Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da su institucije već preduzele aktivnosti kako bi šteta od poplava bila sanirana i kako bi na ugrožena područja bila upućena neophodna pomoć.
Rashladne mašine u zgradi parlamenta BiH u Sarajevu za hlađenje koriste freon R11 koji je zabranjen za upotrebu u Evropskoj uniji, te se više ne proizvodi niti se može nabaviti u prodaji.
Navedeno je to u Prijedlogu odluke o odobravanju višegodišnjeg projekta “Zamjena sistema klimatizacije u zgradi Parlamentarne skupštine BiH”.
Planirano je da se ova odluka realizuje od ove do 2025. godine, a za to bi trebalo da se potroši 3.065.000 KM.
Za tekuću godinu već je u budžetu Službe za zajedničke poslove institucija BiH odobreno 1.065.000 maraka, a preostala dva miliona trebalo bi da budu obezbijeđena 2024. i 2025. godine.
U prijedlogu se, između ostalog, navodi da su dvije postojeće rashladne mašine u objektu Parlamentarne skupštine BiH stare oko 40 godina, kao i ostala prateća oprema za upravljanje, distribuciju vazduha i tople, odnosno hladne vode kroz objekat.
“Održavanje te opreme je u posljednje vrijeme onemogućeno jer se više ne proizvode niti se za njih mogu nabaviti rezervni dijelovi za održavanje, koji se takođe ne proizvode”, navedeno je u prijedlogu.
Freon je, dakle, nemoguće nabaviti u prodaji, ali to nije jedini problem, jer je ljeto na pragu.
“Služba trenutno raspolaže minimalnim zalihama freona R11 koji mašine kao rashladni medij koriste za hlađenje objekta. Tim rashladnim mašinama hladi se kompletan objekat Parlamentarne skupštine BiH, uključujući, pored kancelarijskih prostora, hlađenje i ventilaciju sala za sastanke, kuhinja i restorana”, navodi se u prijedlogu odluke. Problemi su se nagomilali, a jedan od njih je i to što je kapacitet rashladnih mašina 2 x 1000 kW, te one, kako se dodaje, s obzirom na instalisani kapacitet i koeficijent iskorištenja, troše veliku količinu električne energije kao energent, za razliku od novih rashladnih mašina koje bi za isti učinak hlađenja koristile i do 30 odsto manje struje.
“U objektu je takođe instalisan veliki broj cirkulacionih pumpi. Postojeće pumpe rade na on/off sistemu. U toku rada koriste maksimalnu snagu bez mogućnosti podešavanja i vođenja kapaciteta rada prema termotehničkim uslovima objekta. Novoprojektovane cirkulacione pumpe su u izvedbi elektronskih cirkulacionih pumpi koje mogu da rade kaskadno, odnosno da rade sa kapacitetom od pet odsto do 100 odsto zavisno od potrebih temperaturnih uslova u objektu i na taj način štede značajnu količinu električne energije”, navodi se u obrazloženju odluke.
Služba za zajedničke poslove institucija BiH tvrdi da, s obzirom na dotrajalost, ova oprema u posljednje vrijeme ne može da postigne potrebni učinak hlađenja te se u vrijeme održavanja sjednica u salama objekta Parlamentarne skupštine BiH, gdje je prisutan veliki broj osoblja, dešavaju česta pregrijavanja sala (do 26 stepeni Celzijusovih), te pregrijavanja radnih prostorija (kancelarija).
“Na to imamo česte prigovore, te reagovanja i zahtjeve poslanika i zaposlenika za pojačanom klimatizacijom, a koju postojeće rashladne mašine ne mogu da postignu”, tvrde iz Službe.
U toku 2019. i 2020. godine Služba je putem projektantske kuće izradila tehničku dokumentaciju, odnosno projekat za zamjenu rashladnih mašina i opreme. Ukupna procijenjena vrijednost projekta je, ističe se, oko 3.065.000 KM.
Projekat je, ocijenjeno je, kompletan, te bi mogao da se realizuje kroz jedan ugovor u tri faze kao višegodišnje.
“Radovi na zamjeni prve i druge faze morali bi da se izvode u kontinuitetu, nakon završetka sezone hlađenja, od oktobra 2023. godine pa do maja 2024. godine, odnosno do početka sistema hlađenja. Treća faza mogla bi da bude sa vremenskim razmakom od prve dvije i mogla bi da se realizuje nakon završetka sistema hlađenja i prelazak na sistem grijanja”, ističe se u prijedlogu. Otvoreno je upozoreno da je jedan od rizika nerealizacije ovog projekta to da, zbog nemogućnosti nabavke rezervnih dijelova i rashladnog medija (freon R11), “postoji velika vjerovatnoća da dođe do zastoja u radu sistema klimatizacije u objektu Parlamentarne skupštine BiH”.
“U vrijeme sve veće potražnje i poskupljenja energenata, kako na svjetskom tržištu tako i kod nas, nastavkom korištenja postojećih rashladnih mašina i pumpi trošiće se znatno veća količina električne energije nego što bi se za isti učinak hlađenja trošilo sa novim sistemom hlađenja”, navodi se u prijedlogu.
Nije ni to sve, već, kako je upozoreno, prestankom rada ili nemogućnosti postizanja projektovanih temperaturaturnih uslova rada smanjuje se efikasnost rada, “radni učinak zaposlenih te odlazak određenog broja radnika i državnih službenika na bolovanja”.
“Zbog nemogućnosti postizanja projektovanih temperaturnih uslova rada u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu, u slučaju narušavanja zdravlja uposlenika i državnih službenika postoji mogućnost pokretanja tužbi protiv poslodavca, u ovom slučaju Savjeta ministara BiH”, naveli su iz Službe.
Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine” pisale na kraju 2021. godine, Služba za zajedničke poslove institucija BiH predložila je tada Savjetu ministara BiH da donese odluku o zamjeni sistema klimatizacije u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, s tim što je tada predloženo da to, u tri godine, košta ukupno 1,2 miliona KM, pišu Nezavisne.
Zoran Tegeltija ministar finansija i trezora BiH trebalo bi da bude imenovan za direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH na današnjoj sjednici Savjeta ministara BiH, saznaju „Nezavisne“ u Savjetu ministara.
Prema našim saznanjima imenovanje Tegltije uvršteno je na dnevni red sjednice koja je u toku i nije jedino koje će se desiti danas nego će na nove direktorske pozicije biti postavljeni i čelnici nekih drugih institucija u BiH.
Inače, Tegeltijno imenovanje izazvalo je posebno interesovanje u javnosti jer na čelo UIO dolazi sa mjesta ministra finansija i trezora BiH.
Tokom konkursne procedure, pojedinci su osporavali imenovanje Tegeltije, međutim u Savjetu ministara BiH smatraju da nije bilo smetnji da on bude imenovan, zbog čega su ga i stavili na dnevni red i to nakon što su stigli rezultati konkursa koje je sproveo Upravni odbor UIO.
U Savjetu ministara BiH su nam rekli da ne postoje smetnje da Tegelltija nakon što podnese ostavku predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH Borjani Krišto bude razrješen dužnosti jer ta odluka ne ide dalje u parlamentarnu proceduru.
Nakon što bude usvojena ostavka Tegeltije, novi ministar imenuje se u Predstavničkom domu nakon što ga predloži predsjedavjuća Savjeta ministara, a prijedlog njoj dostavlja partija kojoj je pripala ta pozicija, u ovom slučaju to je SNSD.
U ovoj stranci još nisu precizirali ko bi mogao da zamjeni Tegeltiju na čelu Ministarstva finansija i trezora BiH, a spekulisalo se sa nekoliko imena.
Očekuje se da će vodostaj Save u Gradišci dostići kotu redovne odbrane od poplava tokom dana, a vrh vodenog talasa rijeke Save na tom području očekuje se sutra, saopšteno je iz Јavne ustanove “Vode Srpske”.
Vodostaj rijeke Save je u porastu na svim vodomjernim stanicama u Republici Srpskoj, Gradišci, Srpcu, Rači, sa tendencijom daljeg blagog rasta.
Nizvodno od Gradiške očekuje se dalji blagi rast vodostaja rijeke Save, ali maksimalno do kota redovne odbrane od poplava.
U opadanju su vodostaji rijeka Vrbas, Vrbanja, Pliva, Ribnik, Gomjenica, Ukrina, Usora.
Vodostaji rijeka Bosna i Drina su u stagnaciji, dok je situacija u slivu rijeke Trebišnjice stabilna.
Vodostaji rijeka Une i Sane u Republici Srpskoj i dalje su visoki, ali u opadanju.
Vodostaj rijeke Une u Novom Gradu iznosi 519 centimetara, što je iznad kote vanredne odbrane od poplava, sa tendencijom daljeg opadanja vodostaja.
Vodostaj rijeke Sane u Prijedoru iznosi 421 centimetar, što je iznad kote redovne odbrane od poplava, sa tendencijom daljeg opadanja vodostaja.
Prema rješenju Јavne ustanove “Vode Srpske” na snazi su mjere vanredne odbrane od poplava u Republici Srpskoj za poplavno područje Dubičke ravni.
Većina vodostaja u Republici Srpskoj i dalje je iznad redovne kote odbrane od poplava, ali su riječni tokovi u opadanju.
Iz “Voda Srpske” saopšteno je da su jutros u devet časova, vodostaji rijeka Une i Sane i dalje visoki, ali u opadanju.
“Na vodomjernoj stanici u Novom Gradu izmjeren je vodostaj rijeke Une od 519 cm, što je vrijednost još uvijek iznad kote vanredne odbrane od poplava, sa tendencijom daljeg opadanja vodostaja”, rečeno je iz “Voda Srpske”.
Dalje navode da je na vodomjernoj stanici u Prijedoru izmjeren vodostaj rijeke Sane od 421 cm, što je takođe iznad kote redovne odbrane od poplava, ali i sa tendencijom daljeg opadanja vodostaja.
“U opadanju su i vodostaji rijeka Vrbas, Vrbanja, Pliva, Ribnik, Gomjenica, Ukrina, Usora. Vodostaji rijeka Bosna i Drina takođe su u stagnaciji. Situacija u slivu rijeke Trebišnjice je stabilna”, rečeno je iz ovog preduzeća.
Sa druge strane, vodostaj rijeke Save je u porastu na svim vodomjernim stanicama u Republici Srpskoj (Gradiška, Srbac, Rača) i sa tendencijom daljeg blagog rasta.
Vrhunac vodostaja, kako navode iz “Voda Srpske”, očekuje se do petka.
“Prema rezultatima prognoznih modela, očekuje se da će vodostaj rijeke Save u Gradišci dostići kotu redovne odbrane od poplava tokom današnjeg dana, a vrh vodenog talasa rijeke Save na tom području očekuje se u petak 19. maja. Nizvodno od Gradiške očekuje se dalji blagi rast vodostaja rijeke Save ali maksimalno do kota redovne odbrane od poplava”, pojasnili su iz “Voda”.
Prema rješenju Javne ustanove „Vode Srpske“, trenutno su i dalje na snazi mjere vanredne odbrane od poplava u Republici Srpskoj za poplavno područje Dubičke ravni (sektori I, II, III i IV).
Јutros je dosta bolja situacija sa vodostajuma u odnosu na prethodni dan, stanje se stabilizuje u opštinama na sjeverozapadu Srpske, naveo je vršilac dužnosti direktora Republičke uprave Civilne zaštite Milan Novitović.
On je gostujući u Јutarnjem programu naše televizije naveo da je za danas najavljeno razvedravanje, pa će se lakše moći pomoći stanovništvu, odnosno da će se mjere pomoći stanovništvu lakše provoditi.
Prethodna tri dana pružena je maksimalna pomoć stanovništvu – poručio je Novitović i dadao da je i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Minić sinoć obišao opštine na sjeverozapadu Srpske i da Vlada prati situaciju u ovim opštinama.
Vodostaj rijeke Une u 7.00 časova je 516 centimetara što je za 21 centimetra manje od 18.00 časova sinoć, a nivo Sane je 550 centimetara ili 18 manje nego u 18.00 časova sinoć.
U protekla 24 časa na ovom području palo je pet litara kiše po metru kvadratnom.
Poplavljeno je 40 objekata u naseljima Mlakve, Urije, Suhača i Poljavnice. Iz naselja Mlakve i Rudice evakuisano je 25 lica.
Oštećeno je pet lokalnih puteva, a evidentirano je i pet klizišta.
Nastave danas nema u osnovnim i srednjim školama, a ne radi ni dječiji vrtić “Pčelica Maja”, odluka je kriznog štaba.
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da je Republika Srpska danas mnogo spremnija da odgovori na elementarne nepogode, te naglasila da u takvim situacijama treba da postoji i dobra saradnja sa Federacijom BiH /FBiH/.
Cvijanovićeva je izrazila nadu da bi u narednom periodu ti dobri odnosi entitetskih resornih ministarstava opet mogli biti uspostavljeni.
“Imali smo zajedničke sjednice. Radili smo i na reformskoj agendi i ujednačili neke mjere koje ćemo zajedno sprovoditi u dva entiteta”, rekla je Cvijanovićeva i dodala da to znači da i druge institucije i službe trebaju sarađivati, uključujući i one u regionu.
Ona je napomenula da se pitanje katastrofa ne može koristiti kako bi se nešto napravilo na nivou BiH i naglasila da je ključna saradnja dva entiteta i saradnja oba entiteta na nivou BiH, kako bi se ostvarila dobrobit za svakog građanina.
“Nekada ljudi insistiraju na centralizaciji samo da bi nešto postojalo gore, kako kažu, a ne na tome da dobijete neku veću efektivu, efikasnost i bolji rezultat”, rekla je Cvijanovićeva sinoć za RTRS.
Osvrćući se na elementarne nepogode u Republici Srpskoj 2014. godine, Cvijanovićeva je istakla da je Srpska danas mnogo spremnija, kao i da je kupljena nova oprema, a radile su i lokalne zajednice.
Ona je podsjetila da joj je njen predsjednički mandat bio obilježen strahotama, poput suše, poplave i virusa korona, i da je tada morala donositi uredbe za zakonskom snagom.
“Kad se to desi, onda se pokaže sposobnost i aktivizam institucija”, istakla je Cvijanovićeva.
U Sarajevu je juče u prisustvu Olivera Varheljija, evropskog komesara za proširenje, i najviših predstavnika svih nivoa vlasti u BiH organizovan prvi politički forum između EU i BiH, s ciljem ubrzanja evropskih reformi nakon što je BiH dobila kandidatski status u decembru prošle godine.https://6512f3077d6b6f061ba6aa34dd4a904d.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-40/html/container.html
Uz Varheljija, forumom je predsjedavala Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, a prisutni su bili predsjednici vlada RS i FBiH, članovi Zajedničkog kolegijuma Parlamentarne skupštine BiH, predsjednici klubova, premijeri deset kantona u Federaciji i gradonačelnik Brčko distrikta.
Kako je saopšteno, učesnici su istaknuli važnost odluke Evropskog savjeta da se BiH dodijeli status kandidata za članstvo i ovu odluku smatraju novim podsticajem za sprovođenje neophodnih reformi.
“Shodno tome, učesnici su razgovarali o usaglašavanju i utvrđivanju prioritetnih reformi nužnih kako bi BiH ostvarila napredak na evropskom putu, posebno u pogledu ispunjavanja uslova za otvaranje pristupnih pregovora što je prije moguće”, saopšteno je.
Kako je istaknuto, na sastanku je bilo riječi o političkom sporazumu o principima za osiguranje funkcionalne BiH, koja ostvaruje iskorake na evropskom putu od 12. juna, kao i o smjernicama, principima i ciljevima u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou BiH za period 20222026. godina. Takođe, potvrđeno je da će se svi učesnici foruma voditi Mišljenjem Evropske komisije o zahtjevu za članstvo BiH i analitičkim izvještajima, kao i naknadnim izvještajima za zemlju.
“Sudionici su nedvosmisleno istaknuli teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Bosne i Hercegovine”, naglašeno je.
Takođe, kako je istaknuto, dogovoreno je i ubrzano djelovanje na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja. Dogovoreno je da se sljedeći forum sazove za šest mjeseci, do kada bi trebalo pokazati rezultate do sada sprovedenih reformi i reformi koje su u toku.
Varhelji je izjavio da je kandidatski status za članstvo bio okidač za neke pozitivne pomake u BiH, kao i pokazatelj da zemlja zaslužuje da bude dio EU.
On je rekao da je imao priliku da čuje veoma jasno izraženu spremnost BiH da se radi na svim dugogodišnjim i dugoiščekivanim pitanjima i problemima, te da je potvrda toga i protekla sjednica Savjeta ministara, na kojoj su riješena mnoga pitanja koja su dugo bila u zastoju, a potpadaju pod oblast vladavine prava i mnoge druge bitne oblasti.
“Taj status predstavlja izraz nadanja EU i pokazatelj je da ova zemlja zaslužuje da bude dio EU, a mi sa svoje strane očekujemo da BiH jednog dana bude naša članica. Vi sa svoje strane svjedočite snažnom angažmanu i nadam se da će on dovesti do nekih konkretnih rezultata”, istakao je Varhelji i dodao da vjeruje da je ovaj forum istinska prekretnica u ispunjavanju reformi i prioriteta ka EU.
Krišto je nakon sastanka sa Varheljijem istakla da je BiH ostvarila veliki napredak ka evropskom putu, te da je na tom putu imala punu podršku EU.
Ona je ukazala da je kroz dijalog načelno usaglašena neka vrsta dinamike koju treba na kraju usvojiti kroz mehanizam koordinacije, te dodala da će ovo tijelo biti uskoro sazvano.
“BiH je ovim forumom iskazala spremnost za evropske integracije”, izjavila je Krišto i naglasila da je BiH dobila još jedan signal da joj je mjesto u evropskoj porodici.
U Novom Gradu proglašeno stanje elementarne nepogode – situacija se usložnjava. Zbog jakog pljuska očekuje se pritisak vode iz pravca Bosanske Krupe.
Teška situacija i u Kostajnici, voda je ušla u nekoliko stambenih objekata.
Obustavljen je saobraćaj prema Kozarskoj Dubici.
Granični prelazi Kostajanica i Kozarska Dubica nisu u funkciji zbog poplava u Hrvatskoj, a ne preporučuje se ni prelaz Novi Grad-Dvor na Uni, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.
U Novom Gradu, zbog izlivanja Une u naselju Mlakve, evakuisano je 20 lica, među kojima ima i djece. U posljedna da dana voda je ušla u više pod 40 stambenih objekata.
Ono što sada radimo je to učvršićivanje nekih pozicija na samom ulazu u grad iuz pravca Bosanske Krupe. Imamo situaciju da nam se pojačavaju podzemne vode i da ćemo iči u jedan postupak da sve šahtove na neki način osiguramo sa vrećama – rekao je načelnik opštine Novi Grad Miroslav Drljača.
U Kostajnici je na snazi vanredno stanje, a nivo Une i dalje raste. Najteža situacija je u Ulici Ranka Šipke u kojoj je voda ušla u stambene objekte i podrume, a ugrožava i gornji dio ulice.
U Prijedoru je i dalje najteža situacija u Raškovcu i Bišćanima, kraj rijeke Sane. Poplavljena su četiri objekta, a više desetina zaplavljeno. U Raškovcu se voda polako povlači, kažu mještani.
U Prijedoru nivo Sane stagnira, ali je uzvodno u Ključu i Sanskom Mostu opao za oko 20 centimetara u posljednjih 12 časova.
U Kozarskoj Dubici vodostaji Une i Save rastu dva do tri centrmetra na sat. U Špilji je zaplavljeno dvadesetak domaćinstava, koja se nalaze u prirodnoj depresiji.
U Novom Gradu danas nema nastave u osnovnim i srednjim školama, a ne radi ni dječiji vrtić. Oborine su izazvale probleme i u saobraćaju. Između ostalog, u Kostajnici i Špilji kod Kozarske Dubice obustavljen je saobraćaj na magistralnom putu.
Zbog obilnih padavina i rasta vodostaja, kritično je stanje u Bihaću, Sanskom Mostu i Bosanskoj Krupi, gdje je jedno lice stradalo.
Gradonačelnik Bosanske Krupe, Armin Halitović rekao je da je stanje nikad teže i da se više ne zna tačan broj poplavljenih objekata i evakuisanog stanovništva.
Situacija je izuzetno loša i traže pomoć sa svih strana.
Na području grada vodostaj je viši nego što je ikad izmjeren u ovom gradu.
Obilne padavine prouzrokovale su rast vodostaja svih rijeka, izlijevanje vode iz riječnih korita, prodiranje vode u stambene, poslovne i pomoćne objekte, kao i aktivaciju klizišta.
Kiša i dalje pada, što dodatno otežava situaciju na području Unsko-sanskog kantona.
U Bosanskoj Krupi izmjeren je najveći vodostaj rijeke u istoriji ovog grada. Nadležne službe, više ne mogu utvrditi ni tačan broj poplavljenih objekata.
Ne smiruje se situacija s poplavama ni u Hrvatskoj.
Vodostaji Kupe i Korane u Karlovcu premašili su osam metara i očekuje se da će biti ugrožen veliki broj kuća, te poplavljene mnoge saobraćajnice.
Dok je Una u Hrvatskoj Kostajnici jutros je dosegnula 486 centimetara, a Sava kod Јasenovca čak 836 centimetara. Velike štete do sada su pričinjene i u Varaždinskoj županiji, gdje su bujične vode poplavile podrume, saobraćajnice, oranice i njive.