VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Mišel nakon sastanka sa Džaferovićem: Učiniće se sve da BiH bude dodijeljen kandidatski status

    Mišel nakon sastanka sa Džaferovićem: Učiniće se sve da BiH bude dodijeljen kandidatski status

    Uoči dvodnevnog samita EU-Zapadni Balkan, ključno pitanje je da li će Bosni i Hercegovini biti dodijeljen kandidatski status, nakon inicijative pojedinih zemalja, naročito Slovenije koja je uputila prijedlog Evropskoj uniji da BiH dobije kandidatski status uz određene uslove.

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, već se sastao sa Šarl Mišelom, predsjedavajućim Evropskog savjeta koji je uoči samita rekao da se mora učiniti sve po pitanju BiH.

    – Imamo pozitivne napore na razbijanju političkih tenzija u zemlji. Moramo osigurati da institucije rade u BiH – rekao je Mišel, prenosi N1.

    Inače, nakon prijedloga Evropske komisije, izvjesno je da će Ukrajina i Moldavija dobiti kandidatski status, dok je Gruzija još nesigurna po tom pitanju.


    Iako su pojedine zemlje Zapadnog Balkana mnogo više odmakle u ispunjavanju kriterijuma EU da dobiju kandidatski status, poput Sjeverne Makedonije, analitičari predviđaju da su male šanse da neka od zemalja dobije kandidatski status.

    Prethodnih dana, pa i sedmica, mnoge zemlje pružaju podršku BiH po ovom pitanju. Slovenija je naistaknutija u lobiranju, a podršku BiH pružili su i Austrija, odnosno Mađarska.

  • Čović i Radmanović zatražili od EU kandidatski status

    Čović i Radmanović zatražili od EU kandidatski status

    Predstavnički dom i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH uputili su zahtjev za dodjelu kandidatskog statusa BiH po ubrzanom postupku radi očuvanja stabilnosti zemlje i ukazali na značaj izbornih i ustavnih reformi kako bi se omogućilo sprovođenje izbornih rezultata, potvrđeno je Srni iz parlamenta BiH.

    Članovi Kolegijuma oba doma parlamenta Dragan Čović i Nebojša Radmanović poslali su pismo Evropskom savjetu uoči dvodnevnog samita na kojem se očekuje dodjela statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji.

    U pismu, koje je proslijeđeno i Evropskom parlamentu, ministrima spoljnih poslova EU i Velikoj Britaniji, navodi se da izaslanici i poslanici oba doma parlamenta BiH jednoglasno traže da BiH hitno bude dodijeljen kandidatski status.

    “Naš zahtjev dolazi u vrijeme ozbiljnih izazova za evropski kontinent. Duboko smo svjesni radikalnog pogoršanja međunarodnih političkih, privrednih i bezbjednosnih prilika, koje opravdano izazivaju osjećaj neizvjesnosti i ugrožene bezbjednosti kod naše populacije, čije interese možemo zaštititi jedino ubrzanom integracijom u EU”, navodi se u zahtjevu parlamenta BiH.

    Dodaje se da bi dodjelom kandidatskog statusa BiH bila unaprijeđena stabilnost ove zemlje, te perspektiva proširenja EU na prostoru jugoistočne Evrope.

    Čović i Radmanović u zahtjevu su ukazali i na značaj hitne izborne reforme i ograničenih izmjena Ustava BiH da bi bilo omogućeno neposredno sprovođenje izbornih rezultata na sljedećim opštim izborima.

    “Vjerujemo da hitnim ispunjavanjem prioriteta BiH znatno približavamo njenom strateškom cilju, visokim evropskim standardima vladavine prava i demokratske vladavine”, navedeno je u dopisu.

    Evropska komisija predložila je da Ukrajini i Moldaviji na zasjedanju Savjeta EU bude dodijeljen status kandidata o čemu će se odlučivati na samitu danas i sutra, a Slovenija je službeno predložila da i BiH dobije status kandidata čemu se priključilo još zemalja EU, među kojima je i Hrvatska.

    Lideri EU i zapadnog Balkana sastaće se danas u Briselu uoči junskog sastanka Evropskog savjeta, objavljeno je na sajtu EU.

  • Petronijević istakao: Građani iz Republike Srpske mogu da tuže NATO

    Petronijević istakao: Građani iz Republike Srpske mogu da tuže NATO

    Imunitet na koji se poziva NATO u slučaju dvije tužbe koje su protiv Alijanse zbog agresije 1999. godine podnesene Višem sudu u Beogradu, u ime oboljelih od kancera, potpuno je promašeno opravdanje. Imam utisak da nisu razumjeli o čemu se radi ili imaju loš pravni tim, smatra advokat Goran Petronijević.
    Petronijević je gostujući u Јutarnjem programu RTRS-a istakao da NATO kao pravni subjekat smatra da ima imunitet od krivičnog gonjenja i poziva se na odredbe sporazuma koji je sklopljen 2005. godine sa SRЈ, a koji je potpisao tadašnji ministar spoljnih poslova Vuk Drašković.

    “Ovim sporazumom daje se imunitet NATO vojnicima koji ne mogu odgovarati za krivična djela počinjena na teritoriji Srbije i pred našim sudovima. Ovo sada je građanska parnica za nanesenu štetu koja je nastupila upotrebom zabranjenih borbenih sredstava. Imam utisak da nisu razumjeli o čemu se radi ili imaju loš pravni tim”, kaže Petronijević.

    Petronijević kaže da je ovo svojevrsno ohrabrenje jer se NATO prvi put upustio u jednu sudsku parnicu.

    “Do sada se NATO nije ni obazirao na ovakve stvari. Ovoga puta se oglasio i rekao da ima imunitet i da imaju pasivnu legitimaciju da budu tužena strana u sporu”, kaže advokat.

    Za sada, ističe, postoje dvije tužbe koje su u proceduri i to su svojevrsni “probni baloni” da bi se vidjelo kako će srpsko pravosuđe reagovati.

    Petronijević je dodao i da građani iz Republike Srpske, čija su mjesta bombardovana, takođe mogu da tuže NATO, ali bi, kako kaže, prvo trebalo da se dobiju presude pred pravosuđem u Srbiji.

    “Tako bi trebalo postupiti imajući u vidu iskustva Italijana. Onda bi to bilo ozbiljno ohrabrenje. Ipak, treba imati u vidu i status bh. pravosuđa, odnosno pravosuđa u Srpskoj koji je trenutno pod velikim pritiskom sa strane”, ističe Petronijević.

    Petronijević podsjeća da su italijanski vojnici boravili na Kosovu gde je bačeno najviše projektila s osiromašenim uranijumom. A zahvaljujući italijanskim udruženjima veterana, naučnim istraživanjima i lekarskim analizama utvrđeno je da postoji direktna veza između boravka italijanskih vojnika na tlu koje je kontaminirano osiromašenim uranijumom i bolesti od kojih su oboleli.

    Oni su tužili su Italiju i NATO i dobili su postupke i protiv države i protiv Alijanse.

  • U Briselu samit EU-Zapadni Balkan

    U Briselu samit EU-Zapadni Balkan

    U Briselu će biti održan samit EU-Zapadni Balkan.

    Lideri šest zemalja regiona razgovaraće o proširenju, ali i kandidatskom statusu zemalja među kojima su i BiH i Ukrajina.

    Ukoliko EU dodijeli status kandidata za Ukrajinu i Moldaviju, a BiH i nakon dvije i po decenije ostane na čekanju, biće to jasan signal da je riječ o političkoj odluci i mijenjanju pravila.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da će, ukoliko BiH dobije kandidatski status za članstvo u EU, biti ispunjeno sve što je usmeno dogovoreno na nedavnom sastanku u Briselu sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom, ali da u suprotnom sve to ostaje mrtvo slovo na papiru i više se neće baviti time.

    Nakon detaljnih i sveobuhvatnih konsultacija sa saradnicima i članovima vlada, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Vlade Albanije Edi Rama i predsjednik Vlade Sjeverne Makedonije Dimitri Kovačevski donijeli su odluku o zajedničkom odlasku na samit EU-Zapadni Balkan.

  • Nova borba Srpske u UN

    Nova borba Srpske u UN

    Bošnjaci ponovo pokušavaju da zaobiđu zakone, procedure i konstitutivnost, pripremajući Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, koju pokušavaju da stave na dnevni red Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Srpski član Predsjedništva, Milorad Dodik, pisao je generalnom sekretaru i upozorio ga da se ne radi o zvaničnom stavu BiH, i da se protiv Svena Alkalaja vodi krivični postupak.

    Bošnjaci ne odustaju od pokušaja da preko Ujedinjenih nacija zabrane u BiH negiranje genocida u Srebrenici. Ovaj put svoj cilj pokušavaju da ostvare preko Bisere Turković i Svena Alkalaja, zaobilazeći Predsjedništvo BiH koje je nadležno za spoljnu politiku.

    • To nije politika BiH, jer u njoj ne učestvujemo svi, to je samo politika muslimana. Mislim da je jednom broju država, važnih država, sve više postaje jasno da je to tako. Јa sam njih tužio i samo tome ću dodati i ovo što oni rade – rekao je Dodik.

    Play Video

    Zemlje Evropske unije pri UN već su iskazale negodovanja, kaže savjetnica srpskog člana Predsjedništva, Ana Trišić Babić. Ocjenjuje da je vrlo moguće da te zemlje neće podržati stavljanje Rezolucije na dnevni red. Generalni sekretar se još nije oglasio.

    • Generalni sekretar UN je ipak na neki način ukazao nepovjerenje da to dođe na dnevni red i po toj proceduri je stavio nacrt te Rezoulicije da bude na javnoj stranici UN da vidi reakciju ostalih članica UN – istakla je Trišić Babić. Prihvatanjem da se Rezolucija stavi na dnevni red, došlo bi do kršenja međunarodnog prava, ali i Ustava BiH.
    • Ako u tom kontekstu neke moguće rezolucije ponovo ambasador pri UN stavi se na raspolaganje i na korištenje takve grupacije ljudi, onda to govori o tome da zajednička država apsolutno ne funkcioniše – izjavio je šef Predstavništva Srpske u Vašingtonu Obrad Kesić.

    Oglasio se i predsjednik SDS-a, Mirko Šarović. Iako zna da je Dodik na američkoj crnoj listi, od njega i Zorana Tegeltije traži da odu u Njujork i spriječe Alkalaja da Rezoluciju progura u Ujedinjene nacije. Međutim, kada se pokrene pitanje vitalnog interesa, onda iz opozicije glasaju protiv.

    • Prošlo je sada zato što opozicija smatra da sve treba da učini protiv Milorada Dodika. Nije Milorad Dodik Republika Srpska. Učinite vi samo za Republiku Srpsku nešto i ja ću vas poštovati – odgovorio je Dodik.

    Bošnjački lobi preko Amerike pokušava da pošalje političku poruku Srbima.

    • To je jedan od načina da se srpski faktor na Balkanu sabije u ugao što više i da bude opterećen najraznovrsnijim pritiscima – istakao je nekadašnji diplomata bivši ministar inostranih poslova SR Јugoslavije i ambasador Vladislav Јovanović.

    Ukoliko se Rezolucija ipak nađe pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija i ukoliko dobije većinu glasova, ona pravno gledano nije obavezujuća.

  • Šmit opet u Banjaluci

    Šmit opet u Banjaluci

    Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, će boraviti u Banjaluci.
    Kako piše portal BN, Šmit će se u četvrtak sastati sa potpredsjednicom PDP-a i poslanicom te stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske Jelenom Trivić.
    Ova posjeta i sastanci u Banjaluci zvanično još nisu najavljeni.

  • Cvijanović: Podrška “Otvorenom Balkanu”

    Cvijanović: Podrška “Otvorenom Balkanu”

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović smatra da svaka inicijativa regionalnog karaktera koja uključuje sve zemlje zapadnog Balkana treba da bude prihvaćena od svih.

    “Otvoreni Balkan daje mogućnost i daleko veću šansu kada je u pitanju tržište radne snage, međusobno priznavanje diploma, migracije kadrova unutar regije, a ne njihov odliv u svijet. U ovoj inicijativi naši privrednici vide velike šanse”, rekla je Cvijanovićeva novinarima u Stanarima.

    Ona je navela da se koncept “Otvorenog Balkana” sastoji od toga da naša privreda, građani, turistički radnici i turisti i radnici bilo kojeg profila mogu da imaju mnogo brže kretanje, mobilnost u okviru regiona i način da se zajedno prevaziđu ekonomske poteškoće i da se ojačaju lokalne ekonomije.

    Komentarišući izjavu specijalnog izaslanika NJemačke za zapadni Balkan u kojoj se navodi da nije optimističan kada je riječ o “Otvorenom Balkanu”, Cvijanovićeva je rekla da je moguće da neko ko dolazi iz NJemačke vidi određenu konkurenciju u nekoj inicijativi koja se zove “Otvoreni Balkan” u odnosu na raniju inicijativu NJemačke koja se svela na to da to bude Berlinski proces.

    “Mislim da nijedna inicijativa ne treba da bude konkurencija drugoj, već da budu inicijative koje mogu da ostvaruju svoje ciljeve tako što će se kretati ruku pod ruku”, navela je Cvijanovićeva.

    Ona je u vezi sa inicijativom “Otvoreni Balkan” rekla da su daleko veći iskoraci mogući sa ovom nego što je to bio slučaj sa nekim drugim inicijativama gdje se išlo na uspostavljanje liberalnog tržišta, uklanjanje carinskih i necarinskih barijera za robu.

    “Neke druge inicijative su bile više fokusirane na izgradnji infrastrukure lokalno u državama, a neke regionalne međudržavno povezivanje kroz dobre saobraćajnice i druge infrastrukturne projekte”, pojasnila je Cvijanovićeva.

    Na pitanje novinara postoji li mogućnost da Republika Srpska reaguje na poskupljenje goriva, Cvijanovićeva je rekla da Srpska ima način da odgovori na ovaj problem.

    “To su poslovi koje preduzima Vlada Republike Srpske i vidjeli ste različite intervencije koliko je bilo u mogućnosti sa određenim ograničenjima. Ovo je problem koji nijedna vlada neće moći riješiti ukoliko se ne zaustave uzroci poskupljenja i poremećaja na globalnom, evropskom i regionalnom tržištu”, zaključila je Cvijanovićeva.

  • Šta piše u prijedlogu rezolucije koju je Sven Alkalaj podnio Ujedinjenim nacijama

    Šta piše u prijedlogu rezolucije koju je Sven Alkalaj podnio Ujedinjenim nacijama

    Stalni predstavnih BiH u Ujedinjenim nacijama Sven Alkalaj podnio je prijedlog rezolucije kojom zahtijeva da Ujedinjene nacije najstrože kažnjavaju negiranje navodnog genocida u Srebrenici.

    Osim toga, u ovom prijedlogu traži da se 11. jul obilježava kao međunarodni dan sjećanja na „genocid“.

    U tekstu je, između ostalog, navedeno šest tačaka koje možete pročitati u nastavku:

    Prepoznajući važnost borbe za sve prekršaje protiv negiranja genocida,

    1. Odluka da se 11. jula obilježava Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine;
    2. Osuđuje se bez rezerve svako negiranje genocida i apeluje na sve članice da se uklone takve pojave kroz razvijanje edukativnih programa kroz koji će se budućim generacijama objasniti genocid kako bi se spriječili budući genocidi;
    3. Podstiču se sve članice, organizacije Ujedinjenih nacija i druge relevantne međunarodne i civilne organizacije da poštuju Međunarodni dan sećanja, uključujući i aktivnosti o sjećanju na žrtve genocida u Srebrenici;
    4. Naglašava se važnost o završetku procesa pronalaska i identifikacije ostataka žrtava genocida i sahrane istih s poštovanjem, i daljim gonjenjem svih odgovornih za genocid u Srebrenici;
    5. Poziv svim zemljama da rade u skladu sa Konvencijom o prevenciji i kažnjavanju za zločine o Genocidu kako bi se osiguralo da se zločini ne ponove kao što se desio u Srebrenici 1995. godine;
    6. Zahtijeva se od Generalnog sekretara da ukaže na važnost Rezolucije svim zemljama članicama, organizacijama Ujedinjenih nacija i civilnim organizacijama.
  • Veterani ispred NS RS: Tražili od poslanika da izađu i razgovaraju

    Veterani ispred NS RS: Tražili od poslanika da izađu i razgovaraju

    Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata zatražili su od poslanika u Narodnoj skupštini RS da izađu iz sale Parlamenta i razgovaraju sa njima.

    “Tražili smo da se naši zahtjevi uvrste na dnevni red”, poručio je oredsjednik Skupštine veterana odbrambeno-otadžbinskog rata Goran Ljepojević.

    On je dodao i da će, zbog pauze, sačekati sat vremena.

  • Pripadnicima Ravnogorskog pokreta po pet mjeseci zatvora

    Pripadnicima Ravnogorskog pokreta po pet mjeseci zatvora

    Apelaciono vijeće Suda BiH donijelo je drugostepenu presudu kojom su Dušan Sladojević, Slavko Aleksić i Risto Lečić osuđeni na po pet mjeseci zatvora jer su marta 2019. godine u Višegradu učestvovali na skupu ravnogoraca.

    U nepravosnažnoj presudi je utvrđeno da su Sladojević, Aleksić i Lečić svojim aktivnostima na skupu ravnogoraca u Višegradu veličali četnički pokret i (Dragoljuba) Dražu Mihailovića, te počinili krivično djelo “izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje”, prenosi Birn.

    Suđenje im je počelo u julu 2021. godine, a prvostepenom presudom iz decembra prošle godine Sud BiH prvo ih je oslobodio optužbe da su se okupili 10. marta 2019. godine na Trgu palih boraca u Višegradu, u organizaciji višegradskog opštinskog odbora “Ravnogorskog pokreta” na kojem je bilo pripadnika pokreta iz Srbije i Crne Gore, u uniformama i sa zastavama, koji su kasnije vozilima otišli na lokalitet Dobrunske rijeke, poznat kao Draževina.

    Ova presuda je kasnije ukinuta.

    Na drugostepenu presudu postoji mogućnost žalbe Trećestepenom vijeću Suda BiH.

    Optužnica, koju je u cecemnru 2020. godine podiglo Tužilaštvo BiH, teretila ih je da su prilikom postrojavanja pripadnika Ravnogorskog pokreta, među kojima je bilo i pripadnika iz Srbije i Crne Gore, Sladojević kao predsjednik Ravnogorskog pokreta Republike Srpske i Aleksić učestvovali u vršenju postrojavanja, korištenjem vojne terminologije i uz predaju raporta, kao i da su iznosili govore u kojima su veličali Ravnogorski pokret te puštanjem i pjevanjem pjesme koja u svom tekstu izražava prijetnju ili nasilje, izazvali uznemirenost i strah stanovništva a naročito povratnika i građana Višegrada i okolnih mjesta.

    Lečić je, prema optužnici, prilikom okupljanja na trgu, započeo sa pjevanjem pjesme uz gusle, kojom se veliča četnički pokret, a “koja u svom tekstu izražava prijetnju ili nasilje, izazvao uznemirenost i strah stanovništva”.