Kategorija: Vijesti

  • Kalabuhov: Rusiju ne može niko poraziti

    Kalabuhov: Rusiju ne može niko poraziti

    Cilj Zapada je poraz Rusije. Uvijek smo težili međunarodnom pravu, po kojem moraju svi vladati. Ukrajina je postala samo instrument za poraz Rusije, a ono što nisu uspjeli 90-ih godina, žele sada. Naravno da od toga nema ništa, jer Rusiju ne može niko poraziti, rekao je Igor Kalabuhov, ambasador Rusije u BiH, u intervju za RTRS.
    – Ruska Federacije je uvijek tražila neke načine da nađemo riješenje, saradnju za sve države. Nažalost, svi naši prijedlozi bili su ignorisani. Od 2014. godine priprema se plodno tlo za akciju protiv Rusije. Sada svi pričaju o agresiji Rusije, a niko nije želio da vidi kako osam godina pati ruski narod u Dombasu, žene, djeca – naglasio je Kalabuhov.

    On je podsjetio da je Rusija pobijedila Napoleona, u sukubu sa Njemačkom završili je u Berlinu.

    – Siguran sam da će pobjeda i ovaj put biti samo naša – jasno je poručio Kalabuhov.

    Ambasador Rusije u BiH dotakao se i sankcija Zapada.

    – To su jednostrane restrikcije, jer samo Savjet Bezbjednosti UN može uvesti pravosnažne sankcije. To je samo još jedan podsticaj za razvoj naše ekonomije. Imamo sve mogućnosti da prevaziđemo te sankcije, da se okrenemo sami sebi. Evropa sama sebi puca u nogu, postala je instrument SAD, gdje ide sav kapital. Američki cilj je globalna dominacija. Sada pripremaju hipotetički rat sa Kinom, kao što su to posljednju deceniju pripremali za Ukrajinu. SAD žive od prodaje oružja, plašeći te zemlje nekakvom ruskom prijetnjom, potom zavisnošću od energenata, koji su i po nekoliko puta skuplji od ruskog – podvuako je Kalabuhov.

    Po njemu sve se uklapa u logiku eliminaciju Rusije kao jedne velike civilizacije, kao i ruske muzike i književnosti.

    – Iako zaboravnjaju da u mnogim segemntima svog bića stoje na ruskim dostignućima, i daljnji razvoj zavisi isključivo od onoga što danas se trude da zabrane. SAD su platile 80 miliona dolara da se bore sa ruskim uticajem, i bilo bi zanimljivo vidjeti ko je šta napisao i uradio za toliki novac – priča Kalabuhov.

    Halabuhov je naglasio da Rusija želi da sačuva svoj suverenitet, a da na osnovu njega treba tražiti svoje interese u multipolarnom svijetu u kojem neće samo jedna valuta biti dominantna.

    – Imate nelegalnu odluku o odcijepljenju Kosova od Srbije koje Zapad priznaje, ali s druge strane referendum u Krimu je nelegalan. Da li je to licemjerno ? – pita se KalabuHov.

    Dotakao se i Zapadnog Balkana i uloge EU u njemu.

    – Šta zapravo znače evropske integracije, “mi vama dajemo novac, a vi radite onako kako mi kažemo”. Da li su to vrijednosti kojima treba težiti? Zapadni Balkan smatraju dvorištem EU, i po njima niko drugi, pa ni Rusija ne može poslovati na ovom tržištu – rekao je Kalabuhov.

    Kalabuhov BiH smatra prijateljskom državom.

    – Poneka istupanja u Briselu ili Njujorku nisu usaglašena na najvišem nivou, odnosno istupanja su pojedinaca. Mi imamo saradnju u svim segmentima i u Mostaru, i u Sarajevu, da ne govorimo u Banjaluci – kaže Kalabuhov.

    Saradnja sa Republikom Srpskom uobičajeno je na visokom nivou.

    – Imamo strateške odnose sa Republikom Srpskom. Ako neko ima dobre odnose sa SAD to je odlično, ali kada je neko dobar sa Rusijom to je strašno. Rusija smeta Zapadu zato što je pravedna. Ne samo u BiH, već i na globalnom nivou. Mi u BiH tražimo poštovanje konstitutivnosti naroda, da imamo dobru saradnju i sa Srbima, ali i Hrvatima i Bošnjacima, i da se poštuje Dejtonski mirovni sporazum, a to mnogima neodgovara – poručio je Kalabuhov.

    Zapadu je sporno odlikovanje koje je predsjednik Srpske Milorad Dodik, povodom Dana Republike, dodijelio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

    – To je suverena odluka predsjednika Republike Srpske, rukovodstva Republike Srpske da daju nagrade, to je njihova odluka i mi smo zahvalni za odlikovanje predsjedniku Putinu – istakao je Kalabuhov.

    Da li će biti mira u godini pred nama Halabuhov je imao zanimljiv odgovor.

    – Za mir se treba boriti, promovišući svoje interese, vodeći poštene pregovore. Kako kaže stara latinska poslovica “Želiš mir, spremaj se za rat” – zaključio je Kalabuhov u inteervjuu za RTRS.

  • Proglašena vanredna odbrana od poplava na području Semberije

    Proglašena vanredna odbrana od poplava na području Semberije

    Јavna ustanova “Vode Srpske” Bijeljina uvela je vanredne mjere odbrane od poplava za poplavno područje Semberije – Sektor 1, pošto je na mjernoj stanici Radalj u Republici Srbiji, noćas u 2.00 časa ujutro zabilježen vodostaj rijeke Drine od 500 centimetara, sa tendencijom daljeg rasta, saopšteno je iz “Voda Srpske”.

    U saopštenju se dodaje da u skladu sa tim nadležne službe “Voda Srpske”, u saradnji sa Civilnom zaštitom, preduzimaju odgovarajuće vanredne mjere odbrane od poplava na području Semberije, prenosi RTRS.

    Iz ЈU “Vode Srpske” pozivaju stanovništvo naselja u blizini rijeke Drine da prate obavještenja nadležnih institucija, s obzirom da se tokom dana očekuje dalji rast vodostaja u donjem toku Drine.

  • Najhrabriji zaplivali za Časni krst

    Najhrabriji zaplivali za Časni krst

    Tradicionalno bogojavljensko plivanje za Časni krst održano je danas u nekoliko gradova i opština gdje su vremenske prilike to dozvolile.

    Prethodno je zbog obilnih padavina i visokih vodostaja otkazano plivanje u nekoliko lokalnih zajednica – Višegradu, Novom Gradu, Foči, Miljevini i Trnovu.

    Plivanje za Časni krst održano je u najvećem gradu Republike Srpske – Banjaluci, a plivao je samo jedan vjernik – Ognjen Miletić.

    Plivalo se i u na jezeru Trn kod Laktaša.

    U Trebinju je nekoliko najodvažnijih momaka i djevojaka simbolično na kratko ušlo u Trebišnjicu, kako se višedecenijska tradicija na Bogojavljenje ne bi prekidala.

    Do Časnog krsta, koji je simbolično spušten u rijeku, prva je došla Zvorničanka Marijana Krkalović.

    Bilećanin Srđan Lero prvi je doplivao do Časnog krsta u tradicionalnom bogojavljenskom plivanju za Časni krst koje je danas održano na Bilećkom jezeru.

    Zdenko Marković iz Doboja dobio je zlatnik kao pobjednik bogojavljenskog plivanja za Časni krst na jezeru Delića brdo u opštini Petrovo.

    U Kozarskoj Dubici 27 vjernika, među kojima i tri žene, ušlo je danas u osveštanu vodu rijeke Une, uz blagoslov sveštenika.

    Časni krst je odlukom organizatora dodijeljen Slađani Mijatović, koja je i prošle godine bila učesnik plivanja za Časni krst. Njoj je uručen i zlatnik od osam grama, poklon opštine Kozarska Dubica i ikona svetog Јovana Krstitelja.

    Kozarska Dubica (Foto: SRNA)
    Kozarska Dubica (Foto: SRNA)

    Za časni krst plivalo se i u Brčkom. Prva među 66 vitezova i jedina žena među njima bila je Teodora Terzić iz Bijeljine. Ona je osvojila zlatnik i ponijela titulu viteza časnog krsta.

    U Gradišci zbog visokog vodostaja rijeke Save nije održano takmičenje u bogojavljenskom plivanju za Časni krst, ali su se plivači okupali na rijeci, a apostolskim žrijebom odlučeno je da je ovogodišnji pobjednik Vladimir Nežić.

    Zbog visokog vodostaja rijeke Sane, u Prijedoru nije bilo plivanja za Časni krst, već su prijavljeni simbolično uronili u rijeku kod gradskog mosta. Јednom od najstarijih prijavljenih plivača uručen je zlatnik.

  • Vodostaji rijeka u blagom porastu

    Vodostaji rijeka u blagom porastu

    Na teritoriji Republike Srpske se, prema najnovijim rezultatima dostupnih prognostičkih modela za regionalni savski sliv, očekuje nastavak visokog vodostaja na svim glavnim vodotokovima – Save, Une, Sane i Vrbasa, saopšteno je danas iz Republičke uprave civilne zaštite.

    Vodostaji Save bilježe rast usljed padavina iz ranijeg perioda na većini mjernih stanica, i ova rijeka na teritoriji Republike Srpske trenutno je u blagom porastu i dostignuti su nivoi početka obavještavanja, navodi se u vanrednom izvještaju Republičke uprave civilne zaštite, Područno odjeljenje Banjaluka.

    Prema rezultatima modela, u nedjelju, 22. januara, očekuje se znatan rast vodostaja na području Jasenovca, nakon čega bi trebalo da se nivo vode smanji.

    Navedeno je da su i vodostaji rijeka Une i Sane su u porastu.

    Na rijeci Sani se ne očekuje dostizanje visine početka obavještavanja na teritoriji Republike Srpske, iako su vodostaji na dionici u Federaciji BiH (FBiH) premašili visinu obavještenja.

    Na rijeci Uni je dostignuta visina početka obavještavanja na području Novog Grada, a pad vodostaja očekuje se sutra u poslijepodnevnim časovima.

    U naredna dva dana očekuje se postepeno smanjenje vodostaja u nizvodnim dijelovima sliva rijeke Une.

    Vodostaj na rijeci Vrbas je, takođe, u blagom porastu, a dodatno povećanje moguće je nizvodno od hidrološke stanice Bočac zbog povećanog protoka na Hidroelektrani “Bočac” i povećanog dotoka iz rijeke Vrbanje.

    Hidrološka stanica Vrbanja dostigla je nivo obavještenja, ali se ne očekuje značajno dalje povećanje vodostaja.

    Na rijeci Plivi postignuti su nivoi obavještenja, ali se ne očekuje značajno povećanje vodostaja.

    Rijeka Bosna je u porastu, posebno u gornjim i srednjim dijelovima toka.

    Na teritoriji Federacije BiH rijeka Krivaja i srednji tok Bosne dostigli su nivoe vanrednih mjera.

    Očekuje se da će vrh poplavnog talasa kod Doboja i nizvodno od Doboja početi da se povlači sutra ujutro.

    Prema trenutnom izlazu iz prognostičkih modela, vodostaj rijeke Bosne na ovoj dionici danas bi u večernjim časovima mogao dostići vrhunac vodenog talasa.

    Iz Republičke uprave civilne zaštite poručuju da će nastaviti da prate rezultate prognostičkih modela i obavještavaju javnost o eventualnim promjenama stanja na terenu.

  • Svi kandidati za ministre i zamjenike prošli provjere

    Svi kandidati za ministre i zamjenike prošli provjere

    Svih 19 kandidata za ministre i zamjenike ministara u Savjetu ministara prošli su provjere i ispunjavaju uslove da budu izabrani, a izvještaj Centalne izborne komisije (CIK) BiH odmah nakon sjednice biće dostavljen predsjedavajućoj Savjeta ministara Borjani Krišto.
    Ovo je na današnjoj sjednici utvrdio CIK koji je usvojio i izvještaj o izvršenim provjerama predloženih kandidata.

    Izvještaj sadrži i potvrdu CIK-a i sav materijal će odmah danas biti dostavljen Borjani Krišto (HDZ BiH).

    Kandidati koji su predloženi i provjereni su Zoran Tegeltija (SNSD) za ministra finansija i trezora u Savjetu ministara, Elmedin Konaković (NiP) za ministra inostranih poslova, Zukan Helez (SDP) za ministra odbrane, Nenad Nešić (DNS) za ministra bezbjednosti, Staša Košarac (SNSD) za ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, Edin Forto (Naša stranka) za ministra transporta i komunikacija, Davor Bunoza (HDZ BiH) za ministra pravde, Dubravka Bošnjak (HDZ BiH) za ministra civilnih poslova i Sevlid Hurtić (BH Zeleni) za ministra za ljudska prava i izbjeglice.

    Za zamjenike ministara predloženi su Ljiljana Lovrić, Muhamed Hasanović, Elvir Mahmuzić, Ivica Bošnjak, Josip Brkić, Slaven Galić, Marijana Mojić, Ognjen Janjić, Aleksandar Goganović i Duška Jurišić.

    Očekuje se da će Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH iduće sedmice, već u strijedu ili četvrtak, održati hitnu sjednicu na kojoj bi trebalo biti potvrđen novi saziv Savjeta ministara.

  • Vrhovac: Stvorena pogrešna percepcija da neki radnici IRB-a ne dolaze na posao

    Vrhovac: Stvorena pogrešna percepcija da neki radnici IRB-a ne dolaze na posao

    Vršilac dužnosti direktora Investiciono-razvojne banke (IRB) Republike Srpske Dražen Vrhovac izjavio je Srni da je u javnosti stvorena pogrešna percepcija da u ovoj banci ima zaposlenih koji ne dolaze na posao, a primaju platu, jer je od požara koji je zahvatio zgradu banke dio radnika raspoređen na rad od kuće.

    “Požar se desio 1. maja, a od 11. maja je na snazi odluka o radnom rasporedu radnika usljed vanrednih okolnosti uzrokovanih požarom. Drugi i treći sprat je oštećen u požaru i tu nismo mogli da koristimo službene prostorije, već samo dio četvrtog sprata u koji fizički nisu mogli da stanu svi radnici”, naveo je Vrhovac.

    On je pojasnio da je radni proces organizovan na način da je dio radnika dolazio u zgradu ili su dolazili u smjenama, dok je veći dio radnika radio od kuće posredstvom linka koji je povezan sa sistemom IRB-a.

    “Svi su bili u radnom procesu i odgovorno tvrdim da ne stoje navedene tvrdnje da radnici IRB-a ne dolaze na posao”, istakao je Vrhovac.

    On je naglasio da su svi planovi ove banke ispunjeni, čak i premašeni, te je zahvalio radnicima što su ovakvim okolnostima uspjeli da realizuju sve ono što je tražila Vlada Republike Srpske.

  • Hapse kao u akcionim filmovima, pa građanima ispostavljaju račune

    Hapse kao u akcionim filmovima, pa građanima ispostavljaju račune

    Učestali primjeri sudskih procesa u BiH gdje biva donesena oslobađajuća presuda, a troškovi suđenja idu na teret budžeta, odnosno građana, urušavaju ionako nisko povjerenje javnosti u pravosudni sistem.

    Praksa je ustaljena već godinama – tužilaštva naređuju hapšenja, koja na terenu izgledaju poput akcionih filmova, a onda ne uspijevaju dokazati krivicu optuženih.

    Naši sagovornici podsjećaju da je posljednji primjer zabilježen u Banjaluci, gdje je nakon maratonskog procesa, u predmetu “Bobar banka”, optužbi nepravosnažno oslobođena Slavica Injac, bivša direktorica Agencije za bankarstvo RS.

    Nju su u martu 2016. godine uhapsili pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Nije kriva, rečeno je nepunih sedam godina kasnije u Okružnom sudu u Banjaluci. Branimir Jukić, predsjednik Sudskog vijeća, kazao je da troškovi postupka padaju na teret budžetskih sredstava. A bude li ova presuda potvrđena, troškovi nisu mali.

    Biće to, u najmanju ruku, četvorocifren iznos, s tim što iz Okružnog suda u Banjaluci nisu htjeli da kažu o kolikom je trošku riječ.

    “Troškovi postupka biće poznati nakon pravosnažnosti presude”, rekli su za “Nezavisne novine” iz Okružnog suda u Banjaluci.

    Novinar iz Banjaluke Vladimir Kovačević smatra da je u pitanju neuspjeh Republičkog javnog tužilaštva, te podsjeća da će to koštati građane Srpske.

    “Nevezano za ovaj slučaj, tek onda kada tužioci bilo kojeg tužilaštva počnu odgovarati za svoje neuspjehe na bilo koji način, tada ćemo možda imati i ozbiljnije procese, a onda, u krajnjem slučaju, možda i osuđujuće presude kada je visoka korupcija u pitanju”, kaže Kovačević.

    Brankica Spasenić, novinarka iz Banjaluke, ističe da oslobađajuće presude, odluke o nesprovođenju istrage, ali i generalno blaga kaznena politika u koruptivnim krivičnim djelima, ne samo da predstavljaju trošak za sistem, odnosno budžet i građane, nego urušavaju ionako nisko povjerenje javnosti u pravosudni sistem.

    “Nijedna reforma pravosuđa, poboljšanje transparentnosti ili slično, ne bi mogli da vrate povjerenje kao što bi to bilo u slučaju oštrije kaznene politike, da ne kažem pravičnih presuda za djela korupcije i zloupotrebe javnog novca. Nesporno je da uvijek treba polaziti od pretpostavke nevinosti bilo kojeg osumnjičenog, pa tako i nosioca javne funkcije, ali smo svjedoci da se kod nas ‘filmska’ hapšenja najčešće završavaju komičnim presudama”, navodi Spasenićeva za “Nezavisne novine”.

    Banjalučki advokat Mirko Dabić kaže da, kada sud potvrdi optužnicu, pretpostavka je da postoji oko 50 odsto osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo. U protivnom, kako ističe, sud optužnicu neće potvrditi.

    “Najveći je problem to što ljude, na primjer, drže u pritvoru po sedam-osam mjeseci, završi se suđenje i bude oslobađajuća presuda. I to plati država”, ističe Dabić za “Nezavisne novine”.

    On ističe da je problem i to što su tužioci zatrpani predmetima.

    “Ne bih rekao da se tužilac ne pripremi, ali možda neke stvari previdi, previše vjeruje nekim dokazima, a onda sud kaže da to nije to”, istakao je Dabić.

    Nije, očigledno, zadovoljan ni Halil Lagumdžija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH. Osvrnuo se na rješavanje predmeta korupcije i organizovanog kriminala i rekao da ne može biti zadovoljan sve dok ne bude bio dovoljan broj optužnica, te veći broj osuđujućih presuda.

    “Znate da je u fokusu javnosti, pravosuđa i Vijeća da napravimo što efikasniji sistem procesuiranja predmeta organizovanog kriminala i korupcije i u tom kontekstu tražićemo od glavnih tužilaca da nam periodično detaljnije podnose izvještaj, da o tom raspravljamo i u kontekstu rasprave da donesemo i određene mjere”, najavio je Lagumdžija.

  • Vodostaji Une i Sane u porastu

    Vodostaji Une i Sane u porastu

    ​Vodostaji Une i Sane su u porastu, međutim, stanje za sada nije kritično. Vodostaj Sane u Prijedoru je 385 centimetara.

    Rječica Miloševica je u koritu i za sada nema opasnosti od njenog izlijevanja i plavljenja prijedorskih naselja Vrbice i Topolik.

    Vodostaj Une u Novom Gradu je 371 centimetar, a Sane 400 centimetara. Za sada nema opasnosti od izlijevanja rijeka na području ove opštine.

    Zbog obilnih padavina u Novom Gradu pojavila su se dva klizišta – u naselju Petkovac, uz magistralni put Prijedor – Novi Grad i u naselju Suhača, prenosi RTRS.

    Stanje je stabilno i u Kostajnici. Vodostaj Une je 330 centimetara, i raste tri centimetra na sat vramena. Za sada nema opasnosti od plavljenja i ugrožavanja objekata.

    Vodostaj Une u Kozarskoj Dubici je 278 cnetimetara, a Save u Јasenovcu 736 centimetara i u porastu je oko četiri centimetra na sat vremena.

    U svim lokalnim zajednicama prijedorske regije istakli su da su spremni za reagovanje u slučaju pogoršanja situacije.

  • Izlila se Drina

    Izlila se Drina

    Obilne padavine već nekoliko dana stvaraju probleme širom Bosne i Hercegovine.

    Vodostaji rijeka Une, Sane i Bosne se i dalje u trendu porasta, dok se rijeka Drina izlila iz korita kod Bratunca.

    Manji vodotokovi su u svojim koritima, naveli su iz Vatrogasno-spasilačke jedinice Bratunac.

    Juče popodne Kolina i Drina su u Ustikolini poplavile su dio ugostiteljskog kompleksa “Baša” u Ustikolini, piše Avaz.

    Nabujala rijeka još uvijek ne prijeti naseljenim mjestima. Tome je u velikoj mjeri doprinijelo zaustavljanje postrojenja Hidroelektrane Piva na Mratinju u Crnoj Gori.

    Prema informacijama iz nadležnih službi civilne zaštite, od ponoći do šest sati ujutro hidroelektrana nije ispuštala vodu iz svoje akumulacije.

  • Padavine nastavljene, ali situacija stabilna

    Padavine nastavljene, ali situacija stabilna

    Obilne padavine izazvale su poplave na istoku i jugu Republike Srpske.

    U Trnovu je proglašena vanredna situacija, ali tokom noći nije bilo izlivanja Željeznice.

    • Situacija je stabilna i saniraju se štete nakon jučerašnjeg izlivanja rijeke u Kijevu kod Trnova – izjavio je za RTRS Goran Timotija iz opštine Trnovo.

    Načelnik opštine Trnovo Dragomir Gagović rekao je za našu televiziju da je noć bila teška, s obzirom da kiša pada bez prestanka od juče.

    Ujutro će ponovo zasjedati Opštinski štab za vanredne situacije.

    U Gacku je situacija stabilizovana. Iako kiša pada, sve je pod kontrolom i izlivanja rijeka nije bilo, rečeno je jutros za RTRS u Vatrogasnoj jedinici Gacko.

    Aleksa Vučjković iz gatačke Vatrogasne spasilačke jedinice rekao je da bi, prema najavama meteorologa, kiša trebalo da prestane u popodnevnim časovima, dodajući da postepeno raste vodostaj rijeke Đerope, ali da situacija nije zabrinjavajuća jer intenzitet padavina nije kao prethodnih dana.

    I u Foči je situacija pod kontrolom, nije bilo izlivanja Drine i Ćehotine, rečeno je u Vatrogasnoj jedinici Foča.

    Šef Odsjeka Civilne zaštite Foča Miloš Јakić rekao je da je vodostaj Drine u opadanju, ali da se oko 9.00 časova očekuje rast vodostaja.

    Noćas i jutros su bili ugašeni agregati Hidroelektrane “Mratinje” na rijeci Pivi u Crnoj Gori.

    U Višegradu je situacija stabilna, iako je kiša padala čitavu noć, rekao je za RTRS pomoćnik direktora Republičke uprave civilne zaštite Dragan Kos.

    Kos je rekao da su sve ekipe od ranih jutarnjih časova na terenu, te da se ne očekuju problemi, osim ako se padavine nastave ovim intenzitetom.

    • Eventualna ugroženost može nastati samo od rijeke Rzav, gdje se očekuju bujične poplave – naveo je on.

    Vodostaj rijeke Bosne u Doboju ima tendenciju pada i u 7.30 časova iznosio je 168 centimetara, pokazuju podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Vodostaji Une i Sane su u porastu, ali stanje za sada nije kritično.