Kategorija: Vijesti

Predmet protiv Muharema Štulanovića, imama i profesora na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću, koji je optužen da je Republiku Srpsku označio kao “genocidnu tvorevinu”, po svemu sudeći, biće jedan od izazovnijih koji se u proteklim godinama našao pred pravosuđem Srpske.

Otome svjedoči i podatak da se Štulanović još 10. januara u Okružnom sudu u Banjaluci izjašnjavao o optužnici, nakon čega je počelo curiti vrijeme do početka suđenja, ali se ono ne nazire iako je prošlo više od mjesec dana, a zakon je jasan…

–Glavni pretres će biti zakazan u roku od 30 dana od dana izjašnjavanja o krivici. Ovaj rok može se izuzetno produžiti za još 30 dana – navodi se u Zakonu o krivičnom postupku Republike Srpske.

Dok teče i rok koji se svodi pod “izuzetno”, u Okružnom sudu u Banjaluci je rečeno da glavni pretres u ovom predmetu nije zakazan.

Postavlja se pitanje – zašto? Prije odgovora treba podsjetiti na nekoliko bitnih činjenica… Naime, Štulanović je optužen da je u džamiji u Bihaću, u toku vjerskog obreda, održao govor u kojem je izložio poruzi, preziru i grubom omalovažavanju Republiku Srpsku, označivši je kao “genocidnu tvorevinu”.

Optužnicu je 4. decembra 2023. podiglo Republičko javno tužilaštvo, koje Štulanovića tereti za povredu ugleda Republike Srpske i njenih naroda iz člana 280a. Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Međutim, 18. januara ove godine održana je plenarna sjednica Ustavnog suda BiH, koji je utvrdio da član 280a. Krivičnog zakonika Republike Srpske nije u skladu s Ustavom BiH, niti Evropskom konvencijom, zbog čega je ovu odredbu ukinuo.

Dakle, Okružni sud u Banjaluci sada mora da se odluči: da li da poštuje odluku Ustavnog suda BiH ili Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske.

Možda najviše o ovoj svojevrsnoj trakavici govori izjava Štulanovićevog advokata Duška Tomića, koji kaže da se ovako nešto nikad nije dogodilo, a ima 71 godinu.

-Šta god branilac uradi – pogriješiće. A još gore, šta god uradi Okružni sud – pogriješiće. Najbolje je da se Okružni sud ušuti, što zasad i radi. Ako ga pozove da mu se sudi, krši odluku Ustavnog suda BiH. A Okružni sud je dužan da poštuje Ustav BiH, kao i Ustav Republike Srpske, a koji mora biti u skladu sa Ustavom BiH. Okružni sud nije tu da komentariše presude ili odluke Ustavnog suda, nego da ih sprovodi. Ako Okružni sud pozove ovog čovjeka na suđenje, može se desiti da se i taj sudija nađe pred Sudom BiH – kaže Tomić.

I tu sada, jasno je kao dan, postoji nekoliko scenarija… Prvi je, dakle, da Okružni sud u Banjaluci pozove Štulanovića na suđenje, a drugi je da to ne učini, ali su u tom slučaju prekršena prava optuženog na blagovremeno suđenje.

Jedan od eventualno mogućih scenarija je i da suđenje bude zakazano i da se Štulanović ne odazove, što bi značilo da bi pravosuđe Srpske za njim moralo da raspiše potjernicu, a on se, da podsjetimo, tereti za krivično djelo koje, prema stavu Ustavnog suda BiH, nije krivično djelo.

U neobranom grožđu tu bi bila i policija koja bi ga tražila na adresi jer bi taj “zadatak” pripao policijskoj agenciji sa sjedištem u FBiH, tako da je teško povjerovati u to da bi postupila po potjernici, s obzirom na odluku Ustavnog suda BiH.

Ili Štulanović npr. krene u Hrvatsku… Postavlja se pitanje da li bi organi te zemlje uhapsili Štulanovića po potjernici iz Srpske, ili ne bi, s obzirom na odluku Ustavnog suda BiH.

-Šta mislim ja? Mislim da bi Okružni sud ipak trebalo da šuti. Ima još mjesec dana, a svaki dan donosi nešto novo na ovim prostorima – kaže advokat Tomić, pišu Nezavisne novine.

Kontaktirali smo potom i druge advokate, koji ni na koji način nisu povezani sa slučajem “Štulanović”, a koji su nam takođe potvrdili da je pravosuđe u Srpskoj u konkretnom slučaju zaista u nesvakidašnjoj situaciji.

-Okružni sud u Banjaluci mora poštovati odluke Ustavnog suda BiH. U svakom slučaju, u ovoj peripetiji možda je jedina otvorena mogućnost, kako bi se izašlo iz ove zamršene situacije, da Republičko javno tužilaštvo mijenja optužnicu – kaže jedan od sagovornika.

Iz Republičkog javnog tužilaštva, Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, rekli su za da ne mogu komentarisati odluke sudova, pa time ni odluku Ustavnog suda BiH.

Republika Srpska obilježava Dan boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske, u kojem su život dala 23.752 pripadnika Vojske i policije Srpske, i 220 godina od podizanja Prvog srpskog ustanka.

Centralno obilježavanje biće održano u Višegradu. U manastiru Dobrun biće služen parastos poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata i poginulim ustanicima. Biće položeno cvijeće na spomenik voždu Karađorđu.

Na Trgu palih boraca u Višegradu biće položeni vijenci poginulim borcima Vojske Republike Srpske, nakon čega će u biti održana svečana akademija.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić izjavio je da je rok za završetak radova na bolnici u Doboju 30. mart.

On je napomenuo da jedinica intenzivne njege za nehirurško liječenje, za koju se ukazala potreba nakon epidemije virusa korona i sistem mreže razvoda karbondioksida u bolnici, nisu bili u okviru projekta.

“Prethodno iskustvo je pokazalo da su te stvari neophodne, tako da smo sproveli proceduru u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i ugovorili dodatne radove. Izdvojićemo dodatnih, ako se ne varam 880.000 KM sa PDV-om, za tu vrstu radova čiji je rok za završetak identičan kao i ovaj”, rekao je Šeranić.

On je istakao da od izvođača očekuje da radove završi u datom roku.

Prema njegovim riječima, ono što može odužiti proces otvaranja bolnice je prikupljanje dokumentacije i izdavanje upotrebne dozvole, što izvođač radova završava sa lokalnom zajednicom, prenosi Srna.

“Namjeravamo da otvorimo bolnicu kada bude izdata upotrebna dozvola, odnosno da papirološki zatvorimo cijelu tu priču”, zaključio je Šeranić.

Na suđenju bivšem komandantu i pripadnicima Petog korpusa takozvane Armije BiH Atifu Dudakoviću i drugima za zločine nad srpskim borcima i civilima u više krajiških opština 1995. godine, svjedok Tužilaštva BiH Milenko Ćirić ispričao je da su spaljeni posmrtni ostaci njegovog oca, koji su pronađeni u kući, stali u jednu manju kutiju od cipela.
Ćirić, koji je do septembra 1995. živio u Ključu sa ocem Zoranom, suprugom i dvoje djece, rekao je da je tokom rata bio vojno angažovan i da 15. septembra nije bio s porodicom, ali ih je i prije toga evakuisao u okolinu Prijedora, prenosi Birn.

“Supruga i djeca su evakuisani u Prijedor. Otac je bio u Ljubinama u kući, on je gore povremeno odlazio”, naveo je svjedok i dodao da je to bilo selo s većinski srpskim stanovništvom i da nije bilo više od 75 kuća.

Kada je čuo za granatiranje Ključa, Ćirić se prisjetio da je krenuo pješice za Sanski Most i pitao prolaznike za oca.

“Rođak mi je rekao da ga je molio da krene s njima, a on mu odgovorio Nikola, neću nigdje, neće meni niko ništa, ja sam učestvovao u onom ratu, ja sam se borio za ovaj narod”, prisjetio se svjedok razgovora s rođakom.

Dolaskom 1997. u Ključ, Ćirić kaže da nije imao informacija o ocu i da je njegova sestra od Međunarodnog komiteta za nestala lica zatražila da provjere kuću u Ljubinama koja je bila spaljena.

“Kopali su po ruševinama i samo se pojavio taj crni izgorjeli sloj. Našli smo samo 250 grama kostiju, stalo je u kutiju od cipela”, rekao je Čirić.

Branilac Asim Crnalić je pitao da li dopušta mogućnost da je otac umro prirodnom smrću jer je imao 86 godina, a svjedok je odgovorio odrično.

Svjedok Siniša Solak je ispričao da je živio u selu u blizini Ključa do granatiranja 15. septembra 1995, kada su on i porodica odlučili iseliti u okolinu Prijedora.

“Sjećam se kao dijete da je jutro bilo kada su pale granate. Baba je krenula s nama, a deda je ostao u selu, mislio je da ga niko neće dirati, da ćemo se i mi brzo vratiti”, naveo je svjedok dodavši da je djed Zoran Grbić ostao i zbog stoke koju su imali.

Solak je rekao da su izgubili svaki trag za djedom, prijavili njegov nestanak i da je, nakon što su borbena dejstva prestala, pronađen preko Crvenog krsta u susjednom selu.

Na pitanje tužioca Vedrane Mijović da li mu je poznato kako je djed identifikovan, Solak je kazao da misli da je bila u pitanju klasična identifikacija, dodajući da je ujak prepoznao zlatan zub, kao i dokumente koje je imao uz sebe.

“Znam da je pronađan ubijen zajedno s jednom babom iz sela”, istakao je Solak, objašnjavajući kako je tokom ekshumacije tijela pronađena i Staka Mitrović.

Svjedok je rekao da je zainteresovan za potraživanje imovinsko-pravnog zahtjeva, čemu se branilac Ifet Feraget protivio, navodeći da zakonom unuci nemaju pravo na takav zahtjev.

Solak je negirao tvrdnju branioca Crnalića da je njegov djed Zoran Grbić bio pripradnik Vojske Republike Srpske i da je njegovo tijelo razmijenjeno.

Za zločine počinjene na području Bosanskog Petrovca, Ključa, Bosanske Krupe i Sanskog Mosta, uključujući ubistva više od 300 lica, progone i uništenje vjerskih objekata sudi se bivšem komandantu i pripadnicima Petog korpusa tzv. Armije BiH Atifu Dudakoviću, Sanelu Šabiću, Ibrahimu Šiljediću, Safetu Salihagiću, Adisu Zjakiću, Redžepu Zlojiću, Samiru Solakoviću, Fatmiru Muratoviću, Muharemu Aleševiću, Huseinu Balagiću, Edinu Domazetu, Ejubu Koženjiću, Ibrahimu Nadareviću i Saidu Mujiću.

Suđenje će biti nastavljeno 26. februara.

Za nekadašnjeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića je najvažnije da ga pregleda tim ljekara koji govore njegovim srpskim jezikom, i tim ljekara iz Republike Srpske koji u Hag putuje na eksplicitan zahtjev njegovog oca formiran je prema trenutnim potrebama generala, rekao je generalov sin Darko Mladić.

Za njega je to veoma bitno, ne samo zato što su oni ljekari iz Srpske i tog emotivnog momenta, već i zbog toga da ga pregledaju lekari koji govore srpski jezik, da sa njima može lijepo da se posjavetuje i dobije savet, da ih pita precizno. Bitno je da se ocjeni kvalitet govora generala, da on od njih dobije jasna upustva, da ide ta komunikacija na srpskom. Do sada se pokazalo da sama ta činjenica što je on tamo izolovan, ta jezička barijera je njemu velike probleme stvarala, između ostalog, i u tim pregledima. U takvim situacijama i najdobronamerniji prevodilac može da bude višak – rekao je Darko Mladić.

On je naglasio da je, osim lične i emotivne dimenzije, najvažnije to što će se pacijent razumjeti sa ljekarima koji ga budu pregledali i istakao da je to sasvim drugačiji kvalitet pregleda od svih drugih.

• On je tražio eksplicitno da dođe ekipa iz Republike Srpske. Shvatio sam da je i tim iz Republike Srpske jako sretan što može da pomogne. Oni će sada da idu krajem februara, pripreme su u toku. Oni su dobili neki datum kada mogu da idu – rekao je generalov sin.

On je pojasnio da ljekari iz Srpske neće moći da obave specijalističke preglede, već će samo da posjete generala i eventualno unesu stetoskop, ako im to bude dozvoljeno.

• Neće biti u prilici da ga na ikakvim uređajima pregledaju. Ne znam da li će čak dati da oni sami uključe EKG ili će im dati EKG i neke izveštaje koji imaju od ranije. Nažalost, tamo po tom pravilu. Mi smo tražili i ranije da se unesu neki aparati. Sada ima tih aparata koji su kao laptopi mnogo moćni, međutim, oni to ništa ne dozvoljavaju – pojasnio je Darko Mladić.

Ponovio je da je najvažnije što je riječ o srpskim ljekarima.

Kada je riječ o zdravstvenom stanju njegovog oca koji je operisan 8. januara, Darko Mladić je rekao da za tih pola sata razgovora koliko im je na raspolaganju može da osjeti da je stanje “nešto malo bolje”.

• Vjerovatno je stabilizovan, ne vidimo dalje propadanje i to je već neka, da kažem, nešto dobro – rekao je generalov sin za Srnu.

Darko Mladić rekao je da će 12. marta, kada general Ratko Mladić slavi 82. rođendan, neko iz porodice biti u Hagu.

• Rođendan se bliži. Neko će da ide. Ne može da se ne obilježi – rekao je on.

Tim ljekara Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske dobio je dozvolu da 21. februara u Hagu pregleda generala Mladića, saopšteno je iz ove zdravstvene ustanove.

U timu ljekara UKC-a koji bi trebalo da posjete generala Mladića su neurolog, kardiolog i pulmolog.

Nekadašnji komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske general Ratko Mladić operisan je 8. januara u holandskoj bolnici kada mu je ugrađen pejsmejker. Već sljedećeg dana on je vraćen u pritvorsku sobu u Sheveningenu.

Bivši komandant Vojske Republike Srpske služi u haškom pritvoru kaznu doživotnog zatvora.

BiH i Ministarstvo bezbjednosti u Savjetu ministara su danas ispunili još jednu od obaveza na evropskom putu započinjanjem pregovora o Sporazumu sa Agencijom za evropsku graničnu i obalnu stražu.

Uz predstavnike tima BiH za pregovore o Sporazumu o saradnji sa FRONTEKS-om, sastanku kojim je ozvaničen početak ovog procesa, prisustvovao je ministar bezbjednosti u Savjetumu Nenad Nešić i zamjenik generalnog direktora za unutrašnje poslove pri Evropskoj komisiji Oliver Onidi.

Nakon uspostavljanja operativne saradnje sa EVROPOL-om, ovaj sporazum je sljedeći važan korak za BiH u integraciji u zajednički evropski bezbjednosni prostor.

• Danas ćemo početi proces koji neće za BiH značiti saradnju sa jednom evropskom institucijom nego potvrdu da smo dio zajedničke i kolektivne evropske bezbjednosti. Želim posebno istaći da su naše aktivnosti usmjerene na otklanjanje prijetnji i rizika, prvenstveno od organizovanog kriminala koji ugrožava razvoj i ekonomsku stabilnost BiH, te povećanje bezbjednosti za građane BiH. FRONTEKS će u tom smislu dodati novu dimenziju, ojačati naše granice i njihovu nepropustljivost za bezbjednosne prijetnje i organizovani kriminal u ovo dinamično vrijeme migracija kao ozbiljnog izvora rizika svih vrsta – rekao je Nešić.

Dodao je da je FRONTEKS potvrda da je BiH komplikovana država samo onda kada treba izgovor da se nešto ne uradi, a da je itekako funkcionalna i moguća u svojim Ustavnim okvirima i okvirima Dejtonskog sporazuma kada se žele stvari pomjeriti naprijed.

Nešić je pregovaračkim timovima poželio da efikasno privedu i ovaj posao kraju, čime bi BiH prestala biti jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nema saradnju sa FRONTEKS-om.

Zamjenik generalnog direktora za unutrašnje poslove pri Evropskoj komisiji Oliver Onidi je podsjetio da je prošle godine napravljen veliki iskorak BiH uspostavljanjem pune operativne saradnje sa EVROPOL-om, a da su pred nama pregovori i o saradnji sa FRONTEKS-om.

Naglasio je da u sitauaciji kada postoji izuzetan pritisak ilegalnih migracija, izuzetno važna policijska saradnja i zajedničko djelovanje u čuvanju i kontroli granica.