Kategorija: Vijesti

  • Branimir Glavaš došao u BiH: Neće da robija u hrvatskom zatvoru

    Branimir Glavaš došao u BiH: Neće da robija u hrvatskom zatvoru

    Branimir Glavaš, koji je osuđen na zatvorsku kaznu zbog ratnih zločina, na svom Facebook profilu objavio je da je napustio Hrvatsku i otišao u BiH.

    To je potvrdio i za portal 24sata, poručivši da nije pobjegao.

    “Imam dvije putovnice. Ne želim više živjeti u Hrvatskoj. Ja sam stvarao ovu državu, ali nisam je zamišljao ovakvu kad sam stavljao glavu na panj. Nemaju niti jednog dokaza. Ovo je politička namještaljka. Nemam namjeru odslužiti ni jedan dan u zatvoru”, kazao je Glavaš za 24sata.

    Uz objavu na Facebooku da se nalazi u Drinovcima, Glavaš je napisao: “Za svaki slučaj. Što je budali i sucu u glavi, nikada se ne zna.”

    Podsjetimo, Glavaš je nedavno na zagrebačkom Županijskom sudu nepravosnažno osuđen na zatvorsku kaznu od sedam godina zbog ratnih zločina.

    Tada mu nisu odredili istražni zatvor zbog odluke Ustavnog suda iz 2015., prema kojoj je Glavaš već odslužio dio kazne.

  • Proizvodnju municije nadziru optuženi za zločin nad Srbima u Jošanici

    Proizvodnju municije nadziru optuženi za zločin nad Srbima u Jošanici

    Ferid Buljubašić i Ahmet Sejdić, optuženi za ratni zločin nad Srbima u Jošanici kod Foče, imenovani su za članove Nadzornog odbora (NO) firme namjenske industrije “Ginex” Goražde, čiji je većinski vlasnik Federacija BiH.

    Ova odluka izazvala je ogorčenje u Srpskoj, što je i očekivana reakcija, uzevši u obzir da je na Nikoljdan, 19. decembra 1992. godine, u Jošanici kod Foče ubijeno 56 Srba, pretežno civila, među kojima su bili 23 žene i troje djece.

    Buljubašić i Sejdić su se, podsjetimo, našli na spisku 13 optuženih za “krvavi Nikoljdan”, a protiv njih je optužnicu Sud BiH potvrdio u septembru, nakon što ju je krajem avgusta vratio na doradu.

    Janko Filipović, predsjednik Opštinske organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Foča, kaže da je za informaciju o imenovanju dvojice optuženih saznao iz medija.

    “Ukoliko je ona prvobitna odluka Suda BiH o odbijanju optužnice, a riječ je o odluci koja je sama po sebi bila pravno neutemeljena, služila samo da bi se kupilo vrijeme za ova imenovanja, onda to nije samo totalno vrijeđanje žrtava koje već toliko godina čekaju na zadovoljenje pravde, nego i rušenje kredibiliteta Suda BiH”, rekao je za “Nezavisne novine” Filipović i dodao da zahtijeva od Suda BiH konačan početak procesa protiv optuženih za Jošanicu.

    Dušanka Višnjić Lalović, koja je imala 17 godina kada je preživjela zločin, tokom kojeg je ubijeno 16 Višnjića od ukupno 56 žrtava, ističe da je to nezapamćen zločin.

    “To je nezapamćen zločin počinjen nad djecom, ženama i starcima, koji su, eto, bili ‘krivi’ jer su slavili svoju slavu, i to u 20. vijeku. Mi smo sad u 21. vijeku i 30 godina ja živim sa tim traumama, borim se i govorim u ime svih 56 stradalih. Mi, žrtve Jošanice, ne čekamo nikakve nagrade, mi čekamo ovozemaljsku pravdu”, rekla je za “Nezavisne novine” Višnjić Lalovićeva, komentarišući imenovanje dvojice optuženih.

    Božica Živković Rajilić, predsjednica Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske, komentarišući imenovanje dvojice optuženih za članove NO “Ginexa” kaže da je to katastrofa.

    “Oni njih nagrađuju, realizuju svoje planove, rade šta hoće. Bože sačuvaj! Frapantno, nečuveno. Umjesto da ih stave u izolaciju dok se dokaže da li su krivi ili nisu i obustave bilo kakvu aktivnost – oni njih ne nagrađuju. To znači da FBiH ne priznaje da Srbi mogu biti žrtve. Kao da je zakonski dozvoljeno ubijanje Srba. Kao da je legalno doći kada ljudi slave slavu i istrijebiti cijelo selo”, poručila je Živković Rajilićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Viktor Nuždić, vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, smatra da potvrđivanje optuženih za ratni zločin nad Srbima u Jošanici u Nadzorni odbor firme namjenske industrije “Ginex” predstavlja dodatno poniženje jošaničkih žrtava.

    On je podsjetio da su jošaničke žrtve već ponižene, budući da se duže od 30 godina čekalo na podizanje optužnice.

    “Sada je dodatno poniženje da su optuženi za ubistvo djece, žena i staraca u Jošanici kod Foče dobili nagradu – da budu članovi Nadzornog odbora u namjenskoj industriji”, poručio je Nuždić.

    On je ukazao da se optuženi za ubistva srpskih civila slobodno šetaju i još bivaju i nagrađeni, te naglasio da slučaj sa Buljubašićem i Sejdićem nije jedini takav slučaj.

    Nuždić je upitao da li se ovim šalje poruka Srbima da su građani drugog reda i kakva je ovo zemlja u kojoj su srpske žrtve konstantno ponižene.

    Inače, prema informacijama sa sajta Vlade Bosanskopodrinjskog kantona, u “Ginexu” se proizvodi više od 300 vrsta inicijalnih kapisli i detonatora za civilnu i vojnu, pištoljsku, puščanu, protivavionsku, artiljerijsku municiju i ručne bombe.

    Navedeno je i da je vlasnička struktura: 51 odsto dionica u vlasništvu države, a 49 odsto javno upisanih dionica, a ista informacija stoji i na sajtu ovog preduzeća. Upit smo poslali i u “Ginex”, ali odgovor do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo dobili.

    Inače, prema dostupnim informacijama Skupština dioničara “Ginexa” imenovala je nove članove Nadzornog odbora ispred državnog kapitala, na sjednici koju je neposredno sazvala Vlada FBiH, a to su Ferid Buljubašić i Ahmet Sejdić.

    Razriješeni su raniji članovi Nadzornog odbora, a konstituirajuća sjednica Nadzornog odbora “Ginexa” trebalo bi da bude održana ovih dana.

    Podsjetimo, Vlada FBiH je na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije još u septembru imenovala Ahmeta Sejdića i Ferida Buljubašića za vršioce dužnosti članova Nadzornog odbora u ime državnog kapitala.

    Dodik: Skandalozno
    Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, rekao je da je skandalozno, tragično i tužno saznanje da postoje informacije da se u firme na području FBiH imenuju osumnjičeni za ratne zločine nad Srbima.

    “To govori, između niza drugih primjera, kakav odnos u tom entitetu imaju prema Srbima, a i čiju podršku imaju za to”, naveo je Dodik.

  • Stevandić-Kilič: Unutrašnji dijalog BiH ne smije da bude pod uticajem spoljašnjih interesa

    Stevandić-Kilič: Unutrašnji dijalog BiH ne smije da bude pod uticajem spoljašnjih interesa

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić razgovarao je danas u Banjaluci sa generalnim konzulom Republike Turske u Banjaluci Oguzom Kiličom o aktuelnoj političkoj situaciji u regionu, te o unapređivanju ekonomske i političke saradnje Republike Srpske i BiH sa Republikom Turskom.

    Tokom sastanka naglašena je dobra saradnja Srpske i Turske, a fokus razgovora bio je usmjeren na očuvanje mira i stabilnosti u BiH, što je osnovno polazište politike Srpske i spoljne politike Turske.

    Naglašeno je da unutrašnji dijalog u BiH ne smije da bude pod uticajem spoljašnjih interesa, već zalog za mirnu budućnost i napredak Srpske i BiH.

    Stevandić je upoznao je konzula sa političkom situacijom u Srpskoj i BiH i tom prilikom mu se zahvalio što Turska insistira na dosljednom provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ocijenio je da Turska vodi principijelnu politiku prema BiH, uz poštovanje njenih specifičnosti, što predstavlja osnovu za mir i stabilnost.

  • U Derventi narodni miting “Branimo Srpsku”

    U Derventi narodni miting “Branimo Srpsku”

    Republika Srpska biće jaka onoliko, koliko su jake njene institucije i koliko su jake vjera i ljubav naroda prema Srpskoj. Poruka je ovo zvaničnika Srpske s narodnog mitinga “Branimo Srpsku održanog večeras u Derventi.

    Poručili su da niko nema pravo da ruši i degradira institucije Republike Srpske, jer su one rezultat volje građana. Naglašeno je da se Srpska ne može odreći svoje imovine, koja je dejtonska kategorija i pripada narodu Republike Srpske i tako će, kažu, i ostati.

    Poručeno je da se protiv predsjednika Republike vodi montirani proces pred Sudom BiH, samo zato što je izvršavao svoju ustavnu dužnost.

    Pored više hiljada građana, skupu su, između ostalih, prisustvovali predstavnici institucija Republike Srpske, srpski predstavnici u zajedničkim institucijama i načelnici i gradonačelnici lokalnih zajednica iz cijele regije.

    • Lijepo je biti domaćin ovog skupa, želimo biti svoji na svome – rekao je na početku mitinga Milorad Simić gradonačelnik Dervente.

    Istakao je da slogan “Branim Srpsku” ne govori o agresiji, ne govori ni o jednom segmentu da nekome pravimo štetu.

    • Čuvamo tekovine koje su ratom stečene. Branimo Republiku Srpsku, ne dajemo institucije. Ako ih ne bude, onda nema ni nas – poručio je Simić.

    Srpska će biti i ostati jaka koliko su jake njene institucije i koliko je jaka volja i ljubav naših građana za Republiku Srpsku, poručila je Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH.

    • Mnogo puta smo se okupili i pokazali svoju snagu, a to činimo upravo i sada. Možda je čudno što se 2023. ponovo borimo za Republiku Srpsku, i nastupamo pod sloganom “Branimo Srpsku”, a bilo bi normalno i logično da živimo mirno i stabilno u okruženju od kojeg ne morate da se branite. Nažalost, mi smo u okruženju od kojeg moramo da se branimo – istakla je Cvijanović.
    • Vi ste oni koji branite i čuvate Republiku Srpsku. Oni koji je napadaju boje se vas. Oni samo prate koliko će se građana skupiti i šta će oni poručiti. Ovih dana pišu dopise i pitaju ko je organizator skupova “Branimo Srpsku”. Narod Republike Srpske je organizator ovih skupova – poručio je Radovan Višković premijer Srpske.

    Istakao je da su ga građani i narod i pozvali da prisustvuje ovom skupu.

    • Dok god imam poziv i podršku građana Srpske ne bojimo se za našu budućnost i oni to savršeno znaju – rekao je Višković.

    Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, kaže da se Srpska ne može odreći svoje imovine, koju je krvlju i patnjom zaslužila.

    • Mi branimo zastavu, amblem i imovinu Republike Srpske, a njen predsjednik je dužan da to sve predstavlja. Kada bi sklonili njega, sklonili bi onda i imovinu za koju je on potpisao zakon. Mi imamo imunitet, a on nema, zato što je provodio naše odluke. Nismo ljudi koji se mogu odreći ni razuma niti pameti, niti predsjednika Srpske koga smo demokratski izabrali – poručio je Stevandić.

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić poručio je da Srpska i njene institucije ni po koju cijenu neće odustati od zaštite svojih prava, svojih institucija i svega onoga za šta smo se borili.

    • Za Srpsku je više od 20 hiljada najhrabrijih sinova dalo svoje živote, a najmanje tri puta toliko onih koji su dali dijelove svog tijela – poručio je Đokić.

    Đokić je naglasio da se mora odlučno nastaviti sa politikom odbrane Republike Srpske.

    Skupovi “Branimo Srpsku” prethodno su održani u Trebinju, Zvorniku, Doboju, Prijedoru i Gradišci. Sa svih ovih skupova građani su poručili da su odlučni u očuvanju Republike Srpske, njenih institucija i imovine.

  • Karan: Pratimo i kontrolišemo situaciju u registrovanim paradžematima

    Karan: Pratimo i kontrolišemo situaciju u registrovanim paradžematima

    Ministar unutrašnjih poslova Siniša Karan rekao je da su nadležni republički organi registrovali više od 100 paradžemata na teritoriji Republike Srpske.

    Navodi da ih kontrolišu i intenzivno prate zvog potencijalnog ekstremizma, terorizma, te ekstremnog vehabijskog radikalizma.

    Pod lupom su i povratnici sa stranih ratišta.

    Karan smatra da će i Narodna skupština Republike Srpske možda uskoro raspravljati o ovom pitanju, te da će tom prilikom svi građani dobiti tačne informacije.

  • Brza cesta kod Gradiške u funkciji tek 2025?

    Brza cesta kod Gradiške u funkciji tek 2025?

    Puštanje u saobraćaj brze ceste u izgradnji od granice s BiH preko novog mosta na Savi kod Gradiške do Novog Varoša tokom ljeta naredne godine moglo bi doći u pitanje ako Hrvatska uskoro ne počne sa izgradnjom novog graničnog prelaza.

    Naime, u “Hrvatskim cestama” i u “Integralu”, preduzeću koje gradi brzu cestu, su nam prije nekoliko mjeseci potvrdili da bi radovi mogli biti završeni do ljeta naredne godine, ali cesta ne može biti puštena u saobraćaj ako u međuvremenu ne bude izgrađen granični prelaz s hrvatske strane.

    BiH je svoj granični prelaz izgradila još prije nekoliko godina, a Vojin Mitrović, bivši ministar saobraćaja i veza BiH, Hrvatskoj je predlagao da se radi praktičnosti i uštede vremena izgradi zajednički granični prelaz na bh. strani.

    Hrvatska je to odbila dijelom i zbog toga što se ulaskom te zemlje u Šengen komplikuje i prekogranični saobraćaj, pa je donesena odluka da Hrvatska ipak izgradi vlastiti prelaz.

    Međutim, ova odluka bi mogla uticati na rokove i dovesti do toga da građani BiH i Hrvatske ne budu mogli putovati novom brzom cestom u dogledno vrijeme.

    Naime, s obzirom na to da je rok za izgradnju graničnog prelaza otprilike 12 mjeseci, postavlja se pitanje da li će brza cesta, ako i bude završena na ljeto, biti puštena u saobraćaj prije 2025. godine.

    Prije nekoliko mjeseci nam je nezvanično rečeno od strane izvora iz EU da su sve odluke na tom gradilištu u hrvatskoj nadležnosti, ali da vjeruju da bi se granični prelaz mogao napraviti i u kraćem roku.

    Sa druge pak strane, imajući u vidu da javni radovi obično kasne, a rokovi se često probijaju, postoji opravdana bojazan da do puštanja u saobraćaj ne dođe na vrijeme. Primjera radi, Hrvatska je imala velikih problema u poštovanju rokova obnove Petrinje i Zagreba nakon razornih zemljotresa prije nekoliko godina. EU ima interes za izgradnju ove ceste, jer je finansirala auto-put na bh. strani u Republici Srpskoj i obezbijedila kredit i grant za most na Savi kod Gradiške.

    U “Hrvatskim cestama” su nam objasnili da je pokrenut postupak javne nabavke, a da se s obzirom na to da postupak nije okončan, ne može očekivati da radovi počnu.

    “Očekivani završetak zavisi od trajanja postupka nabavke, te će se znati nakon što se sklopi ugovor o građenju”, rekli su nam oni.

    S obzirom na to da je izgradnja graničnog prelaza u nadležnosti Ministarstva finansija Hrvatske, uputili smo i njima dopis s istim pitanjem, na koje smo dobili sljedeći odgovor:

    “Nakon provedenog postupka javnog nadmetanja i evaluacije pristiglih ponuda, donesena je odluka o odabiru izvođača radova i sklopljen je ugovor o izgradnji novog cestovnog graničnog prijelaza, na koridoru brze ceste Okučani – granica BiH. Radovi na izgradnji graničnog prijelaza započet će kada se osiguraju uvjeti koji su u nadležnosti ‘Hrvatskih cesta'”, odgovorili su nam u ovom ministarstvu.

    S obzirom na to da se čini da su “Hrvatske ceste” i Ministarstvo iznijeli drugačije tvrdnje o tome da li je ugovor sklopljen, zamolili smo za pojašnjenje u “Hrvatskim cestama”.

    “Ministarstvo financija je sklopilo ugovor za izgradnju graničnog prijelaza na fazi II, koju mi trenutno gradimo. Sam granični prijelaz nije naš projekt. Mi smo pokrenuli nabavu faze III, odnosno spoja faze II koja je u izgradnji sa auto-cestom”, odgovorili su nam oni.

    Da li će gradnja graničnog prelaza početi uskoro, ostaje da se vidi, a dok se to ne dogodi, građani će morati koristiti stari granični prelaz u centru Gradiške, koji je odavno usko grlo i uzrok čestih saobraćajnih gužvi.

  • Broj stanovnika Zemlje premašio osam milijardi

    Broj stanovnika Zemlje premašio osam milijardi

    Ljudska vrsta je premašila brojku od osam milijardi, s dužim životnim vijekom koji nadoknađuje nižu stopu nataliteta, ali rast svjetske populacije nastavlja dugoročni trend usporavanja, saopštio je američki Biro za popis stanovništva.

    Biro procjenjuje da je globalna populacija premašila tu cifru 26. septembra, datum za koji agencija tvrdi da ga je prihvatila s rezervom.

    Ujedinjene nacije procjenjuju da je taj broj dostignut deset mjeseci ranije, nakon što su 22. novembar 2022. godine proglasile “Danom osam milijardi”, istakao je Biro za popis stanovništva u saopštenju.

    Razlika je zbog toga što zemlje različito broje ljude – ili ih uopšte ne broje. Mnogima nedostaju sistemi za evidentiranje rođenja i smrti. Neke od najmnogoljudnijih zemalja svijeta, kao što su Indija i Nigerija, nisu provele popise stanovništva duže od decenije, navodi biro.

    Dok je rast svjetske populacije i dalje brz, sa šest na osam milijardi od početka milenija, stopa je usporena od udvostručenja između 1960. i 2000. godine, prenosi AP.

  • RITE “Gacko” ponovo u pogonu

    RITE “Gacko” ponovo u pogonu

    Rudnik i termoelektrana /RiTE/ “Gacko” ponovo je počela da radi, a proizvodnja električne energije odvija se bez problema, izjavio je Srni direktor tog preduzeća Maksim Skoko.

    Skoko je naveo da je termoelektrana počela da radi sinoć od 21.40 čas, nakon što je u nedjelju, 5. novembra, prestala sa proizvodnjom električne energije zbog tehnoloških problema u lancu snabdijevanja ugljem, nakon nedavnog olujnog nevremena.

    “Pošto je i bio planiran zastoj u novembru zbog pripreme postrojenja za zimski rad, osim otklanjanja kvara na drobiličnom postrojenju, ovaj zastoj je iskorišten i da se otklone svi nedostaci uočeni tokom eksploatacije”, pojasnio je Skoko.

  • Upućeno pismo poslanicima Evropskog parlamenta: BiH može uspjeti nakon što se Dejton i Ustav vjerno sprovedu

    Upućeno pismo poslanicima Evropskog parlamenta: BiH može uspjeti nakon što se Dejton i Ustav vjerno sprovedu

    Predstavnici Republike Srpske u Parlamentarnoj skupštini BiH uputili su pismo poslanicima Evropskog parlamenta u kojem su ukazali da je Srpska uvjerena da BiH može uspjeti i postati prosperitetna članica EU nakon što se Dejtonski sporazum i Ustav BiH vjerno sprovedu, uključujući poštovanje ustavnog uređenja BiH i obnovu demokratske samouprave.

    Naglašeno je i da prisustvo stranca, koji tvrdi da ima diktatorska ovlašćenja u BiH, ozbiljno podriva evropske integracije.

    Pismo su potpisali prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkom doma Parlamentarne skupštine BiH Nebojša Radmanović, drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Nikola Špirić, predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD-a Sanja Vulić, predsjedavajući Kluba – srpski klub Čedomir Јovanović i predsjedavajući Kluba srpskog naroda Sredoje Nović.

    Oni su u pismu iznijeli pregled činjenica o aktuelnoj situaciji u BiH.

    Foto: Pismo poslanicima Evropskoj parlamenta
    Foto: Pismo poslanicima Evropskoj parlamenta

    ZNAČAЈ POŠTOVANjA DEЈTONSKOG SPORAZUMA

    Republika Srpska, jedan od dva entiteta koji čine BiH, posvećena je očuvanju Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine i insistira na njegovom vjernom sprovođenju. Dejtonski sporazum ne samo da je osigurao mir u BiH – mir koji bez prekida traje već skoro 28 godina – nego je i uspostavio i ingeniozno ustavno uređenje kojim se obezbjeđuje stabilnost i demokratsko upravljanje u zemlji sa tri duboko podijeljena naroda (Bošnjaci koji su pretežno muslimani, Srbi koji su pretežno pravoslavni hrišćani, i Hrvati koji su pretežno hrišćani rimokatolici).

    Ustav BiH – srž dejtonskog kompromisa – uveo je decentralizovani sistem koji svakom konstitutivnom narodu u BiH daje uvjeravanje da se neće naći pod dominacijom drugih naroda. To je učinjeno tako što je većina nadležnosti data entitetima koji čine BiH, a uvedeni su mehanizmi zaštite vitalnih interesa svih konstitutivnih naroda u BiH ponaosob.

    Ove strukture i mehanizmi od ključne su važnosti za stabilnost BiH jer su politike upravljanja i preovlađujući pogledi na svijet tri konstitutivna naroda veoma različiti.

    Na primjer, najveća bošnjačka politička stranka izrazito je islamističke orijentacije. Eliminisanje ustavnih elemenata podjele vlasti, dakle, nezamislivo je za Srbe i Hrvate u BiH. Republika Srpska dosljedno iskazuje svoju opredijeljenost za Dejtonski sporazum, koja podrazumijeva i posvećenost miru i punom poštovanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka BiH.

    Nažalost, sama srž Dejtonskog sporazuma – Ustav BiH – godinama je na udaru međunarodnog visokog predstavnika i drugih stranih aktera, koji nezakonitim prisvajanjem zakonodavnih ovlašćenja centralizuju BiH suprotno Ustavu BiH. Republika Srpska se suprotstavlja ovakvim nezakonitim postupcima i brani od dalje erozije Ustava BiH isključivo legalnim i mirnim putem.

    Među onima koji pokušavaju da ukinu dejtonski kompromis su političari koji predstavljaju bošnjački narod u BiH, koji često poziraju kao postnacionalistički reformatori koji zagovaraju ono što nazivaju “građanskom državom” BiH. Niko ne treba da se zavarava ovim verbalnim lukavstvom. Budući da Bošnjaci čine neznatnu većinu stanovništva u BiH, “građanska” BiH koju ovi političari prizivaju bila bi zemlja kojom bi za Bošnjake vladali Bošnjaci.

    Navedene nacionalističke politike najvećih bošnjačkih stranaka, kao i stalna nastojanja da ostvare prevagu u institucijama vlasti u BiH, potvrđuju njihovu namjeru da vladaju BiH bez Srba i Hrvata.

    U međuvremenu, strane diplomate nastavljaju da krše svoju obavezu prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima – da se ne miješaju u unutrašnje stvari zemlje domaćina. Uplitanjem u unutrašnja pitanja BiH, strane diplomate pokušavaju da vladaju BiH iz stranih prestonica nipodaštavajući Dejtonski sporazum, suverenitet BiH i vladavinu prava.

    Put BiH ka članstvu u EU Republika Srpska nastavlja da podržava nastojanja BiH da postane članica EU i sprovede reforme neophodne da se to postigne, u skladu sa podjelom nadležnosti iz Ustava BiH. Značajan napredak koji je BiH nedavno postigla u reformama neophodnim za početak pregovora o članstvu u EU pokazuje šta domaći lideri u BiH mogu postići kada im se ostavi prostor za dogovor.

    Јedan korak koji je neosporno neophodan da bi BiH postala članica EU je zatvaranje OHR-a. EU je odavno prepoznala da OHR nije u skladu sa članstvom u Uniju, a opšte je poznato da prisustvo stranca koji tvrdi da ima diktatorska ovlašćenja u BiH ozbiljno podriva evropske integracije.

    Druga reforma koja je očigledno potrebna da bi BiH krenula naprijed na putu ka članstvu u EU je da sudije Ustavnog suda BiH budu državljani BiH umjesto da strane sudije sa rezervisanim pozicijama čine blok koji ima prevagu.

    Sud je u velikoj mjeri urušio sopstveni legitimitet u cijeloj BiH zbog dominacije stranih sudija (čija su mjesta trebalo da budu privremena mjera u trajanju od pet godina), zbog korupcije sudskih procesa miješanjem OHR-a i određenih stranih sila, kao i dugom listom neodbranjivih odluka suprotnih Ustavu BiH. Јedan bivši sudija Ustavnog suda čak je priznao da postoji “prećutan dogovor između Suda i visokog predstavnika da Sud uvijek potvrđuje meritum njegovih zakona”.

    Ova korupcija sudskog procesa od spoljnih mešetara ne samo da je ozbiljno i opravdano dovela do nepoštovanja njegovih odluka, nego je ozbiljno narušila i poštovanje vladavine prava u BiH. Kada se Ustavni sud jednom prilikom usudio da pokaže da ima bar neku mjeru nezavisnosti u odnosu na OHR-a prihvativši da razmatra OHR-ove odluke kojima je jasno povrijeđeno pravo na sudski proces, visoki predstavnik je opet odgovorio bezakonjem, poništivši odluku Suda, i dekretom da nijedan postupak OHR-a ne može biti predmet preispitivanja na bilo kom organu BiH.

    EU je s pravom navela da je zamjena stranih sudija jedan od 14 ključnih prioriteta za evropske integracije BiH i ova reforma mora biti završena bez ikakvog odlaganja. Tek nakon nekoliko decenija odbijanja bošnjačkih stranaka da prihvate odavno zakasnjelu reformu u okviru koje bi strane sudije bile zamijenjene domaćim, Narodna
    skupština Republike Srpske je u junu 2023. godine donijela odluku da privremeno obustavi sprovođenje određenih odluka Ustavnog suda BiH dok to pitanje ne bude riješeno u Parlamentarnoj skupštini BiH. Republika Srpska se nada da će pitanje stranih sudija biti uskoro riješeno u paketu sa ostalih četrnaest ključnih prioriteta evropskih integracija.

    NEZAKONITA I DESTABILIZUЈUĆA DIKTATURA KRISTIЈANA ŠMITA U BiH

    Visoki predstavnik je institucija koju su strane potpisnice Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma ovlastile da djeluje, sa strogo ograničenim mandatom, kao koordinator međunarodnih aktivnosti u pogledu civilnih aspekata Dejtonskog sporazuma i da stranama pomaže u njihovim naporima. Dejtonski sporazum nije dao ovlašćenje visokom predstavniku da nameće odluke ni BiH ni njenim građanima, a kamoli da diktatom donosi zakone i kažnjava izvan sudskog procesa.

    Uprkos tome, od 1997. godine do danas, visoki predstavnici prisvajaju, bez ikakvog pravnog utemeljenja, pravo da u BiH vladaju i kažnjavaju dekretom, čime su prekoračili dejtonski mandat visokog predstavnika i odbacili cijeli demokratski sistem uspostavljen Ustavom BiH. Visoki predstavnici, jedan za drugim, ponašaju se nezakonito, kao kolonijalni guverneri, i agresivno nastoje, donošenjem antidemokratskih i pravno apsurdnih diktata, da krajnje decentralizovanu BiH koja je propisana Ustavom BiH zamijene unitarnom “građanskom” državom koja je bila ratni cilj bošnjačke vojske. Čak su i bivši visoki predstavnici priznali nezakonitost takvih postupaka.

    Posljednji legitimno imenovani visoki predstavnik otišao je iz BiH 2021. godine, a Savjet bezbjednosti UN-a – jedino tijelo koje ima ovlašćenje da odobri imenovanje visokog predstavnika – nije dalo saglasnost na nasljednika na toj funkciji. Uprkos tome, penzionisani njemački političar po imenu Kristijan Šmit ubrzo je stigao u BiH, lažno tvrdeći da je novi visoki predstavnik. Otkako je stigao, Šmit impulsivno i opresivno koristi navodna diktatorska ovlašćenja, na osnovu kojih je izdao nekoliko desetina brzopletih, nepromišljenih odluka bez ikakvog demokratskog ili pravnog legitimiteta, čime je ozbiljno ugrozio političku stabilnost BiH.

    Ostavljajući po strani činjenicu da Šmit nije legitimni visoki predstavnik, samokićenje diktatorskim ovlašćenjima nad BiH i njenim građanima su drska i šokantna zloupotreba vladavine prava. Niko, uključujući čak i visokog predstavnika koji bi bio legitimno imenovan, nema nikakva zakonska ovlašćenja da donosi zakone u BiH pukom odlukom. Ovakav samproklamovani autoritet evidentno je suprotan ustavom definisanom demokratskom zakonodavnom sistemu u BiH i usko postavljenom mandatu visokog predstavnika prema Dejtonskom sporazumu, pored toga što krši najosnovnija ljudska prava zagarantovana međunarodnim pravom.

    Šmit je bezobzirno nametnuo vještačke zakone, uključujući i novi opresivni “zakon” kojim je uveo krivične kazne za one koji ne sprovode njegove nezakonite odluke. Naime, uvjeren da je njegova riječ zakon, Šmit je nametnuo BiH krivični zakon kojim se utvrđuju petogodišnje zatvorske kazne za “nesprovođenje odluka visokog predstavnika”.

    Iako su visoki predstavnici kršili Ustav BiH i Dejtonski sporazum nametanjem brojnih zakona BiH tokom dugog niza godina, nijedan se nikada nije usudio da kriminalizuje odbijanje da se poštuju njegovi tobožnji zakoni. Šmitov pokušaj da kriminalizuje neizvršavanje nezakonitih odluka označava opasnu i gnusnu eskalaciju strane represije nad BiH kojom bi se ona, u stvari, pretvorila u policijsku državu.

    Šmit je zaprijetio i da će direktno, van sudskog postupka, kazniti zvaničnike Republike Srpske koji mu ne udovolje. Pravnici, novinari, pa čak i bivši visoki predstavnici, uvažavaju da Šmitova nezakonita vladavina odlukama i prijetnje vansudskim kažnjavanjem predstavljaju prijetnju po budućnost BiH i očigledno krše prava građana BiH zagarantovanih međunarodnim konvencijama kojima je BiH pristupila.

    Odgovarajući na Šmitovo bezakonje i želeći da sačuva vladavinu prava, Narodna skupština Republike Srpske je u junu usvojila zakon kojim se prekida objavljivanje nezakonitih odluka OHR-a u Službenom glasniku Republike Srpske. Nakon što je predsjednik Republike Srpske učinio Ustavom propisan proceduralni korak kojim se proglašava zakon usvojen na Narodnoj skupštini, Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv njega na osnovu Šmitovog novog lažnog “zakona”.

    Ukratko, funkcionere Republike Srpske goni po fiktivnom zakonu neustavno tužilaštvo, pred neustavnim sudom, sa ciljem da se izvrši tiranska, antidemokratska, nezakonita odluka stranca protiv legalno izabranih i imenovanih zvaničnika koji su jednostavno izvršili formalne procedure koje su po zakonu bili dužni da izvrše.

    Optužnice su neprihvatljiv napad na suverenitet i demokratski ustavni poredak BiH i odbacivanje vladavine prava u korist vladavine jednog čovjeka kog podržava strana politička i vojna sila. Upražnjavanje ove bezgranične, tiranske moći mora da prestane.

    RADIKALNI ISLAMISTIČKI POKRETI U BiH

    BiH je već dugo utočište radikalnih islamista. Јedan bivši mudžahedin rekao je za Bi-Bi-Si da je BiH “kolijevka” modernog džihadističkog pokreta i da je ta titula, nažalost, zaslužena. Tokom ‘90-ih, na stotine džihadista, uključujući Osamu bin Ladena i dvojicu otmičara aviona 11. septembra, stigli su tada u BiH kao pomoć bošnjačkoj vojsci u borbi protiv Srba i Hrvata. Bošnjačka vojska uključila je strane džihadiste u odred “El mudžahid”, poznat po teroru nad borcima i civilima i serijskim odrubljivanjem glava. Iako je većina stranih džihadista napustila BiH nakon rata, njihovi lokalni sljedbenici su ostali i raspiruju radikalnu islamističku ideologiju širom BiH, uz saglasnost blagonaklonih bošnjačkih zvaničnika iz Sarajeva.

    Da je selafijska ideologija našla plodno tlo u BiH pokazuje činjenica da je, procentualno gledano u odnosu na sve ostale evropske zemlje, BiH dala najveći broj građana u redove ISIL-a. Nažalost, ISIL-ove regrute koji su se vratili u BiH sudovi su osudili na minimalne kazne. Kako Stejt dipartment navodi u svom izvještaju o terorizmu za BiH iz 2018. godine, “strani teroristički borci često dobijaju kaznu ispod najniže zaprijećene krivičnim zakonom BiH”.

    Štaviše, počinioci mnogih najgorih terorističkih napada u proteklih 25 godina povezani su sa BiH, među njima su napadi 1998. na ambasade SAD-a u Najrobiju i Dares Salamu, napadi 11. septembra, bombaški napad na voz u Madridu 2004. i napadi u Parizu 2015. godine.

    Najveća stranka koja predstavlja većinsku nacionalnu grupu u BiH, Bošnjake, eksplicitno je islamistička u svojoj ideologiji. Njen osnivač, kog stranka izuzetno poštuje, napisao je 1990, godine i kada je stranka osnovana, da “islamski pokret treba i može prići preuzimanju vlasti čim je moralno i brojno toliko snažan da može ne samo srušiti postojeću neislamsku, nego i izgraditi novu islamsku vlast”.

    U Federaciji BiH postoje sela u kojima stanovnici sprovode šerijatski zakon. Dijelovi BiH naseljeni Bošnjacima i dalje su dom brojnim spavačkim ćelijama Al Kaide i ISIL-a koje bi potencijalno mogle biti aktivirane ako i kada stigne naređenje. U savjetima za putnike objavljenim u julu 2023. godine, američki Stejt dipartment kaže: “Terorističke grupe i dalje planiraju moguće napade u BiH. Teroristi mogu izvršiti napad sa tek nekim ili bez ikakvog prethodnog upozorenja…”. U maju ove godine, francuski ministar unutrašnjih poslova Žerald Darmanen rekao je da je primarni rizik za Evropu i Francusku “sunitski islamistički terorizam”. Prema situaciji iz oktobra ove godine, izvještaji italijanskih obavještajnih službi govore da u BiH djeluje do dvadeset islamističkih terorističkih grupa.

    Iako se čini da je bezbjednosna situacija stabilna u dijelovima BiH koji su naseljeni Hrvatima i Srbima, nažalost, većina sarajevskih političkih institucija i medijskih kuća nije spremna da se suoči sa ovim problemom, nego radije povlađuje latentnim antisemitskim strujama u bošnjačkom društvu.

    Kada se sagleda ova realnost, aktuelni rat između Hamasa i Izraela pogoršaće i ovaj raskol u društvu BiH i donijeti novi sloj diplomatskih i bezbjednosnih problema u zemlji. U svjetlu ovih činjenica, neobjašnjivo je da OHR, uz podršku mnogih zapadnih država, pokušava da centralizuje BiH, koncentrišući na taj način svu vlast u rukama Bošnjaka i jačajući islamistički vrh u Evropi.

    Zapadne države, umjesto toga, treba da djeluju u skladu sa svojim bezbjednosnim interesima i poštuju međunarodno pravo tako što će podržati odavno zakasnjelo zatvaranje OHR-a i poštovati decentralizovanu ustavnu strukturu BiH.

    Uprkos trenutnim turbulencijama u BiH, Republika Srpska je uvjerena da BiH može uspjeti i postati prosperitetna članica EU nakon što se Dejtonski sporazum i Ustav BiH vjerno sprovedu, uključujući poštovanje ustavnog uređenja BiH i obnovu demokratske samouprave.

  • Stevandić čestitao Dan primirja u Prvom svjetskom ratu

    Stevandić čestitao Dan primirja u Prvom svjetskom ratu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić čestitao je Dan primirja u Prvom svjetskom ratu svim građanima Republike Srpske i Srbije, istakavši da je srpski narod u tom ratu podnio najveću žrtvu, ali i upisao se u slavnu stranu istorije.

    Ovaj veliki dan prilika je da se sjetimo i odamo zahvalnost svim našim slavnim vojnicima koji su u teškom i slavnom trenutku naše istorije bili na strani sila pobjednica u Velikom ratu i koji su dali ogromnu žrtvu za slobodu i mir naše otadžbine od Cera preko Albanije do Kajmačkalana – naveo je Stevandić.

    On je istakao da je njihova herojska žrtva zavjet da srpski narod čvrsto ostane na stazi slobode i pravde i da se odupre svim izazovima sa kojima se bude suočavao i sa kojima se danas suočava.

    • Srpski narod u Prvom svjetskom ratu podnio je najveću žrtvu i izgubio jednu trećinu stanovništva, ali se upisao u slavnu stranu istorije. To je naš dug i obaveza prema našim pretcima, jer sloboda nema cijenu – naveo je Stevandić u čestitki.

    Dan primirja u Prvom svjetskom ratu obilježava se u znak sjećanja na 11. novembar 1918. godine kada je u francuskom gradu Kompjenu potpisano primirje, čime je okončan Prvi svjetski rat.

    Kao motiv za amblem tog praznika koristi se cvijet Natalijine ramonde, a odabran je u znak sjećanja na vaskrs Srbije, koja se iz pepela Prvog svjetskog rata uzdigla i nastavila put kojim i danas uspješno gradi poziciju vodeće zemlje u regionu.