Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je svijetu hitno potrebna reafirmacija principa miroljubive koegzistencije između država i naroda, uzajamnog poštovanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta i nemiješanja u unutrašnje poslove drugih država i poručila da se, u okviru kolektivnog tročlanog Predsjedništva BiH, snažno zalaže za ove vrijednosti.
Uobraćanju na Samiti Kontakt grupe Pokreta nesvrstanih u Bakuu, Cvijanovićeva je rekla da joj je čast što ima priliku da se obrati učesnicima ovog važnog skupa i da želi da izrazi zahvalnost na pozivu predsjedniku Azerbejdžana i predsjedavajućem Pokreta nesvrstanih Ilhamu Alijevu.
– Zaista je privilegija danas biti ovdje i razgovarati o mnogim važnim temama ne samo na simboličkom nivou, već suštinski, kroz ideju partnerstva i solidarnosti. Ovo okupljanje dešava se u vrijeme kad su svijetu, baš kao i u periodu nastanka Pokreta, prijeko potrebni mir, relaksacija, dijalog, uzdržanost od namjere da neki problem učinimo većim – naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je navela da aktuelni globalni izazovi sa kojima se svijet suočava ukazuju na važnost poštovanja neprolaznih i univerzalnih vrijednosti i principa na kojima je utemeljen i danas počiva Pokret nesvrstanih.
– Svijet u kojem živimo mijenja se dramatičnom brzinom i, nažalost, ne u pozitivnom pravcu. Pandemija virusa korona ostavila je ozbiljne i dugoročne posljedice u cijelom svijetu. One se najprije ogledaju u izgubljenim ljudskim životima, a pored oblasti medicine i zdravstvene zaštite, vidljive su i u gotovo svim drugim segmentima društva – ukazala je srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH.
Usljed pandemije, dodala je ona, ekonomski izazovi dodatno su se usložnili i umnožili kako na globalnom, tako i na nivou pojedinačnih država, posebno onih siromašnijih.
Prema njenim riječima, na vrhuncu pandemije posebno su izražene razlike između razvijenih i nerazvijenih država, u pogledu pristupa i distribucije medicinskih sredstava poput respiratora i zaštitne medicinske opreme, a u kasnijoj fazi i vakcina.
Ona je ocijenila da su principi solidarnosti i uzajamne pomoći ustuknuli pred strahom od nevidljivog neprijatelja koji se širio ogromnom brzinom, prkoseći svim restriktivnim mjerama koje su uvodile vlasti širom svijeta da bi očuvali svoje stanovništvo.
Ipak, dodala je Cvijanovićeva, bilo je i pozitivnih primjera kao što su aktivnosti određenih država i međunarodnih organizacija koje su bile na raspolaganju onim najugroženijima.
– Kao predstavnik zemlje posmatrača, želim da pohvalim ulogu Pokreta nesvrstanih koji je i tada bio, a i danas je u centru multilateralnih napora usmjerenih ka prevazilaženju negativnih efekata korona virusa. Nažalost, period postepenog oporavka, koji je uslijedio nakon stabilizacije epidemiološke situacije u svijetu, obilježen je novim globalnim bezbjednosnim izazovima, ratnim dešavanjima i dramatičnim zaoštravanjem geopolitičkih rivaliteta – naglasila je Cvijanovićeva.
Stoga se, navela je ona, ponekad čini da su i postkovid oporavak, kao i mnoge druge važne teme, u posljednjih godinu dana otišle u drugi plan, barem što se tiče medija i njihovog fokusa.
– Međutim, odsustvo medijskog interesovanja ne znači da su ti izazovi, nestali ili se umanjili. Zato smatram da je veoma važno što u okviru ovog samita imamo priliku da skrenemo pažnju međunarodne javnosti na problem postkovid oporavka, kao i na važnost ulaganja dodatnih napora ka prevazilaženju negativnih efekata pandemije. Taj zadatak nije nimalo jednostavan, s obzirom na složene okolnosti i ogroman nered u kojem se svijet trenutno nalazi – rekla je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, rat, sankcije, teroristički napadi govore da je jezik sile i oružja prevladao nad diplomatijom i dijalogom, a ponekad se čini i nad samim razumom.
I dok ljudi stradaju, dodala je ona, ogroman dio svijeta pretvorio se u navijačke tabore koji požar gase benzinom.
Cvijanovićeva je istakla da se u spirali nasilja i ratne histerije, sa podozrenjem, gotovo neprijateljski, posmatraju oni koji apeluju na mir i dijalog, odbijajući da se svrstaju u jedan od suprotstavljenih tabora.
– Kao što znate, na prostoru bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), jedne od osnivača Pokreta nesvrstanih, prije tri decenije bjesnio je krvavi građanski rat. Posebno tragičan bio je sukob u BiH u kojem je stradalo skoro 100 hiljada ljudi. Mi, nažalost, veoma dobro znamo šta je rat, šta su sankcije i kakve posljedice sa sobom nose, jer ih osjetimo i danas, 28 godina od okončanja oružanog sukoba. Zbog toga iskreno saosjećamo i žalimo za svakim izgubljenim životom u Ukrajini i u drugim dijelovima svijeta jer znamo da oni nisu broj, niti statistika, već ljudska bića čiji si izgubljeni životi prouzrokovali duboke rane njihovim zauvijek unesrećenim porodicama – ukazala je ona.
Cvijanovićeva je naglasila da “nas tragedija kroz koju smo prošli obavezuje da o tome govorimo sa ljudskog i humanitarnog aspekta, sa punom sviješću o tome da je cijena rata ogromna baš kao i važnost mira”.
– I to baš na ovom mjestu, jer su upravo principi na kojima je utemeljen Pokret nesvrstanih jedini mogući put ka miru i dugoročnoj stabilizaciji trenutnih geopolitičkih i bezbjednosnih izazova – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da je svijetu hitno potrebna reafirmacija principa miroljubive koegzistencije između država i naroda, uzajamnog poštovanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta, te nemiješanja u unutrašnje poslove drugih država.
Cvijanovićeva je naglasila da se u okviru kolektivnog tročlanog Predsjedništva BiH snažno zalaže za ove vrijednosti, kao i za dosljedno poštovanje unutrašnjeg i međunarodnopravnog poretka.
Ona je rekla da međunarodno pravo nije uspostavljeno da bi bilo mrtvo slovo na papiru ili švedski sto sa kojeg svako, od slučaja do slučaja, uzima ono što mu odgovara.
Prema njenim riječima, međunarodno pravo je definisano kao univerzalno, sa jasnom intencijom da ga jednako poštuju svi subjekti bez obzira na veličinu, broj stanovnika, vojnu ili ekonomsku moć.
– Posljedica urušavanja globalnog poretka zasnovanog na međunarodnom pravu su nestabilnost i anarhija u kojoj dugoročno niko ne dobija, a svi u manjoj ili većoj mjeri gube. Uvjerena sam da na ovom mjestu postoji visok stepen saglasnosti u pogledu temeljnih vrijednosti na kojima treba da bude zasnovan međunarodni poredak, od kojih su mir, stabilnost i saradnja među najvažnijim – istakla je Cvijanovićeva.
Ona je izrazila zadovoljstvo što kao predstavnik zemlje posmatrača prvi put prisustvuje okupljanju zemalja Pokreta koji je pokazao sposobnost da opstane i zadrži svoj značaj uprkos svim globalnim promjenama.
Činjenica je, rekla je Cvijanovićeva, da su okolnosti u kojima je nastao te 1961. godine u Beogradu, prestonici SFRJ, a danas glavnom gradu Srbije, drugačije, ali ne i sasvim neuporedive sa trenutnim, te da je činjenica i da su mnoge nesvrstane zemlje, tada siromašne, uspjele da od nerazvijenih postanu razvijene i moderne zajednice.
– Upravo zemlje Pokreta predstavljaju odličan okvir za jednu novu privrednu saradnju i stoga je važno rehabilitovati privredne i poslovne kontakte među njima. I tada, a i danas, Pokret nesvrstanih nastoji da očuva međunarodni balans, afirmiše saradnju i međusobno uvažavanje u bilateralnim odnosima svojih članica, ali i globalnom poretku. Zato sam uvjerena da i naša tradicija nesvrstanosti, utemeljena kroz spoljnopolitičko nasljeđe SFRJ može biti snažan most saradnje i razumijevanja u budućnosti kako kroz jačanje bilateralnih odnosa sa zemljama članicama Pokreta nesvrstanih, tako i kroz učešće u multilateralnim inicijativama od opšteg, globalnog značaja – naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju na ovom značajnom skupu u Bakuu.
Ona je ocijenila da su mnogi izazovi zajednički, bilo da je riječ o postkovid oporavku ili aktuelnim bezbjednosnim i geopolitičkim turbulencijama, te da stoga vjeruje da isto tako zajednički može doći do određenih zaključaka koji bi mogli doprinijeti njihovom prevazilaženju.
