Kategorija: Vijesti

Kada se pomislilo da su izgradnjom mosta na Savi kod Gradiške i početkom gradnje trase s hrvatske strane, koja će novi most povezati s auto-putem Zagreb – Beograd, konačno riješene opstrukcije, pojavila se nova koja može ozbiljno dovesti u pitanje rokove za puštanje ove komunikacije u saobraćaj.
Naime, kako je “Nezavisnim novinama” rekao Vojin Mitrović, ministar komunikacija i transporta BiH, pojavili su se problemi u vezi s izgradnjom graničnog prelaza na mostu s hrvatske strane, bez kojeg ni ova nova komunikacija ne može biti puštena u saobraćaj za period od jedne do dvije godine, kako je prvobitno planirano.

Kako nam je rekao, problemi su se pojavili i u Zagrebu, ali i u Sarajevu. Mitrović podsjeća da je BiH, odnosno njegovo ministarstvo, u julu prošle godine u Ljubljani pokrenula prijedlog da postojeći novoizgrađeni prelaz kod mosta s bh. strane bude pretvoren u zajednički integrisani prelaz, kako bi se uštedjelo i na vremenu i na novcu, međutim iz Hrvatske još nema odgovora.

“Sad se postavlja pitanje projektovanja, finansiranja i vremena izgradnje tog prelaza. Bojim se da ćemo doći u situaciju da bude izgrađena pristupna dionica, a nećemo imati granični prelaz pa ćemo ponovo potrošiti godinu ili godinu i po da ovaj granični prelaz bude stavljen u funkciju”, kaže Mitrović.

Kako bi se pokušalo ubrzati rješavanje ovog problema, Mitrović kaže da je MKT putem Transportne zajednice pokrenulo pitanje da se u radnu grupu u vezi s izgradnjom integrisanog graničnog prelaza Hrvatske i BiH uključe predstavnici Evropske komisije, ali tu su se, kako on kaže, pojavile nove opstrukcije u Sarajevu. Naime, za granične prelaze je nadležno Ministarstvo bezbjednosti, koje je Ministarstvo na čijem je čelu Mitrović obavijestilo da je pitanje tog prelaza isključiva nadležnost Ministarstva bezbjednosti, a ne MKT.

“Mi nismo ni osporavali njihovu nadležnost, mi smo samo uputili inicijativu, a nadležne institucije bi sprovodile dogovore i pregovore i sarađivale. Pored MB, to je i Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Ministarstvo finansija i MKT. Tako se i u tom dijelu sada pravi određeno razvlačenje vremena”, naglasio je on. Kako bi pokušao ubrzati rješavanje pitanja Gradiške, Mitrović kaže da je skinuo tačku s dnevnog reda Savjeta ministara BiH koja se odnosi na kategorizaciju graničnog prelaza Svilaj za teretni saobraćaj.

“Mi želimo da i Gradiška i Svilaj budu kategorisani u isto vrijeme da ne dođemo u situaciju da granični prelaz Svilaj bude otvoren a da granični prelaz Gradiška ostane za neko buduće vrijeme i moguće nove opstrukcije u Sarajevu. Mislim da to ne bi bilo u interesu ni RS ni BiH, imajući u vidu da je Gradiška jedan od najfrekventnijih graničnih prelaza u BiH”, rekao je on. Na pitanje da li bi integrisani granični prelaz s Hrvatskom bio prihvatljiv EU, Mitrović kaže da već postoji sedam integrisanih prelaza i da ne vidi problem da se ne napravi i osmi.

Ratko Kovačević, portparol UIO BiH, je rekao za “Nezavisne” da granični prelaz tog tipa u skladu s zahtjevima EU postoji i da se radi o integrisanom prelazu Gradina – Jasenovac.

“Na bh. strani se nalaze i carinske službe i granične policije BiH i Hrvatske. Ukoliko bude postojao dogovor dvije države u smislu da tu dođu hrvatska policija i carina, onda bi to trebalo da bude odluka na nivou dvije države i da se postojeći prelaz u Gradišci nadogradi”, rekao je Kovačević. On nam je pojasnio da GP Svilaj trenutno ima privremeno rješenje o kategorizaciji kao međunarodni granični prelaz za promet putnika i robe, koje ističe 31. decembra 2022. godine ili dok se ne potpiše novi ugovor o graničnim prelazima između BiH i Hrvatske.

Selmo Cikotić, ministar bezbjednosti BiH, je za “Nezavisne” rekao da nema komentar.

“Ne bih da komentarišem pitanje koje je bazirano na neutemeljenim premisama”, poručio je on. U Ministarstvu bezbjednosti su nam rekli da bi nam stav mogli poslati u ponedjeljak.

U Glini će danas biti služen pomen za 150 srpskih civila koji su mučki ubijeni u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji “Oluja” avgusta 1995. godine.

Pomen koji organizuje Vijeće srpske nacionalne manjine grada Gline biće služen na groblju “Sveta Kata” u mjestu Gornje Selište, a prisustvovaće, između ostalih i predsjednik banjalučkog Odbora za pomoć Srbima na Kosovu i Metohiji Milorad Arlov.

Biće služen pomen za srpske civile, žene i muškarce, koji su avgusta 1995. godine pronađeni mrtvi na svojim traktorima, u automobilima, kućama, kraj puteva, a namjeravali su da sa ostalih oko 250.000 srpskih prognanika napuste Hrvatsku tokom “Oluje” – najvećeg etničkog čišćenja srpskog naroda nakon Drugog svjetskog rata.

Arlov je rekao da će, kao pripadnik srpskog naroda sa Korduna koji je do “Oluje” živio u Topuskom na Kordunu, prisustvovati parastosu ubijenim srpskim žrtvama i mučenicima koji su ovdje bez imena i prezimena sahranjeni u zajedničkoj grobnici.

On je istakao da će sa Vijećem srpske nacionalne manjine grada Gline razgovarati o postavljanju velikog krsta i spomen-ploče na ovoj masovnoj grobnici.

“Tražićemo pomoć od institucija Republike Srpske da velikim krstom i spomen-pločom trajno obilježimo ovo veliko stratište Srba mučki ubijenih u Oluji 1995. godine, da se ovaj zločin nad srpskim narodom nikad ne zaboravi, jer to dugujemo ovim mučenicima, ali i našoj djeci i budućim pokoljenjima”, rekao je Arlov.

Hrvatski narodni sabor (HNS) pokrenuće službenu inicijativu da Bosna i Hercegovina prizna Jerusalim kao glavni grad Izraela saznaje Hrvatski Medijski Servis od dobro informiranog izvora u HNS-u.

Ova inicijativa se najavljuje nakon što je izraelska ambasada za BiH sa sjedištem u Tirani u službenom dokumentu podržalo hrvatski prijedlog izmjena Izbornog zakona i nakon što je izraelski ambasador Noal Gal Gendler raskrinkao bošnjačku politiku koja zloupotrebljava židovsku zajednicu u BiH kako bi i dalje uzurpirala mjesta Hrvata, Srba, Jevreja i Roma u federalnim i državnim institucijama.

“To je minimum koji možemo učiniti kako bismo se zahvalili našim prijateljima u Izraelu za direktnu podršku koju su dali nastojanjima demokratskih snaga u BiH da svaki narod ili zajednica bez obzira na svoju brojnost ima pravo samostalno odlučiti ko će biti njihovi legitimni predstavnici”, ističe sagovornik HMS-a.

Kako saznaje navedeni medij inicijativa će biti proslijeđena u nadležne državne institucije.

“Svjesni smo da će se bošnjačka politika ovome suprostaviti s obzirom na podršku koju daje palestinskoj strani i s obzirom na uvredljivu izjavu Bakira Izetbegovića o Izraelu, no mislim da je to naša moralna obveza. Pretpostavljam da bi srpska politika trebala podržati ovaj naš prijedlog”, ističe izvor HMS-a.

On nadalje ističe kako je u političkom Sarajevu izražena antisemitska i anticionistička atmosfera te da bi s ovom inicijativom takve negativne pojave trebalo iskorjenjivati bez obzira gdje se pojavljuju.

“Ova inicijativa nije usmjerena ni protiv koga nego je izraz priznavanja bogatstva različitosti koje postoje u Izraelu bez obzira je li riječ o židovima, muslimanima ili hršćanima. Mislimo da se pod zaštitom Izraela kao jedine demokratske države u tom dijelu svijeta svi mogu komotno osjećati u njenom glavnom gradu”, rekao je on izvor.

Ukoliko ova inicijativa ne bude usvojena u državnim institucijama HMS saznaje kako će HNS samostalno sa svojom deklaracijom priznati Jerusalim kao glavni grad Izraela.

“Iako nije riječ o klasičnom priznanju države neka naši prijatelji u Izraelu znaju da jedan cijeli konstitutivni narod priznaje njihove težnje za Jerusalimom kao glavnim gradom”, zaključuje sagovornik HMS-a.

Podsjetimo, Jerusalim su kao glavni izraelski grad priznale SAD, Češka Republika, KiM i drugi.

Sredinom avgusta u BiH doputovaće 50 pripadnika njemačkog Bundesvera i djelovaće u sastavu EUFOR-ovih LOT timova.

Njihovim dolaskom broj zemalja koje učestvuju u vojnoj misiji u BiH povećan je na 20.

• U BiH je trenutno oko 1.150 EUFOR-ovih vojnika što je 30 odsto od predviđenih – izjavio je Saša Mićin sa Fakulteta bezbjednosnih nauka Univerziteta u Banjaluci.

Dodaje da dolazak njemačkih vojnika ima drugu pozadinu – pritisak na Republiku Srpsku.

Za presuđenim ratnim zločincem, nekadašnjim komandantom Trećeg korpusa takozvane Armije BiH, Sakibom Mahmuljinom, treba raspisati međunarodnu potjernicu kako bi bio smješten na izdržavanje sramotno male kazne, izjavio je direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih, Milorad Kojić.

Kojić je istakao da odlazak Mahmuljina u Tursku umjesto u zatvor ukazuje na to da je Srpska bila u pravu od samog početka.

Predsjednica Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske, Božica Živković Rajilić, izjavila je da bjekstvo Mahmuljina iz BiH predstavlja još jednu potvrdu da pravosuđe BiH pravi razdor i uništava BiH.

Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenice traži da Mahmuljin hitno bude deportovan u BiH i poslat u zatvor, rekao je Srni predsjednik ove organizacije, Branimir Kojić.

Boračka organizacija Republike Srpske apeluje da se o bijegu osuđenog zločinca pokrene ozbiljna rasprava, kao i o smišljenom radu Suda BiH da za ratna dešavanja okrivi samo Srbe.

Mahmuljinu je smišljeno omogućen bijeg u Tursku, što samo potvrđuje da Sud BiH radi u interesu Bošnjaka, a na isključivu štetu Srba, ocijenio je predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske Anđelko Nosović.

Šef Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać izjavila je da bošnjačko-muslimanske političke poluge nastavljaju da opstruišu istinu, pravdu i pravičnost kada su u pitanju ratni zločini nad srpskim narodom, a primjer ratnog zločinca Sakiba Mahmuljina je vrlo ilustrativan u tom smislu.

Pravosuđe BiH je svojim nedjelovanjem omogućilo ratnom zločincu Sakibu Mahmuljinu da napusti BiH kada želi bez ikakvih mjera zabrane, rekao je šef Kluba delegata srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Sredoje Nović.

Predsjednik DNS-a Nenad Nešić najavio je krivičnu prijavu protiv Sudskog vijeća Suda BiH zbog nemara u slučaju Mahmuljin i dopuštanja da ovaj osuđeni ratni zločinac napusti BiH.

Mahmuljin je pobjegao ju Tursku uz pomoć velikobošnjačkih sudija i predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca, smatra ekspert za borbu protiv terorizma DŽevad Galijašević.

Iz Granične policije BiH rekli su da “radi zaštite ličnih podataka” ne mogu objaviti kako je i na kom graničnom prelazu Mahmuljin je prešao granicu BiH i otputovao u Tursku.

Iz Suda BiH odgovaraju. Mahmuljin nije upućen na izdržavanje kazne zatvora od osam godina jer se, prema obavijesti koju je dostavila njegov branilac, nalazi na liječenju u Turskoj, rečeno je Srni u Sudu BiH.

Podsjetimo, Mahmuljin je napustio BiH i, umjesto u zatvor, otišao je u Tursku, nakon što mu je Sud BiH krajem aprila izrekao pravosnažnu zatvorsku kaznu od osam godina zbog zločina nad srpskim civilima.