Kategorija: Vijesti

Teniski turnir “Srpska open” donijeće ogromne benifite Banjaluci kada je riječ o turističkoj promociji grada, izjavila je za Mondo Dragana Vukliš, direktorka banjalučke Turističke organizacije.

Vukliševa tvrdi da banjalučki ATP turnir “Srpska open” dnevno prati nekoliko hiljada gledalaca, a prema riječima organizatora nekoliko miliona širom svijeta.

“Prema našim saznanjima svi smještajni kapaciteti na području grada su popunjeni. Najviše gostiju imamo iz Srbije, Slovenije, Njemačke, Austrije… Mjesec dana prije početka Srpska open zajedno sa organizatorima počeli smo promociju ovog turnira koji će definitivno obilježiti ovu godinu. Ovo je događaj od istorijskog značaja za naš grad koji je ispromovisao Banjaluku i na taj način ga pozicionirao kako na sportsku tako i na turističku mapu svijeta”, rekla je direktorka TOBL-a.

Srpska open i turistička promocija Banjaluke
Prema njenim riječima, svi turisti koji za za vrijeme “Srpska open” posjete Banjaluku takođe će imati priliku uživati i u koncertima “Plan B festa” na tvrđavi Kastel gdje će nastupiti vodeća imena regionalne muzičke scene.

Vukliševa se osvrnula i na održavanje Međunarodne biciklističke trke “Beograd-Banjaluka” koja, kaže,afrirmiše kako sport tako i turizam u gradu na Vrbasu.

Srpska open i turistička promocija Banjaluke
“Ovo je događaj koji povezuje naš narod iz Srbije i Republike Srpske, te u Banjaluku dovodi učesnike iz preko trideset zemalja. Pored navedenog, Banjaluka će tokom čitave godine imati veliki broj manifestacija i događaja koji će u naš grad privući veliki broj turista”, tvrdi Vukliševa i ističe da je Banjaluka u ovom mjesecu centar dešavanja, odnosno grad koji će biti u svim svjetskim medijima.

Atrakcija za građane i turiste biće i panoramski bus koji će moći da korite svi i tako mogu uživati u razgledanju Banjaluke iz jedne potpuno drugačije perspektive.

Svi turisti tokom mjeseca aprila mogu se provozati najljepšim dijelovima našeg grada potpuno besplatno, a novi panoramski autrobus voziće svaki dan.

Kako bi se dodatno obogatili turističku ponuda grada za vrijeme održavanja “Srpska open” iz TOBL-a napominju da u “Fan zoni” imaju svoj info-pult, dok su u parku “Petar Kočić” postavljeni štandovi gdje svoje proizvode prodaju i izlažu proizvođači Krajiških suvenira i rukotvorina.

“Na taj način gostima smo omogućili da mogu kupiti i ponijeti uspomenu iz Banjaluke”, podvukla je Vukliševa.

Podsjećamo, u Banjaluci se do nedjelje, 23. aprila, održava renomirani teniski turnir “Srpska open”, koji okuplja veliki broj igrača iz svjetskog vrha.

Predvodi ih najbolji reket planete Novak Đoković, a osim njega banjalučka publika ima priliku da vidi i Andreja Rubljova, Gaela Monfisa, Rišara Gaskea, Bornu Ćorića, Dušana Lajovića…

Za potrebe održavanja ovog turnira, u parku “Mladen Stojanović” je, uz rekonstrukciju postojećih, izgrađen potpuno novi teniski teren kapaciteta 5.000 mjesta, a ulaznice za jedan od najznačajnijih sportskih događaja u Banjaluci u novijoj istoriji rasprodate su danima prije početka turnira.

Pogledajte foto-galeriju iz navijačkog sela gdje je smješten i zvanični “Fan šop” Srpska open.

Ne mogu ni procijeniti koliko privatnih investicija Republika Srpska propušta jer njemačke kompanije smatraju da je politička klima u Republici Srpskoj previše nesigurna za dugoročne poslovne angažmane, kaže Tomas Fičen.Ambasador Njemačke u Bosni i Hercegovini Tomas Fičen dao je intervju za Politicki.ba.

Kako to u diplomatiji uvijek biva, indikativni su njegovi odgovori. Kako ono što je odgovorio, tako i ono što je možda i “preskočio”.

Šta je politika Njemačke prema Bosni i Hercegovini? S jedne strane imamo Rezoluciju Bundestaga, a sa druge djelovanje Kristijana Šmita. U Rezoluciji se zagovara “građanizacija” BiH. Svojim zadnjim intervencijama u Izborni zakon i Ustav Federacije BiH, Šmit je ojačao etnizaciju BiH.

– Savezna vlada je u svom koalicionom sporazumu jasno stavila do znanja da je zapadni Balkan za nju vanjskopolitički prioritet. Berlinskim procesom je i savezni kancelar Olaf ŠolC stavio svoj lični fokus na region.

Nedavno je i ministarka vanjskih poslova Baerbok, tokom razgovora sa ministrom vanjskih poslova Konakovićem na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, podvukla da ovaj region, a time i BiH, ima svoje mjesto u EU!

Prošlogodišnja rezolucija Bundestaga takođe jasno pokazuje da je Njemačka na strani BiH. Njemačka podržava približavanje Bosne i Hercegovine EU i poziva na bližu regionalnu saradnju u Berlinskom procesu. Osim toga, od ljeta 2022. god. i Bundesver je ponovo aktivan sa vojnicima u okviru EUFOR- Althea.

S našim parnterima u BiH takođe postoji apsolutna saglasnost o EU i NATO perspektivi BiH. To je još jednom istaknuto dodeljivanjem kandidatskog statusa za članstvo u EU u decembru 2022. Postoji realna perspektiva za EU, ali ona zahtijeva odlučne reforme.

Njemačka je bila od samog početka za mir u Bosni i Hercegovini. Funkcija visokog predstavnika – koji, kao međunarodni predstavnik, svoj mandat crpi iz Dejtonskog sporazuma, ugrađena je kao integralni dio u njemu. U izvršavanju svog mandata visoki predstavnik je nezavisan. Njegove dosadašnje odluke su na primjer doprinijele tome da se održe izbori i da budu transparentniji.

Osim toga, je Agendom 5+2 koju je utvrdilo Vijeće za implementaciju mira Dejtonskog sporazuma u 2008. godini jasno definisano šta je potrebno za zatvaranje OHR-a. Nažalost je BiH još uvijek daleko od ispunjavanja ovih uslova.

Šta su prioriteti Njemačke u BiH? Na ekonomskom, ali i na politickom planu? Zagovarate li i Vi formiranje vlasti na čelu s Osmorkom, makar to značilo i novu intervenciju visokog predstavnika u tom smjeru? (Prema medijskim navodima, njemački zvaničnici zaduženi (i) za BiH protiv su intervencije Šmita i zahtijevaju da se stranke u Federaciji BiH dogovore. To je tačno?)
– Njemačka je pouzdan i snažan parntner na strani BiH na putu ka EU. To je jasan vanjskopolitički prioritet Njemačke.

U 14 prioriteta Evropske komisije iz 2019. jasno je navedeno koje su reforme neophodne na tom putu. Reforme nisu važne samo za pristupanje EU, one će prije svega imati trajni pozitivan uticaj na živote ljudi u BiH.

Uz političku volju, brzo mogu biti implementirani. Sada je prije svega važno da se započne i uhvati u koštac sa reformama. Previše vremena je već protraćeno.

Sada je na novoizabranim političarima da zaista i iskoriste šansu koju pruža kandidatski status.

Dosta brzo formiranje vlasti na državnom nivou je bio prvi pozitivan signal. Ali političari ne bi trebali sada stati na tome. Važno je graditi na ovim prvim pozitivnim pomacima i brzo pokrenuti zemlju sprovođenjem konkretnih reformi.

O sastavu Vlade Federacije odlučuje Parlament Federacije većinom koju su glasači odredili 2. oktobra.

U ekonomskoj oblasti bilježimo sve veći interes za BiH kada je riječ o njemačkim kompanijama, koje s obzirom na probleme u globalnoj trgovini traže bliže proizvodne mogućnosti i izvore snabdijevanja – „near-shoring“ je ovdje ključna riječ. U tome se mogu pronaći velike mogućnosti za BiH i cijeli region zapadnog Balkana, ali one takođe zahtijevaju reforme i uklanjanje birokratskih prepreka. Istovremeno to podrazumijeva da zastoj u reformama ili čak –ovo se odnosi na RS – nazadovanje u reformama i secesionistička retorika predstavljaju otrov za ulaganja. Zato bi ključni prioriteti trebali biti jačanje vladavine prava i borba protiv korupcije.

Također energetska kriza i zajednička borba protiv klimatskih promjena zahtijevaju velika ulaganja. BiH ima veliki potencijal kada su u pitanju obnovljivi izvori energije. Okretanje od fosilnih energenata nije samo u smislu klimatske politike potrebno, već i u smislu ekonomske politike. Jer EU planira uvesti mehanizam koji će poskupiti proizvode proizvedene fosilnom energijom prilikom uvoza u EU. Njemačka podržava BiH u neophodnom napuštanju fosilnih energenata kroz bilateralnu razvojnu saradnju, ali i kroz regionalno klimatsko partnerstvo sa zapadnim Balkanom. Ovo regionalno klimatsko partnerstvo najavljeno je u okviru posljednjeg samita Berlinskog procesa 2022., a treba da se implementira u ovoj godini. Kao „kick-off“ događaj, Njemačka planira zajedno s Albanijom organizovati regionalni dijalog u Tirani početkom juna ove godine.

Takođe na posljednjem samitu Berlinskog procesa 2022. godine, šefovi država i vlada pet od šest zemalja zapadnog Balkana usvojili su Zajedničku deklaraciju o energetskoj sigurnosti i zelenoj tranziciji. Obaveze sadržane u njoj bile su snažno potkrijepljene izjavama podrške, posebno od strane EU-Komisije. Nadamo se da će i Bosna i Hercegovina uskoro potpisati ovu značajnu deklaraciju.

I investitori iz Njemačke iz privatnog sektora vide odlične prirodne uslove u BiH za proizvodnju vjetroenergije. U Livnu na primjer treba da se izgradi sistem vjetroparkova koje bi gradila jedna njemačka firma. Osim čiste energije, projekat će regionu donijeti i nova radna mjesta i javne prihode putem lizinga. Međutim, da bi se iskoristio ovaj ogroman potencijal, potrebno je pojednostaviti komplikovane i često politički nabijene procedure odobravanja. Energetska tranzicija ne smije propasti zbog političkog raspoloženja.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik često je i brutalno prozivao Njemačku. Posebno mu je (bilo) omiljeno podsjećanje na period iz historije i vremena kada su nacisti vladali Njemačkom. S druge strane, Njemačka je prednjačila i prednjači u sankcionisanju njegovog režima. Molim Vas da navedete šta su do sada primjenjene sankcije (sa ili bez navodnika, obzirom i na to da “prave” sankcije, nameće samo EU, a njih nema jer nema konsenzusa) Njemačke prema vlastima entiteta Rs. Koji su to blokirani ili obustavljeni projekti privatnog njemačkog i javnog njemačkog sektora u manjem dijelu BiH? I kada bi se te sankcije mogle okončati? Obzirom da ne vidimo naznake promjene Dodikove politike nabolje (nagore vidimo svakodnevno), hoće li se i u kojim smjerovima njemačke sankcije prema Dodikovoj vlasti širiti?
– Prvo bih želio da istaknem da je Njemačka i dalje uključena u humanitarne projekte u RS. U to ubrajamo, na primjer, projekte humanitarnog deminiranja koje mi finansiramo. Samo u regiji Majevice to je trenutno 9 miliona eura. A i projekat stambenog zbrinjavanja izbjegličkih porodica u Republici Srpskoj-u koji je prije nekoliko sedmica svečano otvoren (od strane Dodika) takođe je velikim dijelom finansiran njemačkim i EU sredstvima.

Ne mogu ni procijeniti koliko privatnih investicija Republika Srpska propušta jer njemačke kompanije smatraju da je politička klima u Republici Srpskoj previše nesigurna za dugoročne poslovne angažmane. A naravno da to za svakog poduzetnika igra ulogu– uzgred rečeno i za domaće firme u Republici Srpskoj.

Tačno je, međutim, da je njemačka vlada odlučila da Republici Srpskoj uskrati kredite za četiri infrastrukturna projekta u iznosu od 105 miliona eura, a u ovom trenutku ne odobrava ni nove projekte. Razlog je taj što ne možemo usmjeriti novac njemačkih poreznih obveznika u entitet čije vodstvo koristi secesionističku retoriku i pokušava oslabiti državu u cjelini. Jer naša podrška treba da služi tome da uvede BiH u EU.

Ovo je velika šteta i nadam se da to prepoznaju i ljudi Republike Srpske – jer se ovdje radi o projektima koji bi dugoročno donijeli Republici Srpskoj ekonomsku korist. Dakle, Njemačka ne samo da bi bila voljna finansirati takve projekte, već bi tada donijela i potrebni know-how (znanje) i prenijela ga u zemlju.

Savezna vlada je u više navrata jasno stavila do znanja da je preduslov za „business as usual“ (uobičajeno poslovanje) da Republika Srpska prestane sa secesionističkim nastojanjima, vrati se u institucije (i tamo odbaci zauzeti stav blokada) i distancira se od nacionalističkog govora mržnje.

Nažalost, u ovom trenutku vidimo upravo suprotno.

Njemačka je najpopularnija destinacija i za migracije sa zapadnog Balkana. Šta kažu najnovije brojke – koliko je građana BiH prošle godine otišlo put Njemačke s kartom u jednom pravcu? Koliko je u zadnjih 10 godina? (Ako Vam nije zahmetli, imate li pri ruci i brojke za druge države iz našeg regiona – od Hrvatske i Srbije preko Albanije i Kosova, do Makedonije i Bugarske?)
– Mogu se složiti s Vama da postoji veliko interesovanje i potražnja za zapošljavanjem u Njemačkoj i korištenjem mogućnosti i programa koji su povezani s tim. Svake godine mnogi ljudi odlaze iz ove zemlje, što bi trebalo alarmirati domaće političare. Jer ne radi se samo o većoj zaradi koju možete dobiti u Njemačkoj, Švajcarskoj ili Austriji. Mnogi odlaze uglavnom zato što im politička stagnacija, nedostatak jednakih prilika i nesigurnost oduzimaju mogućnosti u vlastitoj zemlji. A ustvari bi ova zemlja mogla imati veliki potencijal: mnoge njemačke firme bi željele ovdje uspostaviti ili kupiti proizvodne pogone, znači stvoriti kvalifikovana i dobro plaćena radna mjesta ovdje u zemlji. Tada bi i ljudi ostali. Međutim, prema istraživanjima Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA), skoro polovina svih mladih između 18 i 24 godine trenutno razmišlja o odlasku iz Bosne i Hercegovine. Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD-a), stopa migracije u Bosni i Hercegovini iznosi 20 odsto. Ljudi odlaze jer ovdje ne vide budućnost za sebe i svoje porodice i to su loše vijesti.

Dobra vijest je da politika kroz reforme to može promijeniti i tako zadržati ljude u svojoj zemlji.

Dodik, opet on!, blokirao je usvajanje tri sporazuma iz Berlina. Da li i šta radite na tom polju i kada očekujete da će se Mobility Agreements početi primjenjivati? Konkretno, molim.
– Njemačka se već u pripremnoj fazi čvrsto zalagala za sporazume o mobilnosti. Tako je na primjer, specijalni izaslanik njemačke vlade Manuel Saracin prije samita u okviru Berlinskog procesa bio u Sarajevu i Banjoj Luci kako bi promovisao za pristupanje Bosne i Hercegovine sporazumima i otvorio regiju zapadnog Balkana za veću ekonomsku integraciju.

Tri od šest zemalja zapadnog Balkana već su ratifikovale tri sporazuma o mobilnosti: Kosovo, Albanija i Crna Gora. Dakle, sporazumi su već stupili na snagu. Sjeverna Makedinija i Srbija su najavile skoru ratifikaciju.

Stoga se nadamo da će i BiH uskoro ratificirati sporazume o mobilnosti, jer će oni donijeti vrlo konkretne i direktne koristi ljudima u cijeloj BiH, dakle i ljudima u Republici Srpskoj, prenosi Politički.Ba.

Zajedno sa našim partnerima nastavljamo ohrabrivati vlast i Parlament BiH da ratifikuju i implementiraju sporazume o mobilnosti. Naravno da se nadamo da odgovorni političari žele da iskoriste šanse koje donose sporazumi. To bi bilo od koristi ljudima u zemlji.

Očekujemo impozantan broj učesnika u obilježavanju pomena žrtvama zločina nad Srbima, Јevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, rekao je za naš Јutarnji program ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić.

Krzo medijsku kampanju i angažovanje mnogih institucija postigli smo željeni efekat da će preko 20.000 ljudi posjetiti centralnu manifestaciju – rekao je Egić.

Dodaje da od republičkog značaja postoje 32 manifestacije, te da se iz Drugog svjetskog rata obilježava desetak datuma.

Kada je riječ o strašnim zločinima u koncentracionom logoru Јasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini, Egić dodaje da je to bila kampanja čišćenja Srba iz Nezavisne Države Hrvatske.

Naglašava, da se treba nastaviti pričati o kulturi sjećanja, te njegovati istu.

Obilježavanje sjećanja na žrtve genocida u logoru Јasenovac, te Donjoj Gradini, počinje 22. aprila nizom manifestacija.

Vrijeme je za humanost!

Milenko Rosić, odbornik Ujedinjene Srpske u skupštini grada Banjaluka odlučio je da se priključi akciji za pomoć Dariji Karanović, tako što će dati na aukciju dvije karte za finale turnira Srpska Open.

Sav prihod od aukcije biće doniran za pomoć u liječenju Darije Karanović.

Zainteresovani za aukciju mogu svoje ponude za obje karte da dostave u inbox

Facebook stranice RTV Kontakt ( https://www.facebook.com/mojkontakt?mibextid=ZbWKwL ), do petka 21. aprila do 15 časova, ili ispod objave na stranici, a najveći ponuđač će nakon izvršene uplate dobiti karte.

Trenutna najveća ponuda biće objavljena na pomenutoj Facebook stranici.

Dariji Karanović iz Banjaluke, koja ima maligni tumor ovojnice perifernih nerava, za mjesečnu terapiju lijekom “pazopanib”, koji se nabavlja iz inostranstva, potrebno je 6.000 KM.

Za pomoć Dariji do kraja aprila u funkciji je humanitarni broj 1414, a pozivom se donira jedna konvertibilna marka.

Dijelite ovu objavu, neka pobijedi humanost!

U Memorijalnom centru Druge krajiške brigade Vojske Republike Srpske na Rakovačkim barama danas je osveštan spomenik poginulim borcima četiri banjalučke lake pješadijske brigade.Osveštanje spomenika poginulim borcima organizovalo je Udruženje penzionera Vojske Republike Srpske.

Veliki broj turista iz raznih zemalja polako pristiže u Banjaluku gdje je počeo teniski turnir Srpska open.
Ovaj ATP turnir nije privukao pažnju samo turista nego i brojnih medija koji će poslati svoje ekipe u Banjaluku kako bi uživo pratili dešavanja iz grada na Vrbasu.
Naravno najveći “krivac” za to je bez dileme najbolji teniser svijeta Novak Đoković koji će biti prvi nosilac turnira.

“Veliko interesovanje za ovaj turnir uvijek izaziva pažnju kako regionalnih, tako i medija sa svjetske scene, pa smo do sada, pored medija sa ovih prostora, rado ugostili i novinare iz Ukrajine, Francuske, Njemačke, Austrije, Čilea… I ove godine su novinari širom svijeta poželjeli da isprate turnir u Banjaluci, koja će na sedam dana postati centar svjetske sportske mape, pa će nam se tako na terenima i u okviru kompleksa Srpska open pridružiti kolege iz Sjeverne Makedonije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Ukrajine, Holandije, SAD, Švedske, Kine…”, kazali su za Srpskainfo organizatori turnira.
Podsjetimo, Srpska open se igra u Banjaluci od 16. do 23. aprila.

Apelaciono vijeće Vrhovnog suda Federacije BiH potvrdilo je presudu Kantonalnog suda u Sarajevu kojom je Samir Bejtić oslobođen optužbi za ratni zločin počinjen na Kazanima, a na ovu odluku mnogobrojna udruženja iz Srpske su ogorčena.

Na ovu presudu ne postoji mogućnost žalbe, a presudom Kantonalnog suda u Sarajevu od 3. novembra 2021. godine, Bejtić je oslobođen optužbi da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Protiv ove presude Tužilaštvo Kantona Sarajevo uložilo je žalbu zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se presuda ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno suđenje. Vrhovni sud FBiH odbacio je žalbu kao neosnovanu, te potvrdio presudu Kantonalnog suda u Sarajevu. U optužnici se, kako prenosi Birn, navodi da je Bejtić, kao pripadnik Desete brdske brigade Armije RBiH, 1993. godine učestvovao u premlaćivanju Ergina Nikolića i Duška Jovanovića, nakon čega ih je s grupom vojnika i Mušanom Topalovićem Cacom odvezao na lokalitet Boguševca, gdje su u zemunici nastavili zlostavljanje, a potom ih ubili. Optužen je bio i da je, između ostalog, 25. decembra 1992. ubio Zorana Vučurevića na Kazanima.

Bejtić je 2006. bio osuđen na 14 i po godina zatvora za zločine počinjene na Kazanima, ali je ta presuda ukinuta. Potom je u dva navrata oslobođen optužbe, ali su i te odluke ukinute.

Predsjednik Boračke organizacije (BORS) Republike Srpske Radan Ostojić smatra da se oslobađajućom presudom pravosudni sistem ruga srpskim žrtvama.

“Potvrđuje se teza da samo za ubijene Srbe u BiH pravda nije dostižna”, rekao je Ostojić, prenosi Srna.

Božica Živković Rajilić, predsjednik Udruženja žena žrtava rata RS, smatra da je ova presuda samo još jedna potvrda da pravosuđe BiH i FBiH ne radi u interesu pravde i pravičnosti, već na štetu Srba i srpskih žrtava rata.

“Jesu li Srbi na Kazanima sami sebe poubijali? Zar je 30 godina trebalo da se neko uhapsi i kada se to desilo da se odmah oslobodi. Zašto su ga hapsili ako on taj zločin nije počinio i ko je zločin počinio?”, upitala je Rajilićeva.

“Sada, nakon 30 godina dešavaju se situacije da oslobađaju ljude koji su izvršili najteže zločine nad Srbima u Sarajevu”, rekao je predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH Đorđe Radanović i istakao da to dodatno destimuliše bilo kakvu aktivnost Srba na teritoriji FBiH.

Radanović je rekao Srni da za 836 Srba koji su nestali na području Sarajeva, koje je kontrolisala bošnjačka armija, nema osuđenih krivaca.

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocijenio je da je oslobađajuća presuda Bejtiću pokazalo da je ovo suđenje bilo farsa jer je trajalo duže od 20 godina, što potvrđuje čak četvrta oslobađajuća presuda.

“Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH je jedan od mnogih dokaza da u BiH nema pravde za Srbe jer su nalogodavci i počinioci stravičnih zločina nad srpskim narodom u proteklom ratu ostali nekažnjeni”, naveo je Linta.

“Ovo znači da srpske žrtve rata nemaju pravo ni na šta, jer se zločinci nad Srbima oslobađaju ili se osuđuju na minimalne kazne, dok se u svim procesima samo Srbi osuđuju na visoke kazne”, rekao je predsjednik Organizacije starješina Vojske Republike Srpske Slobodan Župljanin.

Napomenuo je da ovo ne doprinosi pomirenju i situaciji u kojoj će se razgovarati i pregovarati, već vodi ka razaranju BiH.

Apelaciono veće Vrhovnog suda Federacije BiH potvrdilo je presudu Kantonalnog suda u Sarajevu kojom je Samir Bejtić oslobođen optužbi za ratni zločin nad Srbima na Kazanima.
Presudom Kantonalnog suda u Sarajevu od 3. novembra 2021. godine Bejtić je oslobođen optužbi da je počinio ratni zločin protiv civilnog srpskog stanovništva.Protiv ove presude Tužilaštvo Kantona Sarajevo uložilo je žalbu zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, sa predlogom ukidanja presude i vraćanja predmeta prvostepenom sudu na ponovno suđenje.
Vrhovni sud FBiH odbacio je žalbu kao neosnovanu, te potvrdio presudu Kantonalnog suda u Sarajevu, piše Birn.

U optužnici se navodi da je Bejtić, kao pripadnik Desete brdske brigade Armije BiH, 1993. godine učestvovao u premlaćivanju Ergina Nikolića i Duška Jovanovića, nakon čega ih je sa grupom vojnika i Mušanom Topalovićem Cacom odvezao na lokalitet Boguševca, gde su u zemunici nastavili zlostavljanje, a potom ih ubili.

Optužen je bio i da je, između ostalog, 25. decembra 1992. ubio Zorana Vučurevića na Kazanima.

Bejtićev branilac Rusmir Karkin podsjeća da je suđenje u ovome predmetu trajalo duže od 20 godina i da je ovo četvrta oslobađajuća presuda.

Bejtić je 2006. bio osuđen na 14 i po godina zatvora za zločine počinjene na Kazanima, ali je ta presuda ukinuta.

Potom je u dva navrata oslobođen optužbe, ali su i te odluke ukinute.

Vrhovni sud je svaki put ukidao presude Kantonalnog suda i ukazivao na bitne povrede odbredaba krivičnog postupka.

Na ovu presudu ne postoji mogućnost žalbe.