VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Peticiju protiv odluke Ustavnog suda BiH do sada potpisala 194 člana akademske zajednice

    Peticiju protiv odluke Ustavnog suda BiH do sada potpisala 194 člana akademske zajednice

    Predstavnici akademske zajednice Republike Srpske izrazili su nezadovoljstvo radom Ustavnog suda BiH, posebno njegovom odlukom od 19. juna kojom je brisan član 39 Pravila Ustavnog suda BiH, naglašeno je u Peticiji koju je za sad potpisalo njih 194.

    U Peticiji se naglašava da izmjene Pravila, koje su donesene na sjednici Ustavnog suda BiH bez prisustva ijednog sudije iz Republike Srpske, predstavljaju kršenje Ustava BiH i Pravila tog suda, logike pariteta i konstitutivnosti naroda u svim institucijama na nivou BiH, kao osnove za funkcionisanje složene države kakva je BiH.

    • Ovakva odluka čin je pravnog nasilja nezabilježen u modernim evropskim državama. Time se stvara pravna nesigurnost i ugrožava vladavina prava. Kada se tako postupa, kao što je to učinio Ustavni sud BiH svojom odlukom od 19. juna, akademska zajednica ne može se oteti utisku da takve odluke Ustavnog suda BiH idu za tim da se razvlasti Republika Srpska, poništi dejtonski Ustav i u konačnom izvrši centralizacija BiH – naglasili su predstavnici akademske zajednice.

    Oni su upozorili da je ovaj potez sudija Ustavnog suda BiH jasno smišljena strategija kojom se, u konačnom, želi ukinuti Republika Srpska, čemu se, naglasili su, odlučno protive kao pripadnici akademske zajednice.

    • U tom kontekstu, akademska zajednica podržava legitimno izabrane predstavnike Republike Srpske u njihovom nastojanju da očuvaju ustavnopravni poredak – poručili su članovi akademske zajednice Srpske.

    Prvog dana potpisivanja peticiju su podržali dole navedeni članovi akademske zajednice:

    1.    doc. dr Željko Budimir

    2.    prof. dr Radoslav Gajanin

    3.    prof. dr Milan Kulić

    4.    doc. dr Nina Sajić

    5.    prof. dr Marijana Kapović Solomun

    6.    prof. dr Vlade Simović

    7.    prof. dr Aleksandar Ostojić

    8.    prof. dr Dalibor Kesić

    9.    prof. dr Strain Posavljak

    10.   prof. dr Milica Balaban

    11.   prof. dr Vlado Đajić

    12.   prof. dr Milenko Krajišnik

    13.   Predrag Govedarica, ma

    14.   mr Đorđe Markez

    15.   doc. dr Aleksandar Vranješ

    16.   prof. dr Rajko Gnjato

    17.   prof. dr Nenad Kecmanović

    18.   prof. dr Srđan Lalić

    19.   prof. dr Zlatko Pavlović

    20.   doc. dr Milimir Govedarica

    21.   prof. dr Vojo Kovačević

    22.   prof. dr Vesna Krstović-Spremo

    23.   doc. dr Boban Miletić

    24.   Marko Škipina

    25.   Zoran Novaković

    26.   prof. dr Vera Ćevriz Nišić

    27.   Duško Kostić, ma

    28.   prof. dr Cviko Јekić

    29.   prof. dr Mirko Toljić

    30.   Miljan Sikimić, ma

    31.   doc. dr Mladen Papaz

    32.   prof. dr Milenko Pikula

    33.   prof. dr Dalibor Petrović

    34.   prof. dr Darko Đogo

    35.   doc. dr Dragan Plakalović

    36.   doc. dr Ranka Perućica

    37.   prof. dr Rade Simović

    38.   Filip Matić, ma

    39.   doc. dr Helena Marić Kujundžić

    40.   prof. dr Zdravko Božičković

    41.   prof. dr Branislav Drašković

    42.   doc. dr Sanja Golijanin

    43.   prof. dr Radoslav Grujić

    44.   prof. dr Dimitrije Ćeranić

    45.   Sonja Kaurin, ma

    46.   Ivan Јojić

    47.   doc. dr Јelena Lečić

    48.   doc. dr Maja Laković

    49.   prof. dr Ratko Đuričić,

    50.   prof. dr Srđan Perišić,

    51.   prof. dr Marko Gutalj,

    52.   doc. dr Igor Đurić

    53.   Svetlana Panić, ma

    54.   prof. dr Dejan Antić

    55.   mr Milan Zelenović

    56.   Milan Јotanović, ma

    57.   prof. dr Boro Bronza

    58.   prof. dr Slavojka Bešić Bronza

    59.   prof mr Sandra Ivanović

    60.   prof. Dr Milomir Šoja

    61.   prof. dr Manja Đurić

    62.   prof. dr Goran Radivojac

    63.   prof. ma Drago Vejnović

    64.   prof . dr Vesna Gajanin

    65.   prof. dr Gordana Rokvić

    66.   Јelena Brkić, ma

    67.   prof. dr Јelena Poljašević

    68.   doc. dr Borut Bosančić

    69.   prof. dr Miodrag Regodić

    70.   prof. dr Siniša Vidaković

    71.   prof. dr Zoran Vasiljević

    72.   prof. dr Dragana Purković Macan

    73.   mr Nebojša Savić

    74.   doc. dr Dijana Simonović

    75.   Petar Babić, ma

    76.   prof. dr Mladen Todić

    77.   prof. dr Snježana Popović Pejčić

    78.   Nemanja Јalić, ma

    79.   dr Slobodan Gnjato

    80.   prof. dr Saša Zeljković

    81.   prof. dr Ranko Škrbić

    82.   prof. dr Dragana Vilić

    83.   prof. mr Zoran Banović

    84.   prof. mr Arsen Čarkić

    85.   prof. dr Draga Mastilović

    86.   prof. dr Saša Petković

    87.   prof. dr Mihajlo Stojčić

    88.   prof. dr Nenad Ponorac

    89.   doc. dr Ana Golić Јelić

    90.   doc. dr Marina Antić

    91.   prof. dr Malina Čvoro

    92.   prof. dr Bojana Vasiljević Poljašević

    93.   prof. dr Siniša Kurteš

    94.   prof. dr Slava Sukara

    95.   prof. mr Maja Dodig

    96.   prof. dr Gordana Đurić

    97.   mr Dejan Vasić

    98.   doc. dr Mirela Kajkut Zeljković

    99.   doc. dr Tijana Vujičić

    100.  doc. dr Sanja Tucikešić

    101.  prof. dr Ilija Komljenović

    102.  prof. dr Stevan Trbojević

    103.  doc. dr Dalibor Tomaš

    104.  prof. dr Vinko Babić

    105.  prof. dr Dragan Gligorić

    106.  doc. dr Nemanja Savić

    107.  prof. dr Željko Ivanović

    108.  prof. dr Vladan Mirjanić

    109.  Marko Romić, ma

    110.  Robert Švraka, ma

    111.  doc. dr Miloš Ljubojević

    112.  prof. dr Mihajlo Marković

    113.  prof. dr Vesna Aleksić

    114.  prof. dr Igor Milinković

    115.  prof. dr Sanda Dodik

    116.  Dragana Gajić, ma

    117.  akademik prof. dr Dragoljub Mirjanić

    118.  doc. dr Aleksandar Pajkanović

    119.  prof. dr Željko Mitrović

    120.  prof. dr Zoran Lukić

    121.  prof. dr Lana Nežić

    122.  prof. dr Žana Topalović

    123.  mr Petar Praštalo

    124.  prof. dr Dragan Macanović

    125.  prof. dr Igor Zekanović

    126.  prof. dr Matej Savić

    127.  prof. dr Goran Latinović

    128.  doc. dr Draško Gajić

    129.  prof. dr Milenko Vojvodić

    130.  doc. dr Nikola Ožegović

    131.  Milica Јaguzović, ma

    132.  prof. dr Velibor Lalić

    133.  doc. dr Nataša Lukić

    134.  Dario Marjanović

    135.  prof. dr Radana Lukajić

    136.  prof. dr Nataša Vilić

    137.  Sandra Lukić

    138.  doc. dr Radovan Subić

    139.  Dušanka Slijepčević, ma

    140.  prof. dr Đorđe Vuković

    141.  doc. dr Vanja Daničić

    142.  Ilija Čigoja, ma

    143.  prof. dr Željka Marjanović Balabn

    144.  prof. dr Predrag Ćeranić

    145.  prof. dr Tatjana Duronjić

    146.  prof. dr Borivoje Milošević

    147.  Rajko Roljić, ma

    148.  prof. dr Ljiljana Došenović

    149.  Dejana Savić, ma

    150.  Mirjana Predić, ma

    151.  prof. dr Svetozar Bogojević

    152.  akademik prof. dr Zoran Govedar

    153.  prof. dr Vladimir Јovanović

    154.  doc. dr Ljilja Šikman

    155.  prof. dr Darko Paspalj

    156.  prof. dr Svjetlana Lolić

    157.  mr Sanja Pržulj

    158.  prof. dr Dijana Јelić

    159.  prof. dr Dimitrije Čvokić

    160.  Milica Mijatović, ma

    161.  mr Milan Vukić

    162.  prof. dr Sanja Milić

    163.  doc. dr Dragan Vujadinović

    164.  doc. dr Goran Knežević

    165.  mr Bojan Krunić

    166.  prof. dr Novo Plakalović

    167.  prof. dr Dragan Tošković

    168.  prof. dr Vesna Milić

    169.  prof. dr Goran Marković

    170.  dr Milenko Smiljanić

    171.  prof. dr Milija Krajišnik

    172.  prof. dr Јasna Bogdanović Čurić

    173.  doc. dr Dejana Radovanović Šarenac

    174.  Zoran Petković

    175.  prof. dr Dejan Bokonjić

    176.  dr Maja Vuković

    177.  prof. dr Zoran Ćurguz

    178.  doc. dr Ranko Bilinac

    179.  prof. dr Biljana Milošević

    180.  doc. dr Saša Đukić

    181.  prof. dr Milorad Tomić

    182.  doc. dr Bojan Ćorluka

    183.  prof. dr Mirko Kulina

    184.  doc. dr Slaviša Vulić

    185.  doc. dr Đorđe Marilović

    186.  prof. dr Јelena Krunić

    187.  prof. dr Tamara Kovačević Preradović

    188.  doc. dr Darko Šuka

    189.  mr Biljana Štaka

    190.  prof. dr Branislav Mašić

    191.  mr Radenka Bjelošević

    192.  doc. dr Milan Milotić

    193.  Vladan Јaguzović, ma

    1. prof. dr Svetlana Pelemiš

    Peticiju je moguće potpisati do ponedjeljka, 26. juna.

  • Položen kamen temeljac za izgradnju Hidroelektrane Dabar

    U mjestu Vrijeka, opština Bileća, održana je ceremonija polaganja kamena temeljca za izgradnju Hidroelektrane Dabar u okviru istoimenog projekta, čija je realizacija počela 2016. godine.

    U prisustvu zvaničnika Republike Srpske i kineskih partnera počeli su glavni radovi.

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković istakao je značaj početka izgradnje Hidroelektarne Dabar, navodeći da će time biti riješena i druga urgentna pitanja u Hercegovini, odnosno da će se spriječiti poplave koje su obilne padavine često uzrokovale.

    Višković je istakao značaj početka izgradnje Hidroelektrana Dabar, koja je prvi energetski objekat ove snage i veličine na Balkanu, nakon izgradnje Hidroelektrane Višegrad” 1985. godine.

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je danas da će kilovat-čas biti najvažniji proizvod iz Hercegovine zahvaljujući Hidroelektrani Dabar i drugim energetskim projektima.

    U obraćanju na svečanoj ceremoniji povodom početka glavnih radova na hidroelektrani Dabar vrijednosti 338 miliona evra, Đokić je istakao da će ovaj projekat omogućiti opstanak što više mladih na područje Hercegovine.

    Početku radova u bilećkom naselju Vrijeka prisustvovali su premijer Republike Srpske Radovan Višković, ministar energetike i rudarstva Srpske Petar Đokić, ambasador Kine u BiH Јi Ping, generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović, kao i rukovodstvo ERS-a, Hidroelektrana na Trebišnjici, HE Dabra i kineskih partnera iz kompanije “Gezuba grupe”.

    Prisutni su bili i Njegovo preosveštenstvo episkog zahmsko-hercegovački i primorski Dimitrije, gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić i načelnici hercegovačkih opština.

    Riječ je o hidroelektrani instalisane snage 160 megavata, u okviru podsistema “Gornji horizonti”, prvoj koja se gradi u regionu, poslije više od trideset godina.

    Nastavak izgradnje projekta povjeren je kineskoj kompaniji “Gezuba grupa”, a koštaće 222 miliona evra, od čega je veći dio kredit kineske Eksim banke.

    Rok za izgradnju je 46 mjeseci, a elektroenergetskom sistemu Republike Srpske trebalo bi da da novih 500 gigavat časova električne energije.

    Dovodni tunel 12,4 kilometra biće završen u ovoj godini, a Kinezi bi trebalo da završe pregradnu branu Hidroakmulacije Nevesinje, cjevovod do elektrane i samu hidroelektranu, dalekovod i kanal kroz Dabarsko polje, dužine 6,4 kilometra.

  • Počinju glavni radovi na HE “Dabar”

    Počinju glavni radovi na HE “Dabar”

    Glavni radovi na Hidroelektrani /HE/ “Dabar”, najvećem projektu te vrste na Balkanu u posljednjih 30 godina, zvanično će danas početi na području opštine Bileća u vrijednosti 222 miliona evra.
    Ceremoniji otvaranja glavnih radova prisustvovaće zvaničnici Republike Srpske i predstavnici “Elektroprivrede Republike Srpske” /ERS/, Hidroelektrana na Trebišnjici /HET/, HE “Dabra” i kineskih partnera iz kompanije “Gezuba grupe”, najavljeno je iz ERS-a.

    Glavni radovi na tom značajnom energetskom projektu počeće na lokalitetu mašinske zgrade u mjestu Vrijeka u opštini Bileća u 16.00 časova, naveli su iz ERS-a.

    Govoreći o projektu HE “Dabar”, generalni direktor ERS-a Luka Petrović rekao je nedavno da je riječ o hidroelektrani snage 160 megavata, da je projekat vrijedan 222,4 miliona evra i ugovoren sa kineskom kompanijom “Gezuba grupa”.

    Petrović je podsjetio da je ERS uplatilo 92,8 miliona KM da bi se aktivirao kreditni aranžman sa kineskom Eksim bankom i da su kineski partneri već zakupili poslovne prostore za radnike i operativu da bi mogli da počnu izgradnju hidroelektrane.

    “Rok za završetak radova je 46 mjeseci”, naveo je Petrović i podsjetio da je ugovor za taj projekat potpisan u maju 2020. godine. Petrović je napomenuo da je Vlada Republike Srpske dala garanciju za 85 odsto vrijednosti ugovora, a da je ERS uplatio 15 odsto, plus obavezno osiguranje tog kredita koje iznosi oko pet odsto vrijednosti kredita, kao i ostale naknade.

    On je istakao da je HE “Dabar” složen projekat koji vode sa nevesinjskog platoa spušta na dabarski, uz neto pad od 365 metara i da je u završnoj fazi izgradnja tunela dugog 12,5 kilometara koji radi “Integral inženjering”.

    Iz HET-a su za Srnu rekli da je HE “Dabar” najveći hidroenergetski objekat koji se gradi na području bivše Jugoslavije i da predstavlja istorijski projekat za Hercegovinu i buduće generacije.

    “HE Dabar pripada projektovanom hidroenergetskom sistemu HET-a i najvažnija je hidroelektrana u sistemu Gornji horizonti. Završetkom HE Dabar i HE Bileća iz sistema Gornji horizonti, planirano je da se duplo uveća postojeći bilans HET-a,” naveli su iz tog preduzeća.

    Projekat HE “Dabar” sastoji se od akumulacije Nevesinje zapremine 61,80 miliona metara kubnih vode, zatim od brane Pošćenje, derivacionog tunela dužine 12.140 metara sa ulaznom građevinom, potom vodostana, cjevovoda pod pritiskom, mašinske zgrade, kanala kroz Dabarsko polje dužine 6.360 metara, nasipa Grebak i Vranjača, koji imaju funkciju vodoodrživosti akumulacije.

    HE “Dabar” pripada hidroenergetskom sistemu HET-a i predstavlja najvažniju hidroelektranu u sistemu “Gornji horizonti”. Taj sistem, osim HE “Dabar”, predviđa i izgradnju HE “Bileća” i HE “Nevesinje”.

  • Đajić: Ne pitam se ja, već Ministarstvo zdravlja

    Đajić: Ne pitam se ja, već Ministarstvo zdravlja

    Gradi se skoro tri godine, rokovi za završetak su se mijenjali četiri puta i na kraju je zafalilo para. Tako bi se, ukratko, mogla opisati gradnja parking garaže kod Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske u Banjaluci koja će, prema tvrdnjama Vlade Đajića, direktora UKC-a, biti završena do kraja godine. Ipak, i dalje je nejasno ko će obezbijediti dodatnih pet miliona KM.
    Naime, Đajić za BL portal kaže da se ova ustanova “ne pita” da li će ta sredstva biti odobrena, već se pita Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i Vlada Republike Srpske.

    “Što se tiče dodatnih troškova, izvođač radova je podnio zahtjev Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite i Vladi Republike Srpske. Mi smo samo ugovorna strana koja će preduzeti sve zakonske mjere da se izgradnja privrede kraju ili ćemo tužiti izvođača radova i tražiti nekog drugog“, kaže Đajić za BL portal i dodaje da garaža mora biti završena do kraja ove godine i da radovi nisu stali.

    Takođe tvrdi da neki međunarodni fondovi žele da kupe garažu po duplo većoj cijeni, ali da se ona neće prodavati.

    “To je narodna garaža i zato ću insistirati da se ne napaćuje parking pacijentima i zaposlenima u Kliničkom centru“, kaže Đajić.

    Međutim, vlasnik firme Marković Invest iz Laktaša, koja je izvođač radova na ovoj garaži, za BL portal tvrdi da nikakav zahtjev nisu uputili Vladi Republike Srpske, kao ni Ministarstvu, već samo UKC-u Republike Srpske.

    “Poslao sam zahtjev Univerzitetskom kliničkom centru, jer Ministarstvo ni Vlada s tim nemaju ništa, Klinički centar je potpisnik ugovora”, kaže za BL portal Rade Marković, vlasnik ove firme.

    Marković dodaje da je zahtjev da dodatne troškove na izgradnji garaže uputio prije oko mjesec dana, ali odgovor da li će novac biti odobren ili ne još nije stigao. Napominje da radovi na izgradnji garaže i dalju traju.

    I iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske kratko poručuju da je to pitanje u nadležnosti Univerzitetskog kliničkog centra, koji je ugovorna strana i naručilac.

    Podsjetimo, izgradnja garaže kod Univerziteskog kliničkog centra počela je 2020. godine, a rokovi za završetak radova su četiri puta pomjerani. U međuvremenu je izvođač radova Marković Invest zatražio dodatnih pet miliona da bi radove završili, a prema prvobitnoj procjeni ona je trebalo da košta 35 miliona maraka.

  • Dodik i Orban nakon sastanka: Želja za saradnjom obostrana

    Dodik i Orban nakon sastanka: Želja za saradnjom obostrana

    Republika Srpska je danas počastvovana prijateljskim odnosima sa Mađarskom, izjavio je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, nakon sastanka delegacija Srpske i Mađarske, koji je održan u Administrativnom centru Republike Srpske u Banjaluci.

    “Danas smo potpisali zajedničku izjavu koja će doprinijeti jačanju privrednih i svih drugih projekata, istakao je Dodik.

    Dodaje da je Mađarska je uspješna ekonomija, te da prate ono što oni čine i rade u oblasti demografske politike, gdje se pokazuje kao najuspešnija, te da Srpska želi da implementira dobre stvari iz toga.

    “Zahvaljujem se na razvoju srpske zajednice u Mađarskoj. Raduje me globalni razvoj odnosa Mađarske i Srbije i mi kao dio srpkaog naroda želimo da učestvujemo u tome. 100 miliona evra pomoći smo dobili u poljoprivredi, hvala na tome. Već 30 miliona evra je stiglo” kaže Dodik.

    Predsjednik Republike Srpske zahvalio se i za podršku budžetu početkom ove godine.

    “Osnovna ideja je kako ići dalje, razboj električne energije, solarne energije, kao i energije na bazi vode. Jednako tako i na oblasti izgradnje komunikacija, ali i fabrika lijekova. Ono što je interesantno jeste da ćemo i raditi na razvoju u budućnosti na jačanju drvne infrastrukture”, navodi Dodik.

    On se zahvalio premijeru Mađarske i na tome što podržava put BiH ka EU.

    Da je želja za saradnjom obostrana, potvrdio je i Viktor Orban, premijer Mađarske.

    “Došli smo da ponudimo saradnju i da ta saradnja bude ravnopravna. Istina je da smo trebali možda doći i ranije, ali smo imali kovid, rat. Imamo olakšavajuće okolnosti što nismo došli ranije”, rekao je Orban.

    Ističe da je on predsjedniku Republike Srpske rekao da “on ovu državu vidi u Evropskoj Uniji te da ne treba biti drugačije”.

    “Već sam rekao Dodiku da smo došli na zapad, Banjaluka je na zapadu. Vi ste jedina zemlja na zapadu koja nije u EU. Ako pogledate zadnjih 10-15 godina, ovo je bila decenija uspona centralne Evrope. Po nama je Republika Srpska dio tog regiona. Zato smo mi došli ovdje da ako bi želite treba da se uključite u tu priču”, ističe Orban.

    Dodaje da je Mađarska član EU, ali imaju suverenu spoljnu politiku što je vrlo značajno za Republiku Srpsku, te da su ove dvije zemlje povezane iako su udaljene.

    “Izuzev nekih desetak kilometara, Mađarska i Republika Srpska su komšijske zemlje”, tvrdi on.

    Premijer Mađarske osvrnuo se i na probleme sa kojima se Republika Srpska svakodnevno susreće.

    “Mi Mađari vidimo bitke koje vi bijete. Vidimo rasprave koje vodite. Znamo da se one ne mogu izbjeći, ali je priroda toga da se one vode na zemlji i da ih vi vodite. A ono što Mađarska može pomoći, jeste kroz ekonomsku saradnju i druge stvari. A mi ćemo rado učestvovati u takvim stvarima sa vama. Poslije mnogo godina Mađarska je ponovo jaka zemlja i može pomoći”, kaže Orban.

    Navodi da ga moralno motiviše to što evropska politika nije dostojna Srba.

    “Signale o tome vidimo na brojnim sastancima Savjeta Evrope. Zato je bitno da Srbija ima dobar tretman tamo gdje smo mi učesnici. Ja se lično sjećam kada je vaša privreda i ekonomija bila jača od Mađarske. I kada se čovjek jednom popne na planinu, popeće se opet. Pred Republikom Srpskom je jedna velika perspektiva, ali i pred Balkanom. Vidite da pada ekonomska energija Evrope. A gdje mogu da nađu tu energiju, odgovor je Balkan, BiH i Republika Srpska. Zato i kažem da je više Evropi potrebna BiH i Republika Srpska nego obrnuto. Mi smo zainteresovani da naš susjed bude razvijen, ekonomski, bezbednosni, istorijski. Ova saradnja je uspostavljena prije nekoliko godina, a sada radimo da to ide još bolje”, ističe mađarski premijer.

    A koliko znači podrška Orbana i Mađarske, potvrdio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ističući da je neobično da neko iz EU dolazi da nudi partnerstvo, a da nije nadmen i potcjenjivački.

    Dodik je naglasio da je ovo ponuda i Bošnjacima i Hrvatima, da nije samo za ekonomski, već i politički dijalog.

    “Želimo mir, stabilnost za sve, ali nismo neko će dozvoliti da nam se uzmu naša prava. Dobro je što čujemo i prijatelje, ali i one druge. Mađarska politika treba Balkanu. Mislim da je ovo početak debate kako će EU izgledati za pet godina, ali želimo da budemo vidljivi u tom procesu”, kazegoričan je Dodik.

  • Orban i delegacija Mađarske stigli u Banjaluku

    Orban i delegacija Mađarske stigli u Banjaluku

    Delegacija Vlade Mađarske, predvođena njihovim premijerom Viktorom Orbanom stigla je u Banjaluku, u Administrativni centar Srpske.

    Mađarsku delegacuju dočekali su predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednik NSRS Nenad Stevandić, srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva Željka Cvijanović, kao i ministri u Vladi Srpske.

    Sastanak se održava u Administrativnom centru Vlade Srpske.

    Predviđeno je potpisivanje sporazuma predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića i ministra spoljnih poslova Mađarske Petera Sijarta.

    Delegaciju Srpske predvodi predsjednik Republike Milorad Dodik, a Orban delegaciju Vlade Mađarske.

    Nakon sastanka biće održana konferencija za novinare.

    Predviđena je i šetnja Banjalukom i svečana večera u čast posjete Orbana Republici Srpskoj.

    Orban i delegacija Vlade Mađarske prethodno su doputovali na aerodrom Mahovljani u Banjaluci.

    Delegaciju je dočekao premijer Republike Srpske Radovan Višković.

    Orban je danas boravio i u Sarajevu.

  • Orban: Ne podržavamo politike sankcija, vratiti više nadležnosti domaćim ljudima

    Orban: Ne podržavamo politike sankcija, vratiti više nadležnosti domaćim ljudima

    Premijer Mađarske Viktor Orban danas je stigao u službenu posjetu Bosni i Hercegovini. Svečani doček upriličen je na platou ispred Parlamenta Bosne i Hercegovine u Sarajevu, gdje je Orbana dočekala predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto.

    Nakon dočeka, održan je sastanak sa Borjanom Krišto, nakon kojeg je upriličen susret delegacija Vijeća ministara BiH i Vlade Mađarske.

    Premijer Mađarske se zahvalio predsjedavajućoj Krišto i rekao kako su imali uzbudljive i izvanredne pregovore.

    Krišto: Mađarska podržava BiH na EU putu, želimo imati dobru saradnju

    “Upoznao sam rukovodstvo novog Vijeća ministara BiH i iskusio sam poštovanje. Mi smo ponosni narodi i poštovanje je važno za nas. Ako to bude uzvratno, veselit ćemo se. Odnos Mađarske prema vama ogleda se u tri činjenice. Mi smo susjedi u političkom i ekonosmkom smislu, tako da sa odgovornošću posmatramo sve što se dešava u BiH kako i priliči komšijama. Uvijek možete računati na nas. Čudimo se kako održavate najkomplikovaniji politički sistem svijeta. Nama Mađarima teško je održati koaliciju, a ne ovako komplikovan sistem. Divimo se kako održavate zemlju. Treća tačka je da dijelimo istu sudbinu. Pretprjeli smo komunizme. Niste nam strani već ste unutar porodice. Obavijestio sam predsjedavajuću o procesima unutar EU. Rekao sam da je sve u previranju i da su velike transformacije u ekonomiji, tehnologiji i sigurnosnoj politici. To je svakako rat u Ukrajini i učešće EU u njemu. Mi Mađari to drugačije posmatramo tako da je Evropi potrebna promjena i preokret. Ta Evropa to neće moći sprovesti ako se oslanja na snage koje sad ima, tebaju nove saradnike. Trebamo novu dinamiku. Možda zvuči čudno ali EU je potrebniji Balkan i BiH nego što je obrnuto. Rekao sam predsjedavajućoj o našoj politici prema BiH koja se negdje poklapa, a negdje razilazi sa EU. Šta god govorili u Briselu mi smo za brzo članstvo BiH u EU. Ne trebate čekati članstvo već ga odmah dodijeliti. Trebate pristupe fondovima i investirati u sigurnost na Balkanu. Ne podržavamo politike sankcija i dugročno vidimo da je dobro da se što više nadležnosti vrati narodima koji žive ovdje, a ne prisustvo stranaca. Ako je moguće da što više nadležnosti dobiju domaći ljudi, to je naša politika prema Balkanu. Mađarska vas poštuje i političke namjere BiH i želi dobre ekonomske odnose. Rado bi prihvatili ulogu u garanciji balkanske sigurnosti jer smo prisutni u EUFOR-u”, rekao je.

    Orban će se danas susreti i sa članovima Predsjedništva BiH. Najavljen je i sastanak sa članovima kolegija Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Premijer Mađarske će se susreti i s premijerom Federacije BiH Nerminom Nikšićem.

    Orban će danas, nakon Sarajeva, posjetiti i Banjaluku gdje će održati sastanak s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom i drugim entitetskim zvaničnicima.

    Orban je u službenu posjetu BiH stigao nakon posjeta Srbiji.

  • Krišto: Mađarska podržava BiH na EU putu

    Krišto: Mađarska podržava BiH na EU putu

    Nakon dolaska premijera Mađarske Viktora Orbana u zvaničnu posjetu BiH, organizovana je konferencija za medije na kojoj se Orban obratio zajedno sa predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.

    “Informirali smo prmeijera Orbana o aktuelnoj političkoj situaciji, našim odnosima, kao i prioritetu i fokusu rada Vijeća ministara BiH. Osvrnuli smo se da kao država funkcionišemo na temelju Dejtonskog mirovnog sporazuma”, kazala je Krišto.

    “Na poseban način smo naglasili da je fokus rada našeg VM BiH, ovog saziva, koje je formirano nakon provedenih izbora, da smo do sada napravili značajan iskorak za BiH, a i po pitanju ispunjavanja uvjeta za kandidatski status”.

    BiH je zahvalna Mađarskoj za podršku.

    “Na ovaj način smo iskazali zahvalnost Mađarskoj koja nas podupire na našem putu. Na poseban način smo naglasili i gospodarsku saradnju, veliki broj ugovora i sporazuma u proceduri, nadam se da ćemo učiniti sve da se što brže okončaju te procedure. Želimo na EU putu imati dobru suradnju, učvršćivati odnose i nadam se da će ova posjeta tome doprinijeti”.

    “Naglasili smo i stavove da smo mi kao BiH poželjan faktor zajedno sa cijelom regijom našoj Evropskoj uniji. Želimo imati dobru saradnju, učvrstiti odnose i vjerujem da će današnja posjeta i boravak premijera Orbana biti značajan iskorak u odnosima naših zemalja”, dodala je Krišto.

  • Orban stigao u zvaničnu posjetu BiH, dočekala ga Krišto

    Orban stigao u zvaničnu posjetu BiH, dočekala ga Krišto

    Mađarski premijer Viktor Orban i delegacija Vlade Mađarske doputovali su u zvaničnu posjetu BiH.

    Uz svečane počasti, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto dočekala je Orbana na platou ispred zgrade zajedničkih institucija BiH u Sarajevu.

    Osim sastanka Orbana i Krišto, planiran je i susret delegacija Savjeta ministara i Vlade Mađarske.

    Izjave Krišto i Orbana predviđene su za 10.30 časova.

    Tokom posjete BiH Orban će se sastati sa članovima Predsjedništva BiH i sa članovima Kolegijuma Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH

  • Održana zajednička sjednica SM i Vlade Hrvatske

    Održana zajednička sjednica SM i Vlade Hrvatske

    Premijer Hrvatske Andrej Plenković ocijenio je danas u Zagrebu da njegova zemlja i BiH imaju intenzivnu saradnju u različitim oblastima, o čemu svjedoči i robna razmjena prošle godine od 4,3 milijarde evra.

    Plenković je rekao da je vidljiv kvalitetan rad Savjeta ministara i institucija BiH na evropskom putu, što BiH čini agilnom u ovom procesu.

    • Razgovarali smo i o odlagalištu nuklearnog otpada Trgovska gora, Јužnoj gasnoj interkonekciji, realizaciji infrastrukturnih projekata i ostalim značajnim pitanjima – rekao je Plenković nakon zajedničke sjednice Vlade Hrvatske i Savjeta ministara.

    Plenković je naglasio da je Hrvatska zainteresovana za izgradnju Јužne gasne interkonekcije prema BiH, što bi, kako je naveo, bio jedan od velikih projekata.

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto izjavila je danas u Zagrebu da su dobri odnosi BiH i Hrvatske u svim segementima, ali da je cilj njihovo dodatno unapređenje.

    Krišto je istakla da je na zajedničkoj sjednici Vlade Hrvatske i Savjeta ministara razgovarano o svim važnim pitanjima, uključujući i problem Trgovske gore, gdje Hrvatska blizu granice BiH planira da skladišti nuklearni otpad.