VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Šmit objasnio zašto je galamio

    Šmit objasnio zašto je galamio

    Zaista me iznerviralo, jer sam jako iznenađen da mnogi u politici prihvataju da u Federaciji BiH, na primjer, nije uspostavljena vlada četiri godine, a neki to tako lako prihvataju.

    Ovako je Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg RS ne priznaje, objasnio svoju jučerašnju burnu reakciju kada je pred novinarima u Goraždu galamio.

    “To moram da kritikujem, juče sam to sasvim jasno dao do znanja”, rekao je Šmit za njemački list Der Spiegel koji je izvijestio kako je bivši njemački ministar poljoprivrede, izazvao “pometnju izljevom bijesa na konferenciji za novinare”.

    Šmit je za pomenuti list poručio da je dobio ogromnu podršku građana zbog ljutite reakcije na pitanje novinarke juče u Goraždu.

    Rekao je da je sretan zbog “velike podrške” koju je dobio od građana u BiH.

    Šmit je istakao kako se nada da je “konačno probudio donosioce odluka u politici”.

    “Dio budućnosti zemlje u srcu Evrope biće izgubljen ovdje ako se stvari ovako nastave”, naveo je Šmit.

  • Dodik: “Srpska ima značajan banjski resurs”

    Dodik: “Srpska ima značajan banjski resurs”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ocijenio je da Republika Srpska ima značajan banjski resurs i da institucije Srpske kontinuirano ulažu znatna sredstva da bi bila obezbijeđena šira ponuda za turiste i one kojima su potrebna banjska liječenja.

    Dodik je naglasio da po uzoru na Sloveniju, koja je posljednjih 20 godina znatno unaprijedila banjski sektor, Republika Srpske želi isto, s obzirom da sve banje imaju termalnu vodu i poznate su kao banje koje liječe određene bolesti.Nakon obilaska nove lokacije u okviru Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović” u Srpskim Toplicama u Banjaluci na kojoj je u toku izgradnja i opremanje objekta za liječenje, rehabilitaciju i rekreaciju, Dodik je rekao da očekuje da ovaj objekat, sa više od 50 ležajeva, bude u funkciji za oko osam mjeseci.
    On je podsjetio da je prethodni objekat na ovoj lokaciji privatizovan još prije raspada Jugoslavije, što nije bio dobar potez, te da je Republika Srpska uspjela to da vrati u svoje vlasništvo na način da su od banke, koja je aktivirala hipoteku, otkupili prostor i obezbijedili finansijska sredstva da se izgradi banjski rekreativni i rehabilitacioni centar.

    Dodik je naveo da je znatan novac prije deceniju uložen i u banju “Vrućica” u Tesliću, koja je danas jedna od najposjećenijih.

    On je dodao da je završena prva faza ulaganja u banju “Mlječanica” kod Kozarske Dubice, te da će institucije Srpske pomoći i u drugoj fazi.

    “Privatni investitor je obezbijedio visok nivo ponude i u banji Kulaši /Prnjavor/, ostaje da još damo širi značaj za nekoliko prepoznatljivih banja koje imaju potencijale”, rekao je Dodik.

    On je dodao da je ostalo još da se riješi pitanje banje “Dvorovi” kod Bijeljine, koja je u vlasništvu grada i gdje je predloženo da se vlasništvo prenese na Republiku da bi bila moguća značajnija investiranja.

    Kada je riječ o banji “Vilina vlas” Višegrad, on je naveo da, nažalost, imaju loš menadžment koji ni nakon tri godine nije u stanju da investira oko 1,5 miliona KM koje su dobili od Srpske.

    Dodik je najavio da će u ponedjeljak, 22. avgusta, u Slatini biti promovisan dugogodišnji projekat banjsko-kongresnog centra koji bi trebao da bude jedan od pet najboljih regionalnih centara, a čija je investiciona vrijednost veća od 300 miliona KM.

    “Računali smo da možemo to da izdržimo i da pregovaramo tako što ćemo tražiti da bude završeno za nekoliko godina i da dobijemo nešto što vjerujemo da bi moglo samo po sebi da vraća to zaduženje”, istakao je Dodik.

    Objekat u izgradnji u okviru Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović” u Srpskim Toplicama, posjetili su i ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srebrenka Golić i ministar finansija Zora Vidović.

    Novi objekat u Srpskim Toplicama imaće otvoreni i zatvoreni bazen, kapacitete za individualno banjanje, terapijske i multifunkcionalne prostore za fitnes i rekreaciju i smještajne jedinice.

  • Lana Pudar dobija diplomatski pasoš BiH

    Najbolja bosanskohercegovačka plivačica Lana Pudar će uskoro dobiti diplomatski pasoš Bosne i Hercegovine.
    Ovo je na svom Twitter nalogu objavila Bisera Turković, ministar spoljnih poslova BiH, kako bi se Lani olakašalo putovanje svijetom.

    “Donijela sam odluku da zbog izuzetnog uspjeha i promocije države evropskoj prvakinji Lani Pudar dodijelim diplomatski pasoš BiH, kao čin podrške i priznanja za veliki doprinos bh. sportu. Tvoji uspjesi su inspiracija za sve, a posebno mlade ljude u našoj BiH”, poručila je Turkovićeva.

    Podsjetimo, Lana je na nedavno završenom Evropskom prvenstvu u Rimu osvojila zlato na 200 m i bronzu na 100 m u disciplini delfin.

  • Ukrajina je tek početak?

    Ukrajina je tek početak?

    Rat u Ukrajini najnoviji je i najgori od ratova koji se vode oko ostataka Sovjetskog Saveza, ocenjuje Blumberg.

    Muke carstva SSSR se nastavljaju i tridesetak godina nakon što je sam SSSR prestao da postoji. I neće, kako se navodi, biti posljednji.

    Kraj Hladnog rata usmrtio je Sovjetski Savez, koji je prvo izgubio svoje delove u istočnoj Evropi, a zatim se raspao na 15 nezavisnih država.

    Budući da se Sovjetskim Savezom upravljalo vrlo brutalno, njegov je raspad bio posebno neuredan, komentariše isti izvor.

    Kraj sovjetske države uklonio je ograničenja koja su potiskivala etničke napetosti i nacionalna rivalstva među sastavnim delovima carstva, što je izrodilo nove, politički nestabilne države. To je ubrzalo stalnu borbu između zemlje koja je dominirala carstvom, Rusije, te država i naroda koji su nakon raspada carstva hteli da pobegnu iz ruku Moskve.

    Rezultat je bio ono što su naučnici nazvali “ratovima za sovjetsko nasleđe” – niz krvavih sukoba oko spornih područja od istočne Evrope do središnje Azije. Tokom 90-ih ratovi su potresali Nagorno-Karabah, Pridnjestrovlje, Čečeniju, Abhaziju, Južnu Osetiju i Tadžikistan, često pritom uvlačeći u sukobe susedne države i međunarodne mirovne snage.

    Smrt Sovjetskog Saveza i danas destabilizuje
    Neki od tih sukoba u međuvremenu su tinjali, a drugi, kao što je spor oko Nagorno-Karabaha između Armenije i Azerbajdžana ili konflikt između Gruzije i otcepljenih pokrajina Južne Osetije i Abhazije – koje podržava Moskva – ponovno su se razbuktali u velike međunarodne sukobe. Smrt Sovjetskog Saveza bio je geopolitički potres čiji naknadni udari i danas destabilizuju međunarodni sistem.

    Ukrajina je doživela najjače od tih naknadnih podrhtavanja – ovaj rat ističe se žestinom borbi i ukupnim Putinovim naporima da izbriše još jednu zemlju s karte sveta. Njegovo najneposrednije poreklo može se pronaći u sve totalitarnijoj prirodi Putinovog režima, što mu omogućuje da bude agresivniji, a istovremeno od njega zahteva pronalaženje spoljnih neprijatelja – primera radi pitaju se hoće li se Kijev prikloniti Moskvi ili Zapadu.

    Ali, rat nije tekao kako je Putin planirao, ocenjuju u Blumbergu. Kako dodaju, Putinova potraga za ‘vaskrsom‘ carstva je, u ovom slučaju, snažno podstakla formiranje ukrajinskog nacionalizma. Ipak, ako je Rusija i platila visoku cenu za svoju neuspešnu avanturu, to ne znači da su ratovi za sovjetsko nasleđe završili.

    Ipak, taj je rat takođe deo većeg postsovjetskog meteža. Proglašenje nezavisnosti Ukrajine krajem 1991. godine pomoglo je uništenju sovjetske tvorevine i ubrzalo raspad imperija, koji je usledio. Stoga nije iznenađujuće i nažalost simbolično da je Ukrajina u središtu Putinovih napora da ponovno učvrsti dominaciju koju je Moskva nekad imala.

    Zagrobni život carstva biće nastavljen
    Kad god se sukob Rusije i Ukrajine završio, crta razdvajanja između dve vojske može jednostavno postati još jedna sporna postsovjetska granica, gde česte napetosti uzrokuju povremeno nasilje. Bez obzira na to hoće li Rusija pobediti ili izgubiti, ishod će promeniti ravnotežu snaga unutar bivšeg Sovjetskog Saveza, možda uzrokujući ponovno intenziviranje starih sporova s ​​Moldavijom, Gruzijom ili drugim državama.

    Potencijal za nasilje u središnjoj Aziji i dalje je visok, kao što pokazuje protivladina pobuna u Kazahstanu, koja je ubrzala rusku intervenciju ranije ove godine. Promena vlasti ili vojna pobuna u Bjelorusiji – od kojih se nijedno ne može isključiti zbog ozbiljnog nezadovoljstva autokratskim režimom predsednika Aleksandra Lukašenka – mogli bi da pokrenu borbe u vezi mesta te zemlje između Rusije i Zapada.

    Početkom 1992. godine, jedan je američki list upozorio da nevolje koje uzrokuju “još uvek fragmentirana, nuklearno naoružana krhotinama poslednjeg velikog svetskog carstva” tek počinju. Čak i kada trenutni rat završi, dugi, nasilni zagrobni život tog carstva nastaviće se, zaključuje se u pomenutoj analizi.

    Balkan najbolji primer
    Ipak, carstva ne umiru brzo – njihov je kolaps, kako je napisao istoričar Serhij Plohi, “proces, a ne događaj”. Kada velika celina koja je nekad na okupu držala čvrsta disciplina njene metropole popusti, ne može se očekivati novi, stabilni ‘status quo‘ preko noći.

    Trenutne napetosti na Balkanu i Bliskom istoku podsećaju da je naslijeđe Austro-Ugarskog i Otomanskog carstva još u toku svog razrešenja, a odnos između Velike Britanije i njenih bivših kolonija nastavlja da se razvija.

  • Dodik: Krajem septembra u posjeti Rusiji

    Dodik: Krajem septembra u posjeti Rusiji

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je danas da će krajem septembra posjetiti Rusiju.

    Dodik je izjavio novinarima u Banjaluci da je danas razgovarao sa ambasadorom Ruske Federacije u BiH Igorom Kalabuhovom o gasovodu, podsjetivši da Savjet ministara ni nakon 12 godina nije postigao konsenzus u vezi sa izgradnjom gasovoda.

    “Dok smo mi u vlasti, a vjerujemo da ćemo ostati, neće proći nijedan projekat u BiH dok se ne odobri pitanje prolaska gasovoda prema Banjaluci”, poručio je Dodik.

    On je dodao da je sa Kalabuhovom razgovarao o saradnji i aktuelnoj situaciji u BiH koja je potpuno blokirana, te ponovio da BiH ima nelegalnog visokog predstavnika.

  • Putnici iz BiH od naredne godine će morati podnijeti zahtjev i platiti za ulazak u Šengen

    Putnici iz BiH od naredne godine će morati podnijeti zahtjev i platiti za ulazak u Šengen

    Iz Delegacije Evropske unije u Sarajevu i Evropske komisije sa sjedištem u Briselu istakli su da će EU od maja naredne godine uvesti automatizovani elektronski sistem pod nazivom ETIAS, a koji će služiti za putovanja u Šengensku zonu za putnike kojima nije potrebna viza za ulazak u EU.

    ETIAS ne uvodi obaveze posjedovanja vize putnicima iz zemalja za koje je omogućen bezvizni režim putovanja u EU, uključujući i iz Bosne i Hercegovine. Državljani trećih zemalja kojima nije nepohdna viza za putovanje u Šengensku zonu trebaće prije puta podnijeti zahtjev za odobrenje putovanja jednostavnom procedurom korištenja veb stranice ili mobilne aplikacije ETIAS i za to će morati platiti naknadu u iznosu od 7 evra, a dobijeno odobrenje ETIAS važiće tri godine – navode iz Delegacije EU u Sarajevu.

    Prijava na aplikaciju
    Samo neke od pogodnosti ovog sistema su brže i efikasnije procedure kontrole na granicama, manje birokratije, manje kašnjenja i odgađanja za putnike, bolju bezbjednost, poboljšanu prevenciju ilegalnih migracija kao i efikasnije procedure upravljanja granicama.

    Prijava na aplikaciju ne bi trebalo da traje duže od 10 minuta i ne bi trebalo da zahtijeva nikakvu dokumentaciju osim putne isprave (pasoš ili drugi ekvivalentan dokument). U slučaju nemogućnosti prijave zbog godina, nivoa pismenosti, pristupa i kompetencije informacionih tehnologija i slično, prijavu može podnijeti treća osoba. Automatski proces procjene će započeti nakon što se potvrdi naplata naknade.

    Iz Evropske komisije navode da će broj automatski odobrenih podnosioca biti iznad 95 odsto, a odobrenje će dobiti u roku od nekoliko minuta nakon uplate.

    Učitavanje podataka
    – Ako dođe do neodobrenja u bilo kojoj od pretraživanih baza podataka ili neodlučnog ishoda automatiziranog procesa, jedinica u Agenciji evropske granične i obalske straže ili relevantna institucija će obaviti ručni pregled zahtjeva za ulazak – rekli su Feni iz Evropske komisije.

    Po dolasku na granični prijelaz u Šengensku zonu, graničar će elektronskim putem učitati podatke o putnim dokumentima. Ako ne postoji važeća putna dozvola ETIAS, graničari će odbiti ulazak i evidentirati putnika i odbijanje ulaska u „Entry Exit System“.

    Odobrenje za putovanje će se odbiti ako podnosilac zahtjeva predstavlja bezbjednosni rizik, rizik od ilegalne imigracije ili predstavlja visok rizik po epidemiološku situaciju, pojasnili su u izjavi za Fenu iz Evropske komisije.

  • Na snazi narandžasto upozorenje

    Na snazi narandžasto upozorenje

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti sunčano sa temperaturom do 39 stepeni Celzijusovih, zbog čega je na snazi narandžasti meteoalarm.
    Kasnije poslije podne i uveče na zapadu se očekuje postepeno naoblačenje, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Tokom noći na zapadu oblačno, povremeno sa kišom i pljuskovima, te vjetrovito uz umjeren do jak jugozapadni vjetar.

    Duvaće slab do umjeren zapadni i jugozapadni vjetar, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

    Temperatura vazduha u 7.00 časova: Sokolac 11, Čemerno 13, Sarajevo i Livno 15, Mrkonjić Grad 16, Prijedor i Zenica 17, Bileća 18, Banjaluka, Bijeljina, Doboj i Tuzla 19, Bihać 20, Trebinje 21, te Mostar 22 stepena Celzijusova.

  • Grad Banjaluka odgovorio na zahtjev UIO BiH

    Grad Banjaluka odgovorio na zahtjev UIO BiH

    Banjaluka ima zemljište i spremna je da ga ponudi Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) za gradnju zgrade, a da li će ta parcela biti poklonjena ili data uz neku naknadu, biće naknadno utvrđeno, odgovor je Gradske uprave Banjaluka na zahtjev UIO.
    Načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO Ratko Kovačević rekao je u utorak “Glasu Srpske” da nemaju dovoljno novca za kupovinu zgrade za smještaj Glavne kancelarije i Regionalnog centra Banjaluka, zbog čega su uputili zahtjev gradonačelniku Drašku Stanivukoviću da im da odgovor da li postoji zemljište na nekoj lokaciji u gradu na Vrbasu koja nije previše udaljena od centra, a na kojem bi mogli krenuti u izgradnju objekta.- Taj zahtjev je otišao prije nekoliko dana pa vidjećemo šta će biti – rekao je Kovačević i dodao da su uslovi u kojima rade službenici u Banjaluci katastrofalni.
    Savjetnik gradonačelnika Stanivukovića Tanja Vukomanović kazala je da je grad Banjaluka upoznat sa problemom smještaja UIO.

    – Gradonačelnik je čak i prije godinu, kada je bilo riječi o kupovini zgrade te institucije i silnim milionima koje je potrebno izdvojiti za kupovinu objekta, ukazivao na da je to nepotrebno bacanje novca i da Banjaluka može da pomogne i nađe zemljište za gradnju zgrade za njihove potrebe. Nismo tada dobili nikakav odgovor i sada kada imamo povratnu informaciju da su za tu opciju mi ćemo se potruditi da razgovaramo sa njima i nađemo neku lokaciju za gradnju zgrade UIO – kazala je Vukomanovićeva.

    Navela je da vjeruje da grad ima zemljište koje može poslužiti za gradnju zgrade UIO.

    – Da li će to zemljište biti poklonjeno to treba vidjeti i ne možemo unaprijed davati te informacije – zaključila je Vukomanovićeva.

    Takođe i Kancelarija za reviziju institucija BiH je u preporukama navela da je pitanje trajnog smještaja u Banjaluci potrebno detaljno analizirati i bez odgađanja riješiti u saradnji sa nadležnima.

    – Uzimajući u obzir trenutno stanje i tendenciju rasta cijena na tržištu nekretnina, situacija u vezi sa rješavanjem pitanja trajnog smještaja sjedišta Uprave i Regionalnog centra Banjaluka je neizvjesna, što ima za posljedicu da Uprava može ostati bez odgovarajućeg smještaja, ali i da bude dovedeno u pitanje obavljanje zakonom definisane djelatnosti – podvukli su revizori.

    Javni poziv
    UIO je krajem decembra 2020. godine raspisao javni poziv za prikupljanje ponuda za kupovinu zgrade za smještaj zaposlenih u Glavnoj kancelariji i Regionalnom centru Banjaluka. U predviđenom roku je bila dostavljena samo jedna ponuda od 84,29 miliona maraka bez PDV-a i bila je vrijednosno značajno iznad planiranog i raspoloživog iznosa novca za te namjene. Zbog toga je direktor UIO Miro Džakula uputio Savjetu ministara BiH zahtjev za odobrenje dodatnog iznosa novca za kupovinu zgrade, ali nisu dobili nikakav odgovor pa je u januaru ove godine poništen taj javni oglas za kupovinu poslovnog objekta u Banjaluci.

  • Solarna oluja će pogoditi Zemlju

    Solarna oluja će pogoditi Zemlju

    Sunce je opet nemirno – naredna dva dana neće biti prijatna za Zemlju, jer se ka našoj planeti kreću dvije uzastopne solarne oluje.

    Prva je dio serije eksplozija koje su se desile na površini Sunca u ponedeljak, 15. avgusta. Naša zvijezda je pokrenula niz solarnih baklji srednje jačine, a istovremeno je poslala mlaz solarnog vjetra.

    Kako nastaju solarne oluje

    Očekivalo se da ova solarna oluja, koja je nastala iz sunčeve pjege pod nazivom AR3078, samo “okrzne” Zemlju, eventualno izazivajući G2 solarnu oluju, ali je samo dan kasnije iz iste regije eruptirala nova solarna baklja – najbrža i najjača u seriji (klase M5).

    Solarna oluja pogađa zemlju 18. avgusta

    Naučnici predviđaju da će Zemlja osjetiti efekte prve solarne oluje u kasnim večernjim časovima 17. avgusta, a da nas u jutarnjim časovima (između 8 i 11 časova) 18. avgusta očekuje događaj koji nazivaju “kanibalski izbačaj koronalne mase”.

    Drugim riječima, kako objašnjava SpaceWeather, drugi izbačaj koronalne mase će sustići i “progutati” prvi, stvarajući mješavinu ta dva. Kanibalski izbačaj koronalne mase sadrži zapletena magnetna polja i komprimovanu plazmu, te može izazvati snažne geomagnetne oluje.

    SpaceWeather dodaje da su NOAA prognostičari unapredili očekivanu solarnu oluju sa klase G2 (srednja) na G3 (snažna), kao odgovor na modele agencije NASA koji uzimaju u obzir višestruke udare izbačene koronalne mase 18. avgusta.

    Poređenja radi, najveća solarna oluja u zabilježenoj istoriji, poznata kao Karingtonov događaj, koja je spržila telegrafske žice i izazvala šumske požare, nosila je G5 klasifikaciju.

    Ne očekuje se da će ova “kanibalska solarna oluja” izazvati značajnu štetu na Zemlji, ali su mogući prekidi radio veza, poremećaji u GPS navigacionim sistemima, kao i vidljive aurore.

    Naučnici nastavljaju da pomno prate regiju AR3078, koja je evoluirala u ogroman kompleks sunčevih pjega, a usljed pojačanog intenziteta solarnih baklji predstavlja rizik po Zemlju, te je moguće da uskoro vidimo i erupciju klasifikacije X.

  • Kad će most na Savi biti u funkciji?

    Kad će most na Savi biti u funkciji?

    Most na Savi kod Gradiške biće pušten u saobraćaj početkom 2024. godine, čim bude završena pristupna saobraćajnica od mosta ka auto-putu Zagreb – Beograd na hrvatskoj strani, potvrđeno je “Nezavisnim novinama” iz nekoliko izvora.

    Ovu potvrdu dobili smo nezvanično od predstavnika EU, ali i zvanično od strane predstavnika Hrvatske, od kojih najviše zavisi kada će saobraćajnica biti otvorena, s obzirom na to da ona ne može biti stavljena u funkciju bez rješenja pitanja graničnog prelaza između Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske, i Hrvatske.

    Međutim, kako su nam rekli izvori EU, Hrvatska ove godine i ne može donijeti odluku o graničnom prelazu jer od januara ulazi u Šengen.

    “Svaka izmjena graničnog režima bi bila komplikovana i nije poželjna u ovom trenutku. Nakon što Hrvatska 1. januara 2023. godine postane dio šengenskog prostora, donijeće se odluka u vezi s novim graničnim prelazom s BiH”, rekao nam je naš izvor.

    Prema njegovim riječima, iako se EU ne može miješati u međusobne odnose Hrvatske i BiH, ocjena je da bi Hrvatska odluku mogla donijeti na proljeće.

    “Izgradnja graničnog prelaza nije toliko komplikovan problem. Vjerujemo da će biti sasvim dovoljno vremena da se krajem 2023, tj. početkom 2024. godine taj prelaz otvori paralelno sa završetkom brze ceste. U slučaju da zbog bilo kog razloga to ne bude spremno, moguće je privremeno rješenje”, rečeno nam je.

    Iz Sektora za izgradnju i održavanje graničnih prelaza Ministarstva finansija Hrvatske su “Nezavisnim novinama” rekli da njihovo ministarstvo koordiniše projekat izgradnje novog graničnog prelaza u koridoru brze ceste Okučani – granica BiH u saradnji s “Hrvatskim cestama” kod novog mosta na Savi.

    “Izgradnju niskogradnje koja podrazumijeva izgradnju platoa graničnog prelaza s pripadnim instalacijama vode ‘Hrvatske ceste’ zajedno s izgradnjom spomenute brze ceste do mosta. U toku je izvođenje radova”, kažu oni.

    Konkretno, kako su pojasnili, to znači da se trenutno radi na dobijanju sve potrebne dokumentacije i da će izgradnja prelaza pratiti dinamiku radova na pristupnoj cesti. U odgovoru su nam i eksplicitno rekli da je rok da se to desi početak 2024. godine, što se uklapa u najave predstavnika Republike Srpske da će “Integral inženjering” radove na brzoj cesti završiti za godinu i po.

    Time je razjašnjeno nekoliko dilema, koje do sada nisu bile razriješene. Hrvatska neće ići na varijantu zajedničkog graničnog prelaza s BiH, već će izgraditi svoj s obzirom na to da, kako su nam pojasnili, rade na ishođenju dokumentacije za izgradnju prelaza kako bi dinamika radova pratila izgradnju ceste. Slično proističe i iz nezvaničnog odgovora koji smo dobili iz EU, s obzirom na to da nam i oni govore o izgradnji novog prelaza na hrvatskoj strani.

    Međutim, kao što je to napomenuo i Vojin Mitrović, ministar transporta i komunikacija BiH, za BiH nije važno hoće li to biti integrisani granični prelaz ili će Hrvati graditi novi na njihovoj strani, pod uslovom da cijeli posao bude završen na vrijeme.

    Napomene radi, most na Savi završen je prije nepuna dva mjeseca, a trenutno se gradi prva dionica od oko šest kilometara, koja će most spojiti s Novim Varošem, kod Okučana. Većinu radova na hrvatskoj strani od oko sto miliona evra finansira EU, dok je EU BiH, odnosno RS, dala grant od 6,3 miliona maraka za našu polovinu mosta, čija je ukupna vrijednost oko 15 miliona evra.