VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Dodik: Sjednica dvije vlade nakon formiranja nove Vlade Srpske

    Dodik: Sjednica dvije vlade nakon formiranja nove Vlade Srpske

    Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, rekoa je da su razgovarli o mnogim projektima i situaciji u BiH te da su dogovorili sjednicu dvije Vlade u Banjaluci.

    Zahvalio je Vučiću što on i Cvijanovićeva imaju prvi sastanak nakon izbora upravo s njim. Dodik je rekao da je upoznao Vučića da osjeća da međunarodni faktor dodatno pritiska i Srbiju i i Republiku Srpsku rješenjima koji oni želu da nametnu.

    “Već smo se dogovorili da se nakon fromiranja Vlade Srpske održe zajedničke sjednice Vlada Srpske i Srbije u Banjaluci i tamo ćemo imati operalizaciju svih dogovora koje smo imali. Opredjeljenej koje smo ovdje čuli je da se nastavi sardanja na projektima. Razumijemo da Srbija, kao garant Dejtonskog sporazuma stoji iza tog sppoazuma i ne okoliieva da podrži teritorijalni integritet BiH”, izajvio je Dodik.

    Dodik je rekao da stoje iza našeg naroda na Kosovu. Dodik je govorio i o putu BiH u Evropsku uniju te je rekao da Srpska spremna da da podršku na tom putu, ali nije spremna da da saglasnost za NATO.

    Govoreći o rastu cijena, Dodik je rekao da se stvari usložnjavaju i da to vrši pritisak i na donošenja procedura. Nagalsio je da je bitna podrška koju Republika Srpska dobija za opštine.

    “Ono što ćemo činiti dalje jeste da ćemo raditi na što većoj vrijedonosnoj integraciji Republike Srpske i Srbije, kroz obrazovanje, kulturu. Iduće godine formalizujemo oblik specijanlih veza, radimo ono što jedan narod treba da čini i radi, da se integrišemo u našim vrijednostima”, izjavio je Dodik.

    On je naglasio da u BiH postoji pat pozicija koja je veoma teško rješiva.

  • Cvijanović: Od strateškog interesa realizacija BUK Bijela

    Cvijanović: Od strateškog interesa realizacija BUK Bijela

    Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, rekla je da nju kao i Dodika na novim pozicijama na koje su izabarni očekuju veliki izazovi.

    “Željela bih da odnosi između dvije zemlje budu bolie, da li će se to desiti, ne zavisi samo od mene”. Navela je Cvijanovićeva.

    Ona je rekla da su razgovarali o važnim projektima koje su Srbija i Srpska započele.

    “Naravno da je od strateškog interesa realizacija BUK Bijela ali i Aerodrom Trebinje. Pozdravljam ideju za naše zajedničke aktivnosti. U periodu koji je pred nama treba riješiti mnoge dileme, trebaće nam mnogo napora i puna podrška”, rekla je predsjedavajuća Predsjedništva BiH.

  • Dodik upoznao lidera Srbije sa stanjem u BiH

    Dodik upoznao lidera Srbije sa stanjem u BiH

    Predsjednik Repblike Srpske Milorad Dodik rekao je da međunarodni faktor vrši dodatni pritisak na Srpsku i Srbiju kako bi nametnuo svoje rješenje, te da je o tome upoznao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na današnjem sastanku u Beogradu.
    Dodik je rekao da je važno da Srbija, kao garant Dejtonskog sporazuma i njeno rkovodstvo, znaj da je Repblika Srpska ugrožena sa stanovišta svojih prava u BiH.

    On je dodao da Srpska stoji iza srpskog naroda na Kosovu i Metohiji i prža im snažnu podršku.

    Dodik je rekao i da bi početkom decembra u Banjaluci trebalo da bude održana zajednička sjednica vlada Repblike Srpske i Srbije.

    CVIJANOVIĆ: DA ODNOSI SRBIJE I BiH BUDU BOLJI

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručila je nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem da bi željela da doprinese da odnosi između Srbije i BiH budu bolji.

    “Na ovim novim pozicijama očekuju nas veliki izazovi. Željela bih da sa aspekta pozicije koju sada obavljam mogu da doprinesem da odnosi između dvije zemlje budu bolji i da se bolje razumijemo. Da li će se tako nešto desiti, to zavisi i od drugih, a ne samo od mene”, rekla je Cvijanovićeva u obraćanju medijima.

    Ona je zahvalila Vučiću na prijemu i čestitkama njoj i predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i na tome što je odvojio vrijeme u ovako složenim okolnostima za razgovor o važnim pitanjima za bilateralne odnose, a posebno za razvoj projekata Srbije i Republike Srpske.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željka Cvijanović razgovarali su danas u Beogradu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    Ovo je prva zvanična posjeta Dodika i Cvijanovićeve nakon stupanja na dužnosti.

  • Tužilaštvo BiH o slučaju “Mahmuljin”: Mi smo svoj posao odradili

    Tužilaštvo BiH o slučaju “Mahmuljin”: Mi smo svoj posao odradili

    Tužiteljstvo BiH uložilo je napore u procesuiranju i dokazivanju krivnje optuženog u predmetu “Mahumuljin”, koji je u postupku i pravomoćno osuđen, rekao je za “Nezavisne novine” Boris Grubešić, portparol Tužilaštva.

    Grubešić je to odgovorio na pitanje kakav je stav Tužilaštva u vezi sa činjenicom da Sakib Mahmuljin, nekadašnji komandant Trećeg korpusa Armije RBiH, koji je 28. aprila osuđen na osam godina robije, još uvijek nije u zatvoru.

    Podsjetimo, Mahmuljin, koji je pravosnažno osuđen zbog ratnih zločina nad Srbima na području Vozuće i Zavidovića, trebao je juče da dođe u Sud BiH, te da potom bude upućen u zatvor, ali se nije pojavio.

  • Srbija i Srpska ulažu desetine miliona evra u memorijalni kompleks Donja Gradina-Jasenovac

    Srbija i Srpska ulažu desetine miliona evra u memorijalni kompleks Donja Gradina-Jasenovac

    Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, rekao je da će Srbija ukoliko bude u mogućnosti uvek pomagati Republici Srpskoj.

    “Danas smo razgovarali o našim obavezama i svemu što nas čeka u narednom periodu”, rekao je Vučić nakon sastanka sa Željkom Cvijanović, predsjedavajućom Predsjedništva BiH i Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske.

    On je rekao da je Dodika i Cvijanovićevu upoznao o situaciji na Kosovu i Metohiji te da će u naredne nedjelje biti formiran tim Srbije i Srpske koji će se baviti projektom izradnje memorijalnog kompleksa Donja Gradina-Jasenovac u koji će biti uloženo desetine miliona evra.

    Vučić je rekao da je predviđeno da Srbija u ovom projektu učestvuje sa 80 odsto finansijskih sredstava.

    Takođe, naglasio je da je razgovarano i o infrastrukturnim projektima te o nastavku pomoći Srbije opštinama u Republici Srpskoj, istovremeno zahvaljujući narodu Srpske što je uvijek uz Srbiju.

    Cvijanovićeva je nakon sastanka rekla da Srpsku očekuju veliki izazovi te da od drugih zavisi kakav će odnosi biti između Bosne i Hercegovine i Srbije.

    “Od strateškog interesa je da se ide u realizaciju gradnje hidroelektrane ‘Buk bijele’ ali i suštinski smo zainteresovani za aerodrom u Trebinju.

    U ovom periodu pred nama treba razriješiti mnoga dileme i probleme”, rekla je Cvijanovićeva.

    Dodik se zahvalio je Vučiću što on i Cvijanovićeva imaju prvi zvanični sastanak u Srbiji, naglašavajući da je Vučića upoznao sa činjenicom da međunarodni faktor dodatno pritiska i Srbiju i Republiku Srpsku.

    “Važno je da ostanemo u procesu informisanja o pozicijama koje su složene u Srbiji i Srpskoj. Dogovorili smo se da nakon formiranja nove Vlade Srpske budu održane zajednička sjednica Vlade Srbije i Republike Srpske”, rekao je Dodik.

    On je rekao da je važno da se nastavi saradnja na projektima te da Srpska razumije da Srbija stoji iza Dejtonskog mirovnog sporazuma i ne oklijeva da podrži teritorijalni integritet BiH, istovremeno navodeći da je Srpska ugrožena u BiH te da je Bosna i Hercegovina velika mora Republike Srpske.

    “Stojimo iza našeg naroda na Kosovu i spremni smo u kapacitetu koja Srpska ima da pomognemo. Srbija je u epicentru pritisaka međunarodnog faktora po raznim osnovima”, rekao je Dodik.

    On je rekao da je Srpska spremna da izrazi podršku evropskom putu BiH, ali nije spremna za NATO put i da nikakve odluke neće biti donijete u tom smjeru.

    “Stvari se usložnjavaju. Došlo je do snažnog porasta cijena i to čini pritisak na procedure i svega drugog”, rekao je Dodik govoreći o zajedničkim procesima.

    Dodik je rekao da će se Srpska i Srbija raditi na zajedničkim vrijednostnim stvarima od obrazovanja preko kulture i svega ostalog.

  • Optuženi u slučaju “Dženan Memić” oslobođeni krivice

    Optuženi u slučaju “Dženan Memić” oslobođeni krivice

    Zijad Mutap, Alisa Ramić, Hasan Dupovac, Josip Barić i Muamer Ožegović oslobođeni su danas optužbi u predmetu “Zijad Mutap i dr.” pred Sudom Bosne i Hercegovine.

    Optužnica ih je teretila za da su djelovali kao organizirana kriminalna grupa s ciljem prikrivanja dokaza o načinu na koji je Dženan Memić zadobio teške tjelesne povrede opasne po život 8. februara 2016. godine, uslijed kojih povreda je preminuo.

    Tužilaštvo nije uspjelo dokazati da su optuženi prikrivanjem dokaza i počinitelja, fingiranjem dokaza, prikrivanjem činjenica koje su im poznate, poduzimali radnje s ciljem prikrivanja stvarnog načina na koji je Dženan Memić zadobio teške tjelesne povrede opasne po život.

    U ovom sudaskom procesu svjedočilo je 69 svjedoka i vještaka, od čeka 14 s mjerama zaštite.

  • Ustavni sud o Džafrovićevom zahtjevu 1. decembra

    Ustavni sud o Džafrovićevom zahtjevu 1. decembra

    Ustavni sud BiH trebalo bi da na sjednici, koja je zakazana za 1. i 2. decembar, razmatra zahtjev člana Predsjedništva BiH u proteklom sazivu Šefika DŽaferovića za ocjenu ustavnosti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 20. oktobra 2021. godine Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske kojim je predviđeno osnivanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva Srpske, te propisani djelokrug, način rada i nadležnost tog tijela.

    DŽaferović je na dan stupanja na snagu ovog zakona, 28. juna ove godine, podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH kojom je zatražio njegovo ukidanje. Istim zahtjevom obuhvaćene su i dopune Zakona o republičkoj upravi Republike Srpske.

    Na plenarnoj sjednici Ustavnog suda, takođe, trebalo bi da bude razmatran i zahtjev člana Predsjedništva BiH Željka Komšića za ocjenu ustavnosti i usaglašenosti sa Ustavom BiH amandmana na Ustav Federacije BiH i izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit.

    Na dnevnom redu, koji je objavljen na internet stranici Ustavnog suda BiH, navodi se da će biti razmatran i zahtjev zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denisa Zvizdić, za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o državljanstvu BiH.

    Početak sjednice Ustavnog suda BiH zakazan je za četvrtak, 1. decembra, u 9.30 časova.

  • CIK: Skoro nemoguće dokazati da političari zloupotrebljavaju javna sredstva

    CIK: Skoro nemoguće dokazati da političari zloupotrebljavaju javna sredstva

    Centralna izborna komisija BiH na današnjoj 86. sjednici razmatrala je prijave o korištenju javnih resursa u svrhu predizbornih aktivnosti tokom ovogodišnjih Opštih izbora.

    Na današnjoj sjednici CIK-a razmatran je set odluka koje se odnose na zloupotrebu javnih resursa tokom predizborne kampanje.

    “Imamo prigovor Platforme za progres protiv Adnana Štete iz SDP-a da je vršio objave na stranici Vlade Kantona Sarajevo vezano za dodjelu elektronskih karata penzionerima i tako dalje. Utvrdili smo da je to redovna aktivnost u ministarstvu te prijedlog je da se prigovor odbije kao neosnovan”, istakao je šef Službe za upravno rješavanje CIK-a, Mišo Krstović.

    Platforma za progres je Štetu prijavila i da je na Facebook stranici izvršio promociju izgradnje tramvajske pruge za što je takođe utvrđeno da ne predstavlja zloupotrebu.

    Članovi CIK-a razmatrali su i prijavu SDS-a u vezi aktivnosti Milorada Dodika (SNSD), odnosno da je obećavao dati po 100 KM penzionerima.

    “U svom izjašnjenju Milorad Dodik je napisao da nije mogao zloupotrijebiti sredstva sa pozicije na kojoj jeste, da ta sredstva može dijeliti samo Vlada Republike Srpske što je u postupku formalno-pravno i dokazano, da nije mogao raspolagati sredstvima Vlade”, istakao je Krstović.

    I prigovor protiv Dodika je odbačen, a protiv takve odluke je glasao član CIK-a Željko Bakalar, prenosi “Klix”.

    Razmatrana je i prijava “Transparency Internationala” protiv RTV Gradiške jer su navodno promovisali kandidata SDS-a što je odbijeno kao neosnovano.

    Prijava protiv kandidatkinje Jelene Trivić (PDP) nije bila uredna pa se smatra da nije ni podnesena.

    “Važno je naglasiti da mi nismo mogli naći uporište da ove postupke vodimo po službenoj dužnosti jer je falilo vrijeme i mjesto povrede (zloupotrebe), a nemamo ništa praktično kao dokaz na osnovu čega bismo mogli početi istragu”, rekla je članica CIK-a Irena Hadžiabdić.

  • Kojić: Sud BiH najodgovorniji što je Mahmuljin u bjekstvu

    Kojić: Sud BiH najodgovorniji što je Mahmuljin u bjekstvu

    Sud BiH je najodgovorniji što je presuđeni ratni zločinac Sakib Mahmuljin van BiH, rekao je Srni predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenica Branimir Kojić, koji smatra da je sve to “po naredbi Bisere Turković”.

    Kojić je istakao da “Sud BiH godinama baca prašinu u oči javnosti ali i porodicama žrtava”.

    Da bi pokazali sav bezobrazluk, kaže Kojić, ovaj sud treći put i to baš danas otkazuje i početak suđenja optuženom Ejupu Ganiću i ostalima, ponovo pod izgovorom bolesti jednog od osumnjičenih.

    “Smatram da je pravosuđe BiH bolesno i da boluje od neizlječive bolesti, a to je mržnja prema Srbima”, ocijenio je Kojić.

    Ne bi ga, kaže Kojić, začudilo da je Mahmuljin trenutno u Kataru i da zajedno sa Turkovićevom gleda fudbalsko prvenstvo.

    Prema njegovim riječima, iz Suda BiH daju neke izjave kako će preuzeti radnje da bi Mahmuljin bio na izdržavanju kazne, a taj Sud je propustio da preduzme te radnje o kojima sada priča odmah po izricanju sramno niske presude.

    Kojić smatra da bi dobio više godina robije da je obio prodavnicu, ali da ni ovo neće odležati jer će Sud BiH učiniti sve da ga sačuva od zatvora.

    “Srbe su tek operisane dvodili u pritvor, pripadnici Sipe upadali su u ranu zoru porodicama sa malom djecom po nalogu Suda BiH i što je najstrašnije u porodicu u kojoj je majka koja je izgubila dva sina i supruga”, podsjetio je Kojić.

    On smatra da rat u BiH i dalje traje samo što se Srbi ubijaju na dva načina, jedan je hapšenje i osuđujuće presude na dugogodišnju robiju, a drugi što se porodice žrtava ubijaju ovakvim postupcima Suda u kojem su i dalje ratni kadrovi.

    Osuđeni ratni zločinac Sakib Mahmuljin nije se odazvao pozivu Suda BiH za uručenje uputnog akta za izdržavanje osmogodišnje kazne zatvora zbog zločina nad zarobljenim srpskim civilima, sanitetskim osobljem i vojnicima na području Ozrena i Vozuće 1995. godine, potvrđeno je Srni u Sudu BiH.

    Sud BiH je krajem aprila izrekao Mahmuljinu pravosnažnu zatvorsku kaznu od osam godina zbog zastrašujućih zločina nad zarobljenim srpskim civilima, sanitetskim osobljem i vojnicima na području Ozrena i Vozuće 1995. godine. Umjesto u zatvor, Mahmuljin je napustio BiH i otišao u Tursku.

  • “Za Mahmuljinom će biti raspisana Interpolova potjernica “

    “Za Mahmuljinom će biti raspisana Interpolova potjernica “

    Za osuđenim ratnim zločincem Sakibom Mahmuljinom, koji je danas trebalo da se javi na izdržavanje zatvorske kazne zbog zločina nad zarobljenim srpskim civilima, biće raspisana Interpolova potjernica, rekao je Srni advokat Miodrag Stojanović.
    – Mahmuljin je trebalo da se javi na izdržavanje zatvorske kazne, a ne u Sud da preuzme uputni akt i to je suštinska razlika – rekao je Stojanović.

    Ako je već trebalo da se javi na izdržavanje zatvorske kazne, a nije se javio, nije podnio zahtjev za odgodu upućenja na izdržavanje zatvorske kazne, Stojanović je objasnio da će Uprava zatvorske ustanove u Vojkovićima o tome obavijestiti Sud BiH, a Sud će u skladu sa zakonom izdati prvo potražnicu da provjeri gdje se Mahmuljin nalazi, zbog čega se nije javio, poslati sudsku policiju na njegovu kućnu adresu.

    – Kada dobije informaciju da on nije u BiH, da je otputovao izvan zemlje, sljedeći korak Suda je raspisivanje potjernice, a onda i obraćanje Interpolu sa međunarodnom potjernicom – istakao je Stojanović.

    Komentarišući činjenicu da je Mahmuljin na suđenje u Sudu BiH dolazio sa slobode i da je nakon osuđujuće presude “išetao” iz Suda BiH i otputovao u Tursku, Stojanović je naveo da u posljednje vrijeme u toj pravosudnoj instituciji postoji takva praksa.

    Stojanović je naveo da se pritvor optuženim za ratne zločine primjenjuje vrlo represivno i da je postalo pravilo da su ti ljudi na mjerama zabrane, ograničenja slobode kretanja, kontakata sa svjedocima, a pritvor je izuzetna mjera.

    – To se u nekom trenutku počinje pojavljivati kao kontraproduktivno jer sve više imamo situacija da optuženi, bez obzira na nacionalnost, neću izuzeti ni ljude iz reda srpskog naroda, koji pokušavaju da opstrišu izvršenje kazne i napuste prostor BiH – rekao je Stojanović.

    Prema tome, zaključio je Stojanović, ne iznenađuje što je Mahmuljin boravio na slobodi tokom suđenja.

    Osuđeni ratni zločinac Sakib Mahmuljin nije se odazvao pozivu Suda BiH za uručenje uputnog akta za izdržavanje osmogodišnje kazne zatvora zbog zločina nad zarobljenim srpskim civilima, sanitetskim osobljem i vojnicima na području Ozrena i Vozuće 1995. godine, potvrđeno je Srni u Sudu BiH.

    Sud BiH je krajem aprila izrekao Mahmuljinu pravosnažnu zatvorsku kaznu od osam godina zbog zastrašujućih zločina nad zarobljenim srpskim civilima, sanitetskim osobljem i vojnicima na području Ozrena i Vozuće 1995. godine. Umjesto u zatvor, Mahmuljin je napustio BiH i otišao u Tursku.