Kategorija: Vijesti

Bosna i Hercegovina, kako stvari stoje, dobiće status kandidata za pristupanje Evropskoj uniji (EU), ali to, prema mišljenju upućenih u ovu problematiku, neće biti besplatno.

Naime, stručnjaci smatraju da će, i u političkom i u ekonomskom smislu, BiH morati ispuniti sve što se od nje bude zahtijevalo, da bi uopšte mogla prići primarnom cilju, a to su, kako ističu, pregovori o članstvu u EU.

Na ovaj način, preporuka Evropske komisije (EK) iz oktobra ove godine, a koja se ticala i kandidatskog statusa BiH, čini se da je konačno dobila epilog, jer se, prema tvrdnjama iz Brisela, ime BiH nalazi u nacrtu dokumenta o proširenju, stabilizaciji i procesu pristupanja EU, koju će članice Unije potpisati ove sedmice.

Podsjetimo, Komisija je u oktobru uvrstila prijedlog u vezi s kandidatskim statusom BiH u godišnji izvještaj o proširenju, uz osam prioriteta vezanih za reforme za koje Brisel tvrdi da će ojačati demokratiju u BiH.

Igor Davidović, bivši glavni pregovarač BiH za sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU, smatra da je kandidatski status izvjestan i to iz dva razloga.

“Prvo, veliki broj članica se aktivno zalagalo za to. A drugi razlog je geopolitički, jer svi događaji koji su aktivni zbog rata u Ukrajini očigledno nalažu i EU drugačiji i elastičniji pristup dodjeli statusa zemlje kandidata BiH da bi se neutralisao ruski uticaj i BiH približila zapadnoj hemisferi”, kaže Davidović za “Nezavisne novine”.

Ali, za BiH ništa neće biti “elastično”, jer je Evropski komesar za proširenje i susjedstvo Oliver Varhelji poručio da “BiH mora da dokaže da će raditi stvari drugačije”, uz napomenu da ponuda “nije za političku klasu, već za zemlju”.

“Naravno da će naša politička elita sebi pripisati zaslugu za ovaj status, ali to nije ni približno tačno, jer se upravo oni nisu potrudili oko statusa kandidata. Ja sam saglasan sa Varheljijem da to nije zbog političara”, naglašava Davidović.

On je ipak stava da dobijanje kandidature ne znači da je ostvaren napredak.

“U realizaciji evropskih uslova nismo uradili gotovo ništa. Ali, to nije razlog da se ne nadam da ćemo to uraditi. Tu prije svega mislim da ćemo morati da se posvetimo reformama, da bismo prišli glavnom cilju, a to je početak pregovora za članstvo, jer to je suštinsko pitanje”, ističe Davidović.

Uzevši u obzir navedeno, koliko smo daleko od početka pregovora i da li je BiH sada spremna da ispuni sve što se od nje traži?

“Ništa od ispunjenja uslova nije nemoguće, ali ja lično fakturišem EU pretjerano uslovljavanje i istovremeno postavljanje više teških uslova, koji su akumulirali, tako da smo došli u ćorsokak s nekakvih 14 tačaka, pa ne znamo odakle da krenemo. Ali, ako se desi konsenzus političkih lidera oko opšteg interesa, onda bi to značilo da moramo sami napraviti metodologiju u kojoj ćemo odrediti kada, gdje i u kom roku ćemo ispuniti neki od uslova”, pojašnjava Davidović.

Saradnja političkih predstavnika i vlasti na svim nivoima biće ključna i za ispunjenje ekonomskih zahtjeva.

Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, kaže da BiH u ovom slučaju može dobiti mnogo toga, ali pod uslovom da ispuni sve što od nje bude tražila EU.

“Ako budemo slušali, možemo dobiti odgovarajuće projekte, grantove, izvori finansiranja će se proširiti i biće povoljniji, što će dovesti do toga da ćemo imati i pozitivan kreditni rejting. Sve to možemo dobiti, ali moramo biti disciplinovani. Ako takvi ne budemo, nećemo dobiti ništa”, kategoričan je Šain, koji se nada da će kandidatski stratus dovesti do promjene ploče u političkim odnosima u BiH.

Korak bliže EU, kakav god on bio, na usluzi će biti i građanima, prvenstveno po pitanju cijena osnovnih životnih namirnica, smatra struka.

“Evropske direktive pomažu građanima da ove cijene zaustave na nekom nivou i da se vodi druga politika vezano za potrošače. Ako nam direktive donesu promjene koje će omogućiti da zaustavimo divljanje cijena i ovakvo ponašanje naših trgovaca, građani BiH trebaju biti sretni što ćemo dobiti status”, poručuje Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Prijedor.

Ali, ako dobijemo status, a ne uradimo ništa…

“Onda nam slijede kazne koje EU ima. Valjda ćemo sada uraditi šta se od nas očekuje, jer se kandidatski status ne dobija tako lako, a mi do sada ništa ispunili nismo kako treba”, navodi Marićeva.

Podsjetimo, dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH podržali su, između ostalih, češko Predsjedništvo EU, Austrija, Slovenija, Italija i Mađarska, dok su Francuska, Nizozemska i donekle Njemačka protiv.

BiH je potencijalni kandidat za učlanjenje još od 2003. godine, a zvaničan zahtjev za članstvo predala je u februaru 2016. godine.

Savjet opštih poslova Evropske unije odobrio je kandidatski status za BiH, čime je, prema mišljenju analitičara, napravljen istorijski korak ka približavanju BiH punopravnom članstvu u EU.

Naime, prema saznanjima Radija Slobodna Evropa, ministri nadležni za evropska pitanja EU su na sjednici koja još uvijek traje usvojili zaključke u kojima se, između ostalog, navodi da se “preporučuje dodjeljivanje statusa zemlje kandidata BIH, uz potvrdu Evropskog savjeta”.

Ovu odluku ministara će, kako je navedeno, potvrditi šefovi država vlada zemalja članica EU na samitu koji će biti održan u četvrtak, 15 decembra.

Bivši karijerni diplomata i član Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji, Srećko Đukić, za Srpskainfo kaže da je odluka o davanju kandidatskog statusa BiH nesumnjivo “istorijskog karaktera”.

Napravljen je krupan korak ka pristupanju BiH punopravnom članstvu u EU. To predstavlja i snažan podsticaj vlastima u BiH da krenu s ispunjavanjem uslova koje je EU ispostavila pred svaku zemlju kandidata, a koji se, prvenstveno, odnose na borbu protiv korupcije i vladavinu prava – kaže Đukić.

Na naše pitanje da li BiH, možda, čeka sudbina Turske koja se na kapijama EU nalazi već decenijama, bez bilo kakve najave da bi uskoro mogla da postane punopravni član evropske porodice, Đukić odgovara da u slučaju BiH takav scenario ne očekuje.

BiH je pokazala da je samoodrživa, da stepen njene zaduženosti nije prevelik, a osim toga, borba protiv korupcije nije prevelik zadatak kako mnogi ocjenjuju. Dovoljno je da pogledate primjer Rumunije, gdje je postavljanjem jedne žene na poziciju glavnog tužioca pokrenuta prava lavina borbe protiv korumpiranih političara. Ne vidim razlog zašto i BiH ne bi krenula tim putem – kaže Đukić.

Podsjećamo, BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU još 2016. godine, a Evropska komisija je u oktobru ove godine preporučila zemljama članicama da dodijele status kandidata BiH, ali sa spiskom osam uslova koje zemlja mora da ispuni u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije.

Evropska unija od novembra naredne godine uvodi automatizirani elektronski sistem (ETIAS) za putovanja u šengensku zonu za putnike iz zemalja koje sa Europskom unijom imaju sklopljen bezvizni režim. Novi pravilnik, koji će vrijediti i za građane Bosne i Hercegovine, prvobitno je trebao biti uveden tokom 2022. godine, ali to je odgođeno za 2023.

Vlasnici pasoša 59 od 62 zemlje koje trenutno putuju unutar EU bez viza, od novembra sljedeće godine morat će aplicirati za ETIAS za putovanje unutar unije, bilo da se radi o turističkom ili poslovnom putu ili tek tranzitu kroz EU.

Kako se navodi na službenim stranicama, program ETIAS je namijenjen provjeri putnika koji dolaze iz inostranstva kao odgovor na globalno povećanje terorističkih aktivnosti.

Šta uvođenje ETIAS-a znači za građane BiH?
Građani Bosne i Hercegovine morat će podnijeti zahtjev za ETIAS za ulazak u EU zemlje na kratkoročnoj osnovi, ispod 90 dana, ukoliko putuju u turističke, poslovne, ili medicinske svrhe, ili ako su u tranzitu kroz EU.

Dakle, ukoliko svrha putovanja ne premašuje period boravka koji je građanima BiH dozvoljen bezviznim režimom, za to neće biti potrebno aplicirati za šengensku vizu. Kao ni dosad.

Međutim, građani BiH koji želi ući u Evropu na više od 90 dana ili u svrhe koje nisu dozvoljene programom ETIAS morat će podnijeti zahtjev za šengensku vizu.

Građanima BiH se savjetuje da popune ETIAS zahtjev 96 sati prije datuma polaska, kako bi izbjegli bilo kakva kašnjenja ili rizik odbijanja prijave za ETIAS. Sve pojedinosti oko popunjavanja formulara mogu se pronaći na službenoj stranici.

Bh. državljani mogu očekivati da će njihov ETIAS zahtjev normalno biti obrađen i odobren u roku od nekoliko minuta, a autorizacija se šalje e-poštom u obliku PDF dokumenta. Nije potrebno printati niti predočiti dokument pri putovanju, budući da se ETIAS elektronički pohranjuje u odnosu na podatke o pasošu pohranjene u Europskom imigracijskom sistemu.

Cijena ‘propusnice’ iznosit će sedam eura, a putnici ispod 18 godina i oni iznad 70 primit će ETIAS besplatno.

U čemu je razlika između ETIAS-a i šengenske vize?
Dok pravila ETIAS sistema važe za putnike iz zemalja koje su trenutno u bezviznom režimu sa EU, što uključuje i BiH, putnici iz zemalja koje ne ispunjavaju uvjete za ETIAS će se morati pobrinuti da prije ulaska u EU dobiju šengensku vizu.

U slučaju ETIAS-a radi se elektronskoj autorizaciji putovanja, dok se šengenska viza unosi ručno u pasoš. Također, putnicima se putem ETIAS-a omogućava ulazak i putovanje unutar EU u trajanju od 90 dana tokom perioda od 180 dana, dok oni sa šengenskom vizom koja se izdaje za jednu zemlju mogu putovati unutar šengenske zone do 90 dana.

ETIAS validacija vrijedi tri godine, dok se šengenska viza izdaje za jednokratne, dvokratne ili višekratne ulaske, u ovisnosti od vize koja je izdata.

Kako će ulazak Hrvatske u šengensku zonu utjecati na putnike iz BiH?
Odlukom vlasti u Briselu, Hrvatska će od 1. januara 2023. godine postati članica šengenske zone.

Za građane Bosne i Hercegovine, s kojim Hrvatska dijeli najdužu granicu, u smislu prelaska graničnih prijelaza to neće donijeti bitnije promjene.

Međutim, u smislu boravka u toj zelji desit će se neke promjene.

Kako su naveli iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske, Zakonom o šengenskim granicama definisano je da državljani trećih zemalja, dakle i BiH, u Hrvatskoj mogu boraviti kratkotrajno, ukoliko ispunjavaju sve propisane uslove, u trajanju najviše do 90 dana unutar razdoblja od 180 dana.

“Ako je osoba na šengenskom prostoru boravila 90 dana, mora napustiti taj prostor, a dužina prethodnog boravka računa se za razdoblje 180 dana koje prethodi svakom danu boravka. Tako na primjer, ako je osoba u proteklih kalendarskih 180 dana boravila 45 dana na šengenskom prostoru, ona može na području bilo koje države šengenskog prostora boraviti još 45 dana”, precizirali su u hrvatskom ministarstvu.

Za ulazak u Hrvatsku, građani BiH će također morati aplicirati za ETIAS nakon što ovaj sistem stupi na snagu, kako je najavljeno, u novembru sljedeće godine.