VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Krišto poslala zahtjev: SIPA provjerava Amidžića

    Krišto poslala zahtjev: SIPA provjerava Amidžića

    U Državnu agenciju za istrage i zaštitu BiH (SIPA) stigao je zahtjev za provjeru imena kandidata za novog ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića, potvrđeno je za ATV iz SIPA.
    U petak je predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto poslala zahtjev za provjeru Amidžića.

    Inače, nakon što prođe provjere Amidžić bi trebao da bude izglasan za ministra u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

    Amidžić je predložen za novog ministra finansija i trezora u Savjetu ministara BiH nakon što je Zoran Tegeltija podnio ostavku na to mjesto kako bi preuzeo dužnost direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

  • Iz Austrije u BiH izručen Nedžad Ćehić osumnjičen za ratne zločine

    Iz Austrije u BiH izručen Nedžad Ćehić osumnjičen za ratne zločine

    U BiH je izručen Nedžad Ćehić, osumnjičeni za ratne zločine na prostoru Bosanske Krupe 1995. godine.

    Kako je zvanično saopšteno iz Tužilaštva BiH, nakon izručenja osumnjičenog, koje su realizovale partnerske institucije Republike Austrije, gdje je osumnjičeni lociran i lišen slobode, održano je ročište u Sudu BiH, na kojem je za osumnjičenog određena mjera pritvora.

    Osumnjičeni Nedžad Ćehić, rođen 1972. godine u Bosanskoj Krupi, obuhvaćen je istragom Posebnog odjela za ratne zločine, koja se odnosi na ubistvo najmanje 25 zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske, koji su u rejonu Bosanske Krupe zarobljeni 1995. godine.

    Istraga u ovom predmetu, u kojem je podignuta optužnica protiv sedam osoba u predmetu “Senad Bužimkić i dr” obuhvata i osumnjičenog Ćehića, koji je bio nedostupan pravosudnim institucijama BiH, nakon čega se sa partnerskim policijskim i pravosudnim institucijama zajednički radilo na njegovom pronalasku i lociranju.

    Optuženi u navedenom predmetu terete se da su u svojstvu zapovjednika i pripadnika 511. Slavne brdske brigade Armije RBiH, postupali protivno Ženevskim konvencijama o zaštiti ratnih zarobljenika za vrijeme rata.

    U optužnici se navodi, da su nakon zarobljavanja najmanje 25 pripadnika Vojske Republike Srpske na lokalitetima u opštini Bosanska Krupa, četvorica zarobljenika odmah ubijeni, a ostali odvedeni u zarobljeništvo, nakon čega su odvođeni, mučeni i zlostavljani, te je dio zarobljenika ubijen iz vatrenog oružja a dio zarobljenika hladnim oružjem i raznim predmetima tučen do smrti, prenosi “Klix”.

    Tijela ubijenih zarobljenika razmijenjena su i pronađena tokom 1995. i 1996. godine, a tijelo jedne žrtve pronađeno je 2004. godine.

  • Stevandić: Koridor – tema koja ujedinjuje

    Stevandić: Koridor – tema koja ujedinjuje

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je obilježavanje 31 godine od proboja “Koridora” kroz Posavinu tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata tema koja treba da sve u Srpskoj ujedinjuje.

    Stevandić je, reagujući na jučerašnje saopštenje SDS-a, rekao da je protokol povodom obilježavanja 31 godine od proboja “Koridora” na Dugoj NJivi kod Modriče organizovalo Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, te da mu je iskreno žao da na takvom mjestu bude bilo kakvih nesuglasica.

    “Sve je organizovao protokol Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Srpske. Dakle, iskreno mi je žao da na takvom mjestu imamo bilo kakve nesuglasice. Nije istina da je spisak govornika i obraćanja pravio /predsjednik Republike Srpske/ Milorad Dodik. Žao mi je i ne bih želio da od toga napravimo neku novu raspravu. To su teme koje nas ujedinjuju”, rekao je Stevandić na konferenciji za novinare u parlamentu Srpske.

    Na Dugoj NJivi kod Modriče juče je obilježena 31 godina od proboja “Koridora” kroz Posavinu, najsloženije i najznačajnije vojne operacije u Odbrambeno-otadžbinskom ratu koja je rezultirala spajanjem zapadnog sa istočnim dijelom Republike Srpske i Srbijom.

    Operacija “Koridor 92” jedna je od najhumanijih bitaka u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, kojom je okončana 42 dana duga kopneno-vazdušna blokada oko milion i po Srba u zapadnom dijelu Republike Srpske i Republike Srpske Krajine.

    Prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica, u operaciji “Koridor” poginulo je 877 pripadnika Vojske Republike Srpske, 15 pripadnika MUP-a Srpske i 17 pripadnika MUP-a Republike Srpske Krajine.

  • Sutra dvije posebne sjednice Narodne skupštine RS

    Sutra dvije posebne sjednice Narodne skupštine RS

    Narodna skupština Republike Srpske sutra će održati dvije posebne sjednice, odlučio je skupštinski kolegijum.

    Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će raspravljati o prijedlogu zakona o prestanku važenja i objavljivanja odluka Ustavnog suda BiH u Republici Srpskoj, te zaštiti osoba koje budu “progonjene” jer su se oglušile na odluke tog suda, počeće u 11 časova, a odmah nakon toga, poslanici će raspravljati o vetu koji je uložila predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, na Prijedlog zaključka o usvajanju Sporazuma o slobodi kretanja sa ličnim kartama na zapadnom Balkanu, Sporazuma o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora dentalne medicine i arhitekata u kontekstu Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini i Sporazuma o priznavanju kvalifikacija visokog obrazovanja na zapadnom Balkanu

    Predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić kazao je da Srpska ima pravo da se bori da zaštiti svoju imovinu i naša prava.

    “Kada se završi osma sjednica koja je sazvana na bazi prošlosedmičnih odluka, odmah počinje deveta sjednica. Uzrok druge sjednice su trikovi koje je gospodin Denis Bećirović pokušao da ubaci na sjednici Predsjedništva, a to je treći dokument koji nije imao podršku Savjeta ministara BiH, a odnosi se na lične karte samoproglašenog Kosova. Podržaćemo Cvijanovićevu, čime ćemo pokazati da Republika Srpska ima svoje stavove”, pojasnio je on.

    Stevandić je istakao da Narodna skupština nije dobila nijedan zahtjev za obraćanje od predstavnika opozicionih stranaka.

    Treba napomenuti da na sjednici Kolegijuma nisu bili predstavnici SDS-a i Liste Za pravdu i red.

    “PDP prošle sedmice nije podržao zaključke iako je učestvovao u njihovom odlučivanju”, kazao je Stevandić.

    Na pitanje šta garantuje da će se poštovati odluke Narodne skupštine Republike Srpske o Ustavnom sudu BiH, jer su ranije postojale odluke, Stevandić je rekao da se ovim zakonom rješavaju svi prethodni problemu.

    “Zakon je predviđen da stupi na snagu drugog dana odmah”, najavio je predsjednik parlamenta Srpske, ne odgovarajući na pitanje da li ovaj zakon može da zaobiđe Savjet ministara BiH.

    “Ostavićemo to za sutra. Ne možemo sve danas”.

    Srđan Mazalica, zamjenik šefa Kluba poslanika SNSD-a, poručio je da očekuje da će oba zakona dobiti jedinstvenu podršku narodnih poslanika.

    “Mi se ovdje štitimo od štetnih odluka Ustavnog suda BiH, a sigurno će ih biti”, rekao je Mazalica.

    “Sutra donosimo zakone, a na zaključke” naveo je Mazalica, ali i dodao:

    “Ja još nisam vidio ta zakonska rješenja. Videćemo šta je tačno navedeno”.

    Na pitanje kako to da još nije vidio zakon, a poslanici su predlagači, odgovorio je:

    “Biće dostavljen u elektronskoj formi, tako je rečeno na kolegijumu. Svim poslanicima istovremeno. To je neka garancija da će svi poslanici biti u istoj poziciji”.

    Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a kazao je da će ova stranka učestvovati na sjednici o Ustavnom sudu BiH.

    “Malo je čudno ova sva priča, jer je rečeno da će taj zakon odmah stupiti na snagu odmah. Jer imali smo Agenciju za lijekove RS a to nikada nije stupilo na snagu, odnosno da ona nije formirana. Ja sam danas bio uzdržan na kolegijumu jer smo i ranije imali zaključke da se ne provode odluke Ustavnog suda u smislu da se ne učestvuje u radu, pa je srpski član Predsjedništva odmah naredni dan išao na sjednicu”, naglasio je on.

    “Mislim da ni stranci, ni naši građani neće Narodnu skupštinu shvatiti ozbiljno, jer svi zaključci koji su dosad doneseni nisu provedeni”, dodao je on i ponovio da ne zna da li će OHR i Ustavni sud BiH reagovati na nova zakonska rješenja, odnosno staviti ga van snage.

    “Ne mogu vam ništa reći, jer zakon nije ni usvojen”, rekao je Crnadak i dodao da će PDP učestvovati i na drugoj sjednici.

    “Tu mi je ostalo nejasno da li je gospođa Cvijanović tražila da nema putovanja sa ličnim kartama između BiH i samoproglašenog Kosova, ili je to samo sutra. To je prva tačka. Što se tiče druge tačke, u pitanju je veto na mehanizam koordinacije. Moraće to da nam se pojasni, da li je to uvod da se ide kontra EU ili ne, vidjećemo šta će donijeti”, poručio je Crnadak.

  • Stevandić: Da nam više ni jedan koridor ne bude zatvoren

    Stevandić: Da nam više ni jedan koridor ne bude zatvoren

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da se obilježavanjem 31 godina od proboja Koridora kroz Posavinu odaje počast svim ljudima širom Srpske koji su položili živote u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, ali i pokazuje snaga i političko jedinstvo Republike Srpske.
    “Već 31 godinu mi se borimo da branimo ovaj koridor da on ne bude zatvoren i mnogo je pokušaja da nam te koridore zatvore, da nam na razne načine poremete odnose sa Srbijom. Da nam zatvore finansijske i političke koridore”, rekao je Stevandić novinarima na Dunjoj Njivi kod Modriče gdje je obilježena 31 godina od proboja Koridora.

    On je dodao da, uprkos tome, Republika Srpska ne samo da brani ovaj koridor, nego je otvorila i nove koridore u svijetu i Evropi.

    “Sa ovog mjesta možemo da poručimo samo da kao narod pripadamo jedinstvenoj politici, jedinstvenom opredjeljenju, da branimo ono što smo stvorili i da nam nijedan koridor više ne bude zatvoren”, istakao je Stevandić.

    Na Dugoj Njivi kod Modriče danas je obiljena 31 godina od proboja Koridora kroz Posavinu, najsloženije i najznačajnije vojne operacije u Odbrambeno-otadžbinskom ratu koja je rezultirala spajanjem zapadnog sa istočnim dijelom Republike Srpske i Srbijom.

  • Obilježena 31 godine od proboja “Koridora”

    Obilježena 31 godine od proboja “Koridora”

    Na Dugoj Njivi kod Modriče obilježena je 31 godina od proboja “Koridora” kroz Posavinu na Vidovdan u kojem su poginula 852 borca Vojske Republike Srpske, 13 pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske i 17 pripadnika MUP-a Republike Srpske Krajine.

    U manastiru Duga Njiva služena je liturgija, a potom i pomen i položeni su vijenci i cvijeće na spomen-obilježju.

    Obilježavanju su prisustvovali i predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, te ministar rada i boračko-invalidske zaštite Danijel Egić.

    Parastosu su prisustvovali i predstavnici gradova i opština, delegacije Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka, predstavnici nevladinih organizacija i udruženja od javnog interesa proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske, kao i ostale zvanice.

    Nakon polaganja vijenaca i cijeća učesnici “Marša 12 kilometara za 12 banjalučkih beba” pustili su golubove kao simbol mira.

    Koridorom smo obilježavali granice Republike Srpske, što je bio jedan od ciljeva Otadžbinskog rata, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    • Nema pobjede koje smo ostavrili u istoriji, a da nije bilo i stradanja, ali iza njih ostaju i rezultati, a to je naša Republika Srpska – poručio je Dodik.

    Pukovnik Vojske Republike Srpske Miko Škorić prisjetio se događaja iz ljeta 1992. godine.

    • To je bila bitka svih bitaka. Oko 800.000 stanovnika zajedno sa RSK bilo je u okruženju i bili smo primorani da probijamo koridor života – istakao je Škorić.

    Radan Ostojić, predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske, ističe da svi imamo obavezu prema 23.000 boraca koji du dali najvrijednije, svoje živote.

    • Imajući u vidu da živimo na prostoru gdje stepen odlučnosti mora da bude na nivou kada je stvarana, da bi danas bila sačuvana. Ratove smo dobijali, ali smo neke mirove izgubili. Republika Srpska i srpski narod koje žive u njoj je narod mira, a Srpska je garant opstanka Srba na ovim prostorima. Samo tako možemo i moramo sačuvati Republiku Srpsku – rekao je Ostojić.

    Vojna operacija “Koridor 92” trajala je od 14. do 28. juna na području Posavine i omogućila je spajanje zapadnih dijelova Srpske i Republike Srpske Krajine sa ostalim dijelovima Srpske i Srbijom.

    Ovom akcijom, čiji je direktan povod smrt 12 beba u banjalučkom porodilištu zbog nedostatka kiseonika, okončana je 42 dana duga kopneno-vazdušna blokada zapadnog dijela Srpske i Republike Srpske Krajine.

    “Vidovdan – proboj Koridora” obilježava se u organizaciji Odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade Republike Srpske kao istorijski događaj od republičkog značaja.

  • Orban iz BiH poslao nekoliko ključnih poruka

    Orban iz BiH poslao nekoliko ključnih poruka

    Vlastima u BiH treba prepustiti da se same dogovaraju, bez miješanja stranaca, jedna je od ključnih poruka koju je tokom svoje dvodnevne posjete BiH poslao mađarski premijer Viktor Orban.

    Orban se sa svojom delegacijom prvo u četvrtak sastao s visokim funkcionerima u Sarajevu.

    Potom su doputovali u Banjaluku gdje su, nakon sastanaka s najvišim zvaničnicima Srpske, ostatak vremena proveli u opuštenom druženju s predsjednikom Miloradom Dodikom i pojedinim visokim funkcionerima.

    Orban je po dolasku u Sarajevo i Banjaluku poslao nekoliko ključnih poruka od toga kako je BiH odavno trebala da bude u EU, do toga kako se protivi bilo kakvim sankcijama.

    Viktor Orban na sastanku sa članovima Predsjedništva BiHFOTO: PREDSJEDNIŠTVO BIH

    Ad
    – Mi ne podržavamo nikakve sankcije, niti ćemo. Generalno. I na kraju, smatramo da iz ovog dijela Evrope treba da se povuku međunarodni igrači, da se političke i druge odluke donose od strane naroda koji ovdje žive – poručio je mađarski premijer, koji je obećao bolju saradnju Budimpešte i BiH na polju ekonomije i privrede.

    Politički analitičar Velizar Antić ističe da su sve poruke koje je Orban izgovorio prilikom posjete BiH i Republici Srpskoj bile u skladu s politikom koja ga odlikuje i sa kojom je prepoznatljiv.

    – On se zalaže za Evropsku uniju jakih nacionalnih država i sa što manje birokratije u Briselu. Zbog te svoje politike Orban nije neko na koga administracija u Briselu gleda sa simpatijama. Štaviše, on je u potpunosti protiv projekta EU koji se promoviše u Briselu, gdje bi se snaga nacionalnih država podredila Uniji. Tako su i njegove izjave o neuplitanju stranaca u unutrašnje odnose u BiH, kao i protivljenje sankcijama, potpuno u skladu s politikom koju on vodi u spoljnoj politici – ističe Antić.

    Dodaje da su se više puta iz Evropske unije uplitali i kritikovali rješenja koja je Orban preduzimao u Mađarskoj, a često se nalazio i pod sankcijama ili prijetnjom sankcijama iz EU.

    Iz tog razloga, kako kaže Antić, Orban je protiv uplitanja u unutrašnja pitanja suverenih država, kao i protiv bilo kakvih sankcija.

    On ističe da je Mađarska značajna regionalna država i ispoljava interesovanje za ovaj region.

    – Interes Mađarske da ovaj region uđe u Uniju je sasvim sigurno veći nego što je to interes nekih država koje nisu u našem komšiluku. Tako da je potrebno iskoristiti tu činjenicu što imamo jednu državu u susjedstvu koja će biti velika podrška u pristupanju EU – navodi Antić.

    Po ovom pitanju su nam se, kako dodaje, interesi podudarili i potrebno je tu činjenicu iskoristiti da održavamo dobre odnose s Mađarskom.

    Antić smatra da je Orbanova posjeta mnogo značajnija Republici Srpskoj nego Bosni i Hercegovini.

    Prema njegovim riječima, rijetko koji političar iz EU će pored posjete Sarajevu doći i u Banjaluku i tu se zadržati dva dana.

    – Dakle, jasna je poruka da Mađarska priznaje i prepoznaje Republiku Srpsku kao nekoga s kim treba razgovarati i ko je značajan nivo vlasti u Bosni i Hercegovini. Takođe, i Viktor Orban je, kao i Milorad Dodik, neko ko se nalazi pod određenom vrstom sankcija, pa se i po tom pitanju interesi vlasti u RS i Mađarske preklapaju – zaključuje Antić.

    Profesor geopolitike i međunarodnih odnosa, Srđan Perišić, ističe da je ovo, prije svega, bila posjeta Republici Srpskoj, što je veoma značajno za predstavnike Srpske i njene građane.


    Ističe da je Mađarska jedan od bitnih faktora kako na ekonomskom, tako i na diplomatskom polju.

    – Kada dođe mađarski premijer u posjetu i zadrži se dva dana, to govori da Srpska ima čvrstog saveznika unutar EU. Mađarska je jedna od zaštitnika Srpske, što ni Banjaluka ni Budimpešta ne kriju – kaže Perišić.

    Dodaje da Srpska svojom politikom sprečava politiku Zapada koju on sprovodi u BiH.

    Perišić ističe da su odnosi s Mađarskom dio te strateške politike Republike Srpske.

    – Budimpešta otvoreno stoji uz Srpsku unutar BiH. Zašto su odnosi Srpske i Mađarske tako dobri? Pa zato jer je i Mađarska napravila otklon od Zapada u mnogim segmentima svoje spoljne politike, pa čak i unutrašnje – ocjenjuje Perišić.

    On kaže da Mađarska i Srpska razvijaju dobre odnose, ali da oni ne idu na štetu BiH, već joj to može donijeti samo korist.

  • Ispaljene 62 rakete zbog nevremena

    Ispaljene 62 rakete zbog nevremena

    Na području devet lokalnih zajednica u Republici Srpskoj ispaljene su 62 protivgradne rakete zbog nevremena, saopšteno je iz Јavnog preduzeća Protivgradna preventiva.

    Protivgradna zaštita je dejstvovala od 14.46 do 22.58 časova sa 30 stanica.

    Na području Banjaluke juče je ispaljeno 20 raketa, Mrkonjić Grada devet, Laktaša, Novog Grada i Kneževa po šest, Prijedora i Čelinca po pet, Bratunca i Srebrenice po dvije.

    Iz Protivgradne preventive su naveli da su strijelci na terenu, osim ekstremnih pljuskova i olujnog vjetra, prijavili pojave sugradice u pljusku na području Kneževa i Lukavca, a pojavu grada na području Mrkonjić Grada.

  • Formiranje integrisanih graničnih prelaza u interesu poslovne zajednice

    Formiranje integrisanih graničnih prelaza u interesu poslovne zajednice

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac i ministar bezbjednosti Nenad Nešić ocijenili su danas da bi formiranje integrisanih graničnih prelaza Rača-Sremska Rača i Vardište-Kotroman bilo značajan iskorak za olakšavanje spoljnotrgovinskog prometa i unapređenje poslovanja domaćih privrednika.

    Košarac je na današnjem sastanku informisao Nešića o iskazanim potrebama poslovne zajednice Republike Srpske i Federacije BiH u vezi sa formiranjem integrisanih graničnih prelaza radi omogućavanja nesmetanog prometa robe.

    Razgovarano je o graničnom prelazu i mostu “Bratoljub” na Drini, saopšteno je iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara.

    • Formiranje integrisanih graničnih prelaza bila je tema sastanaka koji sam imao sa ministrom unutrašnje i spoljne trgovine Srbije Tomislavom Momirovićem. Ohrabruje me spremnost nadležnih tijela u Srbiji da ovo pitanje stave u fokus aktivnosti u narednom periodu – istakao je Košarac.

    Nešić je naglasio da podržava inicijative o formiranju integrisanih graničnih prelaza, te izrazio punu spremnost za pokretanje potrebnih aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva bezbjednosti u Savjetu ministara.

    Na sastanku je razgovarano i o zakonskim nadležnostima oba ministarstva u kontekstu implementacije Zakona o kontroli spoljnotrgovinskog prometa oružja, vojne opreme i robe posebne namjene BiH.

    Razgovaranoje i o problematici izgradnje odlagališta za radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo na Trgovskoj gori u Hrvatskoj.

    • Zahvalan sam Nešiću na podršci koju je pružio stavovima koje sam zastupao na nedavnoj zajedničkoj sjednici Savjeta ministara i Vlade Hrvatske u Zagrebu u vezi sa gorućim pitanjem izgradnje spornog odlagališta – rekao je Košarac.

    On je naglasio da su se dogovorili da će u domenu nadležnosti dva ministarstava i dalje aktivno raditi na rješavanju ovog problema u interesu građana.

    Sagovornici su razmijenili mišljenja i o tačkama dnevnog reda predstojeće sjednice Savjeta ministara.

  • Peticiju protiv odluke Ustavnog suda BiH do sada potpisala 194 člana akademske zajednice

    Peticiju protiv odluke Ustavnog suda BiH do sada potpisala 194 člana akademske zajednice

    Predstavnici akademske zajednice Republike Srpske izrazili su nezadovoljstvo radom Ustavnog suda BiH, posebno njegovom odlukom od 19. juna kojom je brisan član 39 Pravila Ustavnog suda BiH, naglašeno je u Peticiji koju je za sad potpisalo njih 194.

    U Peticiji se naglašava da izmjene Pravila, koje su donesene na sjednici Ustavnog suda BiH bez prisustva ijednog sudije iz Republike Srpske, predstavljaju kršenje Ustava BiH i Pravila tog suda, logike pariteta i konstitutivnosti naroda u svim institucijama na nivou BiH, kao osnove za funkcionisanje složene države kakva je BiH.

    • Ovakva odluka čin je pravnog nasilja nezabilježen u modernim evropskim državama. Time se stvara pravna nesigurnost i ugrožava vladavina prava. Kada se tako postupa, kao što je to učinio Ustavni sud BiH svojom odlukom od 19. juna, akademska zajednica ne može se oteti utisku da takve odluke Ustavnog suda BiH idu za tim da se razvlasti Republika Srpska, poništi dejtonski Ustav i u konačnom izvrši centralizacija BiH – naglasili su predstavnici akademske zajednice.

    Oni su upozorili da je ovaj potez sudija Ustavnog suda BiH jasno smišljena strategija kojom se, u konačnom, želi ukinuti Republika Srpska, čemu se, naglasili su, odlučno protive kao pripadnici akademske zajednice.

    • U tom kontekstu, akademska zajednica podržava legitimno izabrane predstavnike Republike Srpske u njihovom nastojanju da očuvaju ustavnopravni poredak – poručili su članovi akademske zajednice Srpske.

    Prvog dana potpisivanja peticiju su podržali dole navedeni članovi akademske zajednice:

    1.    doc. dr Željko Budimir

    2.    prof. dr Radoslav Gajanin

    3.    prof. dr Milan Kulić

    4.    doc. dr Nina Sajić

    5.    prof. dr Marijana Kapović Solomun

    6.    prof. dr Vlade Simović

    7.    prof. dr Aleksandar Ostojić

    8.    prof. dr Dalibor Kesić

    9.    prof. dr Strain Posavljak

    10.   prof. dr Milica Balaban

    11.   prof. dr Vlado Đajić

    12.   prof. dr Milenko Krajišnik

    13.   Predrag Govedarica, ma

    14.   mr Đorđe Markez

    15.   doc. dr Aleksandar Vranješ

    16.   prof. dr Rajko Gnjato

    17.   prof. dr Nenad Kecmanović

    18.   prof. dr Srđan Lalić

    19.   prof. dr Zlatko Pavlović

    20.   doc. dr Milimir Govedarica

    21.   prof. dr Vojo Kovačević

    22.   prof. dr Vesna Krstović-Spremo

    23.   doc. dr Boban Miletić

    24.   Marko Škipina

    25.   Zoran Novaković

    26.   prof. dr Vera Ćevriz Nišić

    27.   Duško Kostić, ma

    28.   prof. dr Cviko Јekić

    29.   prof. dr Mirko Toljić

    30.   Miljan Sikimić, ma

    31.   doc. dr Mladen Papaz

    32.   prof. dr Milenko Pikula

    33.   prof. dr Dalibor Petrović

    34.   prof. dr Darko Đogo

    35.   doc. dr Dragan Plakalović

    36.   doc. dr Ranka Perućica

    37.   prof. dr Rade Simović

    38.   Filip Matić, ma

    39.   doc. dr Helena Marić Kujundžić

    40.   prof. dr Zdravko Božičković

    41.   prof. dr Branislav Drašković

    42.   doc. dr Sanja Golijanin

    43.   prof. dr Radoslav Grujić

    44.   prof. dr Dimitrije Ćeranić

    45.   Sonja Kaurin, ma

    46.   Ivan Јojić

    47.   doc. dr Јelena Lečić

    48.   doc. dr Maja Laković

    49.   prof. dr Ratko Đuričić,

    50.   prof. dr Srđan Perišić,

    51.   prof. dr Marko Gutalj,

    52.   doc. dr Igor Đurić

    53.   Svetlana Panić, ma

    54.   prof. dr Dejan Antić

    55.   mr Milan Zelenović

    56.   Milan Јotanović, ma

    57.   prof. dr Boro Bronza

    58.   prof. dr Slavojka Bešić Bronza

    59.   prof mr Sandra Ivanović

    60.   prof. Dr Milomir Šoja

    61.   prof. dr Manja Đurić

    62.   prof. dr Goran Radivojac

    63.   prof. ma Drago Vejnović

    64.   prof . dr Vesna Gajanin

    65.   prof. dr Gordana Rokvić

    66.   Јelena Brkić, ma

    67.   prof. dr Јelena Poljašević

    68.   doc. dr Borut Bosančić

    69.   prof. dr Miodrag Regodić

    70.   prof. dr Siniša Vidaković

    71.   prof. dr Zoran Vasiljević

    72.   prof. dr Dragana Purković Macan

    73.   mr Nebojša Savić

    74.   doc. dr Dijana Simonović

    75.   Petar Babić, ma

    76.   prof. dr Mladen Todić

    77.   prof. dr Snježana Popović Pejčić

    78.   Nemanja Јalić, ma

    79.   dr Slobodan Gnjato

    80.   prof. dr Saša Zeljković

    81.   prof. dr Ranko Škrbić

    82.   prof. dr Dragana Vilić

    83.   prof. mr Zoran Banović

    84.   prof. mr Arsen Čarkić

    85.   prof. dr Draga Mastilović

    86.   prof. dr Saša Petković

    87.   prof. dr Mihajlo Stojčić

    88.   prof. dr Nenad Ponorac

    89.   doc. dr Ana Golić Јelić

    90.   doc. dr Marina Antić

    91.   prof. dr Malina Čvoro

    92.   prof. dr Bojana Vasiljević Poljašević

    93.   prof. dr Siniša Kurteš

    94.   prof. dr Slava Sukara

    95.   prof. mr Maja Dodig

    96.   prof. dr Gordana Đurić

    97.   mr Dejan Vasić

    98.   doc. dr Mirela Kajkut Zeljković

    99.   doc. dr Tijana Vujičić

    100.  doc. dr Sanja Tucikešić

    101.  prof. dr Ilija Komljenović

    102.  prof. dr Stevan Trbojević

    103.  doc. dr Dalibor Tomaš

    104.  prof. dr Vinko Babić

    105.  prof. dr Dragan Gligorić

    106.  doc. dr Nemanja Savić

    107.  prof. dr Željko Ivanović

    108.  prof. dr Vladan Mirjanić

    109.  Marko Romić, ma

    110.  Robert Švraka, ma

    111.  doc. dr Miloš Ljubojević

    112.  prof. dr Mihajlo Marković

    113.  prof. dr Vesna Aleksić

    114.  prof. dr Igor Milinković

    115.  prof. dr Sanda Dodik

    116.  Dragana Gajić, ma

    117.  akademik prof. dr Dragoljub Mirjanić

    118.  doc. dr Aleksandar Pajkanović

    119.  prof. dr Željko Mitrović

    120.  prof. dr Zoran Lukić

    121.  prof. dr Lana Nežić

    122.  prof. dr Žana Topalović

    123.  mr Petar Praštalo

    124.  prof. dr Dragan Macanović

    125.  prof. dr Igor Zekanović

    126.  prof. dr Matej Savić

    127.  prof. dr Goran Latinović

    128.  doc. dr Draško Gajić

    129.  prof. dr Milenko Vojvodić

    130.  doc. dr Nikola Ožegović

    131.  Milica Јaguzović, ma

    132.  prof. dr Velibor Lalić

    133.  doc. dr Nataša Lukić

    134.  Dario Marjanović

    135.  prof. dr Radana Lukajić

    136.  prof. dr Nataša Vilić

    137.  Sandra Lukić

    138.  doc. dr Radovan Subić

    139.  Dušanka Slijepčević, ma

    140.  prof. dr Đorđe Vuković

    141.  doc. dr Vanja Daničić

    142.  Ilija Čigoja, ma

    143.  prof. dr Željka Marjanović Balabn

    144.  prof. dr Predrag Ćeranić

    145.  prof. dr Tatjana Duronjić

    146.  prof. dr Borivoje Milošević

    147.  Rajko Roljić, ma

    148.  prof. dr Ljiljana Došenović

    149.  Dejana Savić, ma

    150.  Mirjana Predić, ma

    151.  prof. dr Svetozar Bogojević

    152.  akademik prof. dr Zoran Govedar

    153.  prof. dr Vladimir Јovanović

    154.  doc. dr Ljilja Šikman

    155.  prof. dr Darko Paspalj

    156.  prof. dr Svjetlana Lolić

    157.  mr Sanja Pržulj

    158.  prof. dr Dijana Јelić

    159.  prof. dr Dimitrije Čvokić

    160.  Milica Mijatović, ma

    161.  mr Milan Vukić

    162.  prof. dr Sanja Milić

    163.  doc. dr Dragan Vujadinović

    164.  doc. dr Goran Knežević

    165.  mr Bojan Krunić

    166.  prof. dr Novo Plakalović

    167.  prof. dr Dragan Tošković

    168.  prof. dr Vesna Milić

    169.  prof. dr Goran Marković

    170.  dr Milenko Smiljanić

    171.  prof. dr Milija Krajišnik

    172.  prof. dr Јasna Bogdanović Čurić

    173.  doc. dr Dejana Radovanović Šarenac

    174.  Zoran Petković

    175.  prof. dr Dejan Bokonjić

    176.  dr Maja Vuković

    177.  prof. dr Zoran Ćurguz

    178.  doc. dr Ranko Bilinac

    179.  prof. dr Biljana Milošević

    180.  doc. dr Saša Đukić

    181.  prof. dr Milorad Tomić

    182.  doc. dr Bojan Ćorluka

    183.  prof. dr Mirko Kulina

    184.  doc. dr Slaviša Vulić

    185.  doc. dr Đorđe Marilović

    186.  prof. dr Јelena Krunić

    187.  prof. dr Tamara Kovačević Preradović

    188.  doc. dr Darko Šuka

    189.  mr Biljana Štaka

    190.  prof. dr Branislav Mašić

    191.  mr Radenka Bjelošević

    192.  doc. dr Milan Milotić

    193.  Vladan Јaguzović, ma

    1. prof. dr Svetlana Pelemiš

    Peticiju je moguće potpisati do ponedjeljka, 26. juna.