Kategorija: Vijesti

  • Dodik se sastao u Bakuu sa predsjednikom vlade Azerbejdžana

    Dodik se sastao u Bakuu sa predsjednikom vlade Azerbejdžana

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sastao se danas u Bakuu sa predsjednikom Vlade Azerbejdžana Alijem Asadovim i tom prilikom je istaknuto da je potrebno otvoriti mogućnost za uspostavljanje novih privrednih veza, a ostvarene učvrstiti i dalje razvijati.

    Na sastanku u Vladi Azerbejdžana Dodik je informisao Asadova o aktuelnoj političkoj situaciji u zemlji i spoljnopolitičkim i ekonomskim prioritetima Republike Srpske.

    Oni su razgovarali o ekonomskoj situaciji i konstatovali da bi ova saradnja, s obzirom na prijateljske odnose, mogla biti na višem nivou.

    Konstavovano je da između Srpske i Azerbejdžana nema otvorenih pitanja.

  • Ukinute zabrane ulaska u BiH profesoru Koviću i advokatu Petronijeviću

    Ukinute zabrane ulaska u BiH profesoru Koviću i advokatu Petronijeviću

    Univerzitetskom profesoru Milošu Koviću i advokatu Goranu Petronijeviću iz Beograda ukinuta je zabrana ulaska u BiH, izjavio je Srni ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić.

    “Na osnovu procjena nadležnih službi, Koviću i Petronijeviću su ukinute zabrane ulaska u BiH”, naglasio je Nešić.

    Granična policija BiH u martu prošle godine nije dozvolila profesoru Koviću da uđe u BiH na graničnom prelazu Vardište, uz obrazloženje da “predstavlja opasnost po bezbjednost BiH”. Odluka o zabrani ulaska donesena je krajem februara 2022. godine.

    Ulazak u BiH na prelazu Karakaj 25. marta 2022. godine nije dozvoljen ni advokatu Goranu Petronijeviću, jer, kako je navedeno u rješenju, “predstavlja prijetnju bezbjednosti, javnom poretku, javnom redu i miru i javnom zdravlju u BiH ili međunarodnim odnosima BiH”.

  • Stevandić razgovarao sa Matvijenko o izgradnji tehnološkog parka u Banjaluci

    Stevandić razgovarao sa Matvijenko o izgradnji tehnološkog parka u Banjaluci

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić razgovarao je danas u Sankt Peterburgu sa predsjednicom Savjeta Federacije Federalne skuštine Ruske Federacije Valentinom Matvijenko o zajedničkim projektima.
    Nakon sastanka predsjednik Stevandić poručio je da je Banjaluka stavljena u fokus razvoja zajedničkih projekata Republike Srpske i Ruske Federacije.
    „Otvoreno je pitanje izgradnje tehno parka u Banjaluci, koji bi bio rezultat saradnje Banjaluke i Sankt Peterburga“ rekao je Stevandić.
    Predsjednik Stevandić će danas, na jednom od najvećih ekoloških kongresa na svijetu, održati predavanje na temu osiromašenog uranijuma, odnosno o njegovom katasrofalnom dejstvu po život i okolinu ljudi.
    Uz predsjednika Stevandića, delegaciju Narodne skupštine Republike Srpske čine narodni poslanik Igor Žunić i generalni sekretar Narodne skupštine Boran Bosančić.

  • Predsjednik Stevandić razgovarao sa Konstantinom Kosačevim

    Predsjednik Stevandić razgovarao sa Konstantinom Kosačevim

    Delegacija Narodne skupštine Republike Srpske sa predsjednikom dr Nenadom Stevandićem na čelu razgovarala je danas u Sankt Peterburgu sa zamjenikom predsjednika Savjeta Federacije Federalne skuštine Ruske Federacije Konstantinom Kosačevim.

    Nakon sastanka, predsjednik Stevandić rekao je da Republika Srpska pokazuje da ima odlične kontakte i da vodi sjajnu i izbalansiranu politiku, te da ono što kaže ima priliku da se da se čuje na mnogim mjestima.

    “Velika mi je čast što sam danas, na početku 10. međunarodnog ekološkog foruma u Sankt Peterburgu razgovarao sa zamjenikom predsjednika skuštine Ruske Federacije Kosačovim i što smo pored ranijih dogovora vezanih za zajedničko funkcionisanje privredne, kulturne i parlametnarne saradnje Ruske Federacije i Republike Srpske, mogli da razgovaramo i o nekim novim temama”, rekao je Stevandić.

    Predsjednik Stevandić je dodao da se razgovaralo o ekološkim problemima koji se tiču života svih ljudi, ali i o budućnosti voda, šuma i zemljišta, kao i o budućnosti humanog genetičkog materijala.

    Uz predsjednika Stevandića, delegaciju Narodne skupštine Republike Srpske čine još narodni poslanik Igor Žunić i generalni sekretar Narodne skupštine Boran Bosančić.

  • Ispaljeno 135 protivgradnih raketa, najviše na području Banjaluke

    Ispaljeno 135 protivgradnih raketa, najviše na području Banjaluke

    Protivgradna zaštita ispalila je juče 135 protivgradnih raketa na teritoriji Republike Srpske, od čega 42 na području Banjaluke.

    Dejstvovalo je u popodnevnim časovima 46 protivgradnih stanica sa područja Gradiške, Laktaša, Banjaluke, Prijedora, Čelinca, Milića, Bratunca, Srebrenice, Trebinja, Nevesinja i Gacka, saopštila je “Protivgradna preventiva Republike Srpske”.

    Na području Laktaša ispaljeno je 20 protivgradnih raketa, po Gradiške i Prijedora 19, po Bratunca i Srebrenice devet, Milića osam, Nevesinja tri, a po dvije su ispaljene na području Čelinca, Trebinja i Gacka.

    Strijelci su prijavili na području Milići i Gradiške pojavu sugradice u pljusku.

    Iz “Protivgradne preventive” napominju da su tokom dana postojale privremene zabrane korištenja vazdušnog prostora od Centra letnih informacija Banjaluka.

  • BiH u EU, CEFTA i EFTA najviše izvezla struje

    BiH u EU, CEFTA i EFTA najviše izvezla struje

    Spoljnotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom, zemljama CEFTA i EFTA, je u prva četiri mjeseca ove godine bila 13,26 milijardi KM i manja je nego u istom periodu prošle godine, pokazuju podaci Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Kako se navodi u ovim podacima, koji su ustupljeni “Nezavisnim novinama”, u četiri mjeseca ove godine u ukupnoj razmjeni BiH, EU učestvuje sa 70 odsto.

    “Ukupan obim razmjene s EU je 10,4 milijarde KM i manji je za 287 miliona KM u odnosu na prošlu godinu. U EU je izvezeno robe vrijedne 4,3 milijarde KM, što predstavlja smanjenje od jedan odsto, tako da je u odnosu na prethodnu godinu izvezena gotovo ista vrijednost. Uvezeno je robe u ukupnoj vrijednosti od šest milijardi, što je povećanje od 331 milion KM ili šest odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Deficit u razmjeni sa EU iznosi 1,7 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom 72 odsto”, stoji u podacima.

    U EU se najviše plasiralo izolovane žice za 213.832.677 KM, električne energije za 200.141.743, te sjedala za 194.177.073 KM.

    S druge strane, iz EU je najviše došlo naftnih ulja za 577.124.183 KM, automobila i drugih motornih vozila za 238.458.196 KM, te kamenog uglja, briketa i sličnih krutih goriva za 145.697.805 KM.

    BiH je sa zemljama CEFTA u četiri mjeseca imala razmjenu od 2,5 milijardi KM i ona je smanjena usljed smanjenja i izvoza i uvoza.

    “Obim razmjene je manji za 58,8 miliona KM. Na tržište CEFTA je izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 1,1 milijardu KM, što predstavlja smanjenje od 45,6 miliona KM ili četiri odsto. Sa tržišta CEFTA je uvezeno robe u vrijednosti 1,4 milijarde, što je gotovo jednako prošlogodišnjem izvozu za isti period (smanjenje jedan odsto). Deficit u razmjeni sa CEFTOM iznosi 299,4 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom 78 odsto”, navodi se u podacima.

    Najviše je izvezeno električne energije za 214.484.929 KM, koksa i polukoksa od kamenog ugljena, mrkog ugljena za 98.519.096 KM i mrkog uglja za 68.681.157 KM, dok je uvezeno naftnih ulja za 82.610.358 KM i kukuruza za 42.453.576 KM.

    Sa zemljama EFTA smanjena je razmjena za 156,6 miliona KM i u prva četiri mjeseca ove godine iznosi 366,2 miliona KM.

    “Izvoz je iznosio 182,7 miliona KM i povećan je za 32 miliona KM ili 21 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Uvezeno je robe u vrijednosti od 183,5 miliona KM, što je smanjenje za 188,6 miliona KM ili 51 odsto. Uglavnom sva razmjena se obavlja sa Švajcarskom, tako da je i ovo smanjenje uglavnom povezano sa smanjenjem izvoza u tu zemlju. Deficit iznosi 869.000 KM, a pokrivenost uvoza izvozom 99,5 odsto”, navodi se.

    Izvezeno je električne energije za 86.364.311 KM, ostalog namještaja i njegovih dijelova za 12.624.682, a uvezeno je aluminijuma za 43.599.471 KM i naftnih ulja za 32.089.989 KM.

    Ekonomista Igor Gavran rekao je za “Nezavisne novine” da kada je riječ o padu vrijednosti izvoza, on se dijelom može objasniti i nižim cijenama određenih proizvoda koji se sada jednostavno više ne mogu prodati po ranijim višim cijenama i jednaki obim izvoza ima manju vrijednost.

    “S druge strane, količinsko umanjenje izvoza mogu objasniti akumulirani efekti inflacije koji su iscrpili kupovnu moć i umanjili tražnju na mnogim tržištima, a mjere koje su centralne banke poduzimale protiv inflacije podizanjem kamatnih stopa su djelovale i na usporavanje ekonomskih aktivnosti, što je kombinovano uticalo na smanjenje tražnje i time i količinsko smanjenje našeg izvoza. Slično je i s uvozom kada je riječ o količinama namijenjenim daljoj preradi radi izvoza, te smanjenju tražnje na domaćem tržištu zbog pada kupovne moći”, objasnio je Gavran.

  • Nešić: Nikom ne smije biti ugrožena bezbjednost

    Nešić: Nikom ne smije biti ugrožena bezbjednost

    Ministra bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić izjavio je danas u Sarajevu, povodom prijetnji srpskim poslanicima u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, da bezbjednost BiH ne smije biti ugrožena nikome.

    Odgovarajući na pitanje o dopisu Poslaničkog kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH kojim se traži sprovođenje istrage o ozbiljnosti prijetnje koju je na prethodnoj sjednici Predstavničkog doma predsjedavajući ovog doma Denis Zvizdić uputio srpskim poslanicima, Nešić je novinarima rekao da je dopis uputio direktoru Direkcije za koordinaciju policijskih tijela /Mirsadu/ Viliću koji treba da provjeri te navode.

    • Vjerujem da će gospodin Vilić i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela preduzeti odgovarajuće mjere i radnje. Želim da poručim da bezbjednost ne smije biti ugrožena nikome u BiH! – naglasio je Nešić.

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Sanja Vulić izjavila je ranije Srni da je Kolegijum Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH djelimično uvažio zahtjeve ovog kluba i preduzeo zatražene mjere obezbjeđenja.

    • Bilo kakvo nepoštovanje u narednom periodu poslanika iz Republike Srpske zahtijevaće nekompromisne mjere. Prijava koju smo podnijeli je u proceduri i formalno-pravno smo učinili sve da osiguramo da se poštuju procedure i dignitet poslanika – naglasila je Vulićeva.

    Direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH Mirsad Vilić odlučio je da danas pojača mjere obezbjeđenja ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH u Sarajevu, gdje se održava sjednica Predstavničkog doma.

    Ranije je Vulićeva uputila inicijativu Nešiću u kojoj traži sprovođenje istrage o prijetanjama srpskim poslanicima koje je predsjedavajući Predstavničkog doma Denis Zvizdić iznio 19. aprila na sjednici ovog doma.

  • Dodik uručio Putinu Orden Republike Srpske na ogrlici

    Dodik uručio Putinu Orden Republike Srpske na ogrlici

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik danas je uručio orden ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu Orden Republike Srpske na ogrlici za naročitu patriotsku brigu i ljubav prema Srpskoj, koji mu je dodijeljen povodom Dana Republike, 9. januara.
    Orden Putinu je i trebalo da bude uručen prilikom njegovog prvog narednog sastanka sa predsjednikom Srpske.

    Dodik je tada rekao da se zahvaljujući poziciji Putina i snazi Ruske Federacije, glas i stav Republike Srpske čuje i uvažava i njena pozicija je očuvana pod naletom međunarodnog intervencionizma.

    Dodik se danas sastao sa ruskom predsjednikom u Moskvi kome je prenio da je Srpska izložena mnogim pritiscima, ali ostaje uporna u svom stavu da ne prati politike koje idu za tim da prebace krivicu samo na jednu stranu u sukobu Ukrajini.

  • Milinović: Zabrinjavajuća količina Mehmedovićevog neznanja o RAK-u

    Milinović: Zabrinjavajuća količina Mehmedovićevog neznanja o RAK-u

    Direktor Regulatorne agencije za komunikacije /RAK/ BiH Draško Milinović izrazio je zabrinutost količinom neznanja o radu Agencije koju je poslanik SDA Predstavničkom domu parlamenta BiH Šemsudin Mehmedović iznio danas na konferenciji za novinare kako bi skrenuo pažnju na sebe i radi prikupljanja sitnih političkih poena.

    Nakon što je Mehmedović rekao da je RAK “postao privatno vlasništvo jednog čovjeka”, Milinović je odgovorio da su Zakonom o komunikacijama jasno definisane i propisane nadležnosti Savjeta RAK-a i generalnog direktora, dok Parlamentarna skupština i Savjet ministara ostvaruju kontrolišu rad Agencije.

    • Sramotno je da višegodišnji političar nema blage veze o radu RAK-a. Prosto ne mogu da vjerujem šta čovjek priča, jer iz njegove izjave mogu zaključiti da stvarno ne zna šta RAK radi i koji je uopšte opseg posla te agencije – rekao je Milinović za Srnu.

    On je napomenuo da je organizacija RAK-a već duže od dvije decenije zasnovana na regionalnim prisustvu u centrima van sjedišta u Sarajevu, odnosno kancelarijama u Banjaluci i Mostaru.

    Milinović je istakao da je svaki put do sada RAK dobio obavezujuću saglasnost Savjeta ministara za utrošak viška prihoda nad rashodima kao i saglasnost na Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta, te u slučaju opremanja regionalnih centara.

    • Agencija se, dakle, blagovremeno obratila svim nadležnim institucijama sa prijedlogom odluke o utrošku viška prihoda nad rashodima da bi na zadovoljavajući način mogao biti riješen dugogodišnji problem neuslovnog smještaja radnika u Sarajevu, Banjaluci i Mostaru o kojem pričam već tri godine – rekao je Milinović.

    Prema njegovim riječima, Zakonom o komunikacijama jasno su propisane procedure po kojima se biraju tijela Agencije i prema tim procedurama su svih prethodnih godina birani članovi Savjeta RAK-a.

    • U tim izborima je učestvovao i Šemsudin Mehmedović. Samo na taj način je zapravo moguće i izabrati članove Savjeta RAK-a – dodao je Milinović.

    Kad je riječ o izvještavanju, Milinović je naglasio da RAK sve izjveštaje o poslovanju i radu, uključujući i finansijske izvještaje Agencija redovno dostavlja svim nadležnim institucijama i njima se uvijek blagovremeno obraća po svim zahtjevima koji podrazumijevaju prethodnu saglasnost.

    • Radnici RAK-a svoje poslove redovno obavljaju i ne obraćaju pažnju na spoljna i zlonamjerna nacionalna prebrojavanja koja najčešće dolaze iz sfere dnevne politike. U ovom trenutku RAK ima najuravnoteženiji i nacionalni i entitetski balans radnika, što u ranijim godinama nije uvijek bio slučaj. Radićemo i dalje na tome – dodao je Milinović.

    Kao “gluposti” je odbacio tvrdnje Mehmedovića o podjeli RAK-a ističući da je to nemoguće, niti postoji plan za tako nešto.

    • Kada je riječ o velikim platama u RAK-u meni je žao što dotični gospodin ima problem i sa elementarim neznanjem o regulatornom dodatku – naveo je Milinović.

    On je pojasnio da bilo koji regulator sistema u kojem se prihodi na godišnjem nivou mjere u milionima ili stotinama miliona maraka s ciljem očuvanja nezavisnosti propisuje regulatorni dodatak, te da je logično da tim malim regulatornim dodatkom izdvoji regulator od korisnika dozvole.

    Milinović smatra da u slučaju da ne postoji regulatorni dodatak Agencija ne bi bila u stanju da zaposli inženjera pripravnika, a kamoli nekog stručnjaka.

    Mehmedović je danas rekao i kako se trenutno u RAK-u provode paralelne aktivnosti.

    • To potkrepljujem tim da je status RAK-a utvrđen zakonom, to je nezavisna agencija – rekao je Mehmedović navodeći da godinama u Savjetu RAK-a nema nijednog Bošnjaka, a ostali su u zajedničkom mandatu posljednjih šest godina.
  • Kajganić: Podignuto više od hiljadu optužnica, presude za 320 osoba

    Kajganić: Podignuto više od hiljadu optužnica, presude za 320 osoba

    Posebno odjeljenje za ratne zločine Tužilaštva BiH tokom dvije decenije rada i postojanja podiglo je optužnice za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava protiv više od 1.000 pojedinačno optuženih osoba, a na osnovu ovih optužnica do sada je pravosnažno presuđeno više od 320 optuženika, među kojima i šest žena, rekao je glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić.

    Izrečeno je više od 3.450 godina zatvorskih kazni, što jasno govori o doprinosu tužilaca i osoblja u borbi protiv nekažnjivosti – rekao je Kajganić koji je u Ljubljani predstavio rad Posebnog odjeljenja za ratne zločine na EU konferenciji o borbi protiv genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

    On je naveo i da su se u sudnicama čula svjedočenja više od 13.000 svjedoka, čijim iskazima se dokazivala odgovornost optuženih za ratne zločine u svim krajevima BiH, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

    U saopštenju se dodaje da je istaknuta i regionalna i međunarodna saradnja, koju intenzivno sprovodi ovo tužilaštvo, kao i činjenica da su za više desetina osumnjičenih i optuženih osoba, raspisane međunarodne potjernice, a u proteklih skoro 20 godina, osumnjičeni su u BiH izručivani iz zemalja širom svijeta, uključujući zemlje EU, kao i prekookeanske zemlje.

    Kajganić je najavio nastavak borbe protiv nekažnjenosti ratnih zločina, u saradnji sa partnerskim tužilaštvom pri Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove /MRMKS/, uz instrumente regionalne i međunarodne saradnje.

    Konferenciju su organizovali Savjet Evrope, Evropska komisija, Evrodžast i EU Mreža za istraživanje i krivično gonjenje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, uz učešće Evropskog komesara za pravosuđe, navedeno je u saopštenju.