VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • U okviru Berlinskog procesa potpisana tri sporazuma

    U okviru Berlinskog procesa potpisana tri sporazuma

    U Berlinu je počeo samit lidera zemalja zapadnog Balkana. Dočekao ih je njemački kancelar Olaf Šolc.

    Na Samitu učestvuje predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija.

    Potpisana su tri sporazuma u okviru Berlinskog procesa koji treba da omoguće veću slobodu kretanja ljudi i mobilnost radne snage.

    Potpisani su sporazum o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora stomatologije i arhitekture, sporazum o priznavanju kvalifikacija visokog obrazovanja na zapadnom Balkanu i sporazum o slobodi kretanja sa ličnim kartama na zapadnom Balkanu.

    Tegeltija je ranjie istakao da ovi sporazumi nisu dio evropskog puta, već pitanja koje bi zemljama zapadnog Balkana trebalo da omogući da bolje funkcionišu između sebe, dok ne budu u EU.

  • “Upućeno pismo ambasadama zbog torture kojoj je Karadžić izložen u zatvoru”

    “Upućeno pismo ambasadama zbog torture kojoj je Karadžić izložen u zatvoru”

    Zbog torture kojoj je u britanskom zatvoru izložen prvi predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić, 120 intelektualaca iz Srbije i Republike Srpske uputilo je pismo i apel generalnom sekretaru UN Antoniju Guteresu, zahtijevajući da se maltretiranje pod hitno zaustavi.

    Goran Petronijević, advokat Radovana Karadžića, rekao je da je pismo upućeno na adrese 30 amabasadora različitih zemalja.

    “Za sad nemamo nikakvih reakcija, osim interesovanja pojedinih medija, što je za sada dovoljno”, naveo je Petronijević za RTRS.

    Petronijević je istakao da Velika Britanija mora poštovati propise UN-a.

    “Karadžić nije zatvorenik Velike Britanije, već UN-a i moraju se poštovati propisi UN. Britanija to mora da poštuje, jer se na to obavezala”, izjavio je Petronijević.

    Istakao je da Karadžiću nije omogućeno da priprema i reviziju svoje presude.

  • U Berlinu danas počinje samit zemalja Zapadnog Balkana

    U Berlinu danas počinje samit zemalja Zapadnog Balkana

    U Berlinu se danas u okviru Berlinskog procesa održava samit zemalja Zapadnog Balkana, a među njima je i Bosna i Hercegovina.

    Domaćin samita je njemački kancelar Olaf Scholz, a prisustvovaće šefovi država Zapadnog Balkana, predstavnici zemalja članica Evropske unije i Velike Britanije, kao i međunarodnih finansijskih institucija i regionalnih organizacija.

    BiH će predstavljati predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija.

    Zbog geopolitičkih implikacija ruske invazije na Ukrajinu, fokus samita bit će usmjeren na energetsku sigurnost i zelenu tranziciju te opredijeljenost regiona da ubrza implementaciju “Zelene agende” za Zapadni Balkan.

    Samit će se baviti i inicijativama za unapređenje razvoja zajedničkog regionalnog tržišta najavljenim u okviru Berlinskog procesa u novembru 2020. godine.

    Berlinski proces uspostavljen je 2014. godine kao platforma za sve države Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) za ubrzanje približavanja EU i jačanje regionalne integracije i saradnje što je ključno za ekonomski rast i mir na Zapadnom Balkanu.

    U tom kontekstu, fokusira se na oblasti kao što su razvoj infrastrukture, poslovanje, regionalnu razmjenu mladih, pomirenje i nauku.

    Inicijativa je do danas donijela rezultate u regionu ubrzavanjem razvoja održive saobraćajne infrastrukture, poticanjem zelene tranzicije i regionalne saradnje, koji su važna prekretnica ka usklađivanju sa EU i ambicijama proširenja.

    Tegeltija će u ime BiH potpisati Sporazum o slobodi kretanja s ličnim kartama na Zapadnom Balkanu, Sporazum o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, stomatologa i arhitekata u kontekstu Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini i Sporazum o priznavanju kvalifikacija visokog obrazovanja.

  • Trasa auto-puta kroz Brčko definiše se u decembru

    Trasa auto-puta kroz Brčko definiše se u decembru

    Ruta kojom će dio auto-puta od Beograda do Sarajeva ići kroz Brčko distrikt, odnosno dalje prema Srpskoj i FBiH, mogla bi konačno biti poznata do polovine decembra, potvrđeno je za “Glas Srpske”.
    Predstavnici svih nivoa vlasti u BiH, odnosno nadležnih institucija i javnih preduzeća na izgradnji autoputa od Sarajeva do Beograda, ozbiljnije pregovore o ovoj dionici su započeli još lani u decembru.

    Od tada je održano nekoliko sastanaka na kojima je isticano da je ta trasa kroz Brčko distrikt svojevrsno čvorište i od posebnog interesa, ali dogovor o konkretnoj putanji nije bilo lako postići ni nakon što su svi rokovi, koji su najavljivani kao definitivni, probijeni u proteklim mjesecima.

    Ipak, situacija je krenula nabolje početkom septembra kada su zvaničnici Brčko distrikta sa predstavnicima vlasti na nivou entiteta, sa direktorima republičkih “Autoputeva” i federalnih “Autocesta” na čelu, usaglasili koridore koji će prolaziti kroz distrikt.

    Zavod za planiranje, projektovanje i razvoj Brčko distrikta je tada, kako je rečeno, dobio zaduženje da izradi zvanični prijedlog rješenja.

    Direktor Zavoda Ismet Dedeić kaže da su nakon septembarskog sastanka, na kojem je bilo nekih korekcija na dijelu trase, sugestije unijeli u izmijenjeni prijedlog koji je poslat, u vidu obavještenja, nadležnim institucijama za autoputeve u RS i FBiH.

    “Nacrt izmjena i dopuna plana trasa kroz Brčko distrikt BiH smo uputili nadležnom resoru u ovdašnjoj vladi. Dokument treba da prođe javnu raspravu, tokom koje građani mogu da iznesu svoja viđenja i sugestije. Uglavnom, imamo pomaka kada je riječ o ovom projektu i sa ovim smo završili tehnički dio”, istakao je Dedeić za “Glas Srpske”.

    Procedura javne rasprave traje oko mjesec dana.

    “Nakon sumiranja i sugestija, dostavljeni plan biće vraćen nama u Zavod na razmatranje, te od nas na usvajanje u Skupštinu distrikta. Procjene govore da bi to moglo doći na dnevni red polovinom decembra”, rekao je Dedeić i dodao da će, ako sve bude po planovima, spremno dočekati “dolazak” autoputa do teritorije distrikta.

    Dio budućeg auto-puta, koji će povezati BiH i Srbiju, kroz Brčko je važan za Srpsku da bi spojio auto-put od Rače i Bijeljine ka Banjaluci, ali značajna je i trasa Rača – Bijeljina – Tuzla i dalje prema Zavidovićima, Žepču i na kraju Sarajevu.

    Dosta problema i zastoja ima još u FBiH, dok je Srpska ubrzala pripreme za gradnju auto-puta koji treba da je, preko Posavine i Semberije, poveže sa Srbijom jer je projekat u republičkim dokumentima označen kao strateški, ukupne dužine oko 70 kilometara. Od toga dio Vukosavlje – Brčko iznosi 32, a dionica od Brčkog do Rače 38,5 kilometara.

    Dokaz za to leži i u činjenici da je u Velikoj Obarskoj, nadomak Bijeljine, 15. septembra, na dan koji Srpska i Srbija zajedno proslavljaju kao Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, ozvaničen početak izgradnje nove dionice auto-puta na teritoriji Srpske i to od Rače do Bijeljine, u dužini od 20 kilometara. Trasu će mahom, u odnosu od 80 odsto, finansirati Vlada Srbije, koja je u potpunosti finansirala i gradnju novog mosta u Rači.

    Dogovor iz Ankare

    Predstavnici BiH su u Ankari još u martu 2021. godine, tokom sastanka sa delegacijom Turske, potpisali sporazum o izgradnji auto-puta Sarajevo – Beograd. Planovima je predviđena izgradnja trase od Sarajeva preko Pala i Višegrada do granice sa Srbijom, te od Sarajeva preko Zenice, Tuzle, Brčkog i Bijeljine do granice BiH sa Srbijom na Rači. Početak radova u Srbiji je ozvaničen još u oktobru 2019. u Sremskoj Rači.

  • Šmit pozvao na uvođenje elektronskih alata u izborni proces

    Šmit pozvao na uvođenje elektronskih alata u izborni proces

    Uzimajući u obzir današnju odluku Centralne izborne komisije BiH kojom su potvrđeni konačni rezultati opštih izbora 2022. godine, Kristijan Šmit je naglasio da se moraju preduzeti koraci kako bi se dodatno unaprijedio integritet izbornog procesa.

    Građani bi trebali imati povjerenja u pouzdanost izbornog sistema. Oni moraju biti sigurni da će se njihov glas računati i da će se njihov izbor poštovati, rekao je Šmit, dodavši da, kako bi se taj cilj postigao, glavni prioritet treba da bude suzbijanje izbornih prevara.

    Uvođenje elektronskih alata u izborni proces sljedeći je pravi korak na tom putu.

    – Prošlo je vrijeme studija i preporuka. Dobro znamo šta je potrebno učiniti da se osigura integritet izbora. Pozivam sljedeći saziv parlamenta da na jednoj od svojih prvih sjednica donese potrebne mjere. Neophodno je i što brže djelovati kako bi se poboljšala situacija u vezi sa finansiranjem i osobljem Centralne izborne komisije BiH. Nema potrebe za dalje čekanje da se donesu neophodne promjene – dodao je Šmit, saopšteno je iz OHR.

    Podsjećamo, Šmita za visokog predstavnika u BiH ne priznaju Rusija, Kina i Republika Srpska jer nije imenovan rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN.

  • SB UN produžio mandat EUFOR-a u BiH

    SB UN produžio mandat EUFOR-a u BiH

    Savjet bezbjednosti (SB) UN-a produžio je večeras mandat EUFOR-a u Bosni i Hercegovini.

    Za odluku je glasalo svih 15 članica Savjeta.

    Na početku zasjedanja usvojen je dnevni red i pozvani su predstavnici BiH, Srbije, Hrvatske i EU.

    Prema planu zasjedanja, BiH će biti jedina tema na sjednici i očekuje se da će biti donesena odluka o statusu misije “Altea”.

  • Šmit podnio izvještaj Savjetu bezbjednosti

    Šmit podnio izvještaj Savjetu bezbjednosti

    Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, podnio je svoj redovni polugodišnji izvještaj Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) o statusu u vezi sa provođenjem mira u BiH.
    On je u izvještaju, koji obuhvata period od aprila do oktobra ove godine, naglasio da su na političkoj sceni dominirale teme u vezi sa opštim izborima i predizbornom kampanjom, te da su se političke stranke i institucije fokusirale na pripremu i organizovanje izbora, ali su, kako kaže, nažalost, djelimično i dovodile u pitanje provođenje izbora i blokirale njihovo finansiranje.

    Šmit je istaka dva cilja za ovaj vremenski period – garantovati da građani BiH mogu ostvariti svoje osnovno ustavom zagarantovano pravo na glasanje, osigurati provođenje volje birača nakon održavanja izbora.

    Prema izvještaju, Šmit je donio niz odluka kako bi ostvario ove ciljeve.

    “Šmit je 7. juna donio paket odluka kojim se omogućava finansiranje opštih izbora 2022. godine, kao i budućih izbora. Bez ove intervencije ne bi bilo moguće pripremiti i provesti opšte izbore održane 2. oktobra”, saopšetno je iz OHR-a.

    Kako se dodaje, u izvještaju se takođe objašnjava da je bilo neophodno donijeti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH kako bi Zakon bio bolje usklađen s međunarodnim standardima i najboljim primjerima iz prakse.

    “Šmitova intervencija od 27. jula imala je za cilj poboljšati transparentnost izbora. Ovom odlukom Centralnoj izbornoj komisiji BiH dati su mehanizmi putem kojih može sankcionisati kršenje pravila ponašanja tokom predizborne kampanje”, navodi se u saopštenju OHR-a.

    Šmit, takođe, u svom izvještaju dalje napominje da su političke stranke nekoliko mjeseci bile uključene u dijalog o izbornoj reformi sa ciljem otklanjanja političkih zastoja u FBiH.

    S obzirom, kako se navodi, na neuspjeh ovog procesa i s obzirom na veliku opasnost da formiranje institucija opet bude blokirano nakon izbora, Šmit je izvijestio o tome da je 2. oktobra donio Paket funkcionalnosti Federacije BiH.

    “Ovaj paket sadrži set mjera koje omogućavaju brzo uspostavljanje zakonodavnih, izvršnih i sudskih tijela nakon izbora”, ističe se u saopštenju.

    Prema izvještaju, tokom izborne kampanje politička debata je više bila usredsređena na ličnosti i odnose među njima, a manje na političke programe.

    “Vladajući SNSD je u Srpskoj stvorio atmosferu u kojoj su često etiketirani kao izdajnici oni koji upućuju kritiku vlasti i opozicioni političari. U FBiH je predizborna kampanja bila relativno tiha, iako je došlo do veće polarizacije između političkih protivnika”, navodi se u saopštenju.

    Kada je u pitanju ekonomija, u izvještaju se navodi da preliminarni pokazatelji za 2022. godinu pokazuju određene pozitivne trendove, iako to ne znači neminovno i bolji ekonomski i društveni razvoj.

    “Stopa registrovane nezaposlenosti je blizu 30 odsto, dok udio nezaposlenih mladih osoba u ukupnom broju nezaposlenih prelazi 18 odsto. Zbog visoke inflacije, prosječna plata i penzija znatno su ispod prosječne potrošačke korpe, što ukazuje na to da čak i oni sa stalnim primanjima teško sastavljaju kraj s krajem”, dodaje se u saopštenju.

    S obzirom na političku situaciju, Šmit preporučuje povećan angažman međunarodne zajednice kako bi bilo osigurano puno poštovanje Opšteg okvirnog sporazuma za mir i omogućene ključne reforme.

    S tim u vezi, u izvještaju se navodi da EUFOR-ALTEA nastavlja igrati vitalnu ulogu u očuvanju mira i sigurnosti u BiH i da je njeno prisustvo u BiH i dalje neophodno.

  • Usvojen budžet za 2023. godinu težak 5,3 milijarde KM

    Usvojen budžet za 2023. godinu težak 5,3 milijarde KM

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je po hitnom postupku budžet za 2023. godinu u iznosu od 5,383 milijarde KM.

    Budžet za narednu godinu dobio je podršku 50 narodnih poslanika, a protiv 2 poslanika, dok je suzdržanih bilo 5.

    NSRS usvojila je Zakon o izvršenju budžeta za 2022.

    Za je glasao 51, dva poslanika bila su protiv, a 5 suzdržanih.

    Poslanici će posebnoj sjednici, koja je još uvijek u toku razmotrati i tačke koje se tiču kratkoročnog i dugoročnog zaduženja Republike Srpske u 2023. godini.

  • CIK potvrdio rezultate izbora

    CIK potvrdio rezultate izbora

    Nakon što je Apelaciono odjeljenje Suda Bosne i Hercegovine odbilo sve žalbe u vezi sa izborima u Bosni i Hercegovini, Centralna izborna komisija potvrdila je rezultate Opštih izbora u Bosni i Hercegovini.

    CIK je potvrdio rezultate izbora za Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamenta BiH, predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, Predstavnički dom Parlamenta FBiH i svih deset kantona u Federaciji BiH.

    “Apelaciono odjeljnje BiH u svim slučajevima odbio je žalbe kao neosnovane. Na osnovu toga stvorili su uslovi da se donese odluka o potvrđivanju izbora”, rekao je Mišo Krstović, šef sektora za pravne poslove CIK-a.

    Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a koja je ranije, jedina bila protiv utvrđivanja rezultata izbora podržala je odluku o rezultatima izbora.

    Nakon što je CIK potvrdio rezultate izbora, počeli su da teku rokovi za formiranje vlasti koji su propisani zakonima i ustavima u Bosni i Hercegovini, a Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine predstoji posao indirektnih izbora, odnosno formiranje Vijeća naroda u Republici Srpskoj te domova naroda Parlamenta FBiH i Parlamentarne skupštine BiH.

    Iz CIK-a juče su pozvali sve one koji su osvojili mandate, a koji žele da ih odbiju da to učine i potpišu izjavu o odbijanju mandata kako bi CIK te mandate prije formiranja zakonodavnih tijela mogao dodijeliti drugima.

  • Letovi sa banjalučkog “Aerodroma”: Od početka godine prošlo više od 250.000 putnika

    Letovi sa banjalučkog “Aerodroma”: Od početka godine prošlo više od 250.000 putnika

    Preko banjalučkog “Aerodroma” je od početka godine do kraja septembra prošlo je 250.939 putnika, rečeno je Srni u ovom preduzeću.
    U ljetnoj sezoni ostvarena je saradnja sa avio-kompanijama “Er Kairo” i “Fribrd” sa čarter letovima Banjaluka-Hurgada-Banjaluka i Banjaluka-Antalija-Banjaluka, te “Er Montenegro” sa redovnom linijom Tivat-Banjaluka-Tivat.

    Iz banjalučkog “Aerodroma” navode da je nakon globalnog uticaja na vazduhoplovstvo koji je ostavila pandemija virusa korona, ova godina ipak bila uspješna.

    “Tome svjedoči odlična saradnja sa vodećim evropskim niskotarifnim avio-kompanijama Rajaner i Vizer, kao i sa kompanijom ER Serbija”, istakli su iz “Aerodroma” Banjaluka.

    Zimska sezona letenja otvorena je sa novom destinacijom kompanije “Rajaner” Berlin-Banjaluka-Berlin.

    Osim za Berlin, putnici sa banjalučkog Aerodroma mogu letjeti avio-kompanijom “Rajaner” i za Brisel, Geteborg, Memingen, Beč, Milano, Bergamo, Stokholm Arlanda i Nirnberg.

    Sa avio-kompanijom “Vizer” leti se do Dortmunda, Bazel Mulhausa, Malmoa, Stokholm Skavsta i Hamburga, dok “Er Serbija” leti do Beograda.

    Banjalučki “Aerodrom” napominje da će nastaviti da razvija i planira poslovanje kako bi preduzeće bilo operativno za trenutne i buduće saradnje.

    “Zadovoljni smo što našim sugrađanima ove zime možemo ponuditi putovanja širom Evrope i svijeta”, zaključili su iz ovog preduzeća.