VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Na protestu ispred Tužilaštva BiH se očekuje oko 8.000 Srba

    Na protestu ispred Tužilaštva BiH se očekuje oko 8.000 Srba

    Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH Đorđe Radanović izjavio je Srni da se na mirnom skupu, koji je najavljen za 1. septembar ispred zgrade Tužilaštva BiH u Sarajevu zbog političke optužnice protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora “Službenog glasnika Srpske” Miloša Lukića, očekuje dolazak oko 8.000 Srba.

    “U razgovorima sa srpskim udruženjima iz Republike Srpske i FBiH, naročito sa organizacijama koje su proistekle iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, došli smo do određenih brojki što se tiče mitinga u federalnom Sarajevu ispred Tužilaštva BiH, a to je 8.000 Srba koji će doći da kažu da je u pitanju opstanak srpstva i u FBiH i u Republici Srpskoj”, istakao je Radanović.

    On je rekao da je dogovoreno da miting bude organizovan pod nazivom “Srpska pred sudom”.

    “Miting Srpska pred sudom ispred Tužilaštva BiH, tamo gdje su polupani srpski spomenici, biće organizovan u petak, 1. septembra, od 18.00 časova. Još jednom želim da zahvalim svim ljudima koji su se odazvali. Tu smo da napravimo miting i da kažemo da je optužnica protiv Dodika politička, usmjerena da se obezglavi srpski narod i u Republici Srpskoj i u FBiH”, ponovio je Radanović.


    Radanović je podnio zahtjev za održavanje mirnog skupa u petak, 1. septembra, ispred zgrade Tužilaštva BiH kako bi ovoj pravosudnoj instituciji ukazali da treba da prekine sa političkim optužnicama, prvenstveno protiv Dodika i Lukića.

    Tužilaštvo BiH podiglo je 11. avgusta optužnicu protiv Dodika i Lukića zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita. Optužnica je, u međuvremenu, vraćena na uređenje i dopunu jer tri tužioca uopšte nisu detaljno opisali koje je krivično djelo su oni počinili, a potom je Sud BiH juče ponovo zaprimio “uređenu optužnicu”.

  • Potvrđena optužnica protiv Nedžada Ćehića za ubistvo zarobljenih pripadnika VRS

    Potvrđena optužnica protiv Nedžada Ćehića za ubistvo zarobljenih pripadnika VRS

    Sud BiH potvrdio je optužnicu protiv nekadašnjeg pripadnika takozvane Armije BiH Nedžada Ćehića koja ga tereti za ubistvo najmanje 25 zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske na području Bosanske Krupe 1995. godine, saopšteno je danas iz ove pravosudne institucije.

    Ćehiću je optužen u svojstvu pripadnika voda vojne policije 511. Slavne brdske brigade takozvane Armije BiH i na teret mu se stavlja krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika.

    On je zajedno sa drugim pripadnicima takozvane Armije BiH u rejonu Kobiljnjaka, Osmače i Ćojluka, u periodu od druge polovine maja do polovine jula 1995. godine, zarobio najmanje 25 pripadnika Vojske Republike Srpske na navedenim lokalitetima prilikom napada na njihove položaje.

    Prema navodima optužnice, oni su neposredno nakon zarobljavanja i onesposobljavanja za borbu upotrebom vatrenog oružja ubili četiri pripadnika Vojske Republike Srpske, dok su preostalih najmanje 21 ratnog zarobljenika odveli, zatvorili i držali u vojnom pritvoru 511. Slavne brdske brigade takozvane Armije BiH, odakle su ih u tri navrata u ljeto 1995. godine izvodili u grupama i ubili na tri lokacije na području opštine Bosanska Krupa.

    Optuženi Ćehić je uhapšen po Interpolovoj potjernici i u junu izručen BiH od partnerskih i pravosudnih institucija Austrije, sa kojima se zajednički radilo na njegovom pronalasku i lociranju.

  • EIB o kašnjenju granta za most na Savi kod Gradiške

    EIB o kašnjenju granta za most na Savi kod Gradiške

    Evropska investiciona banka (EIB) nije isplatila ostatak granta za izgradnju mosta na Savi kod Gradiške jer još traje provjera da li su ispunjeni neophodni uslovi, rečeno je “Nezavisnim” iz ove banke, koja je zvanična banka EU.
    Podsjećanja radi, preduzeće “Integral inženjering” most je izgradilo još početkom prošle godine, a u junu je održana i zvanična ceremonija, kojoj su prisustvovali zvaničnici Hrvatske, BiH, RS i EU, koja je odobrila tri miliona evra granta za ovaj projekat.

    Iz EIB-a nam ni nakon slanja dodatnih pitanja nisu objasnili zbog čega se kasni s ovom isplatom, da li zbog eventualnih novih sankcija prema RS od strane EU, ili zbog unutrašnjih proceduralnih problema unutar BiH ili unutar EIB-a.

    Iz EIB-a su nam samo pojasnili da su primili zvaničan zahtjev Ministarstva finansija i trezora BiH za isplatu novca i da se sprovodi procedura.

    Činjenica je da se sa isplatom kasni, što nam je i potvrđeno iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH, koje je bilo investitor pomenutih radova. Oni kažu da će izvođač radova biti isplaćen ili kada stigne ostatak granta, ili kada Savjet ministarа BiH usvoji odluku da se novac isplati “Integralu”. Oni ističu da dug za izvođenje radova iznosi 890.000 maraka, a da je ukupan iznos koji treba namiriti 1,7 miliona evra. S obzirom na to da bi se “Integral” mogao obratiti sudskim putem za naknadu za izvedene radove, u tom ministarstvu ističu da bi rješenje Savjeta ministara BiH da se novac isplati moglo izbjeći eventualno suđenje.

    “Ministarstvo je u maju Savjetu ministara BiH uputilo prijedlog odluke o utvrđivanju namjene dijela sredstava uplaćenih od dozvola za korištenje radiofrekventnog spektra za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sistema”, naglasili su i dodali da su Savjetu ministara poslali tri naknadne urgencije za uvrštavanje prijedloga ove odluke u dnevni red.

    U Ministarstvu finansija i trezora su nam istakli da su sve procedure propisane aktima EIB-a u potpunosti ispoštovane.

    “Kada je riječ o isplatama, ne samo ovog granta, iz EIB-a, kako su nas obavijestili, jesu njihove unutrašnje procedure. Zahtjev za isplatu druge tranše u iznosu od 1.847.409,67 evra, sa svom potrebnom dokumentacijom, dostavljen je EIB-u u januaru 2023. godine. Nije bilo zahtjeva za dodatnim informacijama, što znači da je zahtjev kompletan. Napominjemo da i na drugim projektima, uglavnom grantovima, i u RS i u FBiH imamo sličnu situaciju”, istakli su oni.

    U EIB-u se ograđuju od eventualnog sudskog postupka u BiH u vezi sa namirivanjem troškova izvođaču radova.

    “Važno je napomenuti da EIB nije strana sporazuma o izvođenju radova u odnosu na ovaj konkretni projekat. Odgovornost je na investitoru da sve troškove prema ugovaračima izmiri na vrijeme”, rekli su nam oni.

    Između redova, može se zaključiti da EIB smatra da investitor nije trebalo da potpisuje ugovor o izvođenju radova bez obezbjeđenja kompletnog finansiranja, s obzirom na to da je grant instrument EU da ohrabri i promoviše one investicije koje smatra da su u njenom interesu, a ne da bude uslov za zatvaranje finansijske konstrukcije.

    Na našu molbu da nam EIB objasni koji su uslovi koje treba ispuniti, odgovorili su neodređeno. Kažu da postoji nekoliko uslova koji do u detalje razjašnjavaju šta je potrebno obaviti da bi banka mogla isplatiti grant.

    “Radi se o uslovima i zahtjevima o tome da beneficijar obezbijedi dokumentaciju i informacije koje će omogućiti banci da se uvjeri da su implementacijom, odnosno radovima na projektu i ispunjenošću ostalih zahtjeva vezanih za projekat, koji se odnose na regulatorne, tehničke, ekološke i aspekte javnih nabavki, u mogućnosti da isplate grant”, istakli su nam u banci.

    Što se tiče konkretnog granta, istakli su da ga je obezbijedila Evropska komisija iz Zajedničkog fonda za zapadni Balkan, u kojem EIB ima ulogu da prati isplatu ovih sredstava i obavlja monitoring njihove implementacije.

  • Sudu BiH dostavljena uređena optužnica protiv Dodika i Lukića

    Sudu BiH dostavljena uređena optužnica protiv Dodika i Lukića

    Tužilaštvo BiH dostavilo je Sudu BiH dorađenu optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodik i v.d. direktora “Službenog glasnika Republike Srpske” Miloša Lukića, potvrđeno je za Avaz.

    Tužilaštvo BiH podiglo je u petak, 11. avgusta, optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloša Lukića zbog neizvršavanje odluka Kristijana Šmita. Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

    Sud ju je ove sedmice vratio na doradu Tužilaštvu BiH.

    Dodik je podnio krivičnu prijavu protiv tužioca Nedima Ćosića, a njegov advokatski tim je tražio izuzeće iz postupka sudije Јasmine Ćosić-Dedović.

  • Ruska ambasada: Učešće članova Predsjedništva BiH na Samitu krimske platforme – otvoreni neprijateljski čin

    Ruska ambasada: Učešće članova Predsjedništva BiH na Samitu krimske platforme – otvoreni neprijateljski čin

    Ambasade Ruske Federacije u BiH saopštila je povodom učešća pojedinih članova Predsjedništva BiH na Samitu krimske platforme da prisustvo ovakvim skupovima doživljava kao otvoreno neprijateljski čin.

    Iz Ambasade su istakli da su Krim i grad Sevastopolj ponovo ujedinjeni sa Rusijom u potpunom skladu sa međunarodnim pravom, prije svega – pravom naroda na samoopredjeljenje, predviđenom Poveljom UN i međunarodnim sporazumima o građanskim političkim, ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.

    U saopštenju se ističe da je odluka naroda Krima konačna i neopoziva, te da je status Republike Krim i grada Sevastopolja kao subjekata Ruske Federacije garantovan Ustavom Ruske Federacije i ne podliježe reviziji.

    • Stoga prisustvo ovakvim skupovima doživljavamo kao otvoreno neprijateljski čin. Svaki oblik pridruživanja pomenutoj inicijativi smatramo napadom na teritorijalni integritet Ruske Federacije. Zadržavamo pravo da odgovorimo na neprijateljske akcije – naglašava se u saopštenju.

    Nakon pozorišnog učešća na “komemorativnim događajima” u Buči, gdje su kijevske vlasti, uz podršku Anglosaksonaca, besramno priredile inscenirane masakre civila koje je navodno izvršila ruska vojska, Ambasada Rusije toplo preporučuje bh “zastupnicima pravde” da posjete Aleju anđela u Donbasu – spomenik stotinama djece koja su poginula od ruku ukrajinskih neonacista.

    • Uzimamo u obzir izjavu člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Željke Cvijanović da je putovanje njenih kolega u Ukrajinu isključivo privatno i da nije odobreno od strane Predsjedništva BiH. Svoje ocjene iznio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik – naglašava se u saopštenju Ambasade Rusije.

    U tom kontekstu, izjava jednog od članova Predsjedništva BiH da “BiH time izražava podršku Ukrajini” nije samo manifestacija megalomanije, već i grubo kršenje Ustava BiH, a samim tim i Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    • I još jedna stvar. Kabinet istog tog člana Predsjedništva BiH se prije neki dan pravdao o prirodi korištenja budžetskih sredstava prilikom posjete inostranstvu. Pretpostavljamo da bi bh poreske obveznike zanimalo kolika su sredstva utrošena za kupovinu, između ostalog, karata za “noćni voz” – napominju iz Ambasade Rusije.

    Ukoliko se otkriju uštede u budžetu, Ambasada Rusije onda apsolutno ne isključuje da su putovanje, održani događaji i antiruske izjave plaćene od stranih mentora i sponzora pojedinih članova Predsjedništva BiH.

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšića rekao je na Trećem samitu Međunarodne krimske platforme u Kijevu da je Krim je Ukrajina i završio obraćanje pozdravom “Slava Ukrajini”, koji je sporan zbog povezanosti s nacionalističkim pokretima iz Drugog svjetskog rata.

  • Upućen prijedlog za izuzeće sudije Dedović u predmetu protiv predsjednika Srpske

    Upućen prijedlog za izuzeće sudije Dedović u predmetu protiv predsjednika Srpske

    Advokat Goran Bubić, branilac Milorada Dodika, izjavio je da je Sudu BiH uputio prijedlog za izuzeće sudije Jasmine Ćosić Dedović u slučaj da postupa u predmetu protiv Milorada Dodika.

    Bubić je pojasnio da je prijedlog za izuzeće upućen na zahtjev Milorada Dodika, te dodao da odbrana smatra da u ovom predmetu sudija Dedović ne može postupati zato što postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njenu nepristrasnost.

    – Sudija Jasmina Ćosić Dedović svojevremeno je bila kandidat za sudiju Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, a Milorad Dodik, tada u svojstvu srpskog člana Presjedništva BiH, protivio se njenom imenovanju na navedenu pravosudnu funkciju u ime BiH – istakao je advokat Bubić.

    Bubić je uz prijedlog za izuzeće Sudu BiH dostavio i dokaz – pismo tadašnjeg srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

    – Iz sadržaja pisma vide se argumenti za protivljenje imenovanju sudije Jasmine Ćosić Dedović. Ove razloge branilac ne ponavlja u prijedlogu za izuzeće, ali kao razlog za izuzeće ističe sam čin protivljenja Milorada Dodika, tadašnjeg srpskog člana Predsjedništva BiH, da se imenuje za sudiju Međunarodnog krivičnog suda.

    Ovo pismo, poslato u okviru zakonske procedure za izbor sudije Međunarodnog krivičnog suda u ime BiH, nesumnjivo je uticalo na proceduru izbora Dedovićeve i ona nije izabrana za sudiju u tom sudu.

    Ove činjenice moraju biti poznate sudiji Dedović iz razloga što je sadržaj pisma objavljen u većini medija u BiH, što potvrđuju sljedeći dokazi: članak od 20. maja 2020. godine objavljen u “Slobodnoj Bosni” pod naslovom: Dodik isključiv: “Jasmina Ćosić-Dedović ne može predstavljati BiH, to je uvreda za Srbe i Republiku Srpsku” i članak od 20. maja 2020. godine objavljen u “Glasu Srpske” pod naslovom: Dodik: “Jasmina Ćosić-Dedović ne može predstavljati BiH, to je uvreda za Srbe i Srpsku”.

    Branjenik Milorad Dodik smatra da sudija Dedović, prema objektivnom sudu, jednako kao i bilo koji drugi kandidat u sličnoj situaciji, ne može imati nepristrasan odnos kao sudija ako postupa u predmetu u kojoj je optuženi osoba koja se ranije, u legalnoj proceduri izbora (ne samo kao građanin), protivilo njenom imenovanju za sudiju u Međunarodnom krivičnom sudu.

    Posebno treba cijeniti okolnost da bi njen status u Međunarodnom krivičnom sudu u svakom pogledu bio višestruko povoljniji nego što je status u Sudu BiH.

    Ovo izaziva razumnu sumnju u nepristrasnot sudije Jasmine Ćosić Dedović pa se predlaže da se ovaj prijedlog uvaži i imenovana izuzme iz postupka protiv branjenika Milorada Dodika.

    U slučaju da u označenom predmetu ne postupa sudija Jasmina Ćosić Dedović, već drugi sudija Suda BiH, tražimo da se ovaj prijedlog ima u vidu u daljem toku postupka, u slučaju da Tužilaštvo BiH ponovo dostavi optužnicu, navodi se u obrazloženju prijedloga za izuzeće sudije Dedović koje je podnio advokat Goran Bubić na zahtjev Milorada Dodika.

  • Mađarska vlada: Želimo preuzeti komandu nad EUFOR-om

    Mađarska vlada: Želimo preuzeti komandu nad EUFOR-om

    Vlada Mađarske potvrdila je za “Nezavisne novine” da ta zemlja namjerava da preuzme komandovanje misijom EUFOR “Althea”, pod uslovom da Politički komitet za bezbjednost EU za to da svoju saglasnost.

    Podsjećanja radi, nekoliko puta u javnosti se spominjala mogućnost da bi Mađarska mogla preuzeti ovu poziciju od januara naredne godine jer je Austrija odlučila da oni do daljeg ne budu na čelu evropske vojne misije u BiH, ali da i dalje nastave učešće u EUFOR-u.

    Kako nam je rečeno u proteklom periodu, zemlje članice misije su, uz konsultacije sa SAD, razmatrale ko bi mogao preuzeti poziciju komandanta. U igri su, kako nam je rečeno, bili Italija, Rumunija i još neke zemlje, ali odluka je na kraju pala na Mađare, jer su bili spremni da za misiju stave na raspolaganje helikoptere i drugu opremu koja se obično dodjeljuje komandantu misije.

    “Mir i stabilnost regiona zapadnog Balkana su ekstremno važni za EU. Mađarska je uvijek bila posvećena stabilnosti BiH i uspjehu operacija kriznog menadžmenta od Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, uključujući i EUFOR ‘Altheu’. Od 2010. godine do maja 2023. godine mađarski generali su držali poziciju načelnika Glavnog štaba EUFOR ‘Althee’, uz značajnu operativnu podršku. Ostajemo pri namjeri da preuzmemo poziciju komandanta operacije ‘Althea’ od januara 2024. na period od jedne godine, ako to Politički komitet za bezbjednost EU odobri”, naveli su oni.

    Na pitanje kako komentarišu napise pojedinih medija, posebno u Sarajevu, da bi Mađarska mogla biti naklonjena liderima u Republici Srpskoj, izrazili su uvjerenje da je EUFOR efektivan nepristrasni akter, te da je cilj Mađarske da očuva tu reputaciju.

    “Naša pretpostavka je da će lokalni entiteti održati saradnju s EUFOR ‘Altheom’ u postizanju ciljeva Savjeta bezbjednosti UN. U skladu sa svojim mandatom, EUFOR ‘Althea’ obezbjeđuje značajnu podršku lokalnim entitetima. Pripadnici misije će uvijek djelovati na način da očuvaju povjerenje i saradnju između ‘Althee’ i drugih aktera”, istakli su oni.

    Naglasili su da je u interesu Mađarske i cijele EU da se održi dobro obučena, posvećena i kredibilna operacija EU kako bi ostali uslovi za sigurno i bezbjedno okruženje u BiH.

    Prošle sedmice smo se obratili i misiji EUFOR-a, ali nam do zaključenja ovog broja nije stigao odgovor, uz napomenu da bi im bilo potrebno neko vrijeme da dobiju saglasnost za davanje izjave.

    Austrija je, kako saznajemo, najavila da odustaje od pozicije komandanta jer je istakla da su resursi koje je angažovala u BiH potrebni kod kuće, posebno kad je u pitanju nadgledanje granica.

    Dio zemalja EU je, kako saznajemo, smatrao da EUFOR treba da zadrži svoju originalnu misiju i da ne bude upotrijebljena za druge vrste zadataka, jer im je važno da njihovi pripadnici koji se nalaze u misiji ne budu dovedeni u opasnost.

    Niko od naših sagovornika s kojima smo proteklih sedmica i mjeseci razgovarali nije imao primjedbu na dosadašnji angažman mađarskih vojnika i oficira u misiji, posebno što je Budimpešta, kako nam je objašnjeno, uvijek bila spremna da na raspolaganje stavi sve svoje vojne resurse koji bi misiji bili potrebni.

    Zbog toga je, kako se može zaključiti, pala odluka da se Mađarskoj dozvoli da preuzme ovu ulogu, a posebno u kontekstu činjenice da mnoge druge zemlje nisu bile spremne da je preuzmu.

    Iako je EUFOR u potpunosti misija potčinjena EU, ona funkcioniše u okviru aranžmana “Berlin plus”, koji predviđa da EU preuzme bezbjednosne operacije na evropskom kontinentu od NATO-a, ali da i dalje ostane NATO komandna struktura i konsultacije s Alijansom, kao i da EUFOR “Althea” može da koristi NATO resurse.

    EUFOR trenutno čine 22 zemlje članice i nečlanice EU, i to Albanija, Austrija, Belgija, Bugarska, Čile, Češka, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Mađarska, Njemačka, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Španija, Švajcarska i Turska.

    Prošle godine donesena je odluka da se broj vojnika EUFOR-a sa 600 poveća na 1.100, u kontekstu rata u Ukrajini i mogućeg prelijevanja krize u BiH.

  • Razgovarano o uvođenju avio linije Banjaluka – Istanbul

    Razgovarano o uvođenju avio linije Banjaluka – Istanbul

    Natalija Trivić, v.d. direktora aerodroma Banjaluka, saopštila je da je danas razgovarala sa ambasadorom Turske u Bosni i Hercegovini Sadikom Girginom i predstavnicima kompanije Turkish Airlines o uvođenju linije Banjaluka – Istanbul sa Međunarodnog Aerodroma Banjaluka.

    Istakla je da su učinili korak više, te da je već u septembru nastavak pregovora u Istanbulu.

  • Optužnica protiv Dodika i Lukića rezultat nestručnosti, brzine i pritiska

    Optužnica protiv Dodika i Lukića rezultat nestručnosti, brzine i pritiska

    Tužioce koji su podigli optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića, Visoki sudski i tužilački savjet treba da pozove na odgovornost, ali i da utvrdi ima li u njihovim postupcima elemenata političkog djelovanja, stav je pravnika u Srpskoj.

    To što je Sud BiH optužnicu vratio Tužilaštvu, zbog nepreciznosti i šturog obrazloženja i danas ocjenjuju, samo je dokaz da je pisana na brzinu i po naređenju stranih ambasada.

    Bez suštine i pravne težine – tako pravnici vide optužnicu protiv Dodika i Lukića, s obzirom da u njoj, kako ističu, nema glavnih formalno-pravnih elemenata. Zato ih i ne čudi što je Sud BiH optužnicu vratio Tužilaštvu na doradu.

    Istovremeno, manjkavost optužnice dokazuje da je nastala u brzini, pod pritiskom federalnih političkih struktura i stranih ambasada. Kaže to pravnik i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Sredoje Nović. Traži da glavni tužilac pokrene pitanje odgovornosti zbog eventualnog političkog rada tužilaca.

    • VSTS treba hitno da reaguje i da, ne samo da istraži kako su novinari došli do te informacije, da li je ona dan prije ili 10 dana poslije objavljena, već naprosto kako činjenično stanje nije navedeno da bi optužnica ostala na snazi – ističe Nović.

    A ključne stvari u optužnici su izostavljene – koje krivično djelo je učinjeno, kada i kako i kakva je međusobna veza onoga za šta se Dodik i Lukić terete.

    • Sud je dao jasno i do znanja da ono što je opisano i u činjeničnom opisu optužnice ne čini biće krivičnog djela koje se optuženima stavlja na teret, tako da ne znam na koji način i da li je uopšte moguće da se dopuni ova optužnica i da li će Sud i ako dođe dopunjena, da li će je i tako dopunjenu potvrditi – dodaje advokat Milan Petković.

    Nović kaže da je je sudsko vijeće bilo svjesno da je optužnicu trebalo odbiti, jer nije sadržavala nijedan element koji ukazuje da postoji krivično djelo koje se navodi protiv Dodika i Lukića.

    I beogradska advokatska kancelarija “Radić” reagovala je na pravnu nesigurnost koju pravosuđe i OHR kreiraju u BiH. Od njemačkog Bundeskabineta zatražili su da opozove odluku o kandidovanju Kristijana Šmita za visokog predstavnika. Dopis su uputili i svim državnim institucijama Njemačke.

    Do petka, 25. avgusta, rok je za Tužilaštvo BiH da Sudu BiH vrati “uređenu”, drugu verziju optužnice. Tada bi, prema procjenama pravnika, moglo biti poznato i da li je bh. pravosuđe doživjelo potpuni profesionalni krah.

  • Radnice UKC-a odgovorile Stanivukoviću: Mi nismo starlete, mi spasavamo živote

    Radnice UKC-a odgovorile Stanivukoviću: Mi nismo starlete, mi spasavamo živote

    Sa petominutnog okupljanja zdravstvenih radnica Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske ispred ove zdravstvene ustanove poslata je poruka “Mi nismo starlete, mi spasavamo živote! Sram te bilo gradonačelniče!”.
    Transparent sa ovim natpisom razvile su doktorke i medicinske sestre kao odgovor na izjavu gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića koji je prije nekoliko dana, između ostalog, rekao da danas starlete rade na UKC.

    Ističu da je ovom izjavom Stanivuković ponizio one koji se svakodnevno bore za živote pacijenata. Zbog toga su napravile kratku pauzu kako bi odgovorile na ovako teške riječi.

    Sonja Marinković, specijalizant pedijatrije na UKC-u Srpske, istakla je koliko je razočarana i uvrijeđena.

    “Željela bih da kažem da je izjava gradonačelnika degutantna prema radnicama. Poredio nas je sa rijaliti učesnicama, ovo je vrijeđanje ženskog pola, mi spasavamo ljudske živote”, rekla je ona.

    I medicinska sestra Irena Grabež je istakla kako je razočarana izjavom gradonačelnika.

    “Ovo je neprimjereno. Klinički centar ima stručan tim. Imamo svu opremu i kadar i zadovoljni smo radom”, izjavila je Grabežova i dodala:

    “Sestre u urgentnom centru se danonoćno bore za život pacijenata i ta izjava nije primjerena. Gdje god da se politika umiješa u zdravstvo humanost prestaje”.

    Šta je izjavio Stanivuković?
    “Mi znamo da živimo u društvu gdje starlete idu u Zadruge i Farme, ali ne idu da rade na klinički centar i liječe pacijente, i staro i mlado. Danas starlete rade na Kliničkom centru i to svi znaju, to je opšta i javna tajna”, rekao je Stanivuković u nedjelju na konferenciji za medije ispred Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske.