Kategorija: Vijesti

Povodom Dana Republike Srpske na Spomenik palim borcima Vojske Republike Srpske na groblju Sveti Pantelija u Banjaluci položeni su vijenci.

Vijence su položili predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednik Narodne skupštine Srpske Nenad Stevandić, predsjednik Vlade Srpske Radovan Višković i srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Prema programu obilježavanja u 11.00 časova na Trgu palih boraca NOR-a na platou ispred hotela “Bosna”.

U 12.00 časova biće položeni vijenci kod Spomen kosturnice na Gradskom groblju i na grobnici 12 banjalučkih beba, a delegacija Kabineta predsjednika Republike Srpske položiće cvijeće na spomenik banjalučkim bebama na Trgu srpskih junaka na platou ispred Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske.

Povodom Dana Republike, u 12.00 časova u Modriči, delegacija Srpske položiće vijenac na spomen-obilježje bivšeg predsjednika Republike Milana Јelića, najavljeno je iz Kabineta predsjednika Srpske.

Sonja Karadžić Јovičević, kćerka prvog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića koji se nalazi u britanskom zatvoru na ostrvu Vajt, rekla je da je njen otac u petominutnom razgovoru sa porodicom zvučao dobro i psihički snažno, ali je pitanje da li uopšte može da kaže kako je zaista.

Ona je podsjetila da je Karadžić prije dvije sedmice, napokon, dobio pravo na jedan poziv sedmično u trajanju od pet minuta sa obaveznom komunikacijom na engleskom jeziku.

• Sada živimo od poziva do poziva i jedni drugima prenosimo koga od nas je uspio dobiti i šta je rekao. Njegov stav – kada nisam sa vama svejedno mi je gdje sam – istovremeneo je tužan i ohrabrujući na teško objašnjiv način – rekla je Sonja.

Sonja Karadžić Јovičević je u pisanoj ispovijesti za Večernje novosti navela da Božić donosi posebnu radost i da je njena porodica uvijek njegovala porodične praznike, te da joj baš u takvim trenucima otac najviše nedostaje.

• Neke borbe traju već dugo, čak predugo, iz godine u godinu, iz decenije u deceniju. One lične borbe možda najteže padaju u vrijeme praznika – navela je Јovičevićeva.

Ona je podsjetila da je porodica sa Karadžićem tokom njegovog boravka u haškom pritvoru mogla bar da se čuje telefonom, a od kako je prebačen u britanski zatvor, dva mjeseca nije mogla ni to.

• Izložen je višestrukim sankcijama zato što je neko drugi uradio nešto na šta on nije imao, niti je mogao imati bilo kakav uticaj. Ili su navikli da svi rade ama baš sve da bi se njima dopadali ili im je samo potreban bilo kakav razlog za kažnjavanje. Biće da je oboje – kaže Јovičevićeva.

Govoreći o Republici Srpskoj, Јovičevićeva je istakla da je neophodno jedinstvo o pitanjima od nacionalnog interesa – čuvanja, odbrane, razvoja i napretka Srpske i da sve ostalo mora biti podređeno tim ciljevima.

• Politička borba radi kratkoročnih privatnih benefita zapravo je kockanje u kojem je dugoročni ulog Srpska i njen narod. Krajnje je vrijeme da pokažemo da smo naučili ono najvažnije – ne mora nam stajati mač nad glavom i prijetnja nestankom da bismo progledali i ohrabrili se da preduprijedimo svaku potencijalu opasnost – kaže Јovičevićeva.

Ona je rekla da 9. januar kod nje i srpskog naroda izaziva posebnu emociju, jer je tada nastala Republika Srpska i to ne iz namjere da se nekome nanese bilo kakva šteta, ističući da Srbi nastavljaju da slave taj dan kada je Srpska nastala iz nužde i odbrane, kada su bili prinuđeni na odgovor na majorizaciju i prijetnje nestankom Srba na ovim prostorima.

Zatvor u kojem Karadžić izdržava kaznu doživotne robije ima reputaciju jedne od najgorih zatvorskih ustanova u Velikoj Britaniji i ne ispunjava brojne uslove koji su predviđeni standardima u većini evropskih država.

U crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Kravici kod Bratunca služen je parastos za 158 srpskih civila i vojnika iz ovog mjesta i okolnih sela poginulih u posljednjem ratu, od kojih su 49 muslimanske snage iz Srebrenice i bratunačkih sela ubile na Božić, 7. januara, 1993. godine.
Parstos su služili jerej Dejan Đuričić i protonamjesnk Aleksandar Mlađenović.

Kod spomen-krsta u Kravici, u 12.00 časova, biće odata počast i položeni vijenci za 3.267 poginulih srpskih civila i boraca iz srednjeg Podrinja i Birča.

Obilježavnju godišnjice stradanja prisustvuju predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, izaslnik srpskog člana Predsjedništva BiH Boško Tomić, potpredsjednik Nardone skupštine Republike Srpske Petko Rankić, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac, delegacije Boračke organizacije Republike Srpske, Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srpske, Saveza logoraša, opština Bratunac i Srebrenica.

Nastavljajući etničko čišćenje i uništavanje svega što je srpsko, započeto u aprilu 1992, muslimanske snage iz Srebrenice, uz pomoć jedinica sa bratunačkog, vlaseničkog i zvorničkog područja, upale su na pravoslavni Božić 1993. godine u Kravicu, gdje su ubile 49, ranile 80 srpskih civila i vojnika, sedam ih je nestalo, od kojih pet nije pronađeno ni nakon 30 godina.

Toga dana u Kravici i okolnim selima opljačkano je i zapaljeno 688 srpskih kuća, oko 2.000 pomoćnih i 27 društvenih objekata.

Centralne svečanosti povodom obilježavanja 9. januara – Dana Republike Srpske, biće održane u Banjaluci i Istočnom Sarajevu.
U nedjelju, 8. januara, u 10 časova predviđeno je polaganje vijenaca na Spomenik palim borcima Vojske Republike Srpske na groblju Sveti Pantelija u Banjaluci, a u 11 časova na Trgu palih boraca NOR-a na platou ispred hotela “Bosna”.

U 12 časova biće položeni vijenci kod Spomen kosturnice na Gradskom groblju i na grobnici 12 banjalučkih beba, a delegacija Kabineta predsjednika Republike Srpske položiće cvijeće na spomenik banjalučkim bebama na Trgu srpskih junaka na platou ispred Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske.

Povodom Dana Republike, u 12 časova u Modriči, delegacija Srpske položiće vijenac nna spomen-obilježje bivšeg predsjednika Republike Milana Jelića, najavljeno je iz Kabineta predsjednika Srpske.

U 13 časova u Kulturnom centru Banski dvor predviđena je dodjela odlikovanja zaslužnim isntitucijama i pojedincima, a u 16 časova u Sportskoj dvorani “Borik” biće održana svečana akademija Povodom Dana Republike.

U Administrativnom centru Vlade Republike Srpske u 18 časova biće upriličen svečani prijem.

U ponedjeljak, 9. januara, u 8.30 biće služena Sveta arhijerejska liturgija u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci.

Povodom Dana Republike, u 12 časova biće položeni vijenci na Srpskom vojničkom spomen-groblju “Mali Zejtinlik” u Sokocu, a u 14 časova počeće svečani defile u Ulici Stefana Nemanje u Istočnom Sarajevu.

U 19 na Trgu Republike Srbije biće upriličen vatromet uz koncert Policijskog orkestra MUP-a Srpske.

U Narodnom pozorištu Republike Srpske u Banjaluci, povodom Dana Republike, publici će se predstaviti glumci Nacionalnog dramskog pozorišta Rusije iz Sankt Petersburga sa predstavom “Želim živjeti”, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Republike.

U saopštenju se navodi da će, osim u Banjaluci i Istočnom Sarajevu, Dan Republike biti svečano i dostojanstveno obilježen u svim gradovima i opštinama širom Srpske.

SAD su sabotirale mirovne pregovore u Ženevi u septembru 1993. godine, a Bošnjaci su kroz provokacije prema Srbima pokušali izazvati međunarodnu intervenciju u njihovu korist.

Ovo su samo neki od navoda u nedavno deklasifikovanim tajnim dokumentima kanadskog UNPROFOR-a, kroz dnevne izvještaje o situaciji na terenu koje su slali Vladi Kanade.

Na nekoliko stotina stranica različitih izvještaja koje su Kanađani slali svojim vlastima vide se otvorene simpatije prema Srbima, kritičan odnos prema SAD i ulozi te zemlje u sabotiranju mira, kao i skeptičnosti prema mogućnosti da NATO snage preuzmu vođenje mirovne misije od UN nakon završetka rata.

Radi stavljanja stvari u kontekst, važno je napomenuti da su tih godina UN i NATO vodili živu debatu o sposobnosti UN kao organizacije da učestvuje u misijama očuvanja mira.

Dok su predstavnici UN vjerovali da UN treba da ostane glavni faktor u mirovnim misijama i kreiranju odnosa nakon završetka Hladnog rata, SAD su vjerovale da tu ulogu treba da preuzme NATO, i pokušavale su dokazati da snage UN u BiH nisu u stanju da obezbijede mir.

Proteklih godina smo kroz deklasifikovane dokumente CIA u više navrata predstavljali američku perspektivu.

U kanadskim dokumentima pak, u kojima je predstavljena UNPROFOR-ova strana priče, u mnogo navrata je naglašeno da su Amerikanci ohrabrivali Aliju Izetbegovića da ne prihvati ženevski plan i nastavi da traži više teritorije.

Na primjer, u dokumentu JBC-052 se navodi da je uoči ženevskih pregovora Izetbegović od Bila Klintona, američkog predsjednika, dobio uvjeravanja da će SAD stati na njihovu stranu ako pregovori propadnu.

U slučaju da međunarodna zajednica podrži Bošnjake Srbi i Hrvati će, kako je naglašeno, napustiti pregovore.

“SAD bi mogle podržati Izetbegovića kroz diplomatski pritisak na zaraćene strane. To će vjerovatno uključivati podizanje embarga na oružje Muslimanima i vazdušne udare na Srbe. Bilo kakva podrška u tom smislu će ohrabriti Izetbegovića da ne daje dalje ustupke”, naglašeno je.

Na četvrtoj strani dokumenta RCCPJAQ-00011 je o istom događaju napisano da će bez međunarodne podrške Izetbegović u Ženevi omekšati svoje zahtjeve, a istaknuto je da su na terenu Bošnjaci glavni kršitelji prekida vatre, dok su Srbi uzdržani.

U dokumentima se na nekoliko mjesta spominje i da su Bošnjaci sarajevski tunel koristili isključivo u vojne svrhe, kao i za uspostavljanje veze između Sarajeva i Mostara.

Srbe su uglavnom predstavljali uzdržanim i odmjerenim, ali i da su povremeno pomagali Bošnjacima ili Hrvatima u njihovom međusobnom ratu koji su vodili u centralnoj Bosni, tako što su, na primjer, obezbjeđivali artiljerijsku podršku HVO-u, ili propuštali Armiju RBiH da mogu sjeverno od Mostara napasti Hrvate.

Jedino prema Željku Ražnjatoviću Arkanu nisu imali milosti, ocijenivši da je on ratni zločinac s predratnim vezama s kriminalnim miljeom i sumnjivim vezama s obavještajnom službom bivše Jugoslavije.

Riječi hvale imali su prema Draganu Vasiljkoviću, poznatijem kao Kapetan Dragan, kojeg su smatrali časnim oficirom i vojnikom koji se borio po pravilima službe.

Zanimljivo je i da se Kanađani u dokumentima osvrću i na “Septembar ‘93”, pobunu pripadnika Vojske Republike Srpske kada su blokirali Banjaluku.

“Nakon što su sedam dana grad držali pod blokadom, oko hiljadu vojnika se vratilo u svoje kasarne. Lider bosanskih Srba Radovan Karadžić je prihvatio zahtjeve vojnika da ratni profiteri budu pohapšeni i da se poprave uslovi za vojnike i njihove porodice. Zahtjevi vojnika za smjenu samoproklamovane Karadžićeve vlade su odbačeni u zamjenu za dobijanje imuniteta”, naglašeno je.

Inače, simpatije Kanađana prema Srbima bile su poznate i ranije, što se posebno odražavalo kroz stavove generala Lujza Mekenzija, kanadskog generala i jednog od komandanata UNPROFOR-a.

Da Amerikanci možda i nisu bili najiskreniji prema Izetbegoviću dok su ga ohrabrivali da nastavi rat, postalo je vidljivo iz tajnih dokumenata koje su Britanci deklasifikovali početkom 2020, o razgovorima koje je Klinton vodio s Džonom Mejžorom, tadašnjim britanskim premijerom. Britanci tvrde da je Klinton Mejžoru rekao da je želio da spriječi ukidanje embarga Bošnjacima.

“Bilo bi jako loše kada bi SAD snosile krivicu za propast UNPROFOR-a. Klinton se plašio da su ga Bošanjci pokušali namamiti da učini upravo to”, navedeno je, na šta je premijer Mejžor, sudeći prema dokumentu, konstatovao da je iluzorno od strane Bošnjaka ako očekuju da će se SAD boriti na terenu za njih.

“Klinton je odgovorio da, dok god je on predsjednik, Bošnjaci neće uspjeti u tome. Niko od nas – ni UK ni SAD – ne bi trebao biti umiješan u rat na bilo čijoj strani”, citiraju Klintona u dokumentu.

Zakon o prevenciji i suzbijanju korupcije Kantona Sarajevo je s 1. januarom stupio na snagu, a danas je Ured za borbu protiv korupcije izdvojio 13 osoba kako bi utvrdio postojanje sukoba interesa. Među njima je i direktorica KCUS-a te zastupnica u Skupštini KS Sebija Izetbegović.

Šef Ureda Erduan Kafedžić je za Klix.ba kazao da su ustanovili postojanje 30 osoba koje su u sukobu interesa, a da je postupak utvrđivanja za sada pokrenut protiv njih 13.
Osim Sebije Izetbegović, među njima ima još ministara, direktora te drugih “važnih imena”.

“Ured je proteklih pet godina radio na tome da utvrdi sistem koji će omogućiti adekvatnu prevenciju korupcije. Tu prije svega mislim na uređaje i analitičke softvere koje je ured dobio od SAD-a te na različite baze podataka koje smo uspostavili”, rekao je Erduan Kafedžić.

Zašto se sada pokreće postupak protiv Sebije Izetbegović

Kantonalni Zakon o prevenciji i suzbijanju korupcije (Službene novine Kantona Sarajevo, broj: 35/22), kojim se reguliše pitanje nespojivosti sa vršenjem javne funkcije na snagu je stupio tek s početkom ove godine stoga postupak protiv Sebije Izetbegović nije ni bilo moguće pokrenuti ranije.

Zakon propisuje u članu 5. stav (1) da nosilac javne funkcije može istovremeno obavljati samo jednu javnu funkciju, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno. Dalje taj član zakona u stavu (3) propisuje da se navedeno ograničenje obavljanja više javnih funkcija odnosi na sve nivoe vlasti koji su definisani zakonima, koji regulišu istu materiju na drugim nivoima vlasti. To znači, da Izetbegović, koja je trenutno na dvije javne funkcije, definitivno ne ispunjava zakonske uslove za to, uprkos tome što je riječ o dva različita nivoa vlasti.

Konfuziju u samoj realizaciji zakona o sukobu interesa pravi to što i na federalnom nivou postoji zakon koji reguliše sukob interesa, a prema kojem direktorica i zastupnica Izetbegović nije u sukobu interesa. Međutim, taj zakon je loš i ne provodi se što je ranije za Klix.ba potvrdila i resorna kantonalna ministrica.

“Mi samo teoretski imamo zakon o sprečavanju sukoba interesa. On je naime mrtvo slovo na papiru. On postoji od 2008. godine, ali se već devet godina ne primjenjuje jer nije nikada formirana institucija koja će utvrđivati, a zatim i sankcionisati postojanje sukoba interesa”, kazala je ministrica Darja Softić Kadenić za Klix.ba.

Šta će se desiti dalje

Nakon što postupak utvrđivanja sukoba interesa bude proveden, Ured će donijeti Odluku o postojanju sukoba interesa, koja će zatim dalje biti dostavljena Sebiji Izetbegović.

Nakon dostavljanja odluke, Izetbegović će imati rok od 30 dana da podnese ostavku ili na drugi način odstupi sa jedne od javnih funkcija te da o tome pismeno odavijesti Ured.

Ukoliko odbije da to uradi, zakon propisuje i kazne pa tako nosiocu javne funkcije, koji je u sukobu interesa, može biti izrečena novčana kazna te drugi oblici sankcija kao što su prijedlog za razrješenje s javne funkcije, poziv na podnošenje ostavke, opomena i javno objavljivanje odluke.

Ured za borbu protiv korupcije dostavlja instituciji u kojoj je osoba zaposlena (npr. CIK-u ako su oni ti koji su dodijelili mandat) prijedlog za razrješenje s funkcije o čemu oni zatim odlučuju. Nakon toga, ukoliko ne dođe do odstupanja sa duple nezakonite funkcije, propisana je novčana kazna od 2.000 do 10.000 KM.

Odlazak sa pozicije direktorice KCUS-a ili ne?

Godišnji odmor Sebije Izetbegović je bio razlog za nedavne špekulacije da se direktorica KCUS-a odlučila na odlazak iz ove ustanove. No, ona je to za Klix.ba vrlo kategorično demantovala. Izvori Interview.ba su kazali da je Izetbegović već odnijela lične stvari iz svoje kancelarije te da je postavila zamjenika, upravo znajući da je čeka napuštanje ove zdravstvene institucije. Ona pak od samog početka tvrdi da nije u sukobu interesa i da će nastaviti da obavlja obje funkcije.

Uzimajući u obzir pritisak javnosti zbog skandala sa diplomom i tvrdnji da je akademsko zvanje stekla na sumnjiv način, ostavka na funkciji direktora ne bi bila neočekivana ni da se utvrdi da nije u sukobu interesa. U Evropi i drugim dijelovima demokratskog svijeta su takve insinuacije skoro po pravilu razlog za povlačenje s funkcije, ali i nazadovanje u karijeri zbog direktne štetnosti koju optužbe čine politici partije.

Osim toga, njen odlazak može biti ponukan i formiranjem nove vlasti na nivou Federacije BiH, ukoliko do toga dođe.