srpske na mnoge adrese u svijetu otišlo pojašnjenje situacije u BiH.

    “Postoje oni koji odlično razumiju i koji žele da realno sagledaju stanje stvari ovdje, koji nisu navijački nastrojeni”, istakla je Cvijanovićeva, koja upozorava da bi eventualne sankcije Srpskoj koje bi blokirale realizaciju određenih projekata, poput izgradnje koridora “Pet ce” štetile i interesima članica EU.

    Predsjednik Srpske pita kakva je relacija sa spoljnim svijetom ako se sva komunikacija ogleda kroz priču o sankcijama.

    “Njihovo je pravo da odlučuju o takvim stvarima, kao što je i naše pravo da kažemo da ne razumiju situaciju, ne žele da je razumiju, ne žele da pomognu svima nego pokušavaju da se svrstaju na stranu jednih i to uporno rade”, rekla je Cvijanovićeva i dodala da od EU očekuje bolje razumijevanje situacije u BiH i malo više političke mudrosti.

    Ona je ponovila poziv na unutrašnji dijalog u BiH u kojem sve treba rješavati, te istakla da ne vjeruje da neko sa strane može doći i nametnuti rješenje.

    “To je neprirodno. Postoje domaće institucije koje treba da izvršavaju svoje obaveze, a kad živite u višenacionalnoj zajednici kakva je BiH, dijalog je rješenje svih obaveza. Za mene je dijalog logičan, pretpostavka rješavanja svih problema”, istakla je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, apsurdno je biti u političkim rovovima i očekivati kako će neko sa strane, neki parlament, senat, komisija donijeti neko rješenje i natjerati vas na nešto.

    Cvijanovićeva je rekla da je Vladi Republike Srpske dat rok od pola godine da uradi određenu legislativu, ali da to ne mora biti tako, jer je sve podložno razgovoru i dogovoru.

    “Ne želim da vjerujem da mi može biti veći prijatelj neko ko će sjediti u Evropskom parlamentu, američkom Kongresu, japanskom nečemu, od nekog ko je moj partner, Bošnjak, Hrvat. Sa njima živimo i donosimo zajednička rješenja”, istakla je Cvijanovićeva i dodala da je frustrira kad vidi potrebu bošnjačkih partnera koji stalno zovu u pomoć nekoga sa strane i prizivaju sankcije.

    Ona je podsjetila da je Vlada Republike Srpske uputila poziv Vladi Federacije BiH da se razgovara o velikom broju pitanja, ali da su oni to ignorisali.

    “Za mene je to šizofrena situacija u kojoj se priča o sankcijama, ratu, ko koga mrzi, ko koga ne voli, a samo se ne priča o tome da treba da razgovaramo. Kažem da treba da razgovaramo i dok god ne budemo razgovarali, nećemo naći rješenja, niko nam sa strane neće riješiti”, naglasila je Cvijanovićeva.

  • Dodik: Meni je suđeno, a da me niko ništa upitao nije

    Dodik: Meni je suđeno, a da me niko ništa upitao nije

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da stavovi Evropskog parlamenta o BiH pokazuju da evropski parlamentarci ne znaju šta se dešava u BiH, da barataju pogrešnim informacijama i da se vjerovatno informišu iz medija koji već mjesec dana, svaki dan, eksluzivno najavljuju rat u Ukrajini.

    Dodik je istakao da je Evropski parlament demonstrirao takav nedostatak demokratičnosti da se on prvi put ozbiljno zapitao da li evropske vrijednosti uopšte postoje.

    “Meni je otprilike suđeno, a da me niko ništa upitao nije. Da niko nije došao u Republiku Srpsku da vidi o čemu se radi. I što je najgore, niko od tih parlamentaraca koji su digli ruku nije pogledao Ustav BiH, dostupan na internetu, jer da jeste, niti bi zauzeli stavove koje su zauzeli, niti bi se čule kvalifikacije koje su se čule”, rekao je Dodik.

    Dodik se pita zar 504 ozbiljna čovjeka mogu i pomisliti da se jedna država raspada jer o njoj kritički govori jedan čovjek i da li su ozbiljni ako misle da će u BiH procvjetati ruže samo ako uvedu sankcije bilo kome.

    “Umjesto da su se potrudili da razgovaraju sa nama, odlučili su se da razgovaraju o nama. U takvim uslovima jasno je da i stavovi parlamenta nisu mogli biti drugačiji. Uz sve uvažavanje evropskih institucija ja ne mislim da odustanem od legalnih i legitimnih političkih aktivnosti u odbrani Republike Srpske”, naglasio je Dodik.

    Evropski parlament je, kako su prenijeli mediji u regionu, usvojio amandman uz godišnji izvještaj Odbora za spoljne poslove kojim se poziva Evropski savjet da uvede sankcije srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima.

  • Đokić: Rasprava u Kongresu SAD direktno miješanje u unutrašnje odnose BiH

    Đokić: Rasprava u Kongresu SAD direktno miješanje u unutrašnje odnose BiH

    Predsjednik SP-a Petar Đokić ocijenio je za Srnu da je rasprava u Kongresu SAD, u kojoj je učestvovao i američki specijalni izaslanik za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar, ništa drugo nego direktno miješanje u unutrašnje odnose u BiH.

    Đokić je izjavio da takvo ponašanje predstavlja neprimjerenu politiku prema drugim zemljama.

    “Jeste Amerika najvećim dijelom doprinijela nastanku Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegovoj implementaciji do sada ali treba da prestanu da nameću obrasce daljeg načina života u BiH i da prepuste narodima koji ovdje žive da urede međusobno svoje odnose na bazi svoje stvarne volje, realnih mogućnosti i potreba i interesa koje imamo”, istakao je Đokić.

    Đokić smatra da je takav način nastupa u američkom Kongresu pokušaj prijetnje prema Republici Srpskoj i prema srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, “koji se samo ponaša onako kako institucije Republike Srpske od njega zahtijevaju”.

    “Ima i on u tome svoju ulogu, u smislu kreiranja stava institucija Republike Srpske, ali nije jedini koji o tome odlučuje. O tome su odluku donijeli poslanici u parlamentu”, naglasio je Đokić.

    On je istakao da na ovaj način američki zvaničnici jednostrano pristupaju stanju u BiH.

    Đokić je napomenuo da je u BiH mnogo dublja kriza nastala i postoji zbog problema između Bošnjaka i Hrvata.

    “Mnogo je više ta kriza potresna za odnose u BiH nego što je to zahtjev Srba koji žele samo da se poštuje Dejtonski mirovni sporazum. Mi principijelno, i Dodik i svi, tražimo da se dosljedno poštuje Dejtonski sporazum, da se poštuje Ustav BiH onakav kako je napisan”, naglasio je Đokić.

    Američki specijalni izaslanik za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar rekao je juče da se SAD “bore da stanje u BiH bude bolje i da se Srbi vrate u institucije”, a da, dok se to ne desi, “rade sa opozicijom i na tome da onemoguće” srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

  • Vulić: “Bildaju mišiće na svima, a nesposobni su za sebe”

    Vulić: “Bildaju mišiće na svima, a nesposobni su za sebe”

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić ocijenila je u izjavi za Srnu da je EU “neuspješan projekat, obična prevara, kao i njena parlamentarna institucija”.

    “Bildaju mišiće na svima, a nesposobni su za sebe”, rekla je Vulićeva.
    Ona je dodala da je dokaz licemjerstva EU moćna Turska, kojoj članice Unije ni dan-danas nisu dale status.

    Komentarišući poziv Evropskog parlamenta za uvođenje sankcija srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, ona je napomenula da jedan čovjek ne može ni u čemu biti problem.

    “To što ne mogu ti strani mozgovi dohakati inteligenciji Milorada Dodika, niti ga natjerati da se odrekne Republike Srpske i srpstva, posežu za silom, a ne znaju oni šta je srpski inat”, istakla je Vulićeva.

    Ona je navela da iz dana u dan evropske i svjetske sile Republiku Srpsku čine sve jačom i moćnijom “nasiljem koje sprovode nad svima nama i Miloradom Dodikom”.

  • Kojić poručuje: Pravosuđe BiH i dalje nijemo na sistemske zločine nad sarajevskim Srbima

    Kojić poručuje: Pravosuđe BiH i dalje nijemo na sistemske zločine nad sarajevskim Srbima

    Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić izjavio je da još nema odgovora od pravosuđa BiH na sistemsko zlostavljanje i ubijanje sarajevskih Srba.

    Kojić je podsjetio da je Nezavisna međunarodna komisija za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu konstatovala da je srpska zajednica u tom gradu uništena u totalitetu.

    – Ako je Komisija konstatovala da je srpska zajednica uništena u totalitetu na osnovu relevantnih dokaza, onda nam je potpuno jasan karakter i obim zločina koji se desio nad Srbima u Sarajevu – izjavio je Kojić Srni povodom predstojećeg obilježavanja 26 godina od egzodusa sarajevskih Srba.

    Prema njegovim riječima, postoje sporadični slučajevi procesuiranja i presuda kao što je u slučaju “Silos”, ali nikako nema odgovora pravosuđa BiH na sistemsko zlostavljanje i ubijanje sarajevskih Srba.

    Kojić je ukazao na selektivni rad pravosudnih institucija BiH, a ranije Haškog tribunala, kod procesuiranja ratnih zločina nad Srbima.

    Prema njegovim riječima, nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma egzodus sarajevskih Srba bio je završna faza osmišnjenog i sprovedenog plana etničkog čišćenja koji je već počeo 1992. godine zatvaranjem Srba po logorima.

    – Srpska zajednica u Sarajevu bila je u potpunosti stavljena izvan zakona, jer je očigledno bilo dozvoljeno ubijanje Srba bez bilo kakvih sankcija za sistem koji je to organizovao, osmislio, radio i izvršavao – istakao je Kojić.

    Prema njegovim riječima, tijela ubijenih sarajevskih Srba, prije svega intelektualaca, danima su ležala na ulicama Sarajeva i to je bila poruka svim Srbima kakva ih sudbina čeka.

    – Sarajevski Srbi su dočekali sudbinu da budu odvođeni iz svojih stanova, da žene budu silovane i ubijane u svojim stanovima, da Srbi budu odvođeni u logore i podvrgnuti najstrašnijim oblicima torture – rekao je Kojić.

    Prije 26 godina oko 120.000 Srba iz Sarajeva moralo je da napusti svoja ognjišta u sarajevskim naseljima Ilidža, Ilijaš, Hadžići, Grbavica, Vraca, Rajlovac i Vogošća.

    Tokom egzodusa, koji je počeo u decembru 1995. godine, a završen početkom marta 1996. godine, na Srpsko vojničko spomen-groblje Mali Zejtinlik na Sokocu preneseni su posmrtni ostaci 500 sarajevskih Srba.

    Srpski borci Sarajevsko-romanijske regije tokom odbrambeno-otadžbinskog rata zaustavili su 35 ofanziva muslimansko-hrvatske vojske i odbranili svoje domove.

    Za odbranu ovih prostora, život je dalo više od 4.000 boraca, oko 3.500 ih je ranjeno, a oko 1.000 sahranjeno na Malom Zejtinliku.

  • Šolaja: Sankcije bi bile jedna vrsta priznanja Republike Srpske

    Šolaja: Sankcije bi bile jedna vrsta priznanja Republike Srpske

    Ako se uvedu sankcije Republici Srpskoj, onda je to jedno priznanje Srpske, makar u negativnom kontekstu, izjavio je za RTRS politikolog Miloš Šolaja.

    Šolaja je istakao da “ovo nije situacija sa početka devedesetih godina kada su uvedene ekonomske sankcije Srbiji i Srpskoj”.

    • Ovo je sada pitanje politike Evropske unije. Da bi se uvele sankcije, EU bi prvo morala da ima konsenzus. Već sada znamo da su Mađarska, a u zadnje vrijeme i Poljska izgubile spor pred Evropskim sudom. Veliko je pitanje šta će biti u samoj diskusiji i ko će da raspravlja. EU teško da može sama da uvede sankcije – rekao je Šolaja.

    Šolaja je naglasio da je “potrebno shvatiti da je prošlo više od 30 godina od raspada Јugoslavije i da su lideri u Srpskoj demokratski izabrani”.

    • To je funkcionisanje demokratije. Mislim da je ova konfuzija koju EU sama sebi uvozi rezultat prilično nejasnog koncepta u BiH – poručio je Šolaja.

    Šolaja je napomenuo da su “sankcije prijetnja konkretno onome ko je politički najistureniji, ali i da bi se njima danas kaznili stanovnici Srpske”.

  • Đajić tvrdi da je UKC Srpske postao prestižna zdravstvena ustanova

    Đajić tvrdi da je UKC Srpske postao prestižna zdravstvena ustanova

    Direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Vlado Đajić tvrdi da je ova zdravstvena ustanova najbolja u regionu, čemu svjedoče i eminentni svjetski stručnjaci.

    UKC Republike Srpske postao je prestižna zdravstvena ustanova koja ima sjajan kadar, najsavremeniju opremu i prostor. Sigurno je da smo sada najbolji u regionu, a od neizmjerne važnosti je što smo u ovom mandatu uspjeli izmiriti i većinu dugovanja, rekao je Đajić za Radio-televiziju Republike Srpske.

    On je istakao da zaposleni u UKC Republike Srpske uspješno i herojski odgovaraju na izazove koji se odnose na virus korona.

    -Stanovništvo Republike Srpske još nije dostiglo kolektivni imunitet. Nažalost, u UKC imamo više od 200 pacijenata oboljelih od virusa korona, a za 25 je neophodna pomoć respiratora. To zahtijeva veliki angažman medicinskog osoblja – kaže Đajić.

    On smatra da će kolektivni imunitet biti dostignut ako bude poboljšana vakcinacija stanovništva.

    Kada je riječ o upotrebi medicinskog kiseonika u UKC, Đajić je ponovio da su predstavnici opozicije ranije bespotrebno izazvali paniku stanovništva i pacijenata u UKC.

    -Ovakvo ponašanje je nedopustivo. Cilj mi je razvoj i unapređenje sistema, a u UKC smo zaposlili mlad, perspektivan kadar koji ostaje u Republici Srpskoj na šta sam ponosan. Najvažnije je da predano radimo na dobrobit građana – istakao je Đajić.

    Govoreći o radu gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, Đajić, koji je i predsjednik Gradskog odbora SNSD, ocijenio je da nema viziju, da je zaustavio razvoj grada, nije ispunio obećanja, te da će ga građani smijeniti.

    -SNSD ima program kojim je predviđeno da u Banjaluku bude uloženo više od milijardu KM. To može biti realizovano, uz pomoć Vlade Republike Srpske i privlačenjem stranih investicija – izjavio je Đajić.

  • Srpska uputila dokument evropskim institucijama

    Srpska uputila dokument evropskim institucijama

    Srpska poštuje Dejtonski sporazum i pravnim procesom vraća nadležnosti koje su joj date Ustavom, navedeno je u dokumentu koji je iz Srpske upućen evropskim institucijama, a koji je u posjedu RTRS-a.

    O situaciji u BiH u Briselu će biti razgovarano 21. februara, s akcentom na vraćanje nadležnosti koje je Republika Srpska pokrenula.

    “Sve što Srpska radi je u skladu sa Dejtonskim sporazumom”, odgovor je koji je iz Srpske adresiran Evropskom parlamentu.

    U dokumentu se, između ostalog, navodi da Srpska kroz parlamentarnu proceduru vraća nadležnosti koje su joj date Ustavom BiH.

    Srpska djeluje poštujući teritorijalni integritet BiH, a proces vraćanja nadležnosti nije korak ka ocjepljenju, navodi RTRS i dodaje da je Ustavom BiH predviđeno da sva ovlašćenja koja nisu izričito propisana institucijama Bosne i Hercegovine, pripadaju entitetima. Sa izuzetkom – Ustavnim sudom BiH, pravosudna pitanja nisu pitanja institucija BiH. Međunarodna krizna grupa je priznala da je Dejton dodijelio pravosudna pitanja entitetima.

    U dokumentu upućenom Evropskom parlamentu izrečen je i stav Srpske da politička kriza u BiH treba da bude riješena unutrašnjim dijalogom.

    Napominju da Briselu nije mjesto među unutrašnjim pitanjima, jer Srpska i vraćanjem nadležnosti pokazuje da odbacuje strano uplitanje.

    U dokumentu upućenom Evropskom parlamentu naglašeno je da iskustvo pokazuje da političko Sarajevo blokira bilo kakvu promjenu u oblasti pravosuđa.

    Srpski član Predsjedništva, Milorad Dodik ocjenjuje da je stavljanje BiH na dnevni red sjednice u Briselu “sarajevski spin i pokušaj da se od EU iznude sankcije za Srpsku”.

    “A Evropska unija je čula poziv iz Sarajeva, pa najavljuje da će obustaviti finansijsku pomoć Republici Srpskoj”, kazao je Dodik i dodao da je “zahvalan za sve što smo dobili u podršci”.

    “Ali sve je to bilo politički uslovljeno, sve je bilo motivisano činjenicom da se razvlasti Republiku Srpsku, a ojača navodno neki centralni organ. Čitati to ‘ojačavanje centralnih organa’ to znači unitarna BiH za nas je znak jednakosti do islamske zemlje u kojoj bi muslimani bili većina a mi marginalna nacionalna manjina”, naveo je Dodik.

    Da strane međusobno ne žele da dođu do rješenja zbog toga što očekuju da će Zapad prije svega u BiH, Bošnjačkoj strani da napravi državu kakvu su oni zamislili, smatra Željko Budimir, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci.

    Za beogradskog analitičara, Stevicu Deđanskog faktor nestabilnosti u BiH je lider SDA, Bakir Izetbegović.

    Da je njegova uloga u podrivanju Republike Srpske, u kooperaciji sa EU, značajna pokazuje, kaže činjenica da EU nikada nije problematizovala zahtjev Republike Srpske da se povuče nametnuti Inckov zakon. Ako nastavi da vrši pritisak na Srpsku, EU će priznati poraz u sprovođenju mira u BiH, prenosi RTRS.

    “Lopta je zaista u dvorištu EU. Da li žele da imaju BiH koja funkcioniše, priznavajući prava svih naroda ili ne žele to nego da imaju guberniju koju će voditi Bakir Izetbegović. To je njihova odluka”, istakao je Deđanski.

  • Đoković zbog ideala ugrozio vrijednost vlastitog brenda i mogao bi izgubiti ogroman novac

    Novak Đoković je najavio da se vjerovatno neće vakcinisati, pa čak i po cijenu gubitka velikih trofeja, a osim rezultata, to bi moglo imati veliki utjecaj i na njegov brend i unosne sponzorske ugovore.

    U ekskluzivnom razgovoru za BBC najbolji teniser svijeta je poručio da se ne treba povezivati s antivakserskim pokretom i da podržava pravo pojedinca na izbor.

    Đoković je poručio da su principi donošenja odluka o tijelu važniji od bilo koje titule ili bilo čega drugog i da je spreman platiti cijenu učešća na Grand Slamovima.

    Ipak, Novak bi za svoje ideale mogao platiti vrlo visoku cijenu. Kako prenosi portal Expansión, kompanija Lacoste razmatra raskid ugovora sa Đokovićem.

    Brand Finance, vodeća nezavisna kompanija koja se bavi procjenom vrijednosti brendova, a koju je spomenuti portal kontaktirao, uvjerava da bi raskid ugovora s Lacosteom mogao značiti gubitak od 56,5 miliona evra za Đokovića.

    Osim toga, vrijednost brenda Đoković sada iznosi 157 miliona evra, a iz Brand Financea ističu da “uticaj na reputaciju osobe direktno utiče na njenu zaradu, a time i na vrijednost kao brenda”.

    Zbog toga će Đoković morati dobro razmotriti buduće odluke, jer je osim rezultata u pitanju i veliki novac.

  • Cvijanovićeva direktora Kancelarije OEBS informisala o ustavnoj poziciji Srpske

    Cvijanovićeva direktora Kancelarije OEBS informisala o ustavnoj poziciji Srpske

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović informisala je direktora Kancelarije OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Matea Mekačija o ustavnoj poziciji Srpske i ukupnoj situaciji u BiH, naglasivši da su za prevazilaženje trenutne političke krize neophodni razumijevanje i unutrašnji dijalog domaćih političkih aktera.

    Iz kabineta predsjednika Srpske je saopšteno da je Cvijanovićeva istakla da su stavovi i pozicija Republike Srpske o pitanju izbornog zakonodavstva jasni, ukazavši na neophodnost poštovanja Dejtonskog sporazuma i principa konstitutivnosti naroda.

    View this post on Instagram

    A post shared by Жељка Цвијановић (@zeljka.cvijanovic)

    Cvijanovićeva je razgovarala danas u svom kabinetu u Banjaluci sa Mekačijem o aktuelnim političkim i ekonomskim temama u Srpskoj i BiH, reformskim procesima i drugim važnim pitanjima.