Kategorija: Vijesti

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, koji je večeras u Beogradu primio visoko priznanje države Srbije – Sretenjski orden prvog stepena izjavio je za Srnu da su Srbi, bez razlike sa koje su strane Drine, jedna porodica koja se međusobno čuva.

On je naveo da su Republika Srpska i Srbija od vremena kada je na njenom čelu Vučić otvorile jedna prema drugoj i da je počeo period samopoštovanja koje gradi srpski identitet.

“To znači da smo uvijek na putu slobode, a nikada poniženje i da smo spremni da podneseom teret koji sloboda traži”, naglasio je Stevandić.

Stevandić je rekao da je prepoznavanja borbe Srpske i odnosa prema Srbiji rezultiralo i odlikovanjima koje su ranije dobili predsjednik Republike Srpske i srpski član Predsjedništva BiH, a ove godine on.

“Sve to govori o do sada najboljim vezama Srbije i Republike Srpske i zajedničkoj težnji i prema miru i progresu, bezbjednijoj i boljoj budućnosti, kao i brizi za vlastite nacionalne interese, za imovinu, teritoriju i prava koje srpski narod ima”, istakao je on.

Stevandić je napomenuo da je u Republici Srpskoj uvijek značajna priznanja Srbije i podsjetio da je i Republika Srpska najsjajnijim odličjima odlikovala i predsjednika Srbije i njegove saradnike.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odlikovao je, povodom Dana državnosti Srbije, sretenjskim ordenom pojedince i institucije iz Srbije, Republike Srpske, Crne Gore, ali i inostranstva.

Među odlikovanim iz Republike Srpske su i predsjednik Akademije nauke i umjetnosti Republike Srpske Rajko Kuzmanović.

Zlatnom medaljom za hrabrost posthumno je odlikovan Spomenko Gostić, jedan od najmlađih boraca Vojske Republike Srpske koji je poginuo 1993. godine sa samo u 15 godina.

Karađorđevu zvezdu dobili su i glumac Nikola Pejaković i glumica Biljana Čekić koja je ostvarila upečatljivu ulogu u filmu “Dara iz Jasenovca” dok je Narodno pozorište Republike Srpske odlikovano Sretenjskim ordenom drugog reda

U Loparama je danas održan Narodni skup za potpisivanje peticije – građanske inicijative koja će biti upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske za donošenje Deklaracije o protivljenju otvaranja rudnika litijuma i drugih elemenata na dijelu planine Majevice koji pripada opštini Lopare.

Potpisivanje peticije je jedan od načina borbe mještana Lopara da se zaštite prirodna bogatstva ovog kraja.

Predsjednik Republike Milorad Dodik rekao je da svima treba dati razvojnu šansu, ali da niko neće dobiti dozvolu ko zagađuje životnu sredinu.

Naglasio je da se neće ništa raditi dok ne bude konsenzusa sa lokalnim stanovništvom.

Mještani Lopara nakon pronalaska litijuma i drugih ruda na Majevici, strahuju da bi njihova eksploatacija potpuno uništila životnu sredinu u ovoj regiji.

Potpisivanje peticije pokrenuto je da bi to bio argument koji bi dostavili Narodnoj skupštini, kaže načelnik opštine Rado Savić. Očekuju da skupština donese Deklaraciju o zabrani izgradnje rudnika na Majevici.

• Mi se sada borimo da Vlada Republike Srpske ne odobri koncesiju za eksploataciju i zato smo pripremili Deklaraciju koju ćemo uputiti u Narodnu skupštinu. Već smo dobili ovjeru dokumenata i krećemo u prikupljanje potpisa. 3000 potpisa nam treba – naglasio je Savić.
• Šaljem poruku iz Lopara da se pita narod i njeni predstavnici i molim predsjednika Srpske i Vladu da uvaže ovaj skup i ovaj narod sa Majevice – poručio je Milenko Ristić, predsjednik Skupštine opštine Lopare.

Opozicija se protivi Nacrtu zakona o geološkim istraživanjima i eksploataciji litijuma na Majevici.

• Analizirajući ovaj Zakon o geološkim istraživanjima je poistovjećen sa terminom geološka eksploatacija. Ovdje se radi o tome da Vlada Srpske pravi preduslov da lokalna zajednica neće moći učestvovati u odlučivanju da li će se ili ne, na teritoriji tih lokalnih zajednica vršiti istraživanje i eksploatacija ruda – naveo je Želimir Nešković, potredsjednik SDS.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da se u Loparama ništa neće raditi dok se ne uspostavi konsenzus sa lokalnim stanovništvom i dok svoje mišljenje ne kaže stručna javnost. Osudio je negativne istupe opozicije nakon pronalaska litijuma na Majevici, ali i one koji dolaze iz Srbije stvarajući atmosferu bunta i nepovjerenja.

• Ti koji dolaze iz Beograda koji uspostavljaju atmosferu i hoće da zadrže bilo kakve aktivnosti jer one su obavezne, dok se to ne stavi sve u ruke stranaca kao što to hoće PDP, a da li ovi razumiju ili ne to još ne znam ali uglavnom su tu, e to je drugo pitanje. Mi vodimo potpunu suverenu politiku i po tom pitanju, nikakvo zagađenje se neće desiti i niko odvlačiti rudu neće. I tamo će morati da se prerađuje ruda i to na licu mjesta i da to ima efekta zapošljavnja, da ima efekta u proizvodnji, da to ima efekta podizanja BDP – poručio je Dodik.

Na Majevici su nekoliko godine trajala istraživanja koja su provedena u skladu s najvišim geološkim i ekološkim standardima.

Predmet protiv Muharema Štulanovića, imama i profesora na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću, koji je optužen da je Republiku Srpsku označio kao “genocidnu tvorevinu”, po svemu sudeći, biće jedan od izazovnijih koji se u proteklim godinama našao pred pravosuđem Srpske.

Otome svjedoči i podatak da se Štulanović još 10. januara u Okružnom sudu u Banjaluci izjašnjavao o optužnici, nakon čega je počelo curiti vrijeme do početka suđenja, ali se ono ne nazire iako je prošlo više od mjesec dana, a zakon je jasan…

–Glavni pretres će biti zakazan u roku od 30 dana od dana izjašnjavanja o krivici. Ovaj rok može se izuzetno produžiti za još 30 dana – navodi se u Zakonu o krivičnom postupku Republike Srpske.

Dok teče i rok koji se svodi pod “izuzetno”, u Okružnom sudu u Banjaluci je rečeno da glavni pretres u ovom predmetu nije zakazan.

Postavlja se pitanje – zašto? Prije odgovora treba podsjetiti na nekoliko bitnih činjenica… Naime, Štulanović je optužen da je u džamiji u Bihaću, u toku vjerskog obreda, održao govor u kojem je izložio poruzi, preziru i grubom omalovažavanju Republiku Srpsku, označivši je kao “genocidnu tvorevinu”.

Optužnicu je 4. decembra 2023. podiglo Republičko javno tužilaštvo, koje Štulanovića tereti za povredu ugleda Republike Srpske i njenih naroda iz člana 280a. Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Međutim, 18. januara ove godine održana je plenarna sjednica Ustavnog suda BiH, koji je utvrdio da član 280a. Krivičnog zakonika Republike Srpske nije u skladu s Ustavom BiH, niti Evropskom konvencijom, zbog čega je ovu odredbu ukinuo.

Dakle, Okružni sud u Banjaluci sada mora da se odluči: da li da poštuje odluku Ustavnog suda BiH ili Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske.

Možda najviše o ovoj svojevrsnoj trakavici govori izjava Štulanovićevog advokata Duška Tomića, koji kaže da se ovako nešto nikad nije dogodilo, a ima 71 godinu.

-Šta god branilac uradi – pogriješiće. A još gore, šta god uradi Okružni sud – pogriješiće. Najbolje je da se Okružni sud ušuti, što zasad i radi. Ako ga pozove da mu se sudi, krši odluku Ustavnog suda BiH. A Okružni sud je dužan da poštuje Ustav BiH, kao i Ustav Republike Srpske, a koji mora biti u skladu sa Ustavom BiH. Okružni sud nije tu da komentariše presude ili odluke Ustavnog suda, nego da ih sprovodi. Ako Okružni sud pozove ovog čovjeka na suđenje, može se desiti da se i taj sudija nađe pred Sudom BiH – kaže Tomić.

I tu sada, jasno je kao dan, postoji nekoliko scenarija… Prvi je, dakle, da Okružni sud u Banjaluci pozove Štulanovića na suđenje, a drugi je da to ne učini, ali su u tom slučaju prekršena prava optuženog na blagovremeno suđenje.

Jedan od eventualno mogućih scenarija je i da suđenje bude zakazano i da se Štulanović ne odazove, što bi značilo da bi pravosuđe Srpske za njim moralo da raspiše potjernicu, a on se, da podsjetimo, tereti za krivično djelo koje, prema stavu Ustavnog suda BiH, nije krivično djelo.

U neobranom grožđu tu bi bila i policija koja bi ga tražila na adresi jer bi taj “zadatak” pripao policijskoj agenciji sa sjedištem u FBiH, tako da je teško povjerovati u to da bi postupila po potjernici, s obzirom na odluku Ustavnog suda BiH.

Ili Štulanović npr. krene u Hrvatsku… Postavlja se pitanje da li bi organi te zemlje uhapsili Štulanovića po potjernici iz Srpske, ili ne bi, s obzirom na odluku Ustavnog suda BiH.

-Šta mislim ja? Mislim da bi Okružni sud ipak trebalo da šuti. Ima još mjesec dana, a svaki dan donosi nešto novo na ovim prostorima – kaže advokat Tomić, pišu Nezavisne novine.

Kontaktirali smo potom i druge advokate, koji ni na koji način nisu povezani sa slučajem “Štulanović”, a koji su nam takođe potvrdili da je pravosuđe u Srpskoj u konkretnom slučaju zaista u nesvakidašnjoj situaciji.

-Okružni sud u Banjaluci mora poštovati odluke Ustavnog suda BiH. U svakom slučaju, u ovoj peripetiji možda je jedina otvorena mogućnost, kako bi se izašlo iz ove zamršene situacije, da Republičko javno tužilaštvo mijenja optužnicu – kaže jedan od sagovornika.

Iz Republičkog javnog tužilaštva, Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, rekli su za da ne mogu komentarisati odluke sudova, pa time ni odluku Ustavnog suda BiH.

Republika Srpska obilježava Dan boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske, u kojem su život dala 23.752 pripadnika Vojske i policije Srpske, i 220 godina od podizanja Prvog srpskog ustanka.

Centralno obilježavanje biće održano u Višegradu. U manastiru Dobrun biće služen parastos poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata i poginulim ustanicima. Biće položeno cvijeće na spomenik voždu Karađorđu.

Na Trgu palih boraca u Višegradu biće položeni vijenci poginulim borcima Vojske Republike Srpske, nakon čega će u biti održana svečana akademija.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić izjavio je da je rok za završetak radova na bolnici u Doboju 30. mart.

On je napomenuo da jedinica intenzivne njege za nehirurško liječenje, za koju se ukazala potreba nakon epidemije virusa korona i sistem mreže razvoda karbondioksida u bolnici, nisu bili u okviru projekta.

“Prethodno iskustvo je pokazalo da su te stvari neophodne, tako da smo sproveli proceduru u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i ugovorili dodatne radove. Izdvojićemo dodatnih, ako se ne varam 880.000 KM sa PDV-om, za tu vrstu radova čiji je rok za završetak identičan kao i ovaj”, rekao je Šeranić.

On je istakao da od izvođača očekuje da radove završi u datom roku.

Prema njegovim riječima, ono što može odužiti proces otvaranja bolnice je prikupljanje dokumentacije i izdavanje upotrebne dozvole, što izvođač radova završava sa lokalnom zajednicom, prenosi Srna.

“Namjeravamo da otvorimo bolnicu kada bude izdata upotrebna dozvola, odnosno da papirološki zatvorimo cijelu tu priču”, zaključio je Šeranić.

Na suđenju bivšem komandantu i pripadnicima Petog korpusa takozvane Armije BiH Atifu Dudakoviću i drugima za zločine nad srpskim borcima i civilima u više krajiških opština 1995. godine, svjedok Tužilaštva BiH Milenko Ćirić ispričao je da su spaljeni posmrtni ostaci njegovog oca, koji su pronađeni u kući, stali u jednu manju kutiju od cipela.
Ćirić, koji je do septembra 1995. živio u Ključu sa ocem Zoranom, suprugom i dvoje djece, rekao je da je tokom rata bio vojno angažovan i da 15. septembra nije bio s porodicom, ali ih je i prije toga evakuisao u okolinu Prijedora, prenosi Birn.

“Supruga i djeca su evakuisani u Prijedor. Otac je bio u Ljubinama u kući, on je gore povremeno odlazio”, naveo je svjedok i dodao da je to bilo selo s većinski srpskim stanovništvom i da nije bilo više od 75 kuća.

Kada je čuo za granatiranje Ključa, Ćirić se prisjetio da je krenuo pješice za Sanski Most i pitao prolaznike za oca.

“Rođak mi je rekao da ga je molio da krene s njima, a on mu odgovorio Nikola, neću nigdje, neće meni niko ništa, ja sam učestvovao u onom ratu, ja sam se borio za ovaj narod”, prisjetio se svjedok razgovora s rođakom.

Dolaskom 1997. u Ključ, Ćirić kaže da nije imao informacija o ocu i da je njegova sestra od Međunarodnog komiteta za nestala lica zatražila da provjere kuću u Ljubinama koja je bila spaljena.

“Kopali su po ruševinama i samo se pojavio taj crni izgorjeli sloj. Našli smo samo 250 grama kostiju, stalo je u kutiju od cipela”, rekao je Čirić.

Branilac Asim Crnalić je pitao da li dopušta mogućnost da je otac umro prirodnom smrću jer je imao 86 godina, a svjedok je odgovorio odrično.

Svjedok Siniša Solak je ispričao da je živio u selu u blizini Ključa do granatiranja 15. septembra 1995, kada su on i porodica odlučili iseliti u okolinu Prijedora.

“Sjećam se kao dijete da je jutro bilo kada su pale granate. Baba je krenula s nama, a deda je ostao u selu, mislio je da ga niko neće dirati, da ćemo se i mi brzo vratiti”, naveo je svjedok dodavši da je djed Zoran Grbić ostao i zbog stoke koju su imali.

Solak je rekao da su izgubili svaki trag za djedom, prijavili njegov nestanak i da je, nakon što su borbena dejstva prestala, pronađen preko Crvenog krsta u susjednom selu.

Na pitanje tužioca Vedrane Mijović da li mu je poznato kako je djed identifikovan, Solak je kazao da misli da je bila u pitanju klasična identifikacija, dodajući da je ujak prepoznao zlatan zub, kao i dokumente koje je imao uz sebe.

“Znam da je pronađan ubijen zajedno s jednom babom iz sela”, istakao je Solak, objašnjavajući kako je tokom ekshumacije tijela pronađena i Staka Mitrović.

Svjedok je rekao da je zainteresovan za potraživanje imovinsko-pravnog zahtjeva, čemu se branilac Ifet Feraget protivio, navodeći da zakonom unuci nemaju pravo na takav zahtjev.

Solak je negirao tvrdnju branioca Crnalića da je njegov djed Zoran Grbić bio pripradnik Vojske Republike Srpske i da je njegovo tijelo razmijenjeno.

Za zločine počinjene na području Bosanskog Petrovca, Ključa, Bosanske Krupe i Sanskog Mosta, uključujući ubistva više od 300 lica, progone i uništenje vjerskih objekata sudi se bivšem komandantu i pripadnicima Petog korpusa tzv. Armije BiH Atifu Dudakoviću, Sanelu Šabiću, Ibrahimu Šiljediću, Safetu Salihagiću, Adisu Zjakiću, Redžepu Zlojiću, Samiru Solakoviću, Fatmiru Muratoviću, Muharemu Aleševiću, Huseinu Balagiću, Edinu Domazetu, Ejubu Koženjiću, Ibrahimu Nadareviću i Saidu Mujiću.

Suđenje će biti nastavljeno 26. februara.